Univerzitet Crne Gore, kao najveći stručni kadrovski resurs u državi, sačinio je kadrovsku bazu od, za sada, 630 pojedinaca koji su iskazali spremnost da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika države.&nbsp;
Ova baza biće ponuđena donosiocima odluka, s ciljem da upravo stručnjaci sa Univerziteta budu okosnica i aktivni učesnici na putu evropskih integracija, posebno u procesu oblikovanja razvojnih pravaca države.&nbsp;
To je poruka dr Branke Bošnjak, savjetnice Rektora za strateške politike i održivi razvoj, sa današnje konferencije za medije.
Kao mala država u smislu broja stanovnika, kazala je ona, ne bismo trebali dozvoliti da, u cilju razvoja države, ostane nedovoljno iskorišćena naučna i stručna kadrovska baza jedinog državnog univerziteta, već se ona, posebno u ovom trenutku, svim svojim kapacitetima mora staviti na raspolaganje razvojnim politikama naše države.
- Sigurni smo, da često nema potrebe za angažovanjem stranih eksperata ako imamo domaću pamet, koja osim stručnosti nosi i patriotsku dimenziju da doprinese svojoj zemlji, koju stranci nemaju - dodala je Bošnjak i kazala da je baza napravljena tako da administratori imaju jasan pregled po mnogim parametrima od njihovog statusa na Univerzitetu, zvanja, iskustva, uske specijalnosti do toga da li su spremni da javno prezentuju rezultate svog angažmana i učestvuju u javnim debatama.
Od 630 koji su se do ovog momenta odazvali da budu dio ove baze, kako je istakla, njih 411 su doktori nauka, a među njima je čak 169 onih sa najvećim zvanjem dakle zvanjem redovnog profesora ili adekvatnog zvanja u nauci naučnog savjetnika, a samim tim i sa velikim iskustvom što je ogroman resurs.&nbsp;
- Razvrstani su po, od Vlade usvojenoj, Fraskatijevoj klasifikaciji oblasti i podoblsti nauka, tako da u bazi je impozantan broj stručnjaka iz prirodnih, tehničko tehnoloških, medicinskih, poljoprivrednih do društvenih i humanističkih nauka, ali je ova podjela precizirana i na uske specijanosti tipa energetika, građevinarstvo, ekonomija a onda još preciznije tipa automatika, hidrotehnika, osiguranje itd. tako da maltene gotovo da nema najuže specijalnosti koje nema zastupljene u našoj bazi - objasnila je savjetnica Rektora.
Cijeneći vrijednost ovog ljudskog kapitala koji je raspoložen da uzme proaktivnu ulogu javno, kaže, apeluju na donosioce najvažnijih strateških i razvojnih odluka u državi, a i onih na lokalnom nivou da uvijek konsultuju Univerzitet Crne Gore i uključe ove kadrove u razne radne grupe i tijela koja se bave kreiranjem strateških politika, zakona, studija, rezolucija, odluka, rješenja itd.
Univerzitet će i sam za dobrobit društva raditi određene studije i analize koje se prepoznaju kao važne po dobrobit društva i razvoj, te ih predstaviti javnosti i donosiocima odluka, najavila je ona jer, kako kaže, Univerzitet ima namjeru da bude proaktivan učesnik društvenih tokova.
- Jer smatramo da nam to kao jedinom državnom univerzitetu i pripada. Apelujemo da se vrati značaj znanju, jer živimo u vremenu degradacije znanja što može imati dugoročno pogubne posljedice. Zato Univerzitet, u ovom istorijski važnom trenutku, zauzma ovu proaktivniju ulogu i nudi svoj stručni kapital državi Crnoj Gori. Iskreno se nadamo da će donosioci odluka, umjeti to da prepoznaju i iskoriste - zaključila Bošnjak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UCG napravio kadrovsku bazu za one koji su spremni da učestvuju u kreiranju strateških razvojnih politika

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

1084x550

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Vladimir Martinović nezakonito je razriješen sa funkcije direktora Nacionalnih parkova Crne Gore.
Osnovni sud u Podgorici odlučio je u petak da poništi rješenje Vlade Crne Gore od 5. septembra 2024. godine.
- Obavezuje se tuženi da tužiocu nadoknadi troškove postupka u visini od 756,25 eura u roku od osam dana po pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja - navodi se u presudi sudije Arsenija Gatolina u koju je Portal Analitika imao uvid.
U presudi je navedeno i da su u prijedlogu ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića upućenom Vladi Crne Gore, u kojem se preporučuje smjena Martinovića, pogrešno navedeni podaci o neto prihodima Nacionalnih parkova.
Naime, umjesto 3.713.013 eura za 2023. godinu i 1.893.823 eura za 2022. godinu, konstatovano je obrnuto. Podsjetimo, Martinović je imenovan za direktora Nacionalnih parkova u novembru 2022. godine.
- Sud je nedvosmisleno potvrdio da je postupak moje smjene bio protivan zakonu, bez osnova i bez ijednog validnog dokaza. Time je jasno pokazano da se odluke u državnim institucijama ne mogu donositi na osnovu političkih prohtjeva, ličnih animoziteta ili nečijih subjektivnih predstava, kako je to bilo u slučaju moje smjene. Podsjećam javnost da je nadležni ministar Damjan Ćulafić tada javno tvrdio da sam navodno nanio štetu preduzeću i da se, kako je rekao, nijesam profesionalno odnosio prema Nacionalnim parkovima, te da je zbog toga tražio moju hitnu smjenu. Danas, kada je sud utvrdio da za takve tvrdnje nije postojao ni jedan jedini dokaz, smatram da je potpuno legitimno postaviti pitanje: Kako ministar sada komentariše presudu koja ruši sve njegove optužbe i da li će zbog izrečenih neistina i iskazanog neprofesionalizma podnijeti ostavku iz moralnih razloga -naveo je Martinović.
Ističe da je tokom cijelog mandata radio „isključivo u interesu institucije, zaštite prirodnih dobara, šireći mrežu ljubitelja i zaštitnika prirode i naših bogatstava, ali i unapređenju sistema koji pripada svim građanima Crne Gore“.&nbsp;
- Presuda za mene predstavlja potvrdu da sam svoj posao obavljao profesionalno, odgovorno i transparentno, naročito imajući u vidu ranije dnevnopolitičke, neistinite optužbe na račun mog prethodnog rada. Mnoge su se vode i do sada razbistrile, a ova presuda je još jedan korak u tom pravcu - zaključio je Martinović.

Martinović sa mjesta direktora Nacionalnih parkova smijenjen nezakonito: Presuda ruši sve optužbe ministra Ćulafića

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za period od septembra do decembra u iznosu od 49.440 eura.
Za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđena su sredstva u iznosu 27.840 eura, dok su za isplatu stipendija za studente obezbijeđena sredstva u iznosu 21.600 eura. 
- Stipendija za studente iznosi 300 eura, a za srednjoškolce 60 eura. Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke (CKB) - navodi se u saopštenju.

Počela isplata stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije

Predstava “671-LOV”, prema tekstu i u režiji Hane Rastoder, biće izvedena večeras na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Sve ulaznice su rasprodate, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Uloge tumače: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić.
Predstava je, kako se navodi, inspirisana zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza.&nbsp;
- Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja dotadašnje im domovine Jugoslavije - dodaje se.&nbsp;
Autorski tim predstave još čine: Ivanka Vana Prelević, koja je radila vajarske radove i scenografiju, Mia Đurović, kostimografkinja, Enes Tahirović, kompozitor, Nataša Milićević, asistentkinja režije i Danilo Milatović, izvršni producent.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i putem Viber kanala.
Repertoari nacionalnog teatra dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: Večeras predstava “671-LOV”

Nešto manje od 1000 osoba poginulo je, a gotovo milion je moralo napustiti svoje domove nakon višenedjeljnih poplava i klizišta na sjeveru ostrva Sumatra, prema podacima koje je danas objavila indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama (BNPB) od četvrtka je zabilježila 961 smrtni slučaj, 234 nestale osobe i oko 5000 povrijeđenih širom ostrvskih pokrajina Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Agencija je takođe saopštila da je oštećeno više od 156.000 domova. Ukupno 52 okruga i grada i dalje su teško pogođeni prirodnom nepogodom.
Ljudi traže utočište u privremenim skloništima
Suharyanto, čelnik BNPB-a, rekao je predsjedniku Prabovu Subiantu u nedjelju uveče da je 975.075 ljudi potražilo utočište u privremenim skloništima u sve tri pokrajine. Pokrajina Aceh je najteže pogođena i tamo je raseljeno više od 900.000 osoba, prema podacima BNPB-a.
Poplavne vode počele su da se povlače u brojnim priobalnim okruzima, ali velika područja u centralnom, planinskom dijelu i dalje su odsječena od ostatka svijeta. Predsjednik Prabovo posjetio je poplavama pogođena područja u pokrajini Aceh u nedjelju. Kasnije je predsjedavao vanrednim sastankom sa ministrima vlade, vojnim zapovjednicima i pokrajinskim zvaničnicima.
Sezona kiša u Indoneziji, koja je u pravilu najintenzivnija između novembra i aprila, često prouzrokuje velike poplave. Organizacije za zaštitu životne sredine i stručnjaci za upravljanje katastrofama godinama upozoravaju da su brza deforestacija, neregulisana izgradnja i narušeni riječni slivovi povećali rizik kojem su izložene zajednice na Sumatri.
Predviđa se da će narednih dana još obilnih padavina pogoditi pojedine dijelove ostrva.

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: branka-bosnjak