U emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem“ na TV Podgorica Danijela Pavićević, sestra ubijenog vlasnika i glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, saopštila je kako je nekadašnji policijski službenik Brajuško Brajušković, nakon ubistva, kazao, između ostalog, porodici da je on bio zadužen za Jovanovićevo praćenje i da je ulazio u njegov stan, a da mu je ključeve od stana dao Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, što za Portal ETV kategorično negira Veljovićev advokat Mihailo Volkov.
- Nastavlja se diskreditacija lika i djela i profesionalnog ugleda Veselina Veljovića, sadaa na način da se stvori privid o navodnim njegovim kriminalnim radnjama u vezi sa radnjama na štetu pokojnog Duška Jovanovića, pa se s tim u vezi sad plasira neistina da je Veljović imao ključ od stana Jovanovića. Tu navodnu informaciju sestri pokojnoga Jovanovića dao je „čovjek poznat po istini“ Brajuško Brajušković. Veselin Veljovoć odgovorno tvrdi da nije imao, niti je mogao imati u posjedu ključ od stana Duška Jovanovića, niti do danas zna gdje se nalazi predmetni stan - kazao je Volkov.
Skupština Crne Gore podržala je 20. februara otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Brajušković je pred Anketnim odborom svjedočio 17. juna, ali tada nije saopštio da mu je Veljović dao ključ od stana Duška Jovanovića.
Jovanovićeva sestra Danijela Pavićević, u emisiji na TV Podgorica rekla je da zna „pouzdano da je Brajuško Brajušković bio zadužen za praćenje Duška Jovanovića i da je ulazio u njegov stan“.
- Imao je i ključ od Duškovog stana, a nama članovima porodice je kasnije, u namjeri da očisti svoju savjest, priznao da je ključ dobio od svog nalogodavca Veselina Veljovića - ispričala je Pavićević.
Istakla je da je porodici jasno zašto na Anketnom odboru nije pomenuo da je pratio njenog brata.
- ...jer on sada želi neku drugu sliku o sebi da prikaže javnosti – smatra ona.
Brajušković je na Anketnom odboru 17. juna kazao da „nikad u životu“ nije ušao „u stan, niti ulaz gdje je Jovanović živio“.
U vrijeme ubistva Duška Jovanovića tajnom policijom rukovodio je Duško Marković, koji je, takođe, saslušavan pred Anketnim odborom i koji je kazao da službenici tadašnje Službe državne bezbjednosti nijesu pratili Jovanovića.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, na ulici, ipsred redaakcije Dana, dok je ulazio u automobil. Do danas nije rasvijetljeno ko su bili nalogodavci ovoga zločina, a jedini pravosnažno osuđeni za učestvovanje u organizaciji ubistva Damir Mandić odslužio je kaznu od 19 godina zatvora, koliko je bio osuđen.
Policija i tužilaštvo nikada nijesu utvrdili ko su bile ubice kojima je Mandić pomagao, ko je naručio i platio da Jovanović bude ubijen, te zašto je ubijen.
Istraga traje i danas, međutim, sve su manje šanse da će ovaj zločin ikada biti rasvijetljen.
Nevladina organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) prije nepunih dvije godine uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage ubistva Duška Jovanovića.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Volkov: Neistina da je Veselin Veljović imao ključ od stana Duška Jovanovića

Nekadašnji pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice Brajuško Brajušković optužio je bivšeg premijera i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Duška Markovića da je formirao tzv. "crne trojke", iako, kako sam priznaje, nema čim da potkrijepi izrečeno.
- Mogu da kažem ime za koje mislim da je iznad bivšeg šefa policije Veselina Veljovića, ali nikad lično nisam imao uvid u to. Mislim da je to Duško Marković. Toliko je vješto izbjegavao odgovore na Anketnom odboru. Zavlačio je crnogorsku javnost koja zna istinu. Ne mogu proći na poligraf sto posto, ali sam siguran da je on stajao iza Veljovića - rekao je Brajušković za TV A plus.
Brajušković, koji je prema sopstvenom svjedočenju bio pripadnih tzv. "crnih trojki" zadužen za praćenje ubijenog direktora Dana Duška Jovanovića, kazao je 17. juna pred Anketnim odborom da o ubistvima zna koliko i poslanici - iz štampe. Rekao je da je "crne trojke" vodio tadašnji komandant Specijalne jedinice Veselin Veljović, ali da ih je formirao "neko ko je bio iznad njega".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1407%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbrajuskovic-danas-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Brajušković je rekao i da su netačne informacije da je bilo stotine prebijanje, te da su mnogi neosnovano žalili da su ih prebile "crne trojke".
On za TV a plus tvrdi da je na Anketnom odboru govorio samo istinu.
- Ta istina možda nekom nije odgovarala. Sve što sam ispričao bilo je potpuno tačno i sve mogu da ponovim na poligrafu. Samo što sada znam da će DPS naći ljude za ove dvije godine, koliko će trajati odbor, da svu moju priču negiraju i demantuju - zaključio je Brajušković.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Nagađanje pred kamerama: Brajušković optužuje Markovića, ali priznaje da nema dokaze

U reagovanju koje je medijima dostavio Mihailo Volkov, advokat bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, navodi se da su tvrdnje koje je iznio Brajuško Brajušković tokom sjednice Anketnog odbora "potpuna neistina i proizvod političkog i ličnog obračuna".
- Nije tačna tvrdnja Brajuška Brajuškovića da je Veselin Veljović navodno platio 2.000 eura za napad na Duška Jovanovića, niti da je njemu lično dao taj novac da ga preda izvršiocima. Radi se o podloj i izmišljenoj konstrukciji koja nikada ranije nije pomenuta – ni u medijima, ni pred nadležnim organima, ni u bilo kojoj zvaničnoj izjavi - navodi se u saopštenju advokata Volkova.
On ističe da je ovakva tvrdnja prvi put iznesena „nakon skoro dvije decenije od događaja“, što, kako navodi, dodatno potvrđuje da je riječ o pokušaju političke i lične diskreditacije.
- Jučerašnji demanti samog Brajuškovića tokom sjednice, kao i razotkrivanje pokušaja iznude i reketiranja Veselina Veljovića od strane njega i njegovih ortaka, očigledno su doveli do nervozne reakcije i novog talasa neistina kojima se želi ‘zabaviti crnogorska javnost’. Neka mu i ovo služi na čast, ako ona još i postoji - poručuje Volkov.
On dodaje da se Veljović „neće kriti iza procesnih razloga“ zbog kojih bi se moglo smatrati da je nemoguće pokrenuti postupak, i podsjeća da je o tim okolnostima već ranije sproveden tužilački postupak, koji je okončan odbacivanjem krivične prijave.
- Bilo bi elementarno pristojno da se kao svjedoci pozivaju oni koji zaista imaju šta da kažu, a ne da se pred javnost iznose fabrikovane tvrdnje koje ne stoje ni na čemu - dodaje se u reagovanju.
Volkov najavljuje da će, kao i u slučaju lažnih navoda svjedoka Dragana Paunovića, i protiv Brajuška Brajuškovića biti pokrenut sudski postupak zbog klevete.

Volkov: Brajuškovićeve tvrdnje o Veljoviću su podle neistine, slijedi tužba zbog klevete

Prateći današnju sjednicu anketnog odbora Skupštine Crne Gore i izjavu Brajuška Brajuškovića pominjao je moje ime i dao neistinitu izjavu - kazao je Veselin Mujović.
- Ja ne znam niti sam u saznanju da su postojale Crne trojke ili nisu. Ja pod materijalnom i krivičnom odgovornošću tvrdim da je protiv Brajuškovića podnijeta krivična prijava za ucjenu i reket od strane Veselina Veljovića. Pomenuti Brajušković i Vaso Mijović i još dvije osobe uz moje prisustvo u hotelu Perjanik predloženo je od Brajuškovića da se traži od Veselina Veljovića 600 hiljada eura da Brajuškovic ne prijavi navodna nepočinstava Veljovića - kazao je Mujović.
Dodaje da je od njega traženo da priča sa Veljovićem i da mu prenese poruku, što je, kako kaže, i uradio.&nbsp;
- Veljović me saslušao i pitao da li sam saglasan da on sve to prijavi i dao sam potvrdan odgovor - tvrdi Mujović.
Na sva dešavanja je, kaže, dao izjavu pred osnovnim tužiocem.

Mujović: Nijesam u saznanju da su postojale „crne trojke“, Brajušković ucjenjivao Veljovića

Povodom svjedočenja bivšiegpripadnika crnogorske Specijalne antiterorističke jedinice SAJ-a i šefa službe obezbjeđenja spuškog zatvora Brajuška Brajuškovića pred Anketnim odborom, reagovao je &nbsp;Novak Adžić, bivši član i funkcioner Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG), koji je oštro demantovao tvrdnje da je Brajušković bio dio ove političke partije.
- Gospodin Brajuško Brajušković se u svom konfuznom svjedočenju pojavio sa nizom neistina, među kojima je i tvrdnja da je bio član i lokalni funkcioner LSCG-a u Danilovgradu. Koliko je meni poznato – nikada nije bio. Neka za takvu tvrdnju priloži bilo kakav dokaz - naveo je Adžić.
On je podsjetio da je bio višegodišnji član i funkcioner LSCG-a u periodu od 1991. do 1997. godine, kao i predsjednik Liberalne omladine od 1992, te član Glavnog odbora stranke.
- Nikada na bilo kojem sastanku, kongresu ili partijskom okupljanju nisam čuo, upoznao niti sreo gospodina Brajuškovića. Prvi put danas čujem da tvrdi da je bio dio LSCG-a. To jednostavno nije tačno - istakao je Adžić, pozvavši i druge bivše članove i funkcionere stranke da se o tome javno izjasne.
Adžić dodaje da vjeruje da ništa nije zaboravio iz tog perioda, te da ne prihvata pokušaje, kako kaže, izmišljanja i fabrikovanja lažnih svjedoka.
Na kraju reagovanja, Adžić se potpisuje kao akademik, potpredsjednik DANU i predsjednik CEPA, te bivši član i funkcioner LSCG-a od 1991. do 1997. godine.

Adžić: Brajušković nikada nije bio član niti funkcioner LSCG-a

U toku današnjeg saslušanja pred Anketnim odborom Skupštine Crne Gore, tokom kojeg je bivši pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice i nekadašnji šef obezbjeđenja spuškog zatvora Brajuško Brajušković iznio niz optužbi u vezi sa navodnim učešćem Marka Kalezića u tzv. "crnim trojkama", uslijedila je brza i odlučna reakcija Kalezića.
Marko Kalezić je, reagujući na izjave Brajuškovića, kategorično demantovao sve navode, ocijenivši ih kao unaprijed smišljene i zlonamjerne.
– Nikada nisam učestvovao u bilo kakvom prebijanju političkih neistomišljenika, novinara ili intelektualaca, niti sam bio dio bilo kakvih "crnih trojki" ili sličnih grupacija. Tvrdnje Brajuška Brajuškovića su potpuno neistinite i motivisane isključivo ličnom osvetom – poručio je Kalezić u demantiju dostavljenom medijima.
On je naglasio da Brajušković njegovo ime pominje iz osvete, budući da je, kako navodi, tokom njegovog rukovođenja Odjeljenjem bezbjednosti u Danilovgradu, Brajušković bio procesuiran zbog nanošenja tjelesnih povreda bliskom rođaku, uz upotrebu vatrenog oružja, te je zbog toga izdržavao zatvorsku kaznu.
– Nikada u životu nisam popio ni piće sa ovim čovjekom, pa je jasno da su sve njegove tvrdnje o meni lažne. Ovo je pokušaj narušavanja mog ugleda i nanošenja štete mojoj porodici – navodi Kalezić.
On dodaje i da je Brajušković počeo da iznosi ovakve tvrdnje tek nakon izdržane kazne, od 2020. godine, i to u pojedinim televizijskim emisijama, dok prije toga, kaže, njegovo ime nije ni pominjao u tom kontekstu.
– Time je jasno da je riječ o konstrukciji i unaprijed pripremljenoj priči, čiji je cilj lična osveta, a ne istina – zaključuje Kalezić.
Na kraju, Kalezić navodi da se neće dalje upuštati u javne polemike s Brajuškovićem, ističući da bi to samo dodatno štetilo njegovom ugledu. Pozvao je medije da, u skladu s profesionalnim standardima i dobrom praksom, objave njegovo saopštenje.
Podsjećamo, Brajuško Brajušković je ranije tokom dana pred Anketnim odborom izjavio da su, prema njegovim tvrdnjama, u napadu na ubijenog direktora lista "Dan", Duška Jovanovića, učestvovali službenici Specijalne jedinice Marko Kalezić i Slavko Đurović. On je naveo i da je Jovanović bio upozoren na mogući napad, te da je, kako tvrdi, sam Brajušković o toj opasnosti govorio novinarima i Budu Simonoviću.
Izjave Brajuškovića i njihove posljedice, uključujući odgovore prozvanih, vjerovatno će i dalje biti predmet pažnje javnosti i institucija koje se bave rasvjetljavanjem ubistva Duška Jovanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1407%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbrajuskovic-danas-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Kalezić: Nikada nisam učestvovao u prebijanju niti sam bio dio bilo kakvih "crnih trojki", Brajušković mi se sveti

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

Brajušković: "Crne trojke" vodio Veljović, Nikolić: Siguran sam da država nije naređivala i izvršavala ubistva, Knežević: Marković i Novović saučesnici ako ne pozovu na saslušanje

Sjednica Anketnog odbora o „crnim trojkama“, na čijem dnevnom redu je uzimanje izjave od dugogodišnjeg policijskog funkcionera Brajuška Brajuškovića, biće održana 17. juna.
Ankteni odbor ranije je uzeo izjave od bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti i direktora Agencija za nacionalnu bezbjednost, Duška Markovića i dugogodišnjeg policijskog funkcionera Milana Paunovića.
To skupštinsko tijelo bavi se prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas.
Odbor se bavi i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.

Brajušković pred Anketnim odborom 17. juna

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Biračka mjesta na referendumu u Zeti su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Kako je agenciji MINA ranije rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić, do 19 sati glasalo je 61,5 odsto upisanih birača.
On je kazao da nijesu zabilježili nepravilnosti tokom dana.
Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Zatvorena biračka mjesta u Zeti

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: brajusko-brajuskovic