<p>Predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, potpredsjednik Vlade<b> Momo Koprivica </b>i lider Nove srpske demokratije<b> Milan Knežević </b>govore čistim crnogorskim jezikom, ali to neće da priznaju iz političkih razloga, iz inata, i mnogih drugih razloga, ocijenio je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, dugogodišnji novinar, profesor srpskohrvatskog jezika i osnivač NVO Crnogorski zbor <b>Božidar Jaredić</b>.&nbsp;</p>
<p>Jaredić kaže da ne stoji činjenica prikazana popisom stanovništva po kojoj većina stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom. Crnogorski jezik je, ističe on, zvanično priznat i kodifikovan jezik, i 2007. u Ustav ušao kao zvanični službeni jezik države Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Sve države koje su priznale Crnu Goru, priznale su Ustav i priznale su crnogorski jezik, a 2017.godine on je i normiran kao poseban jezik i sve slavističke katedre su ga priznale kao poseban jezik. E sad da vidimo ko u Crnoj Gori govori srpski, a ko govori crnogorskim jezikom! Gospodin Mandić, kome sam ja u Pobjedi objavio jedan tekst, ,, O jeziku ti rode zborim” , tačno njemu namijenjen, ali očito da ga on nije pročitao. Ja tvrdim da gospodin Mandić, gospodin Koprivica, gospodin Knežević, svi oni govore čistim crnogorskim jezikom. Zašto? Zato što oni upotrebljavaju ijekavicu i zato što će Mandić reći moj đed, a ne moj deda. Zato što će Koprivica reći lijepe đevojke, a neće lepe devojke, pa prema tome oni isključivo govore crnogorski jezik, što oni neće da priznaju to je iz političkih razloga, iz inata, i mnogih drugih razloga. Možda im to tako danas odgovara. Ja smatram da danas u Crnoj Gori srpskim jezikom govore samo oni koji su rođeni u Srbiji i došli da žive ovdje. I to je potpuno prirodno, to je potpuno normalno i ja to prihvatam - rekao je Jaredić.&nbsp;</p>
<p>On je podsjetio da se u Crnoj Gori pisalo narodnim jezikom, koji je i Vuk Karadžić uzeo kao osnovu novog jezika. Danas u 21.vijeku se zna porijeklo crnogorskog jezika i ono, ističe Jaredić, potiče od vladavine Crnojevića. Od tada se nazivamo Crnogorcima, pa je zaključak, smatra Jaredić, da se neki pišu Srbima iz interesa.&nbsp;</p>
<p>- Vuk Karadžić je, uz pomoć Jerneja Kopitara, uspio da napravi srpsko hrvatski rječnik, da obuhvati riječi sa štokavskog područja, i što je vrlo interesantno, čak i neki dugi jezici koji su bili, kao čakavski ili kajkavski, oni su prihvatili štokavicu i taj dio Hrvatske i dalje ima kajkavštine, ali ono što je pisani zvanični jezik je štokavski… Latinski jezik je bio mali jezik Rima, ali je on, pošto je Rim bio ogromno carstvo, u taj jezik uveo i mnogo drugih jezika, koji su se utopili i postali latinski jezik. Godinama, kako su pojedine imperije nastajale, tako je došlo do divergencije, pa od latinskog jezika su postali i rumunski i francuski, španski i portugalski. Nešto slično se dogodilo i kod nas…Raspadom Jugoslavije došlo je do divergencije, isto kao kod latinskog jezika, i iz tog jezika nastala su četiri jezika, bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski. Stvaranjem novih država, svaka država je željela da i sama ima svoj jezik, jer jezik je biće jednog naroda, nešto što je njegov kulturni prepoznatljivi identitet. Ukoliko nemate svoj jezik, vi nemate ni svoju državu - zaključio je Jaredić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSFuqVA-dVyM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jaredić: Mandić, Koprivica i Knežević govore čistim crnogorskim jezikom, ali to ne priznaju iz inata i političkih razloga

<p>Njemački kancelar <b>Olaf Šolc</b> apelovao je na stranke da donesu mjere poput povećanja dječjih dodataka i ukidanja poreskih pragova prije prijevremenih izbora u februaru, naglašavajući da Njemci ne moraju da biraju između bezbjednosti i prosperiteta.</p>
<p>Šolc se obratio parlamentu u prvom javnom direktnom sučeljavanju političkih čelnika otkako je prošle sedmice raspad kancelarove vladajuće koalicije prisilio zemlju na prijevremene izbore koji će vjerovatno biti održani u februaru.</p>
<p>Sa strankama koje su već u izbornom režimu, Šolc vodi tešku bitku da zadrži svoju poziciju, a ankete pokazuju da će konzervativna opozicija predvođena <b>Fridrihom Merzom </b>uskoro doći na vlast.</p>
<p>Pad vlade pogađa Njemačku u osjetljivom trenutku, s najvećom evropskom ekonomijom koja se suočava s drugom godinom kontrakcije, i zabrinutosti koja tinja zbog trgovinskih carina, buduće podrške Ukrajini i konkurentnosti njemačkih firmi.</p>
<p>Govoreći u Bundestagu, Šolc je rekao da Evropa ima odgovornost prema Ukrajini, ali da novac od pomoći ne bi trebalo da dovede do smanjenja penzija ili socijalnih davanja kod kuće.</p>
<p>- Radimo zajednički za dobrobit zemlje do novih izbora. Kako finansirati podršku Ukrajini bilo bi ključno izborno pitanje. Po mom mišljenju, ne može i ne bi trebalo biti slučaj da podrška Ukrajini dovede do rezova u penzijama, socijalnoj pomoći i zdravstvu - kazao je Šolc, koji je predložio nadjačavanje samonametnute “kočnice duga” zemlje kako bi se finansirala podrška Ukrajini.</p>
<p>Čelništvo Šolcovih socijaldemokrata (SPD) do sada ga je javno podržavalo da ostane na mjestu čelnika uprkos njegovim niskim ličnim ocjenama i iako bi većina, čak i glasača SPD, više voljela da na čelu bude ministar odbrane <b>Boris Pistorius</b>.</p>

Šolc: Njemci ne moraju da biraju između sigurnosti i prosperiteta

<p>Aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, demokrata<b> Džo Bajden</b> i novoizabrani predsjednik ove zemlje, republikanac <b>Donald Tramp</b> danas su imali prvi susret u Bijeloj kući nakon prošlosedmičnih predsjedničkih izbora.</p>
<p>Bajden je poručio svom sagovorniku da očekuje "glatku tranziciju" vlasti, tj. primopredaju predsjedničke dužnosti u januaru ove godine te da će se potruditi da ta primopredaja bude bez ikakvih poteškoća.</p>
<p>- Pa, gospodine novoizabrani predsjedniče, bivši predsjedniče, Donald, čestitam - rekao je Bajden dok je Tramp sjedio pored njega, a zatim su se rukovali.</p>
<p>Tramp mu je odgovorio da je politika teška, da u mnogim slučajevima to nije, kako je konstatovao, baš lijep svijet, ali da je to danas ipak lijep svijet i da to veoma cijeni.</p>
<p>Supruga aktuelnog predsjednika <b>Džil Bajden</b> je dočekala Trampa te je pozvala njegovu suprugu <b>Melaniju </b>na tradicionalni sastanak odlazeće i dolazeće prve dame. Međutim, prema neimenovanim CNN-ovim izvorima, Melanija nije prihvatila taj poziv, pravdajući to ranije preuzetim obavezama u vezi svoje knjige.</p>

Prvi susret Bajdena i Trampa u Bijeloj kući: "Danas je ipak lijep svijet"

<p>Tužiteljka Osnovnog državnog tužilaštva<b> Romina Vlahović </b>zatražila je određivanje pritvora za biznismenu <b>Zoranu Bećiroviću</b> i njegovim tjelohraniteljima <b>Mladenu Mijatoviću</b>, inače službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova, i <b>Ljubu Dukiću</b> zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede <b>Anu Raičković </b>i članove njene porodice 9. novembra ispred jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici, saznaje Portal ETV.</p>
<p>- Pritvor je predložen zbog opasnosti da će ponoviti djelo i uticati na svjedoke - kazali su nam iz ODT-a.</p>
<p>Očekuje se da oni budu privedeni kod sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici koji će se odrediti o pritvoru.</p>
<p>Vlahović je prije dva dana odredila zadržavanje i Bećirovićevom sinu <b>Luki</b>, ali za njega nije tražila pritvor.</p>
<p>Novinarka Ana Raičković dala je juče izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju.</p>
<p>Ona je i za Pobjedu ispričala šta se sve dogodilo u noći 9. novembra. Kazala je da su je trojica muškarci vrijeđali i psovali, da bi verbalni napad prerastao u fizički prema njoj i članovima njene porodice.</p>
<p>Raičković je navela da je sve počelo oko 21 sat, da ničim nije davala povod za takav brutalan napad, te da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je otvoreno maltretira grupa muškaraca.</p>
<p>Nakon što im je saopštila da će zvati policiju, osumnjičeni Mijatović je pokušao da joj uzme mobilni telefon. Kako je navela, potom su se Mijatović i Bećirović fizički sukobili i sa njenim sinom i vjerenikom, koji su u međuvremenu stigli i pokušali da je odbrane.</p>
<p>Kako je opisala, dok je bila u kolima Mijatović je držao za vrat dok joj je Bećirović lupao glavu o vrata vozila držeći je za kosu. Novinarki Raičković demoliran je automobil – polomljeno je zadnje vjetrobransko staklo.&nbsp;</p>
<p>Raičković je, nakon odlaska u policiju, pregledana u Urgentnom centru gdje su joj konstatovane povrede na vratu, podlivi od davljenja, razderotine na glavi, ali je prošla bez preloma.</p>
<p>U nastavku istrage povodom brutalnog napada juče je priveden i Ljubo Dukić, još jedan čovjek iz obezbjeđenja Zorana Ćoća Bećirovića i njemu je, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, određeno zadržavanje do 72 sata.</p>
<p>Portal ETV juče je objavio da je obezbjeđenje Zorana Bećirovića bilo naoružano, a jedan od svjedoka vidio je pištolj kod muškarca koji je ušao u crni džip, tokom incidenta u nedjelju veče ispred restorana brze hrane u Bloku V.&nbsp;</p>
<p>Prema saznanjima našeg portala, Raičković je u jučerašnjem iskazu u Osnovnom sudu navela da ona nije vidjela pištolj, već da je ta saznanja dobila od svjedoka čije ime nije željela da saopšti.&nbsp;</p>
<p>Prema tvrdnji svjedoka, pištolj je imao muškarac koji je ušao u crni džip, kojim je Bećirović došao do resorana brze hrane.&nbsp;</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova<b> Danilo Šaranović</b> saopptio je juče da će pokrenuće disciplinski postupak protiv policajca Mladena Mijatovića, koji više godina angažovan i kao obezbjeđenje Bećirovića.</p>
<p>- Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik Avio helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz – kazao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima iz MUP-a.</p>
<p>Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne.</p>
<p>Oglasio se i ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori<b> Johan Satler </b>koji je poručio da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, mora voditi politiku nulte tolerancije prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanja novinara.</p>

Tužiteljka traži pritvor za Bećirovića i njegove tjelohranitelje

<p>Nije tek tako Deseta crnogorska brigada ušetala na Cetinje, nego je put do slobode bio jako trnovit i jako dug, oslobodjenjem Cetinja sloboda je dobila svoj potpuni iskaz, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, potpredsjednik SUBNOR-a<b> Stevan Radunović</b>.</p>
<p>Na današnji dan, 13. novembar, prije 80 godina sloboda je dobila svoj potpuni iskaz i Cetinje od toga dana slavi Dan oslobođenja i Dan Prijestonice.</p>
<p>Danas ima mnogo raznih izazova sa kojima se Cetinje suočava, kaže Radunović, počev od socijalnih, ekonomskih, i drugih u skladu sa vremenom.</p>
<p>- Mene najviše interesuju i tangiraju, nažalost, izazovi koji se odnose na status i poziciju naše države, do koje nam je jako stalo i čija je ovo Prijestonica… Živimo u vremenu kad je diskutabilno što i čemu želi voditi ovu državu aktuelna vlast. Imamo vrlo zabrinjavajuće primjere. Biću slobodan da kažem da mi u parlamentu, koji i na Cetinju održava sjednice, ispod ordena Narodnog heroja koji nije tek tako dobijen, sjedi predsjednik koji se deklariše kao četnički vojvoda, koji ima nekakvo svoje viđenje te države, koji ima vrlo negativne ocjene o Cetinju i Cetinjanima i to je veliki izazov” - rekao je Radunović.</p>
<p>Nije tek tako Deseta crnogorska brigada ušetala i oslobodila Cetinje, poručuje Radunović, nego je put do te slobode bio jako trnovit i, ističe on, jako dug.</p>
<p>- Od okupacije 1941.godine, Cetinja i Crne Gore, Crnogorci su se prvi u porobljenoj Evropi digli na narodni ustanak i krenuli u borbu sa toliko nadmoćnim neprijateljem, pred kojim je čitava Evropa strijepila, i već 15.jula, dva dana nakon toga, jedan, &nbsp;ne tako veliki, broj ljudi iz okoline Cetinja, sa Ljubotinja i Ceklina, njih pedesetak, zadao im je, tom neprijatelju, najveći poraz u tom vremenu. Izbacio im je iz stroja osamsto, možda čak i hiljadu boraca…Ovaj kraj je dao preko hiljadu boraca koji su poginuli u toj borbi. Preko šesto je žrtava fašističkog terora, dakle preko hiljadu i sedamsto ljudi sa ovog prostora, ili blizu deset posto je položilo živote za tu slobodu i to oslobođenje - istakao je Radunović.</p>
<p>Takvi događaji van sumnje moraju biti motiv danaànjim generacijama, smatra Radunović, da dignu glas i stanu u odbranu države, naglašava on, jer je i danas, poručuje, država ugrožena.</p>
<p>Nijesu svjesne današnje generacije, cijeni Radunović, vrijednosti i značaja Njegoševog djela, jer je on van sumnje, dodaje Radunović, jedna izuzetna ličnost i posebna, kako kaže, pojava.</p>
<p>- U njegovim djelima se javljaju misli koje jd narod prihvati, pa više ne znamo da li ih narod uzeo od Njegoša ili Njegoš od naroda. To je &nbsp;jedan izuzetan spoj, ali, nažalost, živimo i u nekom vremenu kad, možda, iz neznanja ili, možda, iz ne dobre namjere, se on na različite načine tumači, pa ga neki smatraju genocidnim, pa ga koriste kao motiv u kretanje na neke pohode koje on sigurno nikad nije propagirao. Mislim da o Njegošu treba mnogo više znati i mnogo više pričati tim mladim generacijama, da se na tim filozofskim i životnim mislima, pomogne njihovom vaspitavanju i pravilnom usmjeravanju - poručio je Radunović.</p>
<p>Cetinje je, kao i veći broj gradova u Crnoj Gori, podsjeća Radunović, oslobođeno pred sam kraj rata, onda kad je veći dio crnogorske &nbsp;teritorije već bio oslobođen, i ta čast, kako kaže, da oslobađa Cetinje pripala je Desetoj crnogorskoj brigadi.</p>
<p>- Deseta crnogorska brigada je najmlađa, koja je manje od dva mjeseca prije toga formirana, i te ne okršaje imala na potezu Lješanske i Katunske nahije, oslobodila Grahovo i krenula prema Cetinju. &nbsp;Interesantan je zapis komadanta Nikole Banovića, koji je govorio o tome kao o jednoj izuzetnoj časti, da jedna tako mlada jedinica, da joj pripadne čast da oslobađa Cetinje, jer kako on kaže, za sve Crnogorce Crna Gora ne može biti slobodna, ako neprijatelj drži Cetinje - zaključio je Radunović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dwj5xbNM2gDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
</p>

Radunović: Nije tek tako Deseta crnogorska brigada oslobodila Cetinje, put do slobode bio jako trnovit

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: bozidar-jaredic

Jaredić: Mandić, Koprivica i Knežević govore čistim crnogorskim jezikom, ali to ne priznaju iz inata i političkih razloga

Šolc: Njemci ne moraju da biraju između sigurnosti i prosperiteta

Prvi susret Bajdena i Trampa u Bijeloj kući: "Danas je ipak lijep svijet"

Tužiteljka traži pritvor za Bećirovića i njegove tjelohranitelje

Radunović: Nije tek tako Deseta crnogorska brigada oslobodila Cetinje, put do slobode bio jako trnovit

PRATITE TVe UŽIVO