Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji organizuje Matica crnogorska će okupiti 28 naučnika, profesora, istraživača iz šest evropskih država koji će se ovom temom baviti iz raznih aspekata. Skup će biti održan u hotelu „Podgorica“ 1. i 2. oktobra 2025. godine. 
Kako je saopšteno iz Matice crnogorske, cilj ovog skupa je da se naučno sagledaju i pruže moguće nove interpretacije u pogledu uloge i doprinosa hrišćanstva, kao religije, civilizacije i kulture, crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom nasljeđu, odnosno crnogorskom državnom identitetu i subjektivitetu. 
- Hrišćanstvo je od njegove pojave do savremenosti prihvatano i kao kultura življenja sa dva milenijuma dugom tradicijom civilizacijskog razvoja. Zbog toga su identiteti gotovo svih evropskih nacija utemeljeni na hrišćanskoj vjeri, vrijednostima i tradiciji. Istorijski razvoj hrišćanstva i podjela na istočnu – pravoslavnu i zapadnu – rimokatoličku konfesiju su na prostoru Crne Gore ostavili duboki uticaj, predstavljajući u istorijskom i duhovnom razvoju dvije žive hrišćanske tradicije. Na ovaj je način hrišćanstvo u Crnoj Gori dovelo do profilisanja crnogorske nacionalne identifikacije i njene osobenosti, specifične i različite od susjednih naroda - ističe se u saopštenju. 
Dvodnevni Međunarodni naučni skup „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović u srijedu 1. oktobra u 10 časova a radni dio će se odvijati u četiri sesije. 
U okviru prve sesije koja počinje istog dana u 10.30 sati prof. dr Ilija Velev sa Univerziteta „Sv. Ćirilo i Metodije“ iz Skoplja predstaviće rad „Pojava i uspostavljanje hrišćanstva kao religije, civilizacije i kulture na prostoru Crne Gore“. Prof. dr Božidar Šekularac će izlagati rad „Specifičnosti hrišćanstva u srednjem vijeku u Crnoj Gori“, dr Lenka Blechova Čelebić sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka iz Praga će predstaviti rad „Problematika proučavanja srednjovjekovne istorije crkve na području Boke Kotorske“, a dr Tatjana Koprivica će sa koleginicama iz Rima dr Carlom Sfameni i dr Luciom Alberti predstaviti istraživanje na temu „Arhitektura ranohrišćanske Dokleje“. Prof. dr Mladen Vukčević predstaviće rad „'Vjersko pitanje' u crnogorskim ustavima i aktima ustavnog karaktera (1796–2007)“
U drugoj sesiji koja će biti održana istog dana od 15 sati dr Dragutin Papović će izlagati na temu „Organizacija ranohrišćanske crkve na prostoru Crne Gore“, mr Vukota Vukotić će govoriti „O prvom episkopu dukljanskom“, prof. dr Antun Sbutega je pripremio rad na temu „Sveta stolica i Duklja Vojislavljevića“, mr sc. Ivan Jovović će predstaviti svoj rad „Osvrt na nekadašnje dijeceze Barske nadbiskupije (Župa Kastel Lastva i Budvanski vikarijat 1571–1828)“, a dr sc. Savo Marković „Franjevački red u Baru / s osvrtom na franjevce u Budvi, Ulcinju i Svaču u srednjem i novom vijeku“. Dr Sašo Cvetkovski iz Makedonske akademije nauka i umjetnosti iz Skoplja predstaviće „Novootkrivene slikane predstave Sv. Vladimira u umjetnosti Balkana XVIII i XIX vijeka“, a mr Dragica Đurašević-Miljić „Trikonhalne sakralne građevine na prostoru Crne Gore od ranog do kasnog srednjeg vijeka“, a za kraj sesije prof. dr Maria Polimirova s Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“ iz Sofije predstaviće rad „Rana štampana knjiga iz XV vijeka kao činilac očuvanja hrišćanskih tradicija na Balkanu“. 
Treću sesiju 2. oktobra u 10 sati otvoriće mr Nela Savković-Vukčević temom „Blažena Ozana – lješanska sveta odiva“. Prof. dr Ilija M. Vujošević predstaviće rad „Strani putopisci o vjerskom životu hrišćana u Crnoj Gori u XIX vijeku“, dr František Šístek sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka iz Praga predstaviće istraživanje „Hrišćanstvo u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori u češkim izvorima prije Prvog svjetskog rata“, a dr Slavko Burzanović i dr Olivera Popović rad „Katoličanstvo u knjaževini Crnoj Gori u zapisima italijanskih putnika“. Mr Petar Lekić govoriće na temu „Hrišćanstvo u pisanoj zaostavštini vladike Petra I Petrovića Njegoša“, mr Predrag Lutovac obrađuje „Rano hrišćanstvo crnogorskog Polimlja kroz rezultate novih arheoloških istraživanja“, a tema mr Boška Ikovića je „Najstariji hrišćanski objekat na teritoriji opštine Danilovgrad“. 
Posljednju sesiju koja počinje u 15 sati istog dana otvoriće dr Slobodan Jerkov temom „Crnogorsko srednjovjekovno crkveno pjevanje“, a nastaviti Slobodan Čukić radom „Apotropejska simbolika zmije u hrišćanskoj sepulkralnoj tradiciji na tlu Crne Gore“. U nastavku će prof. dr Dragan Veselinov izložiti razmišljanja i zaključke na temu „Srpska pravoslavna crkva i budućnost Crne Gore“, a Stevo Vučinić će predstaviti rad „Geneza crkava i pravoslavlja u Crnoj Gori kroz povijest: savremena devastacija i reinterpretacija crnogorske sakralne baštine i hrišćanskih duhovnih vrijednosti i rituala“. Borislav Cimeša bavi se temom „Živojin Perić o karakterističnom konfliktu svjetovnog i sakralnog u Crnoj Gori između dva svjetska rata“, a radni dio Naučnog skupa biće zaključen izlaganjem mr Božene Miljić na temu „Prisustvo crkve i hrišćanskih motiva u popularnoj muzici nastaloj za vrijeme litija (2019–2020) u Crnoj Gori“. 
Učesnici skupa će dati kraća saopštenja a kompletni radovi će biti publikovani u posebnom zborniku.
U sklopu Međunarodnog naučnog skupa „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ biće otvorena i izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izložbu će 2. oktobra u 19 sati otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a na izložbi će govoriti istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Međunarodni naučni skup "Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore" 1. i 2. oktobra u hotelu "Podgorica"

Izložba „Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije“ otvorena je juče u Muzeju Jugoslavije u Beogradu. Izložba je realizovana u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore (NMCG). Autorke izložbe su novinarka Portala ETV Božena Miljić i Ljiljana Karadžić, uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije, Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530070528_5cab7a691854ad023a9e578b4087a748087416114150b3889bf6aad6965e8ac1" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Postavka se hronološki i tematski dotiče ključnih istorijskih događaja čiji je Vlahović bio svjedok i u kojima je učestvovao, kao što su studentske demonstracije tridesetih godina 20. vijeka, Španski građanski rat i Drugi svjetski rat, zatim njegovog društvenog i političkog angažmana u poslijeratnoj Jugoslaviji, a istovremeno mapira i sferu njegovog privatnog prostora i života, u mjeri u kojoj je to odredilo njegov politički put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Uz vrijednu građu iz legata Veljka Vlahovića, koji se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore, izloženi su i predmeti iz zbirki Muzeja Jugoslavije, Arhiva Jugoslavije i Radio Beograda. Kroz arhivsku građu, lične predmete, fotografije, audio-zapise i umjetničke radove, posjetioci imaju priliku da se upozna sa intrigantnom životnom pričom revolucionara, borca internacionalnih brigada i istaknutog političkog radnika socijalističke Jugoslavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530070528_e8f7047e5643a15cd5af9078a64408f6d9792da7b9880b5e60d9e7be5b829409" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ova izložba je prilagođena verzija postavke „Na strani pravde i slobode: legat Veljka Vlahovića“, realizovane 2018. godine u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, čije su autorke kustoskinje Božena Miljić i Ljiljana Karadžić. Uz intervenciju kustoskinja Muzeja Jugoslavije Dušice Stojanović i Ljubice Vlahović, koncept izložbe je donekle izmijenjen, a sadržaj dodatno obogaćen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250530070528_cacbdaf4ad89d079f5dfc1b9fa57dcb57bcbf96a8489032a6fd6ec588207f463" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kustostkinja Božena Miljić je na otvaranju izložbe podsjetila je da se ove godine obilježava 80 godina od pobjede u Drugom svjetskom ratu, kao i pola vijeka od smrti Veljka Vlahovića. Ova izložba, ističe ona, nije samo priča o Veljku, već i o proteklih 100 godina, borbe za slobodu, prava- studentska, radnička, na život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530070528_ffcceac13b1ddc69941201574a86a9e8b51f04805910b3f54be10b253bb1c0c1" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Izložba je i ogledalo jednog vremena i podsjećanje - pola vijeka od odlaska Veljka Vlahovića sa istorijske scene, na uspjehe koje je on, najprije lično, a onda i ispred države koju je predstavljao, postizao na globalnom planu. Štosta se promijenilo otkad je Veljko preminuo, država kojoj je posvetio život i društvo o kojem je promišljao, više ne postoje, pa opet - evo nas 50 godina od njegovog odlaska, podsjeća nas da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni, u kojim god uslovima to društvo funkcionisalo - poručila je Miljić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250530070528_56312a391e46528c1caa169ad02ba2016a91e019bc19d9e81a007b77bf83561e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ulaz na izložbu je slobodan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250530070528_b182c02a00021b62ddc23f013f2f06e10ff26d1984374c3f9383b5e75bfd94a0" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250530070528_01896169025ee01f14e360fe0ddc24c763b5ee6a557ace1b9e3d59abc5d33e02" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250530070528_8ab6e883f010195493bb311af524bb816a4b89656da80cb1022c85f725486f0f" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt='Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"'> <figcaption>Izložba "Veljko Vlahović – glas slobodne Jugoslavije"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Veljkova borba podsjetnik da su ideali boljeg, pravednijeg, hrabrijeg društva vječni

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Sjutra u "Budilniku": Poglavlje 27, privatnost građana i poruke djece o zajedništvu

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

Milošević o saslušanju Piste: Napravili ste spektakl od ovog Indijanca, nema potrebe da ga krijete

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Tag: bozena-miljic