Postavljanje spomenika ratnom zločincu, fašisti, nacisti i četničkom koljaču Pavlu Đurišiću je anticivilizacijski i ratnohuškački čin i poruka da oni koji su postavili spomenik i oni koji su im to omogućili hoće da nastave etničko, vjersko i ideološko čišćenje koje je Pavle Đurišić sproveo tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj varvarski čin je direktna prijetnja građanskom miru u Crnoj Gori i izazvao je uznemirenost kod svakog dobronamjernog građanina - kazao je za Pobjedu istoričar Dragutin Papović povodom postavljanja, a potom premještanja u crkvu, spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Papović je istakao da je „sigurno da su lokalna i državna vlast znale da će se to dogoditi, jer su mediji par dana ranije objavili da je sve spremno za postavljanje spomenika“. - Pored toga, vlast je odavno znala za nabavku spomenika i pripremne radnje, tako da je neupitno njeno direktno učešće i odgovornost u ovome. Pokazalo se i da je navodna brza reakcija vlasti kojom je naređeno uklanjanje spomenika, u stvari, samo sporazumna farsa. Jasno je da je postignut dogovor da Crkva Srbije spomenik, nakon otkrivanja, premjesti crkvu, a da vlast ukloni postolje i da tako spomenik faktički ostane na istom mjestu, samo što sada nije na otvorenom, već pod crkvenim krovom – istakao je Papović. Prema njegovim riječima, spomenik je sada nedodirljiv, jer za objekte SPC, na osnovu protivustavnog tzv. Temeljnog ugovora, važi princip eksteritorijalnosti i oni su izuzeti iz pravnog poretka Crne Gore. - Vlast je zapravo omogućila da se neometano izvede sramotnost otkrivanja spomenika, čiji je vrhunac bio kleročetničko vašarište s izvođenjem himne Srbije i uz nasilje nad reporterima i novinarima Pobjede i Vijesti koji su direktne žrtve čuvenog „emancipatorskog potencijala SPC“. Rezultat ove kriminalne akcije je da spomenik Pavlu Đurišiću i dalje protivzakonito stoji – istakao je Papović. Kazao je da je vlast uspješno pokazala da na svojoj teritoriji i u okviru svojih ovlašćenja neće i ne može da sprovede zakonite odluke i tako je, kako je istakao Papović, porazila sebe, pravnu državu i njen suverenitet. - Policija i tužilaštvo su kapitulirali pred grupom sljedbenika Pavla Đurišića koje štiti SPC. Ova predstava je još jedan uvjerljiv dokaz da u Crnoj Gori ne funkcioniše pravna država i da ne postoji ustavni poredak, već da je vrhovni i nadustavni autoritet Crkva Srbije. S obzirom na to da najviši predstavnici Crkve Srbije u Crnoj Gori slobodno, protivzakonito i nekažnjeno rehabilituju i slave četničke zločince i njihovu nacifašističku ideologiju iz Drugog svjetskog rata, može se zaključiti da u Crnoj Gori vlada despotska kleročetnička klika, dok potčinjeni ostaci sekularne vlasti samo saslužuju genocidnu četničku politiku – poručio je Papović. Spomenik Pavlu Đurišiću postavljen je u četvrtak u beranskom selu Gornje Zaostro, a dan kasnije premješten je u crkvu, kako je i najavio mitropolit Metodije, služeći liturgiju. Metodije je rekao da će spomenik staviti u crkvu, „pa nek dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla – rekao je Metodije. <h2>Rastoder: Bošnjačka stranka da napusti vladu četničkog vojvode Mandića</h2> Esad Rastoder, predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, zatražio je od svih manjinskih partija, a posebno Bošnjačke stranke, da bez odgađanja napuste vladu četničkog vojvode Andrije Mandića. Rastoder je istakao da se Crna Gora nalazi pod snažnim udarom realizacije plana četničke ideologije, zacrtanog još davno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224071228_03864beaf71d19bfa31edbf7c9a3e471e4a2cde439f2fe82b60376da02b26a90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224071228_03864beaf71d19bfa31edbf7c9a3e471e4a2cde439f2fe82b60376da02b26a90" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Esad Rastoder"> <figcaption>Esad Rastoder(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, događaji u posljednjih pet godina, a posebno onaj od petka, potvrđuju bojazan da je država u ozbiljnoj opasnosti. – Nažalost, Berane je već duže prepoznato kao jedno od najjačih uporišta ove ideologije, koja se ljubomorno čuva na Balkanu, naročito na sjeveru Crne Gore. Vijesti i slike koje stižu do nas u dijaspori ostavljaju utisak da Crna Gora nije iskoračila iz 17. vijeka. Ozbiljno sumnjamo da vladajuća većina, u čijim redovima se nalaze sljedbenici ove ideologije, vodi državu u pogrešnom smjeru iz kojeg neće biti povratka – kazao je Rastoder. Naglasio je da posebno zabrinjava činjenica da su i partije manjinskih naroda pristale da budu dio vlasti u kojoj je Andrija Mandić, četnički vojvoda i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore, glavni ideolog. – Mi, crnogorska dijaspora širom svijeta, a posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, ukazujemo na ove opasne anomalije koje su zadesile Crnu Goru od 30. avgusta 2020. godine. Zato pozivamo Evropsku uniju i sve relevantne međunarodne institucije da pomognu Crnoj Gori i oslobode je iz kandži četničke ideologije u kojima se danas nalazi – poručio je Rastoder, dodajući da dijaspora treba da alarmira sve relevantne adrese u zemljama gdje živi i radi, kako bi se skrenula pažnja na aktuelna dešavanja u Crnoj Gori. – Kao Bošnjački savez Crne Gore u SAD, zahtijevamo od svih manjinskih partija, a posebno Bošnjačke stranke, da bez odgađanja napuste vladu četničkog vojvode Andrije Mandića – poručio je Rastoder.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papović: Direktna prijetnja građanskom miru u Crnoj Gori

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini osudila je sramno podizanje spomenika komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Crnoj Gori.
Istovremeno, Islamska zajednica izražava zabrinutost opasnim trendom veličanja ratnih zločina, rehabilitacijom ratnih zločina, otvorenom islamofobijom i čak rasizmom koji postaju dio glavnih tokova političke, medijske, vjerske i ukupne društvene scene među srpskim elitama na Balkanu.
&nbsp;- Ovaj trend, koji očito počiva na duhu uspostave tzv. srpskog svijeta, prijeti da dodatno produbi podjele među narodima i državama i potvrđuje da je strah Islamske zajednice od realizacije deklaracije tzv. Srpskog sabora bio opravdan. Oni koji veličaju ratne zločine pripremaju novi zločin i spremni su ga ponoviti - navodi se u saopštenju Ureda za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Zbog toga, kako se navodi, Islamska zajednica zahtijeva od svih domaćih i međunarodnih aktera, naročito bošnjačkih političara, da ozbiljno shvate ove poruke i da im se suprotstave, te da rade na politikama koje će Bošnjake i sve druge narode na ovim prostorima zaštititi od ponovno probuđenog fašizma, velikodržavnih projekata čiji nosioci više i ne kriju mržnju prema muslimanima.
- I dok pozdravlja reakciju državnih organa Crne Gore na uklanjanju spomenika ratnom zločincu koji je počinio stravične zločine nad muslimanskim i bošnjačkim civilima tokom Drugog svjetskog rata, Islamska zajednica osuđuje ulogu nekih vjerskih lidera Srpske pravoslavne crkve koji svojim potezima sprečavaju bilo kakvu saradnju među vjerskim zajednicama u ovom dijelu Evrope - navodi se u saopštenju.

Islamska zajednica traži od bošnjačkih političara da se suprotstave probuđenom fašizmu

U Podgorici je održana panel-diskusija pod nazivom “Bošnjački nacionalni identitet početkom 21. vijek” - II dio projekta u organizaciji i koordinaciji mr Seada Šahmana, a na kojoj su govorili akademik Šerbo Rastoder i doc. dr Erma Ramić-Kunić.&nbsp;
Koordinator projekta Sead Šahman ukazao je na današnju zbilju Bošnjaka u Crnoj Gori koju karakteriše uglavnom ekonomska nerazvijenost sredina koje nasevaljaju, ogromna naslonjenost na socijalne servise, nedostatak odgovarajućeg ljudskog resursa, ali i nedovoljno razvijene institucije i nevladina udruženja.&nbsp;
- Naša nastojanja nijesu subverzivna, već dobrosusjedska, uz izraženu spremnost za izgradnju društva različitosti. Inkluzija, bez asimilacije. Takvu hipotezu potkrepljuju brojni primjeri, a jedan od najeklatantnijih su i naše iseljeničke zajednice- dijaspora koja decenijama unazad bivstvuje na prostorima Zapadne Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, zemalja regiona, ali i Republike Turske - kazao je Šahman u svom uvodnom izlaganju.&nbsp;
Akademik Šerbo Rastoder govorio je o “istorijskim grijehovima” Bošnjaka ukazavši na dekonstrukciju stereotipa i lažnu istorijsku naraciju nastalu u balkanskim i zapadnim istoriografijama u interpretaciji, suštine, karaktera i sadržaja vladavine Osmanlija.&nbsp;
- U tom kontekstu su Bošnjaci prepoznati kao lojalni sljedbenici politike Osmanskog carstva poprimili negativan obrazac “Turaka” i Osmanskog nasljedstva i time sebe izložili da plaćaju istorijsku krivicu nastalu u iskrivljenoj i konstruisanoj naraciji koja nije utemeljena na činjenicama, nego na emocijama - kazao je Rastoder.&nbsp;
On je naveo da je pokušaj identifikacije tih navodnih “istorijskih grijehova Bošnjaka“ samo površno grebanje po istorijskom nasljeđu koje je protivurječno i višeslojno.&nbsp;
Doc. dr Erma Ramić-Kunić sa Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu je kazala da je jezik sastavni dio nacionalnog identiteta jednog naroda.&nbsp;
- Bosanski jezik ima svoju viševjekovnu istoriju čemu svjedoče pisani spomenici iz najranijeg perioda pisane riječi- srednjeg vijeka. Neki od rukopisa bosanske pisane tradicije pronađeni su u Crnoj Gori i u 19. vijeku odneseni su u Rusiju - naglasila je Ramić-Kunić.&nbsp;
Ona je dodala da se jedan od spomenika koji je pisan u srednjovjekovnoj Bosni- Divoševo evanđelje, iz 14. vijeka čuva u Manastirskoj riznici na Cetinju i dan danas.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a u ime ove institucije skupu je prisustvovala Željka Raščanin.&nbsp;

Šahman: Naša nastojanja nijesu subverzivna već dobrosusjedska - inkluzija, bez asimilacije

U bjelopoljskoj prosvjeti na rukovodećim mjestima u tri srednje škole, osamnaest osnovnih škola, jednom vrtiću i u muzičkoj školi je više od 94 odsto Srba, dok je Crnogoraca, Bošnjaka-Muslimana više od pet odsto što je suprotno Ustavu Crne Gore. Sve preko 43,13 odsto zastupljenosti Bjelopoljaca koji se izjašnjavaju kao Srbi u državnim i lokalnim javnim ustanovana i preduzećima je protivustavno i kažnjivo po zakonu – upozorava predsjednik Opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja Bijelo Polje Admir Camić. Zabrinjavajuće je, ukazuje on, da u bjelopoljskim mjesnim centrima Godijevo, Lozna, Goduša i Bistrica, u kojima su većinsko stanovništvo Bošnjaci -Muslimani, na rukovodećim mjestima u školama nijesu Bošnjaci. - Ustavom Crne Gore je predviđena srazmjerna zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Po Ustavu, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima – naglašava Camić u saopštenju dostavljenom Portalu ETV. Podsjeća da su se, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2023. godine, u Bijelom Polju građani nacionalno izjasnili kao Srbi u procentu od 43,13 odsto, Bošnjaci - 31,85, Crnogoraci - 14,88, a Muslimani - 7,54 procenta. - Potpuno je logično da se političke nacionalne partije koje zastupaju interese srpskog naroda u Bijelom Polju bore za svoj narod vezano za zapošljavanje i rukovođenje određenim institucijama, ali se postavlja logično pitanje zašto građanske partije poput DPS-a, PES-a, UR-e, SDP-a, SD-a, SEP-a, kao i nevladine organizacije koje se bore za ljudska prava, ne vode računa o nacionalnoj zastupljenosti rukovodećeg kadra u školama – ističe Camić. Opravdano se, prema njegovim riječima, pitaju građani Bošnjaci-Muslimani što je sa Bošnjačkom strankom, kao nacionalnom partijom. - Zašto se ona ne bori za prava svog naroda, koji joj je dao podrušku i danas imaju šest poslanika i još toliko ministara u Vladi. Da li je učešće u Vladi samo lični interes nekolicine u Bošanjačkoj partiji – pita Camić. Ističe da „najnovija dešavanja ukazuju na kontradiktornosti - Inspekcija rada Bijelo Polje je utvrdila da je direktorica Gimnazije 'Miloje Dobrašinović' - Jasmina Međedović postupila zakonito u slučaju profesora Nova Vukovića, dok je inspekcija Ministarstva prosvjete utvrdila nepravilnosti u radu direktorice“. - Prijedlog za smjenu direktorice je usledio, po našem saznanju, nakon nekorektnog ponašanja profesora Vukovića, koji je predavao u bjelopoljskoj Gimnaziji. Bez saglasnosti direktorice škole, nepozvan došao je u školu i, iako je koristio godišnji odmor, nasilno i veoma bahato upao na čas geografije i napao profesora koji je držao čas, prekinuo nastavu đacima, agresivno istjerao profesora sa časa. Odbio je molbu i upozorenje direktorice škole da napusti učionicu, ponašajući se prema njoj neprimjerno, koristeći veoma primitivan rječnik, zbog čega je ona pozvala obezbeđenje – ističe Camić, koji je kategoričan da sve ukazuje da je tražena smjena direktorice Međedović politički obojena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328120344_673f818702c2bdbe28b5effb961a41d555f589b39c17e7f0c5a4a2fc1460177d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328120344_673f818702c2bdbe28b5effb961a41d555f589b39c17e7f0c5a4a2fc1460177d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Protesti u BP"> </figure>  Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je 24. marta da će Prosvjetna inspekcija predložiti razrješenje direktorice bjelopoljske Gimnazije „Miloje Dobrašinović“, Jasminke Međedović, a Ministarstvo postupiti u skladu sa zakonom. Incident u bjelopoljskoj gimnaziji dogodio se 13. marta, kada je profesor Novo Vuković, koji je trebalo da bude odmoru, a rješenje o odmoru potpisao je nekoliko dana ranije, upao na čas i izbacio profesora koji je predavao, kako bi on preuzeo nastavu?! Vuković je inače pred penzijom i prije penzionisanja trebalo je da iskoristi preostali odmor. Direktorica Međedović, kada je on upao na čas profesora koji ga je mijenjao, pozvala obezbjeđenje škole da reaguju i izbace Vukovića. Uslijedili su protesti đaka i njihovih roditelja, a Vuković je predstavljen kao žrtva progona direktorice. Uključilo se i Ministartsvo po čijem je nalogu sproveden inspekcijski nadzor „iz oblasti obrazovanja i vaspitanja u ustanovi i inspekcijski nadzor iz oblasti prava i obaveza po osnovu rada, kao i upravni nadzor nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova u oblasti zaštite lica i imovine u navedenoj ustanovi“. - Inspekcijskim nadzorom Prosvjetne inspekcije utvrđeni su propusti u radu organa rukovođenja u ustanovi, odnosno postupanja odgovornog lica, direktorice ustanove, a uvidom u zapisnik Prosvjetne inspekcije utvrđeno je da će postupajući inspektor preduzeti upravne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i predložiti za razrješenje direktoricu ustanove, Jasminku Međedović – saopšteno je iz Ministarstva 24. marta. Vuković je, iako, davdesetak dana pred penzionisanje (8. aprila stiče uslov za penziju), uslovio Ministarstvo prosvjete da će sa đacima organizovati proteste i bojkotovati nastavu do smjene direktorice Međedović. Njegova supruga, takođe profesorica u Gimnaziji, Vinka Vuković je, kako je prenio Portal Vijesti, kazala da će, ukoliko Međedović ne bude razriješena, više profesora, od kojih je prva ona, početi štrajk glađu. Protiv Vukovića, nakon incidenta u Gimnaziji, 22. marta podnešena je krivična prijava zbog više krivičnih djela - povrede prava na rad, povrede prava na upravljanje, nasilničkog ponašanje, lake tjelesne povrede, prinude, ugrožavanja sigurnosti, sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, pozivanje na otpor... Kako je Televizija E objavila, Vuković je politički aktivan i ranije je bio čelnik opštinskog odbora stranke Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore.

Kaćuša Krsmanović

Camić: Da li su u bjelopoljskim školama Bošnajci žrtva političkog progona?

Sead Šahman, predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) i dugogodišnji funkcioner Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, govorio je za Klix.ba o ključnim ciljeve novoosnovane političke organizacije BDP. Govorio je o tome kako BDP ima ambiciju da postane glavni predstavnik Bošnjaka u Crnoj Gori, zastupajući njihove interese kroz jačanje nacionalnog i ekonomskog identiteta.
KLIX.BA: Koji su ključni ciljevi i planovi Bošnjačkog demokratskog pokreta u narednom periodu?
ŠAHMAN: Bošnjački demokratski pokret (BDP) je osnovan sa ciljem da bude emancipatorska politička organizacija bošnjačkog naroda u Crnoj Gori sa nedvosmislenim pogledima na društvena zbivanja u zemlji. Za sada sam više nego zadovoljan kojim dinamikom se odvija proces uspostavljanja novoformiranog pokreta. Naša dugoročna nastojanja jesu da kroz vrijeme pred nama budemo superiornija opcija od postojeće ponude i opcija broj jedan za bošnjački narod u Crnoj Gori.
Naravno da je jedan od naših kratkoročnih ciljeva učešće na eventualnim vanrednim parlamentarnim izborima i dobijanje parlamentarnog statusa kako bi smo bolje predstavili naše politike i na najbolji mogući način zastupali interese bošnjačkog naroda, ali i svih onih građana koji se iskazuju drugačije, a dijele naša programska načela. Kako i na koji način ćemo nastupati na izborima zavisiće naravno od političkog momentuma u kome budu raspisani, te do kojeg stepena ćemo biti organizovani u tom trenutku.
Mi radimo ono što je do nas, snažimo infrastrukturu pokreta, razgovaramo sa ljudima u svim sredinama gdje žive naši sunarodnici i što je najvažnije nastojimo da ponudimo konkretna rješenja. Mi smo i nastali kao odgovor na poziv našeg naroda i dijaspore koja živi širom svijeta, od zemalja regiona, preko država Zapadne Evrope do Sjedinjenih Američkih Država. Naša uloga biće da služimo građanima koji od nas puno toga očekuju, a za to je potrebna promjena u načinu shvatanja i prihvatanja politike kao važne discipline u našem društvenom poretku.
KLIX.BA: Kako biste ocijenili trenutni položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, posebno u kontekstu učešća bošnjačkih ministara u aktuelnoj Vladi Crne Gore?
ŠAHMAN: Bošnjački narod voli slobodu, principe i ideale koji su pogaženi krajem jula mjeseca ove godine ulaskom u najglomazniju i najheterogeniju rekonstruisanu 44. Vladu Crne Gore. Bošnjaci ne žele da budu sluge za tuđe interese, oni žele partenrstvo i savezništvo na ravnopravnim osnovama, uz uvažavanje svih njihovih specifičnosti koje posjeduju kao narod. Podsjetiću vas da je ex DF konačno, po prvi put nakon 30. avgusta 2020. godine i tzv. "velikih promjena" pristupio važnim mjestima ministara u Vladi. Legitimitet za njihov ulazak i snažniju zastupljenost na pozicijama odlučivanja je dala Bošnjačka stranka. Veoma se dobro sjećam kritičkog odnosa koji je dolazio 2020. godine uglavnom iz Sarajeva prema Dritanu Abazoviću, predsjedniku GP URA koji je optuživan da radi na štetu države Crne Gore tvoreći vlast sa tadašnjim DF-om.
Međutim, Abazović je bio zagovornik ekspertske Vlade i tom naumu je uspio. Zatim je on bio mandatar, kasnije i premijer bez glasova DF-a. Međutim, ovo što je uradila BS i njen čelnik Ervin Ibrahimović je značajno složenije sa mnogo više posljedica koje će proizaći iz takvog ad-hoc pristupa ovoj političkoj situaciji. Oni su ulaskom u Vladu sa predznakom koji nose u svom nazivu “bošnjačka” oprali političke biografije struktura koje ne priznaju genocid u Srebrenici, ne priznaju samostalnost naše susjedne države Kosovo, te su bili glasni zagovornici protiv ulaska Crne Gore u NATO savez. BS je omogućila da po prvi put imamo tu političku organizaciju direktno u izvršnoj vlasti što je već sada postala normalnost za svaku narednu iteraciju sastavljanja izvršne vlasti. U posljednje vrijeme primjećuje se povećan stepen uzajamne prihvaćenosti između te dvije političke grupacije, čak im je i slogan za podgoričke izbore bio skoro identičan. Biće zanimljivo pratiti putanju koaliranja BS i ex DF koja već poprima ozbiljne obrise saglasja.
Za očekivati je da na idućem Kongresu BS-a, koji slijedi u prvoj polovini naredne godine, ta partija izmijeni dobar dio svog političkog programa i pripodobi ga aktuelnim političkim okolnostima u kojima sudjeluje, jer definitivno je da ono što sada radi apsolutno nije manifest političkih ciljeva koje smo zajedno usvojili na posljednjem Kongresu jula 2021. godine. Glede učešća u Vladi i resora koje su dobili "bošnjački ministri" dovoljno je da pogledate strukturu istih. Radi se o skoro praznim i resorima koji nikada do sada nisu postojali na nivou ministarstava. Izuzev naravno ministarstva vanjskih poslova, ali je i za to nađeno adekvatno rješenje pa u Vladi Crne Gore iznad ili pored ministra vanjskih poslova postoji značajna pozicija potpredsjednika Vlade za vanjsku i evropsku politiku (PES). Ovo ostalo su uglavnom bila odjeljenja, uprave ili direktorati- a danas su zbog samo i isključivo ličnih ineresa pojedinih funkcionera BS-a pretočeni u rang ministarstava. Sve važne odluke na sjednicama Vlade se donose bez značajnijeg učešća BS-a, jer prosto pet (uglavnom novoformiranih resora) od 32 člana koliko broji vlada i nije neka brojka.
KLIX.BA: Kakav je Vaš komentar na rezultate popisa u Crnoj Gori, s obzirom da sada Bošnjaci čine gotovo 10 posto ukupnog stanovništva?
ŠAHMAN: Povećanje broja izjašnjenih Bošnjaka na 9,45 posto i izjašnjenih govornika bosanskog jezika na 6,97 posto predstavlja blagi iskorak u sazrijevanju i jačanju nacionalnog i jezičkog identiteta bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. U brojkama to izgleda na sljedeći način: 58.956 osoba se izjasnilo kao pripadnik/ica bošnjačkog naroda, dok bosanski jezik je maternji za 43.470 osoba.
Ovo predstavlja dobru osnovu za snažnije korištenje ustavnih i zakonskih mehanizama zaštite prava manje brojnih naroda u Crnoj Gori, ali i unaprjeđenja istih.
Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da Crna Gora posjeduje veliku regionalnu različitost i neujednačenost, pa je tako sjever Crne Gore najnerazvijeniji region. Broj stanovnika u sjevernom regionu smanjen je za oko 15 posto, čime se nastavlja trend migracije prema centralnom i južnom dijelu Crne Gore, ali mnogo više prema zemljama Zapadne Evrope. Govorimo o manje razvijenim opštinama koje su uglavnom naseljene bošnjačkom populacijom. Na državnim institucijama je sada da osmisle i kreiraju, shodno demografskim pokazateljima nove strategije za narednu deceniju koje bi trebale biti naprednije i sa više očekivanja, jer je očigledno da postojeće nisu dale rezultate. Na tome bi trebale insistirati sve bošnjačke organizacije u Crnoj Gori, kako političke partije, vijeće, NVO organizacije, pa i udruženja iz naše dijaspore koja je širom svijeta postigla velike rezultate u svim oblastima društvene djelatnosti.
Akronim Bošnjačkog demokratskog pokreta je BDP, te kao takav ima i ekonomsku simboliku – bruto domaćeg proizvoda. Možda jeste simbolično, ali za nas je skoro pa jednako važno da pored snažnog nacionalnog identitata imamo jednako snažan i sadržajan ekonomski identitet koji će biti najbolji mehanizam borbe sa sve češćom “brain drain” pojavom i sve vidljivijim problemom depopulacije.
KLIX.BA: Kako vidite trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori? Da li smatrate da je uticaj Srbije veći nego što bi trebao biti u okviru dobrosusjedskih odnosa?
ŠAHMAN: Politička situacija u Crnoj Gori je vrlo kompleksna, slojevita i potrebno ju je posmatrati sa više aspekata. Kohabitacija skoro da nije prestala da bude prisutna još od 2020. godine. Ukoliko pogledate političko ponašanje izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti, pa uz to i ulogu predsjednika Crne Gore, vrlo je lako primijetiti da nema zajedničkih strategija, vizije razvoja države i sinergetskog efekta svih važnih činilaca društveno-političkog sistema.
Nemanje identičnih pogleda svih prethodno navedenih struktura na perspektivu i budućnost države ostavlja manevarski prostor za uplitanja sa strane, bilo da dolaze iz našeg okruženja ili iz geografski udaljenijih država. Zato je to vrlo važna poruka upravljačkim strukturama unutar Evropske unije kojoj kao država, ali i region težimo. Manje prisustva evropskih partnera i njenih institucija, znači ostavljanje prostora za veće prisustvo drugih zainteresovanih strana za Crnu Goru.
Apsolutno sam za to da Crna Gora i Srbija imaju dobre odnose, kao dvije zemlje koje su u susjedstvu, uz uzajamno puno poštovanje teritorijalnog integriteta. To je prije svega važno za ekonomsku saradnju, naročito u spoljotrgovniskom dijelu kada je u pitanju i uvoz/izvoz.
Međutim, ukoliko namjere Srbije ili bilo koje druge zemlje prevazilaze okvire dobre saradnje, onda to znači hegemonistički pristup koji kao takav nije prihvatljiv.
Cijenim da je jedan od najvećih interesa bošnjačkog naroda očuvanje Crne Gore kao građanske i suverene zemlje, dovoljno organizovane i spremne da sama odlučuje o sudbini svojih građana. Podsjećam da je bošnjački narod u Crnoj Gori državotvoran koji je na referendumu održanom 2006. godine po pitanju državne nezavisnosti, skoro plebiscitarno podržao uspostavljanje Crne Gore kao samostalne države, te joj dao političko-pravne temelje ustavne demokratije i multietničkog društva. Taj legat ne možemo i ne smijemo zanemariti.
KLIX.BA: Smatrate li da su rezultati lokalnih izbora u Podgorici pokazatelj da je Bošnjačka stranka pogriješila ulaskom u vlast?
ŠAHMAN: Izbori u Podgorici su često i to ne bez razloga nazivani "mini parlamentarnim izborima". Oni i jesu na određeni način refleksija i stepen zadovoljstva građana politikama koje sprovodi aktuelna vladajuća većina, kako na državnom nivou, tako i u Glavnom gradu. Po prvi put nakon skoro dvije decenije izgubljen je bošnjački mandat u Skupštini Glavnog grada. Bošnjačka stranka samostalnim nastupom u Podgorici nije zadobila povjerenje našeg naroda čak ni po principu afirmativne akcije i povlaštenog mandata koji se garantuje shodno Zakonu predstavnicima manje brojnih naroda.
Podsjećanja radi, juna mjeseca prošle godine, dakle na parlamentarnim izborima 2023. godine BS je u Podgorici osvojila 1.923 glasa. Za samo godinu dana i tri mjeseca, pored svih političkih poluga vlasti koje posjeduje, pet ministarstva (doduše dobrim dijelom ona izmišljena i fiktivna) i mjestom potpredsjednika Vlade, šest poslanika u Skupštini i mjestom potpredsjednika Parlamenta, direktorskim mjestima po dubini i širini, služeći se raznim mahinacijama, zapošljavanjem i još mnogim sredstvima koja očigledno nisu bila dovoljna da se očuva parlamentarni status na nivou Skupštine Glavnog grada. BS je doživjela pad za oko 50% glasova zadobivši samo 953 glasa. To je dokaz da je sve ono na što smo ukazivali dok smo bili u okviru BS-a bilo tačno, a to je prije svega nedosljednost u sprovođenju političkog programa, gaženje principa i nebriga o potrebama sopstevnih birača.
Rezultat podgoričkih izbora je dokaz da samo uska grupa ljudi, lukrativno i lično orijentisanih karijerista koja je zainteresovana samo za partikularne interese i interese svojih najbližih, nije i ne može da bude sinonim za bošnjački narod u cjelini.
KLIX.BA: Da li Sarajevo pruža dovoljno pažnje i podrške Bošnjacima u Crnoj Gori? Gdje vidite prostor za napredak u odnosima između Bošnjaka iz BiH i Crne Gore?
ŠAHMAN: Odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine su dobri i prijateljski, te ih kao takve treba iskoristi u pravcu jačanja ekonomskih aktivnosti između dvije zemlje. To potvrđuje i nedavna zvanična posjeta predsjendika Crne Gore Jakova Milatovića tročlanom predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci iz naših krajeva koji žive i rade uglavnom u Sarajevu, te drugim dijelovima BiH mogu i trebaju biti most povezivanja i jačanja međusobnih veza između dvije države. Sarajevo je nekako više okrenuto rješavanju svojih problema koje ima unutar svoje kuće, te se veoma malo posvećuje saradnji sa Bošnjacima u regionu koji žive i stvaraju u svim zemljama Zapadnog Balkana. Donekle je to i razmljivo jer je svaka od tih država regiona i naroda u njima, sui generis i posvećena vrlo često golom opstanku i svakodnevnim unutrašnjim problemima, zanemarujući značaj onoga što može biti udruženo i sabrano postignuće u svim oblastima društva. To zbirno bi moglo biti od velike koristi za svaku od naših država u kojima bivstvujemo. U Crnoj Gori je bošnjačka zajednica svoja na svome, autohtona. Ovo je zemlja naših djedova i država naše djece. Ali nam je stalo do odnosa sa Sarajevom, sa institucijama Bosne i Hercegovine. Biću možda i ličan ako kažem da je meni kao sarajevskom studentu to posebno i dodatno važno. Snaženje veza u svim oblastima od interesa za građane dviju zemalja i uzajmna podrška moraju ostati prioritet. Bošnjaci kao narod imaju snažnu ulogu u tom procesu.
Prostor za napredak i te kako postoji naročito u dijelu saobraćajne povezanosti, prije svega mislim na putni pravac između dva glavna grada Podgorica- Sarajevo preko Plužina- Šćepan polja i Foče. Takođe, ne postoji ni direktna avio linija na relaciji Podgorica- Sarajevo. Oblasti kulture, nauke i umjetnosti, zajednička težnja prema EU i mnoge druge teme takođe mogu biti od obostranog interesa.
KLIX.BA: Vodi li se u Crnoj Gori borba za njenu suverenost i kakav je stav Bošnjačkog demokratskog pokreta po tom pitanju?
ŠAHMAN: Cijenim da je Crna Gora “Balkan u malom” u kojoj žive sve etničke i nacionalne zajednice: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Muslimani, Romi, ali evo prema rezultatima posljednjeg popisa i Rusi, Turci, Ukrajinici. Iako geografski mala (ukoliko je poredimo sa drugim zemljama), ipak je dovoljno velika za sve nas. Stav BDP je da suverenost Crne Gore ne bi trebala biti upitna. To je za nas nesporna činjenica, ali i način življenja. Naša zemlja ima međunarodno priznanje u današnjim granicama.
Međutim, postoje strukture kako u Crnoj Gori, tako i van nje koje podrivaju njenu nezavinost nastojeći da kroz upravljačke strukture promijene unutrašnju demografsku sliku zemlje, njenu međunarodnu poziciju i ulogu u geopolitičkom spektru. Pretpostavka je da je namjera učiniti je manje suverenom u odlučivanju kako bi vjerovatno bila lak plijen za neke druge i tuđe interese.
Kao Bošnjaku i građaninu Crne Gore, žao mi je što u jednoj takvoj perfidnoj igri učesvuje i Bošnjačka stranka koja je nakon 18 godina političkog djelovanja naglo promijenila svoju političku orbitu, a da to nikako nije znala niti obijasniti, niti braniti među građanima Crne Gore, prevashodno među Bošnjacima. Naša dijaspora se još uvijek pita koji su istinski razlozi za takvo nešto. Pogledajte diskusije dojučerašnjih opozicionara iz reda BS-a, pogledajte saopštenja i javne istupe funkcionera BS-a od prije godinu, dvije, tri…
Prije samo nekoliko godina jedan od sadašnjih sedam potpredsjednika Vlade zadužen za obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama, predložio je i zagovarao da se Pavlu Đurišiću, odgovornom za brojne zločine nad bošnjačko-muslimanskim stanovništvom u Bosni, Hercegovini i Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata, podigne spomenik u Beranama. Svjedok sam tada žustre rekacije i negodovanja Bošnjačke stranke uz rezolutno “NE” koaliranju sa takvim političkim snagama. Danas imamo situaciju da predsjendik BS, ali i ministri koji u ime BS-a obnašaju dužnosti u ovoj Vladi sjede “rame uz rame” sa tim čovjekom i zajednički kroz izvršni vlast “unaprjeđuju” živote naših građana. Jasno je da se radi o kraktoročnom pogledu aktuelnog rukovodstva BS na aktuelna politička zbivanja, bez jasne vizije za dugoročnim bošnjačkim interesima, ali i interesima suverene Crne Gore.
KLIX.BA: Kako komentarišete trenutni evropski put Crne Gore? Da li smatrate da on stagnira?
ŠAHMAN: Uslov za evropski put jeste snažnija regionalna saradnja kako bi zajednička evropska perspektiva za sve zemlje Zapadnog Balkana bila izglednija i u konačnici značila da za rezultat imamo unaprjeđenje kvaliteta života i životnog standarda svih naših građana.
Nedavno usvajanje Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac u Skupštini Crne Gore definitvno je narušilo doskorašnje veoma dobre odnose Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, našim prvim EU susjedom, državom koja je i članica NATO saveza. Uslijedila je oštra rekacija Zagreba koji je saopštio da su tri dužnosnika iz Crne Gore proglašeni personama non grata zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe.
Takođe, nedavno je jednan od sedam potpredsejdnika Vlade kazao da je nama susjedno Kosova zapravo srpska pokrajina, te da kada bi njegova partija (DNP- ex DF) činila samostalno vlast u Crnoj Gori odluka iz 2008. godine o proglašenju nezavisnosti Kosova bi bila poništena. S druge strane, isto tako potprepdsednik Vlade iz redova Albanskog foruma odgovarajući na to kaže da Crna Gora ipak čvrsto drži stranu suverenosti Kosova, te da ako se DNP-u i ex DF-u ne sviđa takav stav mogu da napuste vladu. Nezamislivo je da dva vicepremijera koja sjede u istoj Vladi imaju dijametralno suprotne stavove po mnogim važnim pitanjima. Debata i različiti politčki stavovi su imanetni skupštinskim raspravama i sučeljavanju argumenata, dok bi Vlada trebalo da ima makar minimum saglasja po određenim pitanjima bitnim kako za domaću, tako i za spoljno-političku poziciju Crne Gore.
Prije samo nekoliko dana Evropska komisija je objavila Izvještaj o napretku Crne Gore za 2024. godinu koji zahtijeva fokusiranost na suštinske reforme koje se tiču vladavine prava i demokratskih procedura. Pozitivna strana svakako jeste dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR). Cilj koji je Crna Gora sebi postaila jeste članstvo u EU do 2028. godine. Upravo je evropska agenda i društveno htijenje da budemo dio jednog takvog sistema objedinitelj među građanima Crne Gore.
KLIX.BA: Kako ocjenjujete regionalnu stabilnost u kontekstu uloge Crne Gore? Vidite li opasnost od većih političkih ili etničkih tenzija na Balkanu?
ŠAHMAN: Crna Gora je članica NATO saveza od 2017. godine. Takođe i susjedna Albanija, ali i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina je takođe kandidat za članstvo, međutim rasplet situacije u tom pogledu je neizvjestan upravo zbog komplesnog uređenja BiH.
Ono što je činjenica jeste da je članstvom u NATO savez Crna Gora kao mala država dodatno ojačala svoj vojno-politički status, umanjila vanjske rizike koji se mogu pojaviti i dobila mogućnost da kroz tu vrstu platforme bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima.
Usljed ovih činjenica, optimista sam da do većih tenzija na Balkanu neće doći. Stasavaju nove generacije kojima su sve više važni dijalog i stvaranje povjerenja među ljudima, odnosi i interakcije, svi aspekti mira i socijalne kohezije, multikulturalizam uz sve veće prihvatanje drugog i drugačijeg. Proces pristupanja EU, podizanje svijesti o važnosti mira, o toleranciji, zatim pojačan dijalog među liderima naših zemalja, te ekonomski prosperitet su najvažniji faktori u stvaranju dugoročnog mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Šahman: Bošnjaci u Crnoj Gori ne žele biti sluge tuđih interesa, tražimo ravnopravno savezništvo

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: bosnjaci-u-crnoj-gori