Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predočio nove dokaze i razobličio navode optužnice&nbsp;
- Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa&nbsp;
- Crna Gora treću godinu bilježi pad u bezbjednosti novinara
Gosti 24 sata biće advokat bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Ljubomir Raković i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ljubomir Raković i Boško Jakšić

Boško Jakšić: Vučić je dio ’autoritarne internacionale’. Krenuo je s eliminacijom svih protivnika

<h3>Piše: Boško Jakšić</h3>
Sklon tumaranju između divljenja i pretnji vladaru Kremlja, predsednik Donald Trump je tokom dugo očekivanog samita sa Vladimirom Putinom još jednom napravio zaokret, odustao od zahteva za hitnim prekidom vatre u Ukrajini ili sankcija i tako ruskom vlastodršcu omogućio nastavak agresije do neizvesnog početka mirovnih pregovora. Nema dogovora dok ne bude dogovora, ali ima velikog progresa, sumirao je američki predsednik rezultate tročasovnog susreta sa Putinom, prvog od početka rata. Progres? Oko čega? Nema primirja. Ljudi i dalje ginu. Dok se predsednik Volodimir Zelenski spremao za put u Washington, ruska vojska je provokativno zasula Ukrajinu balističkim raketama i dronovima. Čitava porodica, uključujući dvoje dece i baku, stradala je u Kharkivu. U Zaporizhzhia još troje. Putin je poslao jasnu poruku koliko ga zanima prekid vatre.
Trump je odabrao da veruje Putinu. Tvrdi da je njemu do mira stalo koliko i Zapadu. To je ono što najviše brine Zelenskog i njegov tim za podršku – petoro evropskih lidera, predsednicu Evropske komisije i generalnog sekretara NATO – koji su došli u Washington strahujući da bi šef Bele kuće mogao da proda Ukrajinu, zamrzne konflikt i prihvati status quo.
Moglo bi lako da se ispostavi da je to bio Dan D i više od samita u Anchorageu. Zelenski je shvatao ozbiljnost situacije i ni po koju cenu nije želeo da se ponove neprijatne scene iz februara, kada mu je Trump u Ovalnoj sobi bahato držao lekcije. Ukrajinski lider je ovoga puta obukao odelo, i čak osam puta zahvaljivao Amerikancu. Bio je to najbolji razgovor sa Trumpom do sada, rekao je kasnije.
Trump je doček svojih nominalno najbližih saveznika prepustio šefici protokola Bele kuće, ali to nije uticalo da evropska “koalicija voljnih” ne pokaže jedinstvo kakvo se ne pamti od rata u Iraku. Lideri su insistirali da prekid vatre mora da prethodi mirovim pregovorima, da ne sme da se dopusti da primirje bude Putinov čip u pregovorima, i da Ukrajina mora da dobije čvrste bezbednosne garancije koje će Evropu učiniti sigurnijom i sprečiti neku novu rusku agresiju.
Trump nije objašnjavao motive odustajanja od svog prvog principa, insistiranja na hitnom primirju koje je predstavljalo temelj njegove mirovne ukrajinske politike. Najavio je trojni samit SAD – Rusija – Ukrajina kao “istorijski korak” ka miru, iako Moskva nije javno prihvatila taj format. Istovremeno je Zelenskom prepustio da se dogovara oko vrućih tema, kao što je razmena teritorija – što Trump podržava – i savetovao ga da prihvati gubitak Donbasa i Krima koji je Rusija anektirala još 2014. – što je Ukrajincu neprihvatljivo. Kakva razmena! Ukrajinska teritorija za ukrajinsku zemlju!
Trump nije smatrao za potrebno da precizira zašto je Putina upozoravao na “teške posledice” ukoliko se rat ne prekine posle samita, a ispostavilo se da su to bile prazne reči. Potrudio se, ipak, da ublaži strepnje obećanjem da će Evropljanima pomoći da obezbede toliko neophodne bezbednosne garancije za Ukrajinu. Da li to znači “snažnu ukrajinsku armiju u godinama i decenijama koje dolaze”, kako je precizirao francuski predsednik Emmanuel Macron, što je sasvim suprotno od Putinovog plana demilitarizacije?
Na koji način? Kada? Ko bi ih garantovao? Zasad je samo jasno da SAD glavni teret prebacuju na Evropu. “Daćemo im veoma dobru zaštitu, vrlo dobru sigurnost”, glasio je Trumpov odgovor uz dodatak: “Videćemo da li to možemo”. Nema naznake spremnosti da pritisne Putina, ali je bila prilika da Amerikanac prisutne zaspe salvama svoje hvalisavosti. Tvrdio je da je, bez prekida vatre, isposlovao šest mirovnih sporazuma, uključujući i u “Republici Kondo”.
Sporazum o bezbednosti podrazumeva mesece pregovaranja, a Rusija za to vreme može samo da proširi kontrolu nad Ukrajinom i petinom njene zemlje koju već sada okupira. Pitanje je i da li je i kako Putin spreman da garantuje posleratnu bezbednost Ukrajine? Šta ga košta? Moskva je pre invazije ponavljala da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Ruska Duma može da pruži garancije, ali šta ako se ispostavi da one ne vrede papira na kome su štampane?
Trump je nastavio da hvali Rusa. “Mislim da ćete videti da i predsednik Putin zaista želi da učini nešto.” Ispostavlja se da je to “nešto” očekivanje da Rusija oslobodi 1.000 ukrajinskih zarobljenika. Takav dogovor mogao je da se postigne i u Istanbulu. Suviše skroman rezultat samita na Aljasci i susreta u Washingtonu.
Trump se sa takvom ocenom ne bi složio. On je uveren da će trajno rešiti ukrajinski konflikt i dobiti Nobela za mir. Dok američki predsednik nestrpljivo čeka sporazum o primirju kao krunski dokaz svoje maestralnosti u sklapanju dilova, Putin eksploatiše njegovo nestrpljenje i vešto laska njegovoj sujeti optužujući druge da su prepreka okončanju rata.
To je samo jedna, manje važna razlika između stanara Bele kuće i vlastodršca iz Kremlja. Samit je pokazao dva pristupa, dva koncepta, dva mentaliteta kojima je autoritarnost retka zajednička osobina.
Putin je na Aljasci, ko zna koji put, istakao da želi da otkloni korene konflikta. Da, on hoće čitav Donbas kao nagradu, kao opravdanje pred ruskim narodom da stotine hiljada žrtvi specijalne vojne operacije nisu bile uzaludne, ali njegov strateški cilj je više od teritorije.
Ruski lider i dalje smatra da je raspad SSSR-a najveća katastrofa 20. veka i želi Rusiju koja će imati svoju sferu uticaja i bezbednu granicu na zapadu. Nije slučajno Sergej Lavrov na Aljasku doputovao u majici na kojoj je pisalo SSSR. Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i neutralan status zemlje van NATO-a, ali i širi dogovor o bezbednosti koji evropske zemlje ne bi torpedovale. Putin hoće dugoročna strateška rešenja i pobedu.
Predsednik Sjedinjenih Država jeste pravi sagovornik na te globalne teme, ali ne i Donald Trump. On nema geostrateški potencijal. On više razmišlja u biznis-kategorijama, o “fantastičnim” mogućnostima poslova sa Rusima, nego o Ukrajini ili Evropi. Vođen je istim kalkulantskim pragmatizmom kada pregovara carine i mir. Trumpovu kratkoričnu taktičku površnost zadovoljava sporazum.
Imate jednog ko zna šta hoće i kako do toga da dođe. I drugog koji se čas divi, čas preti. Kako misli da okonča rat bez pregovora o primirju? Dok se oslanja na teatralnost, njegov cik-cak pristup je manifestacija nedostatka strateške vizije.
Trumpov stav nosi i elemente moralne kratkovidosti. On Rusiju i Ukrajinu stavlja u istu ravan, posmatra ih kao aktere, stranke u konfliktu koji treba rešiti. Propušta da jasno napravi razliku između prozapadne demokratije i istočnjačke autokratije, između žrtve i agresora. Velika je šteta što država koja pretenduje da bude lider slobodnog sveta ima ovakvog berzanskog predsednika.

Da li Tramp prodaje Ukrajinu, i Evropu?

Susret Donalda Trampa i Vladimira Putina, na Aljasci, nije donio nikakav rezultat u postizanju primirja između Rusije i Ukrajine. Tramp je legalizovao poziciju ruskog predsjednika, koji je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda i ponovo ga postavio na mjesto svjetskog igrača - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E geopolitički analitičar Boško Jakšić.
Sastanak američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci protekao je bez konkretnog rezultata, kaže Jakšić, sa određenim progresom u komunikaciji. Smatra da je to više nego skroman rezultat susreta, od kojeg se mnogo više očekivalo.
- Američki predsjednik uložio je dosta, da bi šefa Kremlja nagovorio na prekid vatre, da bi se prekinulo ubijanje (u Ukrajini). Pred njim je postavio crveni tepih, u više navrata mu se obraćao sa Vladimire, što je bio veliki kontrast u poređenju sa njegovim februarskim susretom sa Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi. Putin je, takođe, srdačno uzvraćao susjedu Donaldu. Kako i ne bi, on je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda, prijeti mu hapšenje od 125 država, ali je dobrodošao u Americi, koja nije članica tog suda. Na taj način u mnogome je legalizovao svoju poziciju, mada u tome ne vidim ništa istorijski. Važnije je to što je Rusiju vratio na mjesto svjetskog igrača - rekao je Jakšić.
Podsjeća da je američki predsjednik sastanak ocijenio izuzetno produktivnim, iako nije postignut nikakav dogovor, naročito ne u vezi sa onim što je trebalo da bude glavna tema - rat u Ukrajini. Do primirja nije došlo. Isitče i da je poslednji njihov susret pokazao koliko su dvojica lidera različiti. Putin je isticao korijen konflikta, demilitarizaciju Ukrajine i njen neutralni status.
- Predsjednik Sjedinjenjih Država jeste pravi sagovornik o globalnim temama, ali ne i Donald Tramp. Šef Bijele kuće nema u svom pristupu neophodnu dubinu. Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama i želi sporazum, možda i Nobelovu nagradu za mir. Velika je to razlika, mimo one u stavovima Moskve i Kijeva, koji su i dalje dijametralno suprotni. Sve to faktički je doprinijelo da se samit završi tako kako se završio. Pretjerano bi bilo reći da je to fijasko, nije, sama činjenica da su se našli je dobrodošla, ali rezultat je izostao - istakao je Jakšić.
Smatra da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nema izbora nego da vjeruje američkom predsjedniku i zahvaljujući evropskim saveznicima dobije obećanje da se neće razgovarati o razmjeni teritorija.
- Razmjena teritorija bi podrazumijevala da Rusija pod punom kontrolom, koju za sada nema, zadrži četiri oblasti na istoku Ukrajine u zamjenu za djelove petine sada okupirane ukrajinske zemlje. I Evropljani i Zelenski zaziru od takvog scenarija. Nez obzira što je Tramp rekao da toga neće biti, jer bi bilo pogubno po Ukrajince, problem je u tome što se sa njim nikada ne zna - naglasio je Jakšić.
Ukrajina ne može ući u NATO, ocijenio Jakšić, jer su po tom pitanju saglasni i američki predsjednik i evropski saveznici. Od tog plana bi, smatra on, Zelenski trebalo da odustane.
- Ono od čega Zelenski ne želi da odustane je da svaki pedalj ukrajinske teritorije mora da ostane pod ukrajinskom kontrolom i to je veliki znak pitanja. Tramp nije prvi sa Zapada koji je nagovijestio da neko rješenje mora da se traži u tome da se, faktički, Rusiji priznaju neka teritorijalna osvajanja na istoku zemlje, tamo gdje žive Ukrajinci koji govore ruski, koji su mnogo skloniji Moskvi, nego Kijevu. Tu vrstu dogovora Zapad bi bio spreman da proguta, kao što je 2014. godine veoma lako prešao preko aneksije Krima - podsjeća Jakšić.
Govoreći o eskalaciji nasilja u Srbiji tokom protesta studenata u blokadi Jakšić je ocijenio da je situacija veoma neizvjesna i opasna. Gradovi po Srbiji se, kaže, pretvaraju u neke ratne zone, jer pristalice vladajuće stranke napadaju demonstrante, a policija ih u tome ne sprječava.
- Ova neočekivano agresivna kampanja koju je pokrenuo predsjednik Aleksandar Vučić, dovela je do najveće eskalacije nasilja u posljednjih devet mjeseci. Ispostavlja se da oni koji su oteli državu brutalno kidišu na one koji samo traže da država funkcioniše kako je to propisano Ustavom i zakonima - zaključio je Jakšić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTUwptvDcuLg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Jakšić: Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama

U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi.
Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih.
Ukazujući na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili.
- Mada, ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić.
Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu.
Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinjene Američke Države (SAD).
On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu, premijer „najdesnije Vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera, obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“.
- Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenju po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić.
Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu.
- Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić.
Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode.
- Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD-a i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedu - naveo je Jakšić.
On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine”, rekao je Jakšić.
Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
Na pitanje o poziciji Crne Gore u tom kontekstu, on je rekao da je za Crnu Goru povoljna okolnost to što je mala država.
- Ne mora mnogo da troši na kupovinu oružja. Kao članica NATO-a maksimum svoje odbrane treba da kovertira zapadnoj vojnoj alijansi - kazao je Jakšić.
To će, kako je rekao, ubuduće koštati, jer je Tramp uspio da od NATO saveznika iznudi obećanje da će za odbranu izdvajati više.
- Ako to bude ispunjavala, Podgorica ne mora da brine - ocijenio je Jakšić.
Upitan o ulozi Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku na međunarodnoj sceni i zašto zašto region, uključujući i Crnu Goru, ostaje tih kada su u pitanju kršenja međunarodnog prava i globalne bezbjednosne krize, on je kazao da je Zapadni Balkan tradicionalno sklon preuveličavanju svoje uloge u svjetskoj areni.
- A takve ambicije su znale da neke njegove države gurnu između čekića i nakovnja velikih sila. Pametnije je držati se po strani, voditi politiku usklađenu sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (EU), kojoj države regiona žele da se pridruže - poručio je Jakšić.
Prema njegovim riječima, pragmatizam je majka mudrosti.
- Što ne znači da ne postoje situacije kada treba ispoljiti sopstveni autonomni stav koji je u vašem interesu, ali ne vodi direktnoj konfrontaciji sa partnerima - istakao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje da li je ta tišina rezultat političkog opreza, straha od svrstavanja, ili odsustva dugoročne vizije, on je kazao da je pametno jasno se opredijeliti oko rata u Ukrajini, ali izbjeći uplitanje u transatlantski konflikt između SAD-a i EU.
Prema njegovim riječima, često je dovoljno svoje stavove obznanti glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ili povodom raznih rezolucija.
- Sasvim je druga stvar ćutati kada svijet masovno progovori. Mislim na situaciju u Gazi. Pogledajte Sloveniju, članicu NATO i EU. Priznala je Palestinu i kao prva evropska zemlja najavila sankcije Izraelu - rekao je Jakšić.
On smatra da je potez Slovenije više moralni, nego politički stav. 
 
- Svako ima svoj izbor. Srbija nastavlja da prodaje municiju Izraelu i rizikuje da bude postavljena na stub srama - upozorio je Jakšić.
Na pitanje kako vidi budućnost međunarodnog poretka, on je ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju.
- Ne radi se o ratovima, njih je oduvijek bilo, već o kvalitetu politike. Demokratija je svuda u krizi. Evropi prijeti da za jednu deceniju ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije, krše ljudska prava, guše medijske slobode - smatra Jakšić.
Ipak, kako je istakao, male zemlje ne moraju obavezno da budu žrtve takvih trendova.
- Neka se same izbore za demokratski poredak. Neki će se tome obradovati, neki će pokušavati da spolja miniraju, ali samo je sopstvena pobjeda utemeljena pobjeda - poručio je Jakšić.

Jakšić: U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti

Saveznici iz NATO-a ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana, u koji je američki predsjednik Donald Tramp uvukao Sjedinjene Američke Države (SAD), kazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić i ocijenio da treba isključiti širi svjetski sukob.
Jakšić je to rekao agenciji MINA, upitan da li postoji opasnost od šireg svjetskog sukoba, s obzirom na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Širi svjetski sukob treba isključiti. Nijedan od mnogih bliskoistočnih ratova nije zapalio svijet - kazao je Jakšić.
On je rekao da je u pitanju „privatni rat“ izraelskog premijera Benjamina Netanjahua protiv ajatolaha, u koji je uspio da „uvuče“ Trampa.
- Ali saveznici iz NATO ne pokazuju želju da se pridruže, niti za time postoji potreba. Pamte iskustva koja su ponijeli iz Avganistana - naveo je Jakšić.
On je, upitan o jutrošnjim napadima SAD-a na nuklearna postrojenja Irana, rekao da je Tramp godinama govorio govorio da je protiv američkih intervencija po svijetu, a da je bombardovanjem Irana je iskazao nedosljednost tog stava.
- Istovremeno je pokazao da i najosjetljivije spoljnopolitičke odluke donosi impulsivno, bez mnogo razmišljanja o dugoročnim posljedicama - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Tramp je nedjeljama podržavao pregovore sa Teheranom oko iranskog nuklearnog programa, da bi istovremeno prijetio.
- Govorio je da je uspjeh pregovora u Omanu „na dohvat ruke“, da će obezbijediti iransko-izraelski mir, a potom je rekao da će konačnu odluku donijeti za dvije nedjelje. Dva dana kasnije odlučio se za uvlačenje SAD u rat sa nesagledivim posljedicama - istakao je Jakšić.
On je kazao da će se tek utvrditi kakve su štete nanijete iranskim postrojenjima za obogaćivanje uranijuma.
Prema ocjeni Jakšića, Netanjahu je zadovoljan što je, poslije dvije decenije, jednog američkog predsjednika uvukao u rat.
- Tramp je na doborom putu da ponovi katastrofalnu grešku Džordža V. Buša kada se 2003. godine odlučio na invaziju Iraka - smatra Jakšić.
Upitan kakav odgovor Irana se može očekivati na američke napade, on je podsjetio da je iranski vrhovni vođa Ali Hamnei jasno dao do znanja da neće prihvatiti američki zahtjev za potpunom obustavom obogaćivanja uranijhuma, koji je Iranu neophodan za mirnodopske svrhe i da odbija Trampov zahtjev za „bezuslovom kapitulacijom“.
Jakšić je istakao da obnove pregovora neće biti dok traje izraelska agresija.
- Islamska Repubika nastaviće da lansira rakete na Izrael i da na sve načine spriječi Netanjahuov plan o promjeni režima u Teheranu - rekao je Jakšić.
On je podsjetio da je vrhovni vođa Irana Amerikance upozorio da slijedi „nepopravljiva šteta“, navodeći da je samo pitanje kakva.
- Blokada tesnaca Hormuz koja bi unijela haos na svetskom tržištu nafte? Napadi na vojne baze SAD po regionu po kojima je stacionirano 40 hiljada američkih vojnika koje najavljuje iranska Islamska revolucionarna garda? Napadi na američke diplomatske misije - naveo je Jakšić.
Kako je rekao, Iran računa na Hezbolahe u Libanu, šiitske milicije po Iraku kao i Hute u Jemenu“.
Jakšić je, odgovarajući na pitanje kako se novi veliki sukobi mogu odraziti na Zapadni Balkan, kazao da je, sem ekonomski, zbog moguće dramatičnijeg skoka nafte na svjetskim tržištima, Zapadni Balkan pošteđen i „može slobodno da nastavi da se bavi svojim temama kao što su Kosovo ili Republika Srpska“.

Jakšić: NATO saveznici ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana

Mirovni proces za rješavanje rata u Ukrajini je pokrenut i dobra vijest je da je proradila diplomatija, ali su pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je, govoreći o početku mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, kazao da za sada postoji najava američkog predsjednika Donalda Trmpa da će rusko-ukrajinski mirovni pregovori „odmah“ početi, ali ne i naznaka nekog datuma, niti lokacije.
- Diplomatija jeste proradila, i to je dobra vijest, ali poslije nekoliko dana geopolitičkog pokera pozicije Moskve i Kijeva su i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko na horizontu - rekao je Jakšić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Tramp je nešto bliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok njegovi doskorašnji evropski saveznici traže oštriji kurs prema Rusiji.
Jakšić je kazao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da balansira da ne izazove Trampovu eksploziju bijesa, ali ne želi da ide toliko daleko da prihvati njegov plan koji je blizak kapitulaciji Ukrajine.
- Tako balansira i Putin, pa kao izraz dobre volje prema Trampu nudi direktne pregovore, ali ne prihvata trenutni prekid vatre - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, Rusija tvrdi da bi Ukrajinci primirje iskoristili da popune vojne arsenale i regrupišu trupe na frontu, ali prije će biti da Moskva planira da uskoro pojača dejstva i zauzme nove ukrajinske teritorije, čime bi ojačala svoju pregovaračku poziciju.
- Mirovni proces se pokrenuo i to je jedino što u ovom trenutku imamo - istakao je Jakšić.
Govoreći o pozicioniranju Rusije i Ukrajine u pregovorima, on je kazao da je Rusija u povoljnijoj poziciji, zbog situacije na frontu.
- Povratila je oblast Kurska i regrutovala novih 160 hiljada vojnika – što je još jedna potvrda da se Putinu ne žuri da prekine rat - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Putin pritom faktički ima Trampa na svojoj strani, jer on želi normalizaciju odnosa sa Moskvom kako bi krenuo u „impresivne“ poslovne aranžmane.
- Šefa Bijele kuće, pokazala je njegova nedavna turneja po Zalivu, mnogo više interesuje biznis nego geopolitika - istakao je Jakšić.
On je naglasio da je Ukrajina, poslije tri godine herojskog otpora, umnogome iscrpljena.
Prema riječima Jakšića, jedini istinski saveznik Ukrajine u ovom trenutku je evropska „Koalicija voljnih“, ali ona nema dovoljno ni vojnih, ni finansijskih potencijala da bi Putina primorala na 30-dnevni prekid vatre, a kamoli na pravičan mir.
On je dodao da Putin ne odustaje od svojih maksimalistički zahtjeva da se Ukrajina odrekne četiri oblasti na istoku države, da odatle povuče svoje snage, da se demilitarizuje, da garantuje da neće ući u NATO i da neće dopustiti prisustvo zapadnih vojnih snaga na svojoj teritoriji.
- Kremlj vjerovatno ne odustaje i od svog prvobitnog cilja „denacifikacije“ vlasti u Kijevu, uspostavljanja jednog proruskog režima - rekao je Jakšić.
On je naveo da su to Putinovi uslovi za mir koje je Trampu prenio tokom dvosatnog „iskrenog, informativnog i konstruktivnog“ telefonskog razgovora.
Tramp je, prema riječima Jakšića, ostavljajući veliki prostor nagađanjima, na sve to uzvratio da je razgovor bio „veoma dobar“.
Upitan da prokomentariše pozicioniranje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pregovorima o ratu u Ukrajini, Jakšić je kazao da su SAD u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena uspjele da okupe transatlantske saveznike i da organizuju zajednički front protiv ruske agresije.
- Amerika je Ukrajini pružala finansijsku i vojnu pomoć koja je bila dvostruko veća od ukupne podrške Evrope. Dolaskom Trampa, koji je odavno bio skeptičan oko iznosa pomoći, situacija sa ozbiljno promijenila - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, SAD svakako imaju ključnu ulogu u pregovorima za prekid rata, ali bilateralni dogovor sa Putinom koji nudi šef Bijele kuće ne obećava stabilan i trajan mir koji je nemogić bez Ukrajinaca i Evropljana na čijoj se teritoriji vodi rat.
- Tramp zasad toleriše Putinovo odbijanje njegovog predloga o prekidu vatre, ali pokazuje znake frustracije i pitanje je koliko će to trajati - ukazao je Jakšić.
On je istakao da Republikanci sve glasnije identifikuju Putina kao najveću prepreku miru, a američki Kongres već ima spreman paket sankcija Rusiji.
- Igra se na vrijeme, ali ne i na iluzije koje je Tramp plasirao kada je obećavao da će rat završiti za 24 sata - dodao je Jakšić.
On je kazao da se do svakog mirovnog rješenja dolazi kompromisima, ali da djeluje da Moskva želi da diktira i da nije spremna na ustupke.
Jakšić je naveo primjer da Kremlj uopšte ne želi da razgovara o povratku Krima, luganske, donbaske, hersonske i oblasti Zaporožja Ukrajini, dok Kijev ponavlja da nema mira dok i posljednji ruski vojnik ne napusti svaki pedalj petine ukrajinske teritorije koju Rusi sada kontrolišu.
Kako je kazao, Zelenski nije u poziciji da diktira, a iz Vašingtona, pa i nekih evropskih centara, sve češće se čuje da Ukrajina mora da se pomiri sa gubitkom zemlje i da odustane od namjere da uđe u NATO.
Jakšić je istakao da bi se Moskva „širokogrudo“ saglasila sa članstvom Ukrajine u Evropskoj uniji.
- Put ka miru i dalje je zasut nagaznim minama - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko

Bilo bi dobro da se studenti politički organizuju, jer bi imali veliku podršku i ogromnu gravitacionu silu privlačenja u jedinstven front ubjedljivo veći od Pokreta za narod i državu - ocijenio je u intervjuu FoNetu novinar Boško Jakšić dodajući da smatra da je pad vlasti Aleksandra Vučića neizbježan.
Upitan od koga to Vučić brani Srbiju, Jakšić je, povodom mitinga vlasti “Ne damo Srbiju”, istakao da Srbiju danas brane studenti i svi oni građani koji su im se pridružili.
Kako je rekao, Vučić ne razumije studente, jer su njihovi zahtjevi potpuno suprotni njegovim vizijama politike i uređenja države.
- Mi smo danas zaista suočeni sa dvije Srbije - ocijenio je Jakšić i konstatovao da je miting vlasti, po svim mogućim šablonima, predstavljao novu polarizaciju.
Kako je precizirao, počev od nastupa Baje Malog Kninžde, koji je bio bruka Beograda, do ozbiljnih političkih dimenzija to skupa.
- Svako je na tom mitingu imao svoju osmišljenu ulogu - rekao je Jakšić navodeći da ima kreativnih ljudi angažovanih u Vučićevom štabu koji bi mogli da smisle nešto novo, a ne samo da kopiraju ono što rade studenti.
Njemu se čini da Vučić pokušava da ponovi taktiku koja se jednom pokazala uspješnom i podsjeća na to kako je svojevremeno od demokratske opozicije ukrao ideju EU i ostavio je bez ključne politike.
- Tako sada na istoj matrici, ali sa različitim ciljevima, pokušava da ukrade sve od studenata, ne bi li to pretvorio u sopstvenu prednost, ali mislim da ovoga puta ta lopovska taktika neće proći - kazao je Jakšić.
Upitan o zahtjevima koje je Vučić saopštio na mitingu, Jakšić je odgovorio da je najvažniji peti zahtjev, koji vidi kao direktnu najavu represije, formulisanu rečenicom da je vrijeme da se pokaže šta je država.
Jakšić je, međutim, optimističan, jer misli da je Vučić uspeo da podijeli i organe sile i da bi veliki broj pripadnika i policije i vojske odbio naredbu da se izvedu tenkovi ili da se batinaju ljudi na ulicama, koriste vodeni topovi i gumeni meci.
Uprkos tome što “vrh vojske i policije čine Vučićevi poslušnici”, Jakšić napominje da bi oslanjanje na silu i hapšenja samo ubrzalo pad vlasti, ali priznaje da je pitanje od million dolara da li je “jedan čovjek spreman na sve ili nije”.
Prema njegovom viđenju, Vučić je u proteklih pet mjeseci napravio toliko grešaka koliko nije u svim ranijim godinama.
- Te greške su izraz nervoze - rekao je Jakšić i ukazao da je, u takvim okolnostima, Vučić nepredvidljiv.
On naglašava da je besprizorna, bezobrazna i jezuitski cinična svaka Vučićeva izjava o studentima kao teroristima, mulju i talogu.
- Poređenjem marševa studenata sa Musolinijevim maršem na Rim, predsjednik regrutuje desetine i stotine svojih protivnika - rekao je Jakšić, koji misli da Vučić više ne zna što radi. Uvjeren je da Vučić počinje da gubi navodnu hladnu i pragmatičnu racionalnost koju je imao.
- U značajnoj mjeri sam doprinosi svom padu, koji je, čini mi se, poslije ovih pet mjeseci, ako bih podvukao crtu, neizbježan - jasan je Jakšić.
Ova Srbija, kaže, nije ona koja je bila prošlog novembra.
- Mi već nijesmo u pređašnjem stanju, jer ova Srbija više nije ona Srbija koja je bila do prošlog novembra, ova Srbija se kvalitativno dubinski promijenila i pokrenut je zamah koji je decenijama bio zakočen. Sve je bilo prepušteno naprednjacima i njihovom šefu, odnosno predsjedniku Republike, koga, uzgred budi rečeno, moram da kažem, ja ne smatram da je on moj predsjednik, zato što, između ostalog, ne poštuje ustavnu obavezu da bude predsjednik svih građana - naglasio je Jakšić.
Vučić se, smatra on, ponaša kao pastir naprednjačkog stada.
- I to pokazuje, čak ponosno - rekao je Jakšić i istakao da su, nasuprot tome, studenti unijeli kvalitativne promene svojom iskrenošću, dobrotom, osjećanjem zajedništva i solidarnosti.
Ocjenjujući da vlast neće ispuniti studentske zahtjeve, jer neće samu sebu da ruši, niti prihvatiti prelaznu vladu, jer neće fer i slobodne izbore, on je predvidio da predstoji obaranje ruku i rat iznurivanja oko izbornih uslova, kao ključnog pitanja. Smatra da su oni svjesni, pogotovo sada, kada se namnožilo ovoliko nezadovoljstvo, da izbore pod fer i slobodnim uslovima ne mogu da dobiju.
S druge strane, raznorodna opozicija, ako ima mudrosti, spremnosti, dobre volje i dovoljno hrabrosti da se pobijede lične sujete, trebalo bi, poručuje on, da odgovori kontramjerom i da se ujedini, naspram Pokreta za narod i državu. Jakšić njega vidi kao surogat SNS.
Prema njegovom mišljenju, sada je posljednji trenutak da opozicija opravda svoje postojanje angažovanjem na takav način.
Jakšić lično priželjkuje da se studenti i korpus mladih ljudi organizuju na neki politički način, uvjeren da bi apsolutno imali veliku podršku.
Kako je istakao, takva politička formacija bi imala ogromnu gravitacionu silu, bila bi kao Sunce koje bi privlačilo razne opozicione planete i satelite i tako formiralo jedinstven front, koji bi, u ovom trenutku, bio ubjedljivo veći nego što je Pokret za narod i državu.
Upitan o odlasku studenata biciklima u Strazbur, Jakšić je odgovorio da taj njihov poduhvat faktički sada prvi put u Evropu unosi ono što se događa u Srbiji.
- Sada neće biti veće evropske televizije koja neće zabilježiti njihov dolazak u Strazbur - predvidio je on i podsjetio da su evropski mediji, prije dva mjeseca, poprilično upadljivo ignorisali što se događa sa studentima u Srbiji.
- To se sada mijenja i pretvara u paralelni tok uticaja, jer će u Evropi početi da raste pritisak kada sazna šta studenti hoće, a onda će Ursula fon der Lajen morati da razmisli kakve su posljedice što gradonačelnik Ulma viče ‘Pumpaj, pumpaj’, jer je to njena izborna baza - predočio je Jakšić.
Takav proces bi, kako je procijenio, mogao značajno da utiče na Evropljane, kojima jesu interes litijum ili Rafali, ali im je veći interes da ostanu na vlasti.
Prema tome, objasnio je Jakšić, zašto bi oni svoju sopstvenu vlast žrtvovali zbog Aleksandra Vučića, a to je onda dvostruki pritisak, iznutra i spolja.
- Ja sam veliki entuzijasta i, koliko god patetično zvučalo, hvala studentima, veliko hvala - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Vučićev pad neizbježan, sam tome doprinosi

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saipšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Iz AMSCG su kazali da se na regionalnom putu R-16, na dionici Plužine - Trsa, zbog asfaltiranja odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobraćaja od devet do 16 sati.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Bitka motora, saobraćaj na regionalnim putevima Međuvršje-Lovćen (put ka Mauzoleju) i Ivanova Korita – Međuvršje (u blizini motela Konak-skretanje na putu za selo Dolovi) povremeno se obustavlja, ne duže od 15 minuta, od šest sati i 45 minuta do deset sati i 30 minuta.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će zbog snimanja filma saobraćaj povremeno biti zaustavljen i na regionalnom putu r-1 dionica Krstac-Trojica, u periodu od deset sati i 30 minuta do 14 sati, kao i na magistralnom putu M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi1 (lokacija Dragalj Polje), u vremenskom intervalu od 14 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Iz AMSCG su rekli da je, od osam do 17 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva-Petrovac.

Putevi suvi, vidljivost dobra

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku samozapošljavanju dodijelila je ukupno 80.000 eura za realizaciju biznis ideja građana Podgorice koji žele da pokrenu sopstveni posao, a podršku je dobilo 23 kandidata koji su ispunili sve propisane kriterijume.
Kako je navedeno u saopštenju Glavnog grada, sredstva su namijenjena fizičkim licima sa prebivalištem u Podgorici, a cilj konkursa je podsticanje preduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Rang lista dobitnika podrške dostupna je na <a href="https://podgorica.me/wp-content/uploads/2025/12/Odluka-o-raspodjeli-sredstva-za-podrsku-samozaposljavanju.pdf">LINKU.</a>

Glavni grad raspodijelio 80 hiljada eura za pokretanje malih biznisa

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog što nije „pročitao prijedlog“ za mir u Ukrajini koji je prije tri nedjelje predstavio Vašington, a koji je predmet odvojenih razgovora sa Moskvom i Kijevom.
"Razgovarali smo sa (ruskim) predsjednikom Vladimirom Putinom, razgovarali smo sa ukrajinskim liderima – uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog – i moram reći da sam malo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao američki prijedlog“ za rješenje u Ukrajini, rekao je kasno sinoć američki predsjednik, govoreći novinarima na svečanosti u Vašingtonu, piše N1.
- To (plan) odgovara Rusiji, mislim da bi Rusija više voljela da ima cijelu zemlju, ali nijesam siguran da to odgovara Zelenskom - dodao je Tramp.
Otkada je američki plan predstavljen prije gotovo tri nedjelje, održano je nekoliko rundi razgovora sa Ukrajincima u Ženevi i Floridi, u pokušaju da se izmijeni tekst u korist Kijeva.
Dokument je takođe predstavljen Putinu u utorak tokom posjete Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika i neformalnog posrednika.
Malo detalja se pojavilo o tom izmijenjenom planu, nakon što su Kijev i Evropljani početnu verziju doživjeli kao uglavnom povoljnu za Rusiju.

Tramp optužio Zelenskog da nije pročitao prijedlog za mir u Ukrajini

Ambasadori zemalja članica EU u petak bi mogli odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, ukoliko do tada one budu usaglašene na Radnoj grupi za proširenje.
Kako javlja RTCG, Komitet stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) mogao bi u petak, 12. decembra da odobri pregovaračke pozicije za pet pregovaračkih poglavlja Crne Gore i to: pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (tri), slobodno kretanje kapitala (četiri), pravo privrednih društava (šest), poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13).
Sastanak Radne grupe za proširenje, zakazan je za 9. decembar, kada bi trebalo da se završi sva procedura za pomenuta poglavlja.
Polovinom decembra biće održana Međuvladina konferencija u Briselu, na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
Ovim bi Crna Gora u narednu, vjerovatno i odlučujuću godinu, ušla sa 12 zatvorenih pogavlja, ali ostaje cilj da 2026. bude zatvoreno više od 20 pogavlja, kako bi se stekli uslovi da zemlja pristupi EU do kraja 2028. godine.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.
Status kandidata Crnoj Gori je odobren u decembru 2010. godine, a u junu 2012. godine počela je pregovore. Otvorila je 33 pregovaračka poglavlja.

EU bi u petak mogla odobriti pregovaračke pozicije za pet poglavlja

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: bosko-jaksic