Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić predočio nove dokaze i razobličio navode optužnice&nbsp;
- Od vršnjačkog nasilja do resocijalizacije: CGO predstavio analizu maloljetničkog pravosuđa&nbsp;
- Crna Gora treću godinu bilježi pad u bezbjednosti novinara
Gosti 24 sata biće advokat bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - Ljubomir Raković i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi: Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ljubomir Raković i Boško Jakšić

Boško Jakšić: Vučić je dio ’autoritarne internacionale’. Krenuo je s eliminacijom svih protivnika

<h3>Piše: Boško Jakšić</h3>
Sklon tumaranju između divljenja i pretnji vladaru Kremlja, predsednik Donald Trump je tokom dugo očekivanog samita sa Vladimirom Putinom još jednom napravio zaokret, odustao od zahteva za hitnim prekidom vatre u Ukrajini ili sankcija i tako ruskom vlastodršcu omogućio nastavak agresije do neizvesnog početka mirovnih pregovora. Nema dogovora dok ne bude dogovora, ali ima velikog progresa, sumirao je američki predsednik rezultate tročasovnog susreta sa Putinom, prvog od početka rata. Progres? Oko čega? Nema primirja. Ljudi i dalje ginu. Dok se predsednik Volodimir Zelenski spremao za put u Washington, ruska vojska je provokativno zasula Ukrajinu balističkim raketama i dronovima. Čitava porodica, uključujući dvoje dece i baku, stradala je u Kharkivu. U Zaporizhzhia još troje. Putin je poslao jasnu poruku koliko ga zanima prekid vatre.
Trump je odabrao da veruje Putinu. Tvrdi da je njemu do mira stalo koliko i Zapadu. To je ono što najviše brine Zelenskog i njegov tim za podršku – petoro evropskih lidera, predsednicu Evropske komisije i generalnog sekretara NATO – koji su došli u Washington strahujući da bi šef Bele kuće mogao da proda Ukrajinu, zamrzne konflikt i prihvati status quo.
Moglo bi lako da se ispostavi da je to bio Dan D i više od samita u Anchorageu. Zelenski je shvatao ozbiljnost situacije i ni po koju cenu nije želeo da se ponove neprijatne scene iz februara, kada mu je Trump u Ovalnoj sobi bahato držao lekcije. Ukrajinski lider je ovoga puta obukao odelo, i čak osam puta zahvaljivao Amerikancu. Bio je to najbolji razgovor sa Trumpom do sada, rekao je kasnije.
Trump je doček svojih nominalno najbližih saveznika prepustio šefici protokola Bele kuće, ali to nije uticalo da evropska “koalicija voljnih” ne pokaže jedinstvo kakvo se ne pamti od rata u Iraku. Lideri su insistirali da prekid vatre mora da prethodi mirovim pregovorima, da ne sme da se dopusti da primirje bude Putinov čip u pregovorima, i da Ukrajina mora da dobije čvrste bezbednosne garancije koje će Evropu učiniti sigurnijom i sprečiti neku novu rusku agresiju.
Trump nije objašnjavao motive odustajanja od svog prvog principa, insistiranja na hitnom primirju koje je predstavljalo temelj njegove mirovne ukrajinske politike. Najavio je trojni samit SAD – Rusija – Ukrajina kao “istorijski korak” ka miru, iako Moskva nije javno prihvatila taj format. Istovremeno je Zelenskom prepustio da se dogovara oko vrućih tema, kao što je razmena teritorija – što Trump podržava – i savetovao ga da prihvati gubitak Donbasa i Krima koji je Rusija anektirala još 2014. – što je Ukrajincu neprihvatljivo. Kakva razmena! Ukrajinska teritorija za ukrajinsku zemlju!
Trump nije smatrao za potrebno da precizira zašto je Putina upozoravao na “teške posledice” ukoliko se rat ne prekine posle samita, a ispostavilo se da su to bile prazne reči. Potrudio se, ipak, da ublaži strepnje obećanjem da će Evropljanima pomoći da obezbede toliko neophodne bezbednosne garancije za Ukrajinu. Da li to znači “snažnu ukrajinsku armiju u godinama i decenijama koje dolaze”, kako je precizirao francuski predsednik Emmanuel Macron, što je sasvim suprotno od Putinovog plana demilitarizacije?
Na koji način? Kada? Ko bi ih garantovao? Zasad je samo jasno da SAD glavni teret prebacuju na Evropu. “Daćemo im veoma dobru zaštitu, vrlo dobru sigurnost”, glasio je Trumpov odgovor uz dodatak: “Videćemo da li to možemo”. Nema naznake spremnosti da pritisne Putina, ali je bila prilika da Amerikanac prisutne zaspe salvama svoje hvalisavosti. Tvrdio je da je, bez prekida vatre, isposlovao šest mirovnih sporazuma, uključujući i u “Republici Kondo”.
Sporazum o bezbednosti podrazumeva mesece pregovaranja, a Rusija za to vreme može samo da proširi kontrolu nad Ukrajinom i petinom njene zemlje koju već sada okupira. Pitanje je i da li je i kako Putin spreman da garantuje posleratnu bezbednost Ukrajine? Šta ga košta? Moskva je pre invazije ponavljala da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Ruska Duma može da pruži garancije, ali šta ako se ispostavi da one ne vrede papira na kome su štampane?
Trump je nastavio da hvali Rusa. “Mislim da ćete videti da i predsednik Putin zaista želi da učini nešto.” Ispostavlja se da je to “nešto” očekivanje da Rusija oslobodi 1.000 ukrajinskih zarobljenika. Takav dogovor mogao je da se postigne i u Istanbulu. Suviše skroman rezultat samita na Aljasci i susreta u Washingtonu.
Trump se sa takvom ocenom ne bi složio. On je uveren da će trajno rešiti ukrajinski konflikt i dobiti Nobela za mir. Dok američki predsednik nestrpljivo čeka sporazum o primirju kao krunski dokaz svoje maestralnosti u sklapanju dilova, Putin eksploatiše njegovo nestrpljenje i vešto laska njegovoj sujeti optužujući druge da su prepreka okončanju rata.
To je samo jedna, manje važna razlika između stanara Bele kuće i vlastodršca iz Kremlja. Samit je pokazao dva pristupa, dva koncepta, dva mentaliteta kojima je autoritarnost retka zajednička osobina.
Putin je na Aljasci, ko zna koji put, istakao da želi da otkloni korene konflikta. Da, on hoće čitav Donbas kao nagradu, kao opravdanje pred ruskim narodom da stotine hiljada žrtvi specijalne vojne operacije nisu bile uzaludne, ali njegov strateški cilj je više od teritorije.
Ruski lider i dalje smatra da je raspad SSSR-a najveća katastrofa 20. veka i želi Rusiju koja će imati svoju sferu uticaja i bezbednu granicu na zapadu. Nije slučajno Sergej Lavrov na Aljasku doputovao u majici na kojoj je pisalo SSSR. Putin traži demilitarizaciju Ukrajine i neutralan status zemlje van NATO-a, ali i širi dogovor o bezbednosti koji evropske zemlje ne bi torpedovale. Putin hoće dugoročna strateška rešenja i pobedu.
Predsednik Sjedinjenih Država jeste pravi sagovornik na te globalne teme, ali ne i Donald Trump. On nema geostrateški potencijal. On više razmišlja u biznis-kategorijama, o “fantastičnim” mogućnostima poslova sa Rusima, nego o Ukrajini ili Evropi. Vođen je istim kalkulantskim pragmatizmom kada pregovara carine i mir. Trumpovu kratkoričnu taktičku površnost zadovoljava sporazum.
Imate jednog ko zna šta hoće i kako do toga da dođe. I drugog koji se čas divi, čas preti. Kako misli da okonča rat bez pregovora o primirju? Dok se oslanja na teatralnost, njegov cik-cak pristup je manifestacija nedostatka strateške vizije.
Trumpov stav nosi i elemente moralne kratkovidosti. On Rusiju i Ukrajinu stavlja u istu ravan, posmatra ih kao aktere, stranke u konfliktu koji treba rešiti. Propušta da jasno napravi razliku između prozapadne demokratije i istočnjačke autokratije, između žrtve i agresora. Velika je šteta što država koja pretenduje da bude lider slobodnog sveta ima ovakvog berzanskog predsednika.

Da li Tramp prodaje Ukrajinu, i Evropu?

Susret Donalda Trampa i Vladimira Putina, na Aljasci, nije donio nikakav rezultat u postizanju primirja između Rusije i Ukrajine. Tramp je legalizovao poziciju ruskog predsjednika, koji je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda i ponovo ga postavio na mjesto svjetskog igrača - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E geopolitički analitičar Boško Jakšić.
Sastanak američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci protekao je bez konkretnog rezultata, kaže Jakšić, sa određenim progresom u komunikaciji. Smatra da je to više nego skroman rezultat susreta, od kojeg se mnogo više očekivalo.
- Američki predsjednik uložio je dosta, da bi šefa Kremlja nagovorio na prekid vatre, da bi se prekinulo ubijanje (u Ukrajini). Pred njim je postavio crveni tepih, u više navrata mu se obraćao sa Vladimire, što je bio veliki kontrast u poređenju sa njegovim februarskim susretom sa Volodimirom Zelenskim u Ovalnoj sobi. Putin je, takođe, srdačno uzvraćao susjedu Donaldu. Kako i ne bi, on je na potjernici Međunarodnog krivičnog suda, prijeti mu hapšenje od 125 država, ali je dobrodošao u Americi, koja nije članica tog suda. Na taj način u mnogome je legalizovao svoju poziciju, mada u tome ne vidim ništa istorijski. Važnije je to što je Rusiju vratio na mjesto svjetskog igrača - rekao je Jakšić.
Podsjeća da je američki predsjednik sastanak ocijenio izuzetno produktivnim, iako nije postignut nikakav dogovor, naročito ne u vezi sa onim što je trebalo da bude glavna tema - rat u Ukrajini. Do primirja nije došlo. Isitče i da je poslednji njihov susret pokazao koliko su dvojica lidera različiti. Putin je isticao korijen konflikta, demilitarizaciju Ukrajine i njen neutralni status.
- Predsjednik Sjedinjenjih Država jeste pravi sagovornik o globalnim temama, ali ne i Donald Tramp. Šef Bijele kuće nema u svom pristupu neophodnu dubinu. Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama i želi sporazum, možda i Nobelovu nagradu za mir. Velika je to razlika, mimo one u stavovima Moskve i Kijeva, koji su i dalje dijametralno suprotni. Sve to faktički je doprinijelo da se samit završi tako kako se završio. Pretjerano bi bilo reći da je to fijasko, nije, sama činjenica da su se našli je dobrodošla, ali rezultat je izostao - istakao je Jakšić.
Smatra da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nema izbora nego da vjeruje američkom predsjedniku i zahvaljujući evropskim saveznicima dobije obećanje da se neće razgovarati o razmjeni teritorija.
- Razmjena teritorija bi podrazumijevala da Rusija pod punom kontrolom, koju za sada nema, zadrži četiri oblasti na istoku Ukrajine u zamjenu za djelove petine sada okupirane ukrajinske zemlje. I Evropljani i Zelenski zaziru od takvog scenarija. Nez obzira što je Tramp rekao da toga neće biti, jer bi bilo pogubno po Ukrajince, problem je u tome što se sa njim nikada ne zna - naglasio je Jakšić.
Ukrajina ne može ući u NATO, ocijenio Jakšić, jer su po tom pitanju saglasni i američki predsjednik i evropski saveznici. Od tog plana bi, smatra on, Zelenski trebalo da odustane.
- Ono od čega Zelenski ne želi da odustane je da svaki pedalj ukrajinske teritorije mora da ostane pod ukrajinskom kontrolom i to je veliki znak pitanja. Tramp nije prvi sa Zapada koji je nagovijestio da neko rješenje mora da se traži u tome da se, faktički, Rusiji priznaju neka teritorijalna osvajanja na istoku zemlje, tamo gdje žive Ukrajinci koji govore ruski, koji su mnogo skloniji Moskvi, nego Kijevu. Tu vrstu dogovora Zapad bi bio spreman da proguta, kao što je 2014. godine veoma lako prešao preko aneksije Krima - podsjeća Jakšić.
Govoreći o eskalaciji nasilja u Srbiji tokom protesta studenata u blokadi Jakšić je ocijenio da je situacija veoma neizvjesna i opasna. Gradovi po Srbiji se, kaže, pretvaraju u neke ratne zone, jer pristalice vladajuće stranke napadaju demonstrante, a policija ih u tome ne sprječava.
- Ova neočekivano agresivna kampanja koju je pokrenuo predsjednik Aleksandar Vučić, dovela je do najveće eskalacije nasilja u posljednjih devet mjeseci. Ispostavlja se da oni koji su oteli državu brutalno kidišu na one koji samo traže da država funkcioniše kako je to propisano Ustavom i zakonima - zaključio je Jakšić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTUwptvDcuLg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Jakšić: Putin razmišlja strateški i želi pobjedu, Tramp razmišlja u biznis kategorijama

U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije i krše ljudska prava, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je u intervjuu agenciji MINA, govoreći o sukobima u Ukrajini i Pojasu Gaze i budućnosti međunarodnog poretka, ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju, a demokratija svuda u krizi.
Odgovarajući na pitanje da li je međunarodno pravo i dalje relevantno, ili je moć prava u potpunosti zamijenjena pravom moći, Jakšić je istakao da je međunarodno pravo oduvijek bilo pitanje dogovora najmoćnijih.
Ukazujući na riječi antičkog istoričara i vojskovođe Tukidida da veliki rade ono što hoće, a mali ono što moraju, Jakšić je naglasio da milenijumi ništa nijesu izmijenili.
- Mada, ima perioda kada se dogovorena načela više krše. Živimo u toj etapi. Sila prava se suviše često zamjenjuje pravom sile - istakao je Jakšić.
Upitan kako vidi izlaz iz situacije u Pojasu Gaze i da li je rješenje o dvije države i dalje realna opcija, on je rekao da nije sve dok je aktuelna struktura na vlasti u Izraelu.
Jakšić je podsjetio da je formula dvije države dogovorena još izraelsko-palestinskim sporazumom iz Osla 1993. godine i da je dobila podršku najšire svetske javnosti, uključujući i najvećeg izraelskog saveznika – Sjedinjene Američke Države (SAD).
On je kazao da se onda pojavio Benjamin Netanjahu, premijer „najdesnije Vlade u istoriji Izraela, koji dijeli mesijanske stavove ekstremističko militantnih cionista, svojih koalicionih partnera, obnoviti biblijski Izrael od reke Jordan do Sredozemlja“.
- Palestincima tu nema mjesta. Dok god je ova vlast u Izraelu, od rješenju po principu dvije države nema ništa - ocijenio je Jakšić.
Upitan koliko je insistiranje na rješenju dvije države u ovom trenutku smisleno s obzirom na dešavanja u Pojasu Gaze i da li je najava pojedinih država da će priznati Palestinu neka vrsta trenutnog pritiska na režim Netanjahua ili najava dugoročnog stava, on je istakao da je podrška rješenju dvije države podrška međunarodnom kontinuitetu.
- Svijet nije odustao od te formule, jedine koja može da razriješi sedam decenija dug konflikt - naveo je Jakšić.
Sa druge strane, kako smatra, to što sve više država Zapada priznaje ili će priznati Državu Palestinu jeste pritisak na Netanjahuovu vladu i to su potezi trajne prirode.
- Optužbe iz Izraela da su to antisemitski potezi su smiješne - dodao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje o sukobu u Ukrajini, on je ukazao na cik-cak kretanja u odnosima dvije sile koje određuju sudbinu Ukrajine – SAD-a i Rusije, i poručio da će eventualno rješenje zavisiti od dugo najavljivanog susreta lidera dvije države.
- Složena situacija. Donald Tramp voli da komanduje i traži da ga slušaju. Vladimir Putin ne trpi diktate i takođe voli da ga slušaju. Njihove vizije rješenja su, zasad, oprečne: Tramp želi sporazum, Putin hoće pobjedu - naveo je Jakšić.
On je kazao da Tramp prijeti razornim sankcijama, a Putin uzvraća najrazornijim napadima na Ukrajinu od početka rata.
Sve će zavisiti od njihovog najavljenog skorog susreta, prvog poslije onog u Helsinkiju 2018. godine”, rekao je Jakšić.
Upitan o sve bržem naoružavanju i novoj ravnoteži snaga u nastajanju, on je kazao da je globalna ravnoteža straha neophodna, jer ona sprečava upotrebu nuklearnog oružja.
- Regionalna ravnoteža straha je besmislica. Čemu trošiti milijarde eura, kao što to rade Srbija i Hrvatska? Kupovine naoružanja najviše koriste nacionalističkoj promociji lidera koji sebe predstavljaju kao branitelje sopstvenih država, kao i svjetskim prodavcima oružja koji gluposti regionalnog nadmetanja umješno naplaćuju - naveo je Jakšić.
Na pitanje o poziciji Crne Gore u tom kontekstu, on je rekao da je za Crnu Goru povoljna okolnost to što je mala država.
- Ne mora mnogo da troši na kupovinu oružja. Kao članica NATO-a maksimum svoje odbrane treba da kovertira zapadnoj vojnoj alijansi - kazao je Jakšić.
To će, kako je rekao, ubuduće koštati, jer je Tramp uspio da od NATO saveznika iznudi obećanje da će za odbranu izdvajati više.
- Ako to bude ispunjavala, Podgorica ne mora da brine - ocijenio je Jakšić.
Upitan o ulozi Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku na međunarodnoj sceni i zašto zašto region, uključujući i Crnu Goru, ostaje tih kada su u pitanju kršenja međunarodnog prava i globalne bezbjednosne krize, on je kazao da je Zapadni Balkan tradicionalno sklon preuveličavanju svoje uloge u svjetskoj areni.
- A takve ambicije su znale da neke njegove države gurnu između čekića i nakovnja velikih sila. Pametnije je držati se po strani, voditi politiku usklađenu sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije (EU), kojoj države regiona žele da se pridruže - poručio je Jakšić.
Prema njegovim riječima, pragmatizam je majka mudrosti.
- Što ne znači da ne postoje situacije kada treba ispoljiti sopstveni autonomni stav koji je u vašem interesu, ali ne vodi direktnoj konfrontaciji sa partnerima - istakao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje da li je ta tišina rezultat političkog opreza, straha od svrstavanja, ili odsustva dugoročne vizije, on je kazao da je pametno jasno se opredijeliti oko rata u Ukrajini, ali izbjeći uplitanje u transatlantski konflikt između SAD-a i EU.
Prema njegovim riječima, često je dovoljno svoje stavove obznanti glasanjem u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ili povodom raznih rezolucija.
- Sasvim je druga stvar ćutati kada svijet masovno progovori. Mislim na situaciju u Gazi. Pogledajte Sloveniju, članicu NATO i EU. Priznala je Palestinu i kao prva evropska zemlja najavila sankcije Izraelu - rekao je Jakšić.
On smatra da je potez Slovenije više moralni, nego politički stav. 
 
- Svako ima svoj izbor. Srbija nastavlja da prodaje municiju Izraelu i rizikuje da bude postavljena na stub srama - upozorio je Jakšić.
Na pitanje kako vidi budućnost međunarodnog poretka, on je ocijenio da je svijet globalno u lošem stanju.
- Ne radi se o ratovima, njih je oduvijek bilo, već o kvalitetu politike. Demokratija je svuda u krizi. Evropi prijeti da za jednu deceniju ovladaju krajnje desničarski ekstremisti, koji ugrožavaju pravnu državu, pokoravaju i ruše institucije, krše ljudska prava, guše medijske slobode - smatra Jakšić.
Ipak, kako je istakao, male zemlje ne moraju obavezno da budu žrtve takvih trendova.
- Neka se same izbore za demokratski poredak. Neki će se tome obradovati, neki će pokušavati da spolja miniraju, ali samo je sopstvena pobjeda utemeljena pobjeda - poručio je Jakšić.

Jakšić: U Evropi bi za deceniju mogli da ovladaju krajnje desničarski ekstremisti

Saveznici iz NATO-a ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana, u koji je američki predsjednik Donald Tramp uvukao Sjedinjene Američke Države (SAD), kazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić i ocijenio da treba isključiti širi svjetski sukob.
Jakšić je to rekao agenciji MINA, upitan da li postoji opasnost od šireg svjetskog sukoba, s obzirom na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Eshafanu.
- Širi svjetski sukob treba isključiti. Nijedan od mnogih bliskoistočnih ratova nije zapalio svijet - kazao je Jakšić.
On je rekao da je u pitanju „privatni rat“ izraelskog premijera Benjamina Netanjahua protiv ajatolaha, u koji je uspio da „uvuče“ Trampa.
- Ali saveznici iz NATO ne pokazuju želju da se pridruže, niti za time postoji potreba. Pamte iskustva koja su ponijeli iz Avganistana - naveo je Jakšić.
On je, upitan o jutrošnjim napadima SAD-a na nuklearna postrojenja Irana, rekao da je Tramp godinama govorio govorio da je protiv američkih intervencija po svijetu, a da je bombardovanjem Irana je iskazao nedosljednost tog stava.
- Istovremeno je pokazao da i najosjetljivije spoljnopolitičke odluke donosi impulsivno, bez mnogo razmišljanja o dugoročnim posljedicama - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Tramp je nedjeljama podržavao pregovore sa Teheranom oko iranskog nuklearnog programa, da bi istovremeno prijetio.
- Govorio je da je uspjeh pregovora u Omanu „na dohvat ruke“, da će obezbijediti iransko-izraelski mir, a potom je rekao da će konačnu odluku donijeti za dvije nedjelje. Dva dana kasnije odlučio se za uvlačenje SAD u rat sa nesagledivim posljedicama - istakao je Jakšić.
On je kazao da će se tek utvrditi kakve su štete nanijete iranskim postrojenjima za obogaćivanje uranijuma.
Prema ocjeni Jakšića, Netanjahu je zadovoljan što je, poslije dvije decenije, jednog američkog predsjednika uvukao u rat.
- Tramp je na doborom putu da ponovi katastrofalnu grešku Džordža V. Buša kada se 2003. godine odlučio na invaziju Iraka - smatra Jakšić.
Upitan kakav odgovor Irana se može očekivati na američke napade, on je podsjetio da je iranski vrhovni vođa Ali Hamnei jasno dao do znanja da neće prihvatiti američki zahtjev za potpunom obustavom obogaćivanja uranijhuma, koji je Iranu neophodan za mirnodopske svrhe i da odbija Trampov zahtjev za „bezuslovom kapitulacijom“.
Jakšić je istakao da obnove pregovora neće biti dok traje izraelska agresija.
- Islamska Repubika nastaviće da lansira rakete na Izrael i da na sve načine spriječi Netanjahuov plan o promjeni režima u Teheranu - rekao je Jakšić.
On je podsjetio da je vrhovni vođa Irana Amerikance upozorio da slijedi „nepopravljiva šteta“, navodeći da je samo pitanje kakva.
- Blokada tesnaca Hormuz koja bi unijela haos na svetskom tržištu nafte? Napadi na vojne baze SAD po regionu po kojima je stacionirano 40 hiljada američkih vojnika koje najavljuje iranska Islamska revolucionarna garda? Napadi na američke diplomatske misije - naveo je Jakšić.
Kako je rekao, Iran računa na Hezbolahe u Libanu, šiitske milicije po Iraku kao i Hute u Jemenu“.
Jakšić je, odgovarajući na pitanje kako se novi veliki sukobi mogu odraziti na Zapadni Balkan, kazao da je, sem ekonomski, zbog moguće dramatičnijeg skoka nafte na svjetskim tržištima, Zapadni Balkan pošteđen i „može slobodno da nastavi da se bavi svojim temama kao što su Kosovo ili Republika Srpska“.

Jakšić: NATO saveznici ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana

Mirovni proces za rješavanje rata u Ukrajini je pokrenut i dobra vijest je da je proradila diplomatija, ali su pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko, ocijenio je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Jakšić je, govoreći o početku mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini, kazao da za sada postoji najava američkog predsjednika Donalda Trmpa da će rusko-ukrajinski mirovni pregovori „odmah“ početi, ali ne i naznaka nekog datuma, niti lokacije.
- Diplomatija jeste proradila, i to je dobra vijest, ali poslije nekoliko dana geopolitičkog pokera pozicije Moskve i Kijeva su i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko na horizontu - rekao je Jakšić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, Tramp je nešto bliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok njegovi doskorašnji evropski saveznici traže oštriji kurs prema Rusiji.
Jakšić je kazao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da balansira da ne izazove Trampovu eksploziju bijesa, ali ne želi da ide toliko daleko da prihvati njegov plan koji je blizak kapitulaciji Ukrajine.
- Tako balansira i Putin, pa kao izraz dobre volje prema Trampu nudi direktne pregovore, ali ne prihvata trenutni prekid vatre - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, Rusija tvrdi da bi Ukrajinci primirje iskoristili da popune vojne arsenale i regrupišu trupe na frontu, ali prije će biti da Moskva planira da uskoro pojača dejstva i zauzme nove ukrajinske teritorije, čime bi ojačala svoju pregovaračku poziciju.
- Mirovni proces se pokrenuo i to je jedino što u ovom trenutku imamo - istakao je Jakšić.
Govoreći o pozicioniranju Rusije i Ukrajine u pregovorima, on je kazao da je Rusija u povoljnijoj poziciji, zbog situacije na frontu.
- Povratila je oblast Kurska i regrutovala novih 160 hiljada vojnika – što je još jedna potvrda da se Putinu ne žuri da prekine rat - dodao je Jakšić.
Kako je kazao, Putin pritom faktički ima Trampa na svojoj strani, jer on želi normalizaciju odnosa sa Moskvom kako bi krenuo u „impresivne“ poslovne aranžmane.
- Šefa Bijele kuće, pokazala je njegova nedavna turneja po Zalivu, mnogo više interesuje biznis nego geopolitika - istakao je Jakšić.
On je naglasio da je Ukrajina, poslije tri godine herojskog otpora, umnogome iscrpljena.
Prema riječima Jakšića, jedini istinski saveznik Ukrajine u ovom trenutku je evropska „Koalicija voljnih“, ali ona nema dovoljno ni vojnih, ni finansijskih potencijala da bi Putina primorala na 30-dnevni prekid vatre, a kamoli na pravičan mir.
On je dodao da Putin ne odustaje od svojih maksimalistički zahtjeva da se Ukrajina odrekne četiri oblasti na istoku države, da odatle povuče svoje snage, da se demilitarizuje, da garantuje da neće ući u NATO i da neće dopustiti prisustvo zapadnih vojnih snaga na svojoj teritoriji.
- Kremlj vjerovatno ne odustaje i od svog prvobitnog cilja „denacifikacije“ vlasti u Kijevu, uspostavljanja jednog proruskog režima - rekao je Jakšić.
On je naveo da su to Putinovi uslovi za mir koje je Trampu prenio tokom dvosatnog „iskrenog, informativnog i konstruktivnog“ telefonskog razgovora.
Tramp je, prema riječima Jakšića, ostavljajući veliki prostor nagađanjima, na sve to uzvratio da je razgovor bio „veoma dobar“.
Upitan da prokomentariše pozicioniranje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pregovorima o ratu u Ukrajini, Jakšić je kazao da su SAD u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena uspjele da okupe transatlantske saveznike i da organizuju zajednički front protiv ruske agresije.
- Amerika je Ukrajini pružala finansijsku i vojnu pomoć koja je bila dvostruko veća od ukupne podrške Evrope. Dolaskom Trampa, koji je odavno bio skeptičan oko iznosa pomoći, situacija sa ozbiljno promijenila - rekao je Jakšić.
Kako je naveo, SAD svakako imaju ključnu ulogu u pregovorima za prekid rata, ali bilateralni dogovor sa Putinom koji nudi šef Bijele kuće ne obećava stabilan i trajan mir koji je nemogić bez Ukrajinaca i Evropljana na čijoj se teritoriji vodi rat.
- Tramp zasad toleriše Putinovo odbijanje njegovog predloga o prekidu vatre, ali pokazuje znake frustracije i pitanje je koliko će to trajati - ukazao je Jakšić.
On je istakao da Republikanci sve glasnije identifikuju Putina kao najveću prepreku miru, a američki Kongres već ima spreman paket sankcija Rusiji.
- Igra se na vrijeme, ali ne i na iluzije koje je Tramp plasirao kada je obećavao da će rat završiti za 24 sata - dodao je Jakšić.
On je kazao da se do svakog mirovnog rješenja dolazi kompromisima, ali da djeluje da Moskva želi da diktira i da nije spremna na ustupke.
Jakšić je naveo primjer da Kremlj uopšte ne želi da razgovara o povratku Krima, luganske, donbaske, hersonske i oblasti Zaporožja Ukrajini, dok Kijev ponavlja da nema mira dok i posljednji ruski vojnik ne napusti svaki pedalj petine ukrajinske teritorije koju Rusi sada kontrolišu.
Kako je kazao, Zelenski nije u poziciji da diktira, a iz Vašingtona, pa i nekih evropskih centara, sve češće se čuje da Ukrajina mora da se pomiri sa gubitkom zemlje i da odustane od namjere da uđe u NATO.
Jakšić je istakao da bi se Moskva „širokogrudo“ saglasila sa članstvom Ukrajine u Evropskoj uniji.
- Put ka miru i dalje je zasut nagaznim minama - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Pozicije Moskve i Kijeva i dalje toliko udaljene da je trajni mir daleko

Bilo bi dobro da se studenti politički organizuju, jer bi imali veliku podršku i ogromnu gravitacionu silu privlačenja u jedinstven front ubjedljivo veći od Pokreta za narod i državu - ocijenio je u intervjuu FoNetu novinar Boško Jakšić dodajući da smatra da je pad vlasti Aleksandra Vučića neizbježan.
Upitan od koga to Vučić brani Srbiju, Jakšić je, povodom mitinga vlasti “Ne damo Srbiju”, istakao da Srbiju danas brane studenti i svi oni građani koji su im se pridružili.
Kako je rekao, Vučić ne razumije studente, jer su njihovi zahtjevi potpuno suprotni njegovim vizijama politike i uređenja države.
- Mi smo danas zaista suočeni sa dvije Srbije - ocijenio je Jakšić i konstatovao da je miting vlasti, po svim mogućim šablonima, predstavljao novu polarizaciju.
Kako je precizirao, počev od nastupa Baje Malog Kninžde, koji je bio bruka Beograda, do ozbiljnih političkih dimenzija to skupa.
- Svako je na tom mitingu imao svoju osmišljenu ulogu - rekao je Jakšić navodeći da ima kreativnih ljudi angažovanih u Vučićevom štabu koji bi mogli da smisle nešto novo, a ne samo da kopiraju ono što rade studenti.
Njemu se čini da Vučić pokušava da ponovi taktiku koja se jednom pokazala uspješnom i podsjeća na to kako je svojevremeno od demokratske opozicije ukrao ideju EU i ostavio je bez ključne politike.
- Tako sada na istoj matrici, ali sa različitim ciljevima, pokušava da ukrade sve od studenata, ne bi li to pretvorio u sopstvenu prednost, ali mislim da ovoga puta ta lopovska taktika neće proći - kazao je Jakšić.
Upitan o zahtjevima koje je Vučić saopštio na mitingu, Jakšić je odgovorio da je najvažniji peti zahtjev, koji vidi kao direktnu najavu represije, formulisanu rečenicom da je vrijeme da se pokaže šta je država.
Jakšić je, međutim, optimističan, jer misli da je Vučić uspeo da podijeli i organe sile i da bi veliki broj pripadnika i policije i vojske odbio naredbu da se izvedu tenkovi ili da se batinaju ljudi na ulicama, koriste vodeni topovi i gumeni meci.
Uprkos tome što “vrh vojske i policije čine Vučićevi poslušnici”, Jakšić napominje da bi oslanjanje na silu i hapšenja samo ubrzalo pad vlasti, ali priznaje da je pitanje od million dolara da li je “jedan čovjek spreman na sve ili nije”.
Prema njegovom viđenju, Vučić je u proteklih pet mjeseci napravio toliko grešaka koliko nije u svim ranijim godinama.
- Te greške su izraz nervoze - rekao je Jakšić i ukazao da je, u takvim okolnostima, Vučić nepredvidljiv.
On naglašava da je besprizorna, bezobrazna i jezuitski cinična svaka Vučićeva izjava o studentima kao teroristima, mulju i talogu.
- Poređenjem marševa studenata sa Musolinijevim maršem na Rim, predsjednik regrutuje desetine i stotine svojih protivnika - rekao je Jakšić, koji misli da Vučić više ne zna što radi. Uvjeren je da Vučić počinje da gubi navodnu hladnu i pragmatičnu racionalnost koju je imao.
- U značajnoj mjeri sam doprinosi svom padu, koji je, čini mi se, poslije ovih pet mjeseci, ako bih podvukao crtu, neizbježan - jasan je Jakšić.
Ova Srbija, kaže, nije ona koja je bila prošlog novembra.
- Mi već nijesmo u pređašnjem stanju, jer ova Srbija više nije ona Srbija koja je bila do prošlog novembra, ova Srbija se kvalitativno dubinski promijenila i pokrenut je zamah koji je decenijama bio zakočen. Sve je bilo prepušteno naprednjacima i njihovom šefu, odnosno predsjedniku Republike, koga, uzgred budi rečeno, moram da kažem, ja ne smatram da je on moj predsjednik, zato što, između ostalog, ne poštuje ustavnu obavezu da bude predsjednik svih građana - naglasio je Jakšić.
Vučić se, smatra on, ponaša kao pastir naprednjačkog stada.
- I to pokazuje, čak ponosno - rekao je Jakšić i istakao da su, nasuprot tome, studenti unijeli kvalitativne promene svojom iskrenošću, dobrotom, osjećanjem zajedništva i solidarnosti.
Ocjenjujući da vlast neće ispuniti studentske zahtjeve, jer neće samu sebu da ruši, niti prihvatiti prelaznu vladu, jer neće fer i slobodne izbore, on je predvidio da predstoji obaranje ruku i rat iznurivanja oko izbornih uslova, kao ključnog pitanja. Smatra da su oni svjesni, pogotovo sada, kada se namnožilo ovoliko nezadovoljstvo, da izbore pod fer i slobodnim uslovima ne mogu da dobiju.
S druge strane, raznorodna opozicija, ako ima mudrosti, spremnosti, dobre volje i dovoljno hrabrosti da se pobijede lične sujete, trebalo bi, poručuje on, da odgovori kontramjerom i da se ujedini, naspram Pokreta za narod i državu. Jakšić njega vidi kao surogat SNS.
Prema njegovom mišljenju, sada je posljednji trenutak da opozicija opravda svoje postojanje angažovanjem na takav način.
Jakšić lično priželjkuje da se studenti i korpus mladih ljudi organizuju na neki politički način, uvjeren da bi apsolutno imali veliku podršku.
Kako je istakao, takva politička formacija bi imala ogromnu gravitacionu silu, bila bi kao Sunce koje bi privlačilo razne opozicione planete i satelite i tako formiralo jedinstven front, koji bi, u ovom trenutku, bio ubjedljivo veći nego što je Pokret za narod i državu.
Upitan o odlasku studenata biciklima u Strazbur, Jakšić je odgovorio da taj njihov poduhvat faktički sada prvi put u Evropu unosi ono što se događa u Srbiji.
- Sada neće biti veće evropske televizije koja neće zabilježiti njihov dolazak u Strazbur - predvidio je on i podsjetio da su evropski mediji, prije dva mjeseca, poprilično upadljivo ignorisali što se događa sa studentima u Srbiji.
- To se sada mijenja i pretvara u paralelni tok uticaja, jer će u Evropi početi da raste pritisak kada sazna šta studenti hoće, a onda će Ursula fon der Lajen morati da razmisli kakve su posljedice što gradonačelnik Ulma viče ‘Pumpaj, pumpaj’, jer je to njena izborna baza - predočio je Jakšić.
Takav proces bi, kako je procijenio, mogao značajno da utiče na Evropljane, kojima jesu interes litijum ili Rafali, ali im je veći interes da ostanu na vlasti.
Prema tome, objasnio je Jakšić, zašto bi oni svoju sopstvenu vlast žrtvovali zbog Aleksandra Vučića, a to je onda dvostruki pritisak, iznutra i spolja.
- Ja sam veliki entuzijasta i, koliko god patetično zvučalo, hvala studentima, veliko hvala - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Vučićev pad neizbježan, sam tome doprinosi

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bosko-jaksic