<p>Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godišnjice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su narušeni odnosi na kontinentu.</p>
<p>Još od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.</p>
<p>Uprkos obećanjima najviših državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utroši dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.</p>
<h2>U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika</h2>
<p>Nekadašnji ministar odbrane, <b>Boro Vučinić</b> u razgovoru za <i>Portal Analitika</i> kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.</p>
<p>„U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju naše građane“, istakao je Vučinić.</p>
<p>Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.</p>
<p>„Nedavno je nekadašnji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potrošnja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) još igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i otišao sa predlogom mnogo dalje, kazavši da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine“, naveo je Vučinić.</p>
<p>Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>„Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži još jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom….Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezništvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podrške SAD“, naglasio je Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Stava je da s isuviše dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;</p>
<p>„Više to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije više pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao što vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU više nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to“, ocjenjuje Vučinić.</p>
<h2>Olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet Crne Gore</h2>
<p>Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;</p>
<p>„Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse još ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu“, naveo je Vučinić.&nbsp;</p>
<p>To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosadašnju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.</p>
<p>„Teško je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput Španije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u prošloj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto društvenog proizvoda“, istakao je Vučinić.</p>
<p>Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog učešća u združenim misijama Alijanse.</p>
<p>„To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za našu zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura“, istakao je Vučinić.</p>
<p>Naš sagovornik je naglasio kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;</p>
<p>„Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja urušiti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti“, upozorio je Vučinić.</p>
<h2>Loš primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;</h2>
<p>Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;</p>
<p>„Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom školovanju i usavršavanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji“, kaže Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Podsjeća i da je u ranijem periodu riješen značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>„U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvišem mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse“, naveo je Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti poštovan i uvažavan, možda više nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>„Upravo zato što su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najviši nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rješavanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja“, naglašava Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;</p>
<p>„Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivišu mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno poštovano, što će doprinijeti ugledu vojnika u društvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu“, poručuje Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, još izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve češće loše primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;</p>
<p>„Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Plašim se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer“, upozorava Vučinić.</p>
<h2>Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti</h2>
<p>Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;</p>
<p>„O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja“, ističe Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko školskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red došla i smjena aktuelnog načelnika Generalštaba.</p>
<p>„U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je loše kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele“, naglašava Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti.</p>
<p>„To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu“, smatra Vučinić.&nbsp;</p>
<p>Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;</p>
<p>„Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane“, ocjenjuje Vučinić.</p>
<h2>U javnom diskursu prisutna neiskrena euroatlantska retorika</h2>
<p>Komentarisao je i potencijalno učešće crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skupštini traje već mjesecima.&nbsp;</p>
<p>„Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je još prošle godine dostavio Skupštini predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podršku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika“, podsjeća Vučinić.</p>
<p>Međutim, kako dodaje, Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije stavila u skupštinsku proceduru taj akt.&nbsp;</p>
<p>„Kao što znamo, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sadašnji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekadašnjeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno što je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika“, ističe Vučinić.</p>
<p>Napominje da su ove partije u julu prošle godine ušle u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;</p>
<p>„Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i još snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao što je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono što posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodušno gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti dešavaju u našoj zemlji“, zaključuje Vučinić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Crna Gora ne bi smjela imati dilemu gdje joj je mjesto, stvaranje partijskih oružanih snaga pogubno za nacionalnu bezbjednost

<p>Neodržavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost pokazalo je neodgovoran odnos Vlade koja se u liku premijera nedolaskom na sjednicu Savjeta krajnje neozbiljno odnijela prema najvažnijim državnim pitanjima kao što je podrška mehanizma EU za Ukrajinu, poručio je za Antenu M, ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.</p>
<p>Ovo je, prema njegovim riječima, kontinuitet neodgovornosti koja se manifestuje sa najvišeg nivoa u oblasti odbrane i bezbjednosti.</p>
<p>Vučinić kaže da se, poslije niza nerazumnih poteza koji su napravljeni u toj oblasti, sada kao kruna odgovornosti pred domaćom i međunarodnom javnosti demonstrira potpuna nefunkcionalnost sistema nacionalne bezbjednosti na najvišem nivou.</p>
<p>Vučinić naglašava da to šalje jasan signal našim evropskim partnerima i NATO saveznicima da postoji ogromna diskrepanca između onoga što se govori i onoga što se radi.</p>
<p>- Vlada kao organ koji vodi državnu i spojnu politiku i u tom pogledu je i najodgovornija i stoga je neodrživo objašnjenje premijera Spajića da neće doći na sjednicu Savjeta za odbrane i bezbijednost zato što nije pozvan resorni ministar odbrane. Valjda su pitanja koja su bila na dnevnom redu Savjeta za odbrane i bezbjednost prvo razmotrena u samoj Vladi. Tako da premijer, koji je pored predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića član Savjeta, može potpuno kredibilno da se izjašnjava o njima i bez prisutstva resonog ministra koji inače i nije član ovog tijela i u njegovom radu učestuje na poziv predsjednika Savjeta. Tako da premijer potpuno substituiše neprisustvo ministra. Konačno, to je njegova obaveza kao člana Savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore - rekao je Vučinić.</p>
<p>Vučinić je podsjetio i da Crna Gora nema šefa misije pri NATO. Kaže da je to jedna veoma loša stvar i da se uz remećenje dobrosusjedskih odnosa u regionu i neodgovoran odnos prema partnerima iz EU crnogorska vlast pokazuje nepouzdanom i nekredibilnom.</p>
<p>- Što smo mogli da vidimo i kroz seriju loših primjera - od odnosa Vlade prema poplavama koje su nedavno zadesile Crnu Goru, nepotrebno štetnog obezglavnjivanja vojnog vrha, bezuspješnog traganja za odbjeglim zločincem, pa i od ovog sada rekao bih skandala sa neodržavanjem sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Možemo samo zamisliti kako bi se donijela neka važna odluka, da je kojim slučajem ozbiljno ugrožena nacionalna bezbjednost u zemlji i koliko bi sami građani mogli biti sigurni da će im institucije sistema obezbijediti sigurnost - dodao je on.</p>
<p>Na pitanje kako se na naš status u NATO može to odraziti, Vučinić kaže da ovakva situacija neće biti nimalo dobro pozdravljena od saveznika u NATO i partnera iz EU.</p>
<p>- Postoji makar deklaratorna posvećenost Crne Gore članstvu u EU i sigurno da to nije dobra stvar, nije dobra stvar za imidž naše zemlje i to će svakako dodatno pogoršati sliku o iskrenosti naših namjera da budemo članice EU konačno. I sva ta naša elitna retorika koja se može čuti ovdje iz struktura vlasti da Crna Gora podržava stavove EU kada je u pitanju odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu, ovim se činom dovodi u pitanje i baca se ozbiljna sumnja u iskrenost takvih stavova - poručio je Vučinić.</p>
<p>Podsjetimo, sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost nije održana juče, jer se nije pojavio premijer Milojko Spajić. Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem Spajića, navodeći da se ovim još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.</p>

Vučinić: Neodržavanje sjednice SOB skandal, sistem nacionalne bezbjednosti je potpuno nefunkcionalan na najvišem nivou

<p>Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu<b> </b>Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp;</p> <p>Član ekonomskog tim <b>Vladimir Nikaljević </b>ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta.</p> <p>- Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““.</p> <p>Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima.</p> <p>- Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević.</p> <p>Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva.</p> <p>- Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević.</p> <p>Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa.</p> <p>- U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Upitao je zašto baš Plantaže?</p> <p>- Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević.</p> <p>Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede.</p> <p>Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva <b>Vesna Maraš </b>podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda.</p> <p>- Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš.</p> <p>Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka.</p> <p>- Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš.</p> <p>Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi.</p> <p>- Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta.</p> <p>- Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš.</p> <p>Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti.</p> <p>- U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš.</p> <p>Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori.</p> <p>- Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš.</p> <p>Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr <b>Miodrag Grbić </b>ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori.</p> <p>- Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić.</p> <p>Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago.</p> <p>- Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu.</p> <p>Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore.</p> <p>- Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva.</p> <p>Član ekonomskog tima <b>Branko Diki Kažanegra </b>kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene.</p> <p>Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma.</p> <p>- Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra.</p> <p>Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga.</p> <p>- Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima.</p> <p>- U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima.</p> <p>Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede.</p> <p>- Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra.</p> <p>Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica <b>Boro Vučinić </b>ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj.</p> <p>- Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić.</p> <p>Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić<span>(Photo: PR Centar)</span></figcaption> </figure>  <p>- Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić.</p> <p>On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima.</p> <p>- Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić.</p> <p>Tokom diskusije,<b> </b>poljoprivredni proizvođač <b>Budimir Mugoša, </b>osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače.</p> <p>- Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša.</p> <p>Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže.</p> <p>- Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša</p> <p>Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora.</p> <p>Poslanica u Skupštini Crne Gore<b> Aleksandra Despotović </b>naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru.</p> <p>- Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda.</p> <p>Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta.</p> <p>- Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović.</p> <p>Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju <b>Mladen Grgić</b> &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom.</p> <p>Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“.</p> <p>- Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja.</p> <p>On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.</p>

1084x550

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

<p>Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, <b>Stefan Ćulafić,</b> saopštio je da je rad lokalnog javnog emitera RTV Podgorica obilježen brojnim nepravilnostima, koje su, kako tvrdi, sada potvrđene i nalazom Državne revizorske institucije (DRI).</p>
<p>On je podsjetio da odbornici opozicije duži period upozoravaju na, kako navodi, nezakonito poslovanje, isplate varijabila bez pravnog osnova, kao i na partijska zapošljavanja nakon imenovanja v.d. direktora <b>Vladimira Otaševića.</b></p>
<p>- Sada se u ove navode uključio i Sindikat medija Crne Gore, a nepravilnosti je dodatno utvrdila Državna revizorska institucija. Posebno je sporno to što je Otašević, suprotno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, isplaćivao varijabile zaposlenima na osnovu sopstvenih odluka - saopštio je Ćulafić.</p>
<p>On je povukao paralelu sa slučajem bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije <b>Jelene Perović</b>, koja je, kako navodi, zbog sličnih okolnosti uhapšena uz veliku medijsku pažnju.</p>
<p>- Pitanje je gdje su danas tužilaštvo i istražni organi kada se radi o slučaju Otaševića - upitao je Ćulafić.</p>
<p>Takođe je ukazao na, kako navodi, netransparentnost u vezi sa zaradom direktora RTV Podgorica, ističući da je iznos nepoznat čak i odbornicima Skupštine Glavnog grada.</p>
<p>Ćulafić je kritikovao i gradonačelnika <b>Sašu Mujovića, </b>zbog, kako kaže, izostanka reakcije na brojne primjedbe i upozorenja koja dolaze iz sindikata, medija, opozicije, pa i državnih institucija.</p>
<p>- Jasno je da je pozicija direktora gradske televizije rezultat političke raspodjele i da je gradonačelnik politički ograničen da reaguje. Time je prekršeno obećanje da će se rukovodna mjesta popunjavati po principu stručnosti i odgovornosti - zaključio je Ćulafić.</p>

Ćulafić: Nalaz DRI potvrđuje nepravilnosti u radu RTV Podgorica, gradonačelnik ćuti

<p>Državljanin Bosne i Hercegovine A.B. (1994) iz Sarajeva sproveden je u Istražni zatvor u Spužu (UIKS) na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 14 dana, nakon što je u hitnom postupku osuđen zbog posjedovanja opojne droge.</p>
<p>Prema navodima Uprave policije, A.B. je prethodne večeri, 25. juna, zatečen u Budvi sa manjom količinom amfetamina, namijenjenog za ličnu upotrebu. Sud je po hitnoj proceduri potvrdio osnovanost optužnog akta i izrekao zatvorsku kaznu.</p>
<p>Iz Uprave policije podsjećaju da će i tokom ljetnje turističke sezone nastaviti s pojačanim kontrolama u cilju očuvanja javnog reda i bezbjednosti, te suzbijanja svih oblika nedozvoljenog ponašanja, uključujući i upotrebu i distribuciju narkotika.</p>

Budva: Državljanin BiH osuđen na 14 dana zatvora zbog posjedovanja amfetamina

<p>Crna Gora opredijeljena je da podržava Ukrajinu, bilateralno i kroz NATO okvir, kazao je ministar vanjskih poslova<b> Ervin Ibrahimović.</b></p>
<p>On je rekao da su šefovi diplomatija u formatu Savjet NATO – Ukrajina u Hagu potvrdili snažnu podršku Ukrajini i naporima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za pravedan i trajan mir.</p>
<p>- Podvukao sam opredijeljenost Crne Gore da pruža podršku Ukrajini – bilateralno i kroz NATO okvir - naveo je Ibrahimović u objavi na društvenoj mreži X.</p>
<p>Kako je istakao, takvi sastanci su uvijek prilika da se sa kolegama iz država NATO-a razmijene mišljenja i o mnogim drugim važnim temama.</p>
<p>Ibrahimović je dio crnogorske delegacije na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu.</p>

Ibrahimović: Crna Gora opredijeljena za podršku Ukrajini

<p>Povodom devet godina uspješnog poslovanja, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) donirao je više od 13.000 eura Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu. Već drugu godinu zaredom, istakli su iz kompanije, CEDIS svoj rođendan obilježava izdvajanjem sredstava za donaciju, umjesto organizovanja proslave, ulažući &nbsp;u zajednicu u kojoj posluje.</p>
<p>- Nastavljamo sa podrškom bolnici „Vaso Ćuković“, svjesni njenog značaja za cjelokupno društvo. Vjerujemo da će izdvojena sredstva unaprijediti uslove rada zaposlenih i doprinijeti poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga za pacijente. Prošle godine, u čast osmogodišnjice, CEDIS je donirao sredstva različitim institucijama s istim ciljem – stvaranjem boljih uslova za one kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je druga godina zaredom da, umjesto proslave, sredstva ulažemo u zdravstvo, vjerujući da će i druge društveno odgovorne kompanije slijediti naš primjer i prepoznati prioritete zajednice. Ponosan sam na svoje saradnike i našu zajedničku odluku da sredstva usmjerimo na pravu adresu - kazao je <b>Vladimir Ivanović</b>, izvršni direktor CEDIS-a.</p>
<p>Pored donacije, &nbsp;CEDIS je planirao i adaptaciju stare trafostanice sa koje se napaja bolnica „Vaso Ćuković“, sa ciljem obezbjeđivanja pouzdanijeg i kvalitetnijeg snabdijevanja električnom energijom, u vrijednosti oko 30.000 eura.</p>
<p>&nbsp;- Predviđena je zamjena srednjenaponske 10 kV opreme, uključujući srednjenaponski blok, ugradnja novih 10 kV kablovskih veza za transformator, kao i postavljanje jednožilnih kablova i izrada novih kablovskih završnica. Na niskonaponskoj strani planira se ugradnja novih blokova, koji će biti povezani sa postojećim agregatom i transformatorom, čime će se značajno povećati sigurnost i stabilnost elektroenergetskog sistema bolnice. U građevinskom smislu, planirano je uređenje trafostanice koje obuhvata i demontažu starog agregata, &nbsp;kako bi objekat u potpunosti ispunjavao tehničke propise i bio pristupačan, bezbjedan i funkcionalan za svakodnevno upravljanje i održavanje - &nbsp;naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Zahvalnost na ovoj vrijednoj donaciji izrazio je direktor JZU Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“, dr <b>Vlado Popović.</b></p>
<p>- Donirana sredstva omogućiće nabavku prijeko potrebne operacione lampe tipa Convelar, što je od posebnog značaja s obzirom na povećanje kapaciteta operacionog bloka. Zahvalni smo Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu koji je još jednom prepoznao značaj potreba naše ustanove. CEDIS je kompanija koja kontinuirano ulaže u zdravstvo i, pored naše bolnice, pomaže i druge zdravstvene ustanove, čime potvrđuje status jedne od najznačajnijih društveno odgovornih kompanija u Crnoj Gori. U ime pacijenata, osoblja i u svoje lično ime, još jednom upućujem veliku zahvalnost na izdvojenim sredstvima“, kazao je dr Popović.</p>
<p>Crnogorski elektrodistributivni sistem kontinuirano doprinosi unapređenju zajednice kroz projekte iz različitih oblasti. Ova donacija predstavlja samo jednu u nizu, a od početka ove godine, CEDIS je zdravstveni sistem podržao sa više od 40.000 eura - istakli su iz CEDIS-a.</p>

CEDIS Bolnici u Risnu donirao više od 13.000 eura

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: boro-vucinic