Neodržavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost pokazalo je neodgovoran odnos Vlade koja se u liku premijera nedolaskom na sjednicu Savjeta krajnje neozbiljno odnijela prema najvažnijim državnim pitanjima kao što je podrška mehanizma EU za Ukrajinu, poručio je za Antenu M, ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.
Ovo je, prema njegovim riječima, kontinuitet neodgovornosti koja se manifestuje sa najvišeg nivoa u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Vučinić kaže da se, poslije niza nerazumnih poteza koji su napravljeni u toj oblasti, sada kao kruna odgovornosti pred domaćom i međunarodnom javnosti demonstrira potpuna nefunkcionalnost sistema nacionalne bezbjednosti na najvišem nivou.
Vučinić naglašava da to šalje jasan signal našim evropskim partnerima i NATO saveznicima da postoji ogromna diskrepanca između onoga što se govori i onoga što se radi.
- Vlada kao organ koji vodi državnu i spojnu politiku i u tom pogledu je i najodgovornija i stoga je neodrživo objašnjenje premijera Spajića da neće doći na sjednicu Savjeta za odbrane i bezbijednost zato što nije pozvan resorni ministar odbrane. Valjda su pitanja koja su bila na dnevnom redu Savjeta za odbrane i bezbjednost prvo razmotrena u samoj Vladi. Tako da premijer, koji je pored predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića član Savjeta, može potpuno kredibilno da se izjašnjava o njima i bez prisutstva resonog ministra koji inače i nije član ovog tijela i u njegovom radu učestuje na poziv predsjednika Savjeta. Tako da premijer potpuno substituiše neprisustvo ministra. Konačno, to je njegova obaveza kao člana Savjeta koja je definisana Ustavom Crne Gore - rekao je Vučinić.
Vučinić je podsjetio i da Crna Gora nema šefa misije pri NATO. Kaže da je to jedna veoma loša stvar i da se uz remećenje dobrosusjedskih odnosa u regionu i neodgovoran odnos prema partnerima iz EU crnogorska vlast pokazuje nepouzdanom i nekredibilnom.
- Što smo mogli da vidimo i kroz seriju loših primjera - od odnosa Vlade prema poplavama koje su nedavno zadesile Crnu Goru, nepotrebno štetnog obezglavnjivanja vojnog vrha, bezuspješnog traganja za odbjeglim zločincem, pa i od ovog sada rekao bih skandala sa neodržavanjem sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Možemo samo zamisliti kako bi se donijela neka važna odluka, da je kojim slučajem ozbiljno ugrožena nacionalna bezbjednost u zemlji i koliko bi sami građani mogli biti sigurni da će im institucije sistema obezbijediti sigurnost - dodao je on.
Na pitanje kako se na naš status u NATO može to odraziti, Vučinić kaže da ovakva situacija neće biti nimalo dobro pozdravljena od saveznika u NATO i partnera iz EU.
- Postoji makar deklaratorna posvećenost Crne Gore članstvu u EU i sigurno da to nije dobra stvar, nije dobra stvar za imidž naše zemlje i to će svakako dodatno pogoršati sliku o iskrenosti naših namjera da budemo članice EU konačno. I sva ta naša elitna retorika koja se može čuti ovdje iz struktura vlasti da Crna Gora podržava stavove EU kada je u pitanju odnos prema agresiji Rusije na Ukrajinu, ovim se činom dovodi u pitanje i baca se ozbiljna sumnja u iskrenost takvih stavova - poručio je Vučinić.
Podsjetimo, sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost nije održana juče, jer se nije pojavio premijer Milojko Spajić. Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem Spajića, navodeći da se ovim još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Neodržavanje sjednice SOB skandal, sistem nacionalne bezbjednosti je potpuno nefunkcionalan na najvišem nivou

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

1084x550

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Ovogodišnji 19. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja,biće otvoren 7. maja i trajaće nedjelju dana, do 13. maja, i ove godine u TC Big Fashion-u, a okupiće impresivan broj izlagača iz zemlje i svijeta, pa će posjetioci moći da uživaju u bogatstvu književnosti, od najnovijih bestselera do klasičnih djela, ali i da se upoznaju i istraže širok spektar obrazovnog materijala, saopšteno je na današnjoj press konferenciji povodom predstavljanja programa Sajma.
Sajam knjiga je godišnji događaj koji okuplja ljubitelje knjiga, autore, izdavače iz regiona, ali i neka od najslavnijih imena svjetske literature, a organizatori, kako je najavila portparolka Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja Jelena Božović, očekuju da ga ove godine posjeti više od 30 000 ljudi.
Na ovogodišnjem 19. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja učestvovaće, kako je najavljeno na konferenciji za novinare, više od 100 izdavača iz regiona i svijeta i preko 200 autora. Među njima su Marinko Arsić Ivkov, Zijah Sokolović, Feđa Štukan, Petar Penda, Bajaga...
Ovogodišnje izdanje Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja biće održano u TC Big Fashion od 7-13. maja, svakog dana od 11 do 21:30 sati.
Direktorica Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja Ivana Ivanović zahvalila je pokroviteljima ove kulturne manifestacije, Ministarstvu kulture, Ministarstvu prosvjete, Glavnom gradu ali i privrednim subjektima koji će podržati projekat.
Sajam će, kako su najavili organizatori,upriličiti i niz kulturnih manifestacija, književnih večeri, radionica koje će obogatiti kulturnu scenu našeg grada.
Međunarodni podgorički sajam knjiga tradicionalno ima svog počasnog gosta – zemlju čija se književnost i izdavačka scena posebno predstavljaju tokom manifestacije. Uspostavljanje snažnih i dinamičnih kulturnih veza jedan je od najvažnijih ciljeva manifestacije, pa je institucija počasnog gosta izuzetno značajna.
“Zemlja počasni gost” ovogodišnjeg 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga je Bugarska, koja dobija istaknuto mjesto na sajmu knjiga.
Ambasador Bugarske Stefan Dimitrov zahvalio je na odličnoj saradnji i najavio da će se u okviru 19. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja održati i Dani kulture Bugarske u Crnoj Gori.
Predstavnica kompanije MTEL Bojana Maraš kazala je da je ta kompanija pokazala da su prijatelji znanja i obrazovanja i lideri društvenoj odgovornosti. Ona je najavila da će od 7-13. maja za sve njihove korisnike, ali i građane koji budu na sajmu obezbijediti specijalne popuste i ponude.
Predstavnik EPCG-a Tomaš Damjanović rekao je da najveća kompanija u državi proširuje listu partnera, te da im je zadovoljstvo da za partnera imaju najveću kulturnu manifestaciju u zemlji.
Sajam će, kako su najavili organizatori,upriličiti i niz kulturnih manifestacija, književnih večeri, radionica koje će obogatiti kulturnu scenu našeg grada.

Na ovogodišnjem sajmu knjiga počasni gost Bugarska, dolaze Feđa Štukan, Zijah Sokolović, Bajaga...

Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je na današnjoj sjednici da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
<h2>Laković: Zauzmite stav o učešću u Vladi</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti, onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
<h2>Knežević: Laković pati za DPS-om</h2>
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je poručio Lakoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... Vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h2>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h2>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
<h2>Mugoša: Ruganje građanima</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da je rekonstrukcija Vlade neozbiljna i ruganje građana.
- Uvjeren sam da neki ministri još do kraja nijesu dokučili svoje nadležnosti. Ovo je politički cirkus od Vlade - naglasio je Mugoša.
<h2>Smailović: Ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je da rekonstrukcija Vlade pokazuje koliko su u izvršnoj vlasti istinski spremni da preuzmu odgovornost prema vođenju Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Uvjeren sam da ova Vlada ima kapaciteta da vodi Crnu Goru ka EU i da ispunjava sve obaveze prema međunarodnim aprtnerima. U tom smislu i BS je pokazala odgovornost kada su u pitanju državni interesi i ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos - rekao je Smailović.
Smatra da se Spajić vodio kvalitetom, a ne politikom kada je odlučivao o rekonstrukciji Vlade.- Radi se o dva ozbiljna resora od kojih zavisi budući razvoj Crne Gore - konstatovao je Smailović.
<h2>Čapuni: Adžović uveliko radi protiv agende Vlade</h2>
Poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni kazao je da neće glasati za stvaranje Ministarstva javnih radova. On je istakao da predložena ministarka Majda Adžović uveliko radi protiv agende Vlade.
- Pokazuju da ovo ministarstvo neće biti u službi građana, jer se ne obazire na volju lokalne zajednice ni na planska dokumenta - kazao je on, podsjećajući na projekat na Velikoj plaži.
<h2>Zenka: Spajić ne prodaje, već poklanja zemlju</h2>
Poslanik DUA Mehmed Zenka kazao je da ne može da podrži rekonstrukciju Vlade kad se izvršna vlast ovako odnosi prema njegovom gradu ulcinju.
Tačno je, ističe Zenka, da premijer ne prodaje zemlju, već je poklanja.
- Novoformirano ministarstvo biće izvođač radova megaprojekata koji će spasiti Crnu Goru od svega i svačega, samo ne od stranog kapitala i država će taj ceh da plati debelo poslije 15 godina. Poklanjamo najljepši dio naše zemlje. Adžović je bila žestoki pobornik toga što je bolje za nas i porodice koje žive u Ulcinju. Žestoko se trudila, došla u Ulcinj da objasni megaprojekat koji je "sročen" za dva dana. Mjesec dana svaki dan druga priča. Deset puta mi se desilo da mi se jedan dan govori jedan, a na drugom sastanku sasvim drugo. Na kraju nema ništa određeno - rekao je Zenka.
On kaže da helikopteri svakodnevno nadlijeću Ulcinj.
- Valjda oni ljudi kojima je ponuđena Velika plaža još ne mogu da vjeruju što im se poklanja i što je Vlada u stanju da poklanja drugim ljudima. Nemojte toliko da nas volite, ubi nas tolika ljubav. Dušu nam i budućnost uzimate - naglasio je Zenka.
<h2>Čarapić: Sve zakuvao jedan Ulcinjanin</h2>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je reagovao navodeći da Spajić nije &nbsp;odgovoran za Veliku plažu, već da je "sve zakuvao jedan Ulcinjanin", aludirajući na lidera URE Dritana Abazovića.
- On je dogovorio ovu investiciju - kazao je Čarapić.
Reagovao je s mjesta poslanik GP URA Filip Adžić koji je poručio Čarapiću da laže.
- Sram te bilo, svaki dan laži tvoje slušamo - poručio je Adžić, nakon čega ga je upozorila potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
Zenka je odgovorio da plan o projektu u Ulcinju postoji već 15 godina, ali da niko nije imao smjelosti da to iznese pred crnogorskom javnošću.
- Spajić je galopirajućim korakom krenuo da ostvario to u Ulcinju - kazao je Zenka.
Čapuni je rekao da je "ljubav" Vlade skupo koštala Ulcinj
- Iz Ulcinja se godišnje iznosi 30 miliona, a vraćaju se mrvice. Zašto premijer pregovara mimo planova i važeće dokumentacije? Građani Ulcinja i SO Ulcinj, a bogami i Crna Gora, imaju konsenzus u vezi planova - a to je važeća dokumentacija po kojem znamo kako će se Ulcinj razvijati. Zašto se ide mimo ovoga - upitao je Čapuni.
U toku izlaganja Čapunija došlo je do incidenta kada je poslanik GP URA Dritan Abazović prišao poslanicima PES-a.
Čula se poslanica Branka Marković koja je uzvikivala: "Ostavi ga", nakon čega je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu.
<h2>Abazović: Sprema se pljačka vijeka</h2>
Nakon toga Abazović je rekao da je u Skupštini iznijeto niz neistina.
- Prvo, notorna je neistina kao i sve što iznosi PES da je neko dogovorio prodaju ili dugoročni zakup Velike plaže. Ja sam vrelo ponosan na svoj mandat, a koliko ste nesposobni govori činjenica da niste godinu dana mogli da nađete investitora. Moje bilo da upoznam svakog s kim sam sjeo sa svim turističkim potencijalima i da pozivam ljude da odmore provode u Crnoj Gori - naglasio je Abazović.
Govoreći Velikoj plaži, Abazović je rekao da se sprema pljačka vijeka.
- Ne može se podržati lex specialis koji znači totalno devastiranje Crne Gore. Đe ste vidjeli i koji normalni premijer može da kaže da se stavi prst na neku parcelu, a mi ćemo suspendovati sve zakone i promijeniti dokumente - istakao je Abazović.
On je istakao da je razgovarao sa investitorom Mohamedom Alabarom.
- Mislite li da ću kao neka tračara da kažem što misli o vama? Mislite da na taj nivo komuniciram sa ljudima. Molim vas da ovo prvo jako pažljivo sagledamo. Ni zrno pijeska nećete odnijeti koruptivnim radnjama sa Velike plaže... A to da ćete baciti Ulcinj i Ulcinjane pod noge - to se nikad neće desiti. Ja i vi imamo raspravu koja nije za ovaj dom - naglasio je Abazović, obraćajući se Čarapiću.
<h2>Čarapić: Razumijem nervozu kad se ne pređe cenzus</h2>
Čarapić je odgovorio da nije bilo fizičkog kontakta između njega i Abazovića. Istakao je da razumije nervozu.
- Naročito nakon što neko ne pređe cenzus, tako gdje je bio vlast do juče. Poštujemo propise, građane, naš Ustav - poručio je Čarapić.

Knežević neće podržati rekonstrukciju, ali ni napustiti Vladu: Pitanje srpskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu

Službenici policije su u Pljevljima uhapsili operativno interesantno lice, N.A.(34) zbog sumnje da je licu prodao opojnu drogu amfetamin mase oko 77,6 grama, saopšteno je iz Uprave policije.
- Daljim provjerama utvrđeno je da su za N.A. od strane Suda za prekršaje Bijelo Polje - Odjeljenja u Mojkovcu izdate tri naredbe za dovođenje radi izdržavanja kazne u trajanju od ukupno 34 dana zatvora zbog počinjenih prekršaja u ranijem periodu- kazali su iz policije.
Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu srpoveden tužilaštvu na dalju nadležnost, a kako navode iz policije, nakon toga će biti sproveden na izdržavanje kazne zatvora Upravi za izvršenje krivičnih sakcija u Bijelom Polju.

UP: Uhapšen Pljevljak zbog prodaje amfetamina

Politički analitičar i saradnik Univerziteta Crne Gore Danilo Kalezić ocijenio je da su rezultati koalicije Za budućnost Nikšića, koju predvodi aktuelni predsjednik opštine Marko Kovačević, pokazatelj stabilne podrške za koaliciju velikosrpskog fašizma, dok Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate bilježe pad, što im, prema njegovim riječima, najavljuje sudbinu Građanskog pokreta URA.
Govoreći u emisiji Drugačija radio veza, Kalezić je kazao da klijentelistički birači teže većim partijama, što dodatno slabi politički kapacitet manjih, građanski orijentisanih stranaka.
U vezi sa izborima u Herceg Novom, istakao je da ta opština ima specifičnu političku konstantu, jer DPS gotovo nikada nije bio na vlasti, a opozicija nije ni pokušala da značajnije investira u kampanju. Smatra i da distanciranost Boke od političkog centra u Podgorici, te izostanak prisustva partija poput PES-a, dodatno objašnjava izborni ishod.
Osvrnuvši se na Nikšić, Kalezić je naglasio zabrinjavajući nivo podrške partijama sa velikosrpskom ideološkom matricom.
- Više od trećine birača u gradu ključnom za crnogorski identitet glasalo je za koaliciju velikosrpskog fašizma - rekao je on, dodajući da ni “umivenije” varijante, poput PES-a i Demokrata, nijesu ideološki daleko.
Komentarišući unutrašnje probleme Demokrata, Kalezić ukazuje na zategnute odnose između centrale i lokalnih odbora, što je, po njemu, oslabilo njihove rezultate.
Za URA-u je ocijenio da je njena politička misija ispunjena još potpisivanjem Temeljnog ugovora, nakon čega je izgubila političku i medijsku podršku:&nbsp;
- URA je legitimisala velikosrpsku i prorusku politiku, sada su prepušteni zaborav - &nbsp;kazao je Klazić.
Slična sudbina, kaže, čeka i PES.
- DF ne reformiše partnere – on ih uništava. PES, ako ne razumije da je partija zadatka, onda je to još jasniji dokaz da su isti kao URA - ističe Kalezić, ocjenjujući da ni eventualni zaokret PES-a ne bi imao podršku unutar partije zbog ideološke bliskosti većine funkcionera sa DF-om.
Osvrćući se na DPS, navodi da su uspjeli da konsoliduju biračku bazu u Nikšiću, ali da zabrinjava izostanak mobilizacije građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci.
Kalezić upozorava i da partije poput Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa nemaju dovoljno jasan politički identitet, a da birači, po inerciji, glasaju za jače subjekte, najčešće DPS.
Govoreći o budućim dešavanjima, Kalezić smatra da bi moglo doći do vanrednih parlamentarnih izbora i novih lokalnih ciklusa, jer će politički pritisci i ucjene unutar vlasti rasti, posebno od strane PES-a i DF-a.
Za kraj, upozorava da ni Demokratska Crna Gora neće promijeniti kurs, već će pribjeći partijskom zapošljavanju i zloupotrebama kako bi očuvala ostatke podrške.

Kalezić: Između antifašizma i ugovora o djelu od 500 eura bira se ugovor o djelu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.