Na Balkanu se nikada ne zna šta će se desiti sa prošlošću a revizije istorije bi bilo znantno manje da se Jugoslavija sa fašistima i saradnicima obračunala drugačije, kao pravna država, poručeno je u podkastu "Akcija" CDT-a u kojem su gostovali frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sučić (Sejo Sexon) i novinar Boro Kontić.
Govoreći o kultnom sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje, i pokretu i emisiji Top lista nadrealista, Sučić je rekao da se akteri čuvene satirične i humorističke emisije nikada nijesu ponovo okupili jer je sadašnja realnost luđa od toga što su radili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlYXPQ8wtJSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nama su često znali reći – kako ste sve predvidjeli, ali kao što smo rekli, ključna riječ je nadrealizam. Nikako sanjali nismo da će se to pretočiti u stvarnost. Mi da smo takvi proroci bili mi bismo se obogatili na sportskoj prognozi. Nadrealisti se nikad nisu ponovo okupili jer je teško nadmašiti prirodno ludilo, ludaci koji su danas na sceni, pogotovo u politici su ozbiljne budale - rekao je on.&nbsp;
Kontić je, govoreći o počecima nacionalizma u Bosni i Hercegovini, rekao da se tada u javnosti govorilo o zabrani nacionalnih partija.&nbsp;
- Ja sam bio tada jedan od liberalnih duhova i govorio da ih treba dozvoliti, a sada da mogu da vratim na ulicu bih izlazio i govorio – ne. Nacionalne partije su potpuno protiv duha te države. Ako ti uspostaviš da neko činjenicom da je pripadnik neke nacije, da mu je to glavni adut za politiku i za sve, ti su tu državu osudio na propast i poraz - kazao je Kontić.&nbsp;
Sučić dodaje da sam termin nacionalno nosi u sebi katastrofalne reperkusije.&nbsp;
- Narod i nacija nije jedno te isto. Narod je etnička, vjerska, jezička kategorija, običajna, tradicionalna... Nacija je projekat, služi za objedinjavanje u nacionalni korpus - naveo je on.&nbsp;
Frontmen Zabranjenog pušenja kaže da u bivšoj Jugoslaviji mogućnosti za teritorijalna osvajanja nema, ali da ipak postoje mogućnosti za osvajanje duša u nacionalnoj politici.&nbsp;
- Zato duše srpske u BiH pripadaju Beogradu i navijaju za Zvezdu, ne navijaju za reprezentaciju BiH. Logičan je put da ako se ne može teritorija sa stanovništvom otkinuti, otkinuće se stanovništvo, jer sve sredine uče svoje nacije da preziru tu zemlju. U BiH je ostalo 300.000 Hrvata, bilo ih je 800.000, nacionalna politika koja bi trebalo da afirmiše naciju, ona je samo izvezla tu naciju svojoj nacionalnoj matici i ko zna gdje još - rekao je Sučić.&nbsp;
On je dodao i da se vrlo dobro i poimenično zna ko je činio zločine u ratu i da se to ne može pripisivati narodima.&nbsp;
- Koga da osudite, koga da okrivite za sve što se desilo nama posljednjih 30 godina, kako to apstrahovati u terminu naroda. Kako možete reći Srbi, Hrvati, Bošnjaci, kada se dobro zna ko su ljudi koji su to uradili, znaju se poimenično, to su stvari koje su definisane. Ljudi se međusobno optužuju, koji su ostali na penziji od 500 maraka - istakao je Sučić.&nbsp;
On podsjeća da se haški optuženici i osuđenici međusobno dobro slažu.&nbsp;
- Vi imate u izjavama haških optuženika i knjigama, gdje vidite da su oni jako kompaktna harmonična sredina, oni prave rođendane jedni drugima, jedni druge podržavaju, daju čitulje jer oni više zločinca od drugog naroda, oni su duhovno vrlo srodni, on je samo na drugoj strani rijeke Drine bio, a on je taj koji ima srce da napravi zločin za svoj narod, da se narod proširi - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je podsjetio na riječi Adam Mihnika, novinara iz Poljske koji je rekao - najnepredvidivija stvar na Balkanu je prošlost.&nbsp;
- Ovdje ne možeš nikada predvidjeti šta će se desiti sa prošlošću - istakao je Kontić i dodao da je aktuelni talas istorijske revizije u Crnoj Gori počeo kada je odlučeno da se podigne spomenik Puniši Račiću koji je u parlamentu Kraljevine Jugoslavije ubio dvojicu predstavnika Hrvatske seljačke stranke i ranio njihovog lidera Stjepana.&nbsp;
- Od njegovog pucnja je nastao ustaški pokret, uništena Kraljevina Jugoslavija, ali nije štete na čemu je nastala. Tu počinje taj talas revizionizma - rekao je Kontić.&nbsp;
Sučić je istakao da se Jugoslavija nije obračunala sa fašistima i njihovim saradnicima kako je trebalo to da učini.
- Dopušteno je da previše ljudi bude strijeljano bez suda, da bude u neobilježenim grobnicama, a ne pravna država. To se moglo uraditi, pogledajte sudski spor Draži Mihailoviću, kaznu bi dobio i u Vašingotnu da mu je suđeno. Njegove naredbe koje direktno nalažu genocidne akcije, milioni spiskova, opreme, novaca zlata od Njemaca i Italijana, tačka. To bi možda potrajalo ali se moralo desiti - rekao je on.
On je dodao da su četnici proizvedeni u mučenike.
- Druga stvar, &nbsp;trebalo je da se se demistifikuje ta borba, romantika i mitovi. Danas nažalost, je ta atmosfera partijska, to su ipak bili partijski ljudi, to je njihova škola politike, vi danas u jednoj Hrvatskoj ne možete čuti da je 3.000 Dalmatinaca poginulo na Sutjesci isto toliko na Neretvi. U Mostaru je partizansko groblje porušeno jer je zajedničko - naveo je Sučić.&nbsp;
Kontić je ukazao na promjene u izvještavanju.&nbsp;
- U novinarstvu je u posljednjih 15, 20 godina iz konstruisanja vijesti ispalo „zašto“, kod nas se tako pojavljuju vijesti, uopšte nemaš objašnjenja. Imate da je Oluja prognala 250.000 ljudi, niko se ne vraća na 1991, šta je bila pozadina i u osnovi svega toga, politika koristi kratku pamet i otvara svaki problem kao da je od danas - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Balkanu se nikada ne zna šta će biti sa prošlošću

Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono „C“ u šifri „BHSC“ jezik - ocijenio je dugogodišnji novinar i direktor sarajevskog Media centra Boro Kontić u intervjuu za Portal ETV.
Osvrnuvši se na činjenicu da su četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala i na širenje srpske nacionalističke propagande, Kontić je ukazao da su mediji odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - te da su sve više dio etničkog naoružanja.
- To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine. Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani - naglasio je Kontić ističući da su u svijetu problem „fake news“, a kod nas „fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju kreiraju takvi mediji.
PORTAL ETV: Zdravko Grebo, čijem ste liku i djelu posvetili knjigu, upozoravao je da ljudi mogu imati različite identitete - ali da ne smiju dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. Aktuelna politička zbilja, kako u Bosni i Hercegovini kojoj Milorad Dodik otvoreno prijeti razbijanjem, tako i u Crnoj Gori - koja se kao riba na suvom batrga u „srpskom svetu“ i dominaciji Srpske pravoslavne crkve nad državom, nije ništa novo - već kontiunitet iste destruktivne politike. 
 
No, nije li napokon došao momenat, i što bi još trebalo da se desi da ova poruka postane ultimatum - a ne samo još jedna u moru rabljenih fraza - pa da se konačno izborimo sa okupatorsko-fašističkim obrascima sa početka devedesetih? Je li za to dovoljno da padne vlast - prije svega Vučić u Srbiji, onda u Crnoj Gori, a i da se Dodik konačno uhapsi?
KONTIĆ: Profesor Grebo je studente učio o Ustavu u materijalnom smislu - kao konsenzus ljudi koji znaju da zajednica u kojoj žive jeste zajednica koju vole. Drugim riječima, kao građani su lojalni najvišem pravnom aktu u zemlji. A sve ostalo, govorio je - politički aranžmani, dvodomne ili jednodomne skupštine, pitanje nacionalnog identiteta... Stvar je dogovora.
U pravu ste, profesor je smatrao da postojanje različitih identiteta ne smije dovoditi u pitanje državu u kojoj žive. To je teorijski okvir. U našoj praksi upravo se ta različitost koristi kao krunski argument za podjele.&nbsp;
Budimo iskreni, u našim slučajevima, to je paravan za primjenu starog imperijalnog plana koji mijenja ime (nekad Velika Srbija - danas srpski svet), ali ne i suštinu.
Kad spominjete Dodika samo da podsjetim: on je prvi put prije dvadeset godina, u jesen 2005. doveo u pitanje državu u kojoj živi. Izjavio je da će biti: „ili tri federalne jedinice ili će se Bosna i Hercegovina raspasti“. Godinu kasnije, juna 2006. otišao je korak dalje. Najavio je referendum za izdvajanje entiteta Republika Srpska iz Bosne i Hercegovine. Jedini koji je, u oba slučaja, reagovao na ove izjave bio je upravo profesor Grebo.
On je pozive Dodika u pravnom smislu ocijenio „kao veleizdaju za koju se u normalnoj državi hapsi“. Dodajući da je Dodiku „mjesto u nekom, ako želi da bira, multietničkom zatvoru“.
Trebale su dvije decenije i Dodikovo uporno ponavljanje protivustavnih stavova da se ovo, barem dijelom, ostvari. I to tek uz pomoć i pritisak međunarodne zajednice.
Što se tiče Vučića, ali i Dodika, manje je bitna personalna promjena jer bi, i padom njihove vlasti, vjerovatno, sve ostalo isto. Plan na kojem počiva ta politika mora da se promijeni, a ta se svijest ne mijenja brzo. Ako ima pouka ona je jednostavna: Primjenimo pozitivno pravo.
PORTAL ETV: Ratnom zločincu, koljaču i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, podignut je spomenik u avgustu u Gorenjem Zaostru kod Berana. Tom skupu su prisustvovale pristalice SPC, i očigledno, četničkog pokreta, revizionisti i fašisti. Da su upravo takvi pokazali su fizičkim, ničim izazvanim, napadom na dvojicu fotoreportera „Pobjede“ i „Vijesti“ – ujedno jedinih predstavnika medija na tom događaju.
Ovaj fašistički skup nije, kako bi se očekivalo, obezbjeđivala specijalna jedinica policije. Na terenu su bila dva policajca u civilu - koja nijesu spriječila napad mase na fotoreportere.
Što nam ovo govori o kapacitetima, volji i spremnosti aktuelne vlasti da zaustavi moralni i istorijski sunovrat, otvoreni fašizam SPC i agresiju njihovih pristalica?
KONTIĆ: Tim povodom vam mogu postaviti jedno naizgled nemoguće pitanje: Što bi se dogodilo da su ljudi koji su krojili mapu svijeta, ali i političko ustrojstvo država nakon Drugog svjetskog rata, odlučili da u Jugoslaviji priznaju vlast svim stranama koje su vojno učestvovale u ratu? I da su tako 1945. ravnopravno pobijedili i partizani i četnici i ustaše. I shodno tome te tri strane podijelile vlast u Jugoslaviji 1945.
Jasno je da je ovo pitanje iz kategorije nemogućih, jer su tri ključna lidera, Čerčil, Staljin i Ruzvelt, odlučili drugačije. Priznali su pobjedu i vlast svojih jedinih saveznika - Titovih partizana. S druge strane Titovi partizani nijesu čekali nikakva priznanja nego su sami, svojom borbom, izborili pobjedu nad fašizmom.
Ovo uzimam kao polaznu tezu kada želim odgovoriti na prosto pitanje: U kakvom prostoru mi danas živimo? Na kojim principima je sklopljena igračka zvana Dejtonska Bosna i Hercegovina? Ili podizanje spomenika četničkom komandantu u Crnoj Gori.
Izgleda nevjerovatno ali, po meni tačno, da živimo u vremenu u kojem su svi ovdašnji učesnici Drugog svjetskog rata - pobijedili. I ustaše i četnici i partizani. Pedeset godina kasnije. Dok se partizani ne probude?&nbsp;
PORTAL ETV: Spomenik Đurišiću je premješten u crkvu u Gorenjem Zaostru, a onda i u manastir Đurđevi stupovi - i to uz pozivanje na Temeljni ugovor koji je potpisao bivši premijer Dritan Abazović, a koji - iako svi crnogorski zakoni imaju primat nad njim, nalaže da policija u crkvu ne može ući bez njihove dozvole.
Iako beransko tužilaštvo spomenik tretira kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, sud je do skoro kočio sprovođenje naloga da se on izuzme. Pošto je sutkinja već dva puta odbila zahtjev ODT-a, krivično vijeće suda je treći put odlučivalo o tome i donijelo konačnu odluku da se spomenik oduzme. No, taman kad se u taj posao krenulo - saznali smo da je spomenik ponovo premješten - i još niko ne zna gdje je. Doduše, spomenik nije pronađen u konaku, ali je mitrpolit Metodije rekao da samo on ima ključ od nekih prostorija i da ako policija hoće da uđe u njih - da nalog mora da bude na njegovo, a ne ime igumana manastira.
Je li sve ovo inspirativan materijal za „Top listu nadrealista“ ili je i za to previše sumorno? Što mislite da stoji iza ovako transparentnog podređivanja crnogorskih institucija, zakona i vlasti Crkvi Srbije?
KONTIĆ: Volio bih vidjeti tu „nadrealnu priču“ jer je satira jedan od mogućih odgovora na ovaj dramolet u kojem postoji spomenik koji je u međuvremenu nestao, a istinu o tome zna samo svešteno lice.
Što bi se reklo, humoristički početak s potencijalom. Još ako je sveštenik nijem, imamo hit.&nbsp;
Ali, taj se film neće dogoditi jer su političari gotovo svugdje u svijetu zabranili ili zabranjuju smijeh i satiru. To se danas događa čak i u Americi.
U Britaniji je otkaz dobio karikaturista „Gardijana“ Stiv Bel zbog čijih karikatura su cijepali tu stranicu iz novine kad su ih donosili engleskom premijeru Toniju Bleru.&nbsp;
Nije mogao da ih gleda. Kako kaže novinar Ed Vulliamy: „Što god pronađete o političarima i njihovim poltronima od korupcije do ubilačkih ratova oni će to nadživjeti. Nastaviće zarađivati, postaće profesori, doktori, direktori kompanija. Jedino čega se boje je smijeh, humor. Da će biti predstavljeni kao dvorske lude“.
U ozbiljnom svijetu sve ovo potvrđuje onu, naizgled, paradoksalnu rečenicu, koju je izgovorio stranac dobro upućen u ovdašnja zbivanja: „Na Balkanu je najmanje predvidljiva - prošlost“.
Svugdje se u svijetu nastoje predvidjeti budući tokovi, a kod nas se sva energija društva troši na redizajniranje prošlosti. I ta ambicija isisava kompletnu energiju društva.
Pojedinci mogu da reagiraju emotivno, ali država ima poluge vlasti. Čuveni princip koji se stalno obećava na evropskom putu glasi: „Rule of Law“ ili „vladavina prava“. Prema tome, primjenimo ga i biće nam lakše.&nbsp;
Što stoji iza svega ovoga? Bojim se da će u konačnici biti novo usporavanje Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Ako to i nije pravi cilj. Jer ako ne pristupi EU u narednih nekoliko godina - svako duže čekanje škodiće novim generacijama Crnogoraca.
Jasno je da svi ovdašnji problem neće odmah nestati, ali članstvo u EU poziciju Crne Gore čini mnogo stabilnijom u odnosu na svaku vrstu pritiska spolja.
PORTAL ETV: Četiri privatne televizije sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori su u apsolutnom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala, a posebno dvije - TV Adria i Prva - ističu se po širenju srpske nacionalističke propagande. Koliko i zašto je opasna takva koncentracija vlasništva? Što stoji iza toga?&nbsp;
KONTIĆ: Mediji su odavno prestali da budu „sredstvo informisanja“ - a sve su više dio etničkog naoružanja. To je počelo uoči ratova devedesetih. Propagandno novinarstvo je imalo ključni cilj: opravdati zločine.
Kad se lažno izvijesti da u „Sarajevu srpsku djecu bacaju lavovima“ onda to implicira da je sve dozvoljeno kao reakcija. Da su ti ljudi tamo zasluženo u opsadi, zasluženo pod granatama, zasluženo ubijani, izgladnjivani, svakojako terorisani. Ako ste primjetili nedavno, i ljudi u Gazi su prvo proglašeni životinjama, pa je onda uslijedilo ravnanje teritorije i otvoreni genocid.&nbsp;
U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani. Ciljevi nijesu do kraja postignuti. U međuvremenu regrutiran je i dostojan podmladak novinarskim perjanicama iz devedesetih.
Otvorena rana regiona jeste tabloidno novinarstvo. Notorna je činjenica da dominira srbijanskom medijskom scenom i da je jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala.
Crnogorska medijska scena je, po meni, bukvalno borba za državu. Oni koji joj rade o glavi negirali bi i ono C u šifri BHSC jezik.
Javni servisi, koji svi mi plaćamo, su nažalost politička alatka. U rukama su političkih stranaka koje ih plaćaju kako bi prenosili manje-više jedan politički glas.
U svijetu su problem „fake news“, dok je kod nas „problem fake reality“, odnosno iskrivljena stvarnost koju takvi mediji plasiraju.
Opasna je ova koncentracija vlasništva jer medijske poruke - to je već opšte mjesto - dramatično utiču na javnost u jednoj zemlji.

Anja Ivanović

U glavama „srpskog sveta“ rat i raspad Jugoslavije u suštini nijesu okončani, ni ciljevi do kraja postignuti

Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: boro-kontic