Viši sud odbio je prijedlog bviđeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da se u postupku, koji se protiv njega vodi zbog optužbi da je uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, oštetio osam kompanija za značajne iznose, u svojstvu svjedoka sasluša sudija Boris Savić, bivši predsjednik te institucije.
Jovanić je stava da Savić može posvjedočiti da nije počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret - stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, već da se radi o iskonstruisanoj optužnici.
- Predlažem da sud u dokaznom postupku sasluša u svojstvu svjedoka sudiju Borisa Savića. Odmah da pojasnim, naravno ne u vezi odluka koje je donosio u ovom postupku, jer je to njegovo sudijsko uvjerenje i o tome ne možemo polemisati, iako se sa istima apsolutno ne slažem. Ovog svjedoka predlažem jer smatram da isti ima saznanja i da može posvjedočiti na okolnosti da ja nisam počinio krivična djela koja mi se stavijaju na teret, čime bi potvrdio ono što tvrdim i ja i ostali optuženi da je ova optužnica iskonstruisana od strane nekih interesnih grupa izvan suda i tuzilaštva, a da je ranija, a sada suspendovana tužeteljka samo bila obični izvršilac volje i namjere tih interesnih grupa - navedeno je u prijedlogu Jovanića, u koji je portal ETV imao uvid, a koji je Viši sud odbio.
Jovanić ove navode i prijedlog za saslušanje temelji na razgovoru koji je vodio sa Savićem polovinom juna 2023. godine kada je sudija obilazio pritvorenike u Istražnom zatvoru.Kaže da je tokom razgovora upitao Savića zašto njegov pritvor traje toliko dugo.
- On je kazao: "Blažo, nije sporno da u tvom predmetu nema elemenata korupcije, zloupotrebe i pranja novca, ali sada je drugačija klima". Ja sam kazao: "Borise, mi smo sudije i ne osluškujemo kakva je klima, već sudimo po zakonu", a on odgovorio: "Eto, sada je tako" - tvrdi
Stoga smatra da Savić treba i može da iznese saznanja o tome da nema elemenata krivičnih djela u njegovim radjama, a koja mu se stavljaju na teret, te da treba i da ih prenese Vijeću.
- Jer sigurno da kada je govorio o "drugačijoj klimi", nije mislio na vremenske prilike, već očigledno o nekoj vrsti kreirane društvene atmosfere i prilika gdje je sasvim razumijivo mene hapsiti i izložiti krivičnom progonu, uprkos činjenici što, kako tvrdi ovaj svjedok, ponavijam, nije sporno da u mom predmetu nema elemenata krivičnih djela. Pri tome, ne može se smatrati da je to bio neformalan razgovor nas dvojice, jer je došao u svojstvu tada predsjednika Suda u obilazak mene kao pritvorenika, što svakako ne može bila neformalna prilika - naglasio je Jovanić.
On je ukazao i da je Savić bio predsjednik Vijeća Višeg suda koje je šest mjeseci prije ovog razgovora potvrdilo ovu i ovakvu optužnicu, pa prepostavija da može i da iznese i svoja saznanja o tome.
- Šta ga je dovelo do zakijučka o nepostojanju moje krivične odgovornosti i da li su ta saznanja promijenila njegov stav iznijet u odluci o potvrđivanju optužnice. Ako svjedok bude negirao ove moje navode i ovaj razgovor, tom razgovoru je prisustvovala i jedna naša koleginica koja razgovor može i posvjedočiti - zaključio je Jovanić u dopisu.
Jovaniću je početkom godine ukinut pritvor, a Viši sud je prihvatio jemstvo u iznosu od 768 hiljada eura u nekretninama.
Pored Jovanića, optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva su obuhvaćeni i stečajni upravnici Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Dejan Golubović, Sreten Mrvaljević, ali i Pavić Globarević, Stana Čelebić, Darko Perović, Omer Markišić, Danijela i Dušan Laković i preduzećea "Titan security", "Securitas Montenegro" Podgorica, "Top force system" Nikšić i "Ogimar MNE" Podgorica.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Viši sud odbio prijedlog Jovanića da se sasluša Boris Savić: "Može potvrditi da su optužnicu iskonstruisale interesne grupe"

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Kaćuša Krsmanović

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

U optužnici protiv grupe okrivljene za prošlogodišnji upad u depo Višeg suda u Podgorici, u dijelu u kojem se citira svjedočenje tadašnjeg predsjednika ove institucije Borisa Savića, nema ni riječi o tome što je bilo sa „devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga“, koliko je, pet mjeseci prije spektakularnog upada u sudski depo bilo skladišteno u tom prostoru, kako je u martu prošle godine saopštila portparolka suda Marija Raković. Savić je govorio samo o tonama kokaina zaplijenjenim u predmetima „Krstović“ (inače, kako se ispostavilo nevino optuženih ljudi) i „Voli“, objasnivši da je ta droga bila smještena u drugoj prostoriji. Optužnicu u slučaju „Tunel“ podiglo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, pred samu godišnjicu ovog skandala, ali ona nije dala odgovore ko je i s kojim motivom organizovao spektakularni upad u depo, tako što je prokopan podzemni tunel dužine 30 metara, od podrumskih prostorija jedne stambene do zgrade sudova u Njegoševoj ulici. Grupa optužena za kopanje tunela i logističku podršku kopačima, negira bilo kakvu umiješanost u događaj za koji su okrivljeni. &nbsp; U optužnici, čije detalje Portale ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se i da je Savić saopštio da je uvjeren da je meta upada bio upravo kokain, ali da pljačkaši nijesu znali da ta droga nije tu skladištena. Savić je tužiocu rekao da su ga 11. septembra prošle godine upraviteljka pisarnice Maja Baćović i arhivar Mladen Radovanović obavijestili „o premetačini u arhivi“. <h2>Uviđaj</h2> Kada je ušao u depo uočio je da rešetke i vrata nijesu obijeni, dok su se na vratima jedne od kancelarija vidjeli tragovi provale. Nastavili su, kako je rekao, da idu hodnikom i u sljedećoj kancelariji, sa desne strane, vidjeli su pakete iz predmeta Slobodana Kašćelana, a u hodniku su bili tragovi obuće i prljavštine. On je ispričao i da su u „prednjoj lijevoj“ kancelariji primijetili veliki broj razbacanih pištolja. Odmah je pozvana policija, stigli su brzo i uviđaj je dugo trajao. On je zamolio iskusne zaposlene iz pisarnice - Baćović i još dvije njene koleginice, da zajedno sa arhivarom Radovanovićem, počnu popis kako bi utvrdili što nedostaje. Savić je rekao da je, koliko se sjeća, policija oko 15.00 sati završila uviđaj, a on se sa zaposlenima dogovorio da popis počnu u 17.30. Bio je odsutan do 20.30 sati. S obzirom na to, kako je ispričao, da je bilo očigledno da je „predmet preturanja bilo oružje“, od toga su počeli popis i to od starijih godina. Popis je trajao do kasno uveče. Zna da nijesu stigli do 2022. godine kada je, „negdje poslije ponoći, koleginica I.J. slučajno otkrila otvor u zidu kancelarije koja se nalazi na kraju hodnika sa lijeve strane“. Obavijestili su, kako je kazao, policicajce koji su bili tu, a oni svoje kolege koje su ubrzo stigle.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Tunel"> <figcaption>FORENZIČARI PRIKUPLJAJU TRAGOVE(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Rekao je da niko nije ulazio u otvor, niti se bilo ko od njih približavao ili ga dodirivao, da ne bi konataminirali eventualne tragove, već su samo lampom osvjetljavali i gledali što se u njemu nalazi.&nbsp; Govoreći o popisu, rekao je da su u početku obavili samo „djelimičan popis“, odnosno počeli su od onoga što je prioriteno, a u narednom periodu je fokus stavljen na premet Slobodana Kašćelana, jer je najveći broj ispreturanih dokaza bio iz tog predmeta, koji ima deset paketa dokaznog materijala. Osam paketa je bilo na svom mjestu, dok su dva bila rasuta. - Ono što smo odmah zapazili je da su u jednom od ta dva paketa bili smješteni mobilni telefoni i lap topovi i na prvi pogled je djelovalo da nešto od njih nedostaje – rekao je Savić.&nbsp; Namjera im je bila da kada završe sa ovim predmetom, provjere da li nedostaje nešto od deponovanih narkotika i ukoliko bude tako da se utvrdi koja količina i koje droge. <h2>Kokain i oružje</h2> Ispričao je i da se u javnosti pominjao kokain oduzet u predmetima „Krstović“ i „Voli“, ali da narkotici iz tih slučajeva uopšte nijesu bili skladišteni u prostorijama depoa, kao ni uređaji iz predmeta „Do Kvon“. - Nijesu nestale ni puške koje su dio dokaznog materijala za slučaju ubistva Duška Jovanovića - te stvari se nalaze u drugoj prostoriji u zgradi, a ne u depou.&nbsp; Prilikom prvog popisa utvrdili su da nedostaje 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega šest pištolja, tri puške i tri revolvera iz okončanih predmeta, a ostalo je iz procesa koji su u toku.&nbsp; Oružje je bilo dokaz u predmetima protiv škaljarskog i kavačkog klana što, prema njegovim riječima, demantuje navode u medijima koji su bili objavljeni da je nestalo oružje samo u slučajevima jednog klana. Prokomentarisao je i izjavu saopštenu 12. septembra na vanrednoj konferenciji za novinare, kada je rekao da „gotovo ništa ne nedostaje iz depoa Višeg suda“, objašnjavajući da je ta konstatacija u tom trenutku bila tačna i da je saopštio na osnovu rezultata do tada urađenog popisa.&nbsp; U iskazu je potvrdio i navode arhivara Mladena Radovanovića, da postoji samo jedan ključ kojim se otvaraju vrata od depoa i da je taj ključ kod njega, te da je arhivar bio na bolovanju tokom jula i avgusta. Savić je saopštio da je ključ od depoa u julu bio je kod Maje Baćović, a u avgustu kod njega, te da ga je predao Radovanoviću kada je došao sa bolovanja. - Dok je ključ bio kod Baćović ne znam da li ga je ona nekom davala, ali ona to jedino može ako neko od zaposlenih iz Suda ima namjeru da nešto ponese ili preuzme iz depoa. U svakom slučaju, ne može bilo ko da uđe u depo, čak iako je zaposlen u Višem sudu. U julu i avgustu sam svaki dan bio na poslu i ništa čudno nijesam primijetio ni u zgradi, ni u depou. Nijesam primijetio ni neku neobičnu buku ili vibraciju, jer su u tom periodu izvođeni radovi na sanaciji fasade zgrade – kazao je Savić.&nbsp; Rekao je i da video kamere pokrivaju prilaz depou, ali ne i unutrašnjost, te da mu je poznato da je arhivar tražio da se postave kamaere u depou, ali da o tome odlučuje stručna služba Sudskog savjeta, a ne on kao predsjednik Višeg suda. Savić smatra da je postavljanje kamera u depou bilo nepotrebno, jer je prilaz bio pod video nadzorom, pa bi za to jedini razlog bila sumnja da neko ispod zemlje može da prokopa tunel, što je njima djelovalo potpuno van pameti, sve do ovog događaja. - Isključujem mogućnost da je neko od zaposlenih u Višem sudu učestvovao u ovom događaju jer je po mom mišljenju i subjektivnom utisku namjera učinilaca bila da se dokopaju droge koja se ne nalazi u depou – kazao je on. Da su imali saradnike iz Višeg suda, prema njegovim riječima, grupa bi uspjeli da nešto konkretnije realizuju - bilo da je u pitanju krađa kokaina ili prilazak prostorijama za zadržavanje. Iako je prvo smatrao da je namjera provalnika bila da dođu prostorije za zadržavanje, kasnije je promijenio mišljenje. - Naknadno sam razmišljao i veći mi je utisak da su htjeli da se domognu droge, konkretno kokaina. Ta droga je smještena u potpuno drugoj prostoriji, pa je moguće da izvršioci to nijesu znali – rekao je on tužiocu, kao i da je odnešeno oružje koje je, kako je objasnio, bilo u boljem stanju dok su staro i neispravno ostavili. <h2>Svjedočenje Baćović</h2> Optužena Katarina Baćović priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je kategorično negirala da je članica kriminalne organizacije i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da je njena majka Maja Baćović upraviteljica pisarnice u tom sudu. Na optužnici, osim Baćović, je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani &nbsp;Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Baćović je dva puta davala izjavu pred tužiocem Markom Mugošom i ispričala &nbsp;kako je Milačić angažovao da bi iznajmili poslovni prostor u Njegoševoj ulici za šta je dogovoreno da će dobiti novac. Prema njenim riječima, Milačić joj je bio prijatelj kojeg poznaje 15 godina. U junu prošle godine javio joj se na mreži Instagram i rekao da treba da se vide. Kada su se sreli saopštio joj je da ima prijedlog za posao. Ona je bila u lošoj finansijskoj situaciji, što mu je i kazala, da joj je suprug uhapšen, a treba djecu da spremi za školu. - Rekao mi je da je moja obaveza da iznajmim poslovni prostor za skupe vjenčanice koje koštaju 20.000 – 30.000 eura. Kazao mi je i da treba da se prerušim da ne bi krivično odgovarala, jer neke vjenčanice neće bidi evidentirane kroz papire, pa na njih neće biti plaćena carina – ispričala je Baćović, kako je sa Milačićem sklopila posao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>TVRDI DA JE ZLOUPOTRIJEBLJENA: Katarina Baćović</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pokušala je da od Milačića sazna detalje, na što joj je on odgovorio: „Ne pitaj što ne treba da pitaš“. Milačić joj je u junu dao 200 eura da kupi periku, koju je platila 125 eura, a za tamnjenje tena i šminku dala je ukupno 50 eura. Pred tužiocima je ispričala i da joj je Milačić dao telefon koji je imao samo tri aplikacije - wats up, telegram i vajber i da takav do tada nije vidjela. Kazao joj je da komunikaciju može imati samo sa kontaktima koje on memoriše u telefonu. U iskazu je istakla i da je Milačić kontaktirao sa osobom iz agencije za nekretnine i saopštio joj da se na sastanku predstavi kao Andrijana Marić. Tada joj je sugerisao da ženi iz agencije kaže da dolazi iz Beča, da sa sestrom ima franšizu u Beogradu i da želi salon da otvori u Podgorici, te da joj treba što ekskluzivniji prostor sa podrumskim prostorijama zbog šivaćih mašina za prepravku vjenčanica. <h2>Ugovor</h2> Kad se srela sa ženom iz agencije, na zahtjev Milačića snimila je stan, ali nije ulazila u podrum nakon što joj je saopšteno da je u funkcionalnom stanju. Naknadno je saznala da je Milačić komunicirao sa ženom iz agencije preko telefona koji joj je dao i to u njeno ime.&nbsp; On joj je pribavio i falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrijana Marić i saopštio 24. jula da treba da zaključi ugovor sa agencijom i iznajmi poslovni prostor u Njegoševoj. - Toga dana mi je donio 2.800 eura za iznajmljivanje prostora i meni je dao 300 eura, iako mi je obećao 1.000. Predala sam ženi iz agencije 2.800 eura, potpisala ugovor, uzela ključeve i obavijestila o tome Nikolu i predala mu ključeve - ispričala je optužena. Ugovor za zakup stana je, kako je objasnila, bio sklopljen na 36 mjeseci. Od tada se njen kontakt sa Nikolom prekida. Objasnila je da je pokušavala da ga dobije, ali da nije uspjela, jer je izbjegavao. Nakon mjesec ga je vidjela na Starom Aerodromu u markiranoj garderobi, vozio je automobil „opel insignia“, stranih tablica. To je, prema njenim riječima, bila velika promjena, jer on vozio auta od 2.000 do 3.000 eura. Tri dana nakon što je objavljena vijest da je obijen sudski depo, dok je sjedjela u lokalu sa ocem, vidjela je fotografije da je tunel prokopan iz podruma poslovnog prostora za koji je ona zaključila ugovor. Ponovila je da nije znala za obijanje depoa.&nbsp; Sljedećeg dana, kada je objavljena i njena fotografija u medijima shvatila je, kako kaže, ozbiljnost situacije, da je napravila veliku bruku i sramotu za cijelu porodicu i pozvala je Marijana Vuljaja da joj pomogne – da nađe stan u koji bi se mogla sakriti dok ne sazna zašto je Milačić uključio u ovu priču.&nbsp; U dopunjenoj izjavi navela je da je Milačića posljednji put vidjela 25. avgusta u večernjim satima kada je trebalo da joj da malo novca. Istakla je da se, kada je objavljena informacija da je obijen sudski depo normalno kretala kroz grad i vodila djecu u školu, jer nije smatrala da ima ikakve veze sa tim sve dok u medijima nije objavljena lažna lična karta sa njenom fotografijom. U nastavku serijala Portal ETV objaviće detalje još nekih svjedočenja.

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: boris-savic