Ako zaista želite što prije da uđete u Evropsku uniju, onda državni interesi moraju imati prednost nad partijskim. Istovremeno, radite sve da se u društvo ne unosi nepotrebna napetost, a još manje neprijateljstvo. Fokusirajte se u potpunosti na pitanja koja su vezana za integraciju, usvajajte prvenstveno zakone koji su usklađeni sa evropskom legislativom, a rješavanje drugih pitanja, naročito onih koja dijele društvo i nijesu neophodna za završetak procesa ulaska zemlje u Uniju, ostavite za kasnije, kaže ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kome uskoro ističe mandat.
Gandel je u intervjuu za Pobjedu rekao da mu je misija u Crnoj Gori bila najzanimljivije iskustvo od svih dosadašnjih diplomatskih misija u inostranstvu.
- Sreo sam se ovđe sa srdačnošću, sa ljudima vrlo slične mentalitetske bliskosti kao što je imamo mi, a politički je sve bilo izuzetno zanimljivo. Za vas novinare je uvijek interesantno kada se neđe nešto dešava i ima o čemu da se piše. Vrlo slično je i za nas diplomate, iako bih u vašem slučaju više pozdravio mir, razboritost i političku zrelost koja bi vodila ispunjenju strateških ciljeva u korist građana Crne Gore. Figurativno rečeno, veća politička „dosada“ bila bi veći dobitak za vašu zemlju. Znam da pri sadašnjem odnosu snaga u parlamentu, kao i u vezi sa aktivnostima drugih aktera na političkoj sceni, nije jednostavno ići direktno tim putem - naveo je Gandel.
Nakon isteka mandata vratiće se u domuninu, ali poručuje da želi ponovo da dođe u Crnu Goru, svejedno da li poslovno, privatno, na odmor, kod prijatelja ili na neki drugi način.
- Crna Gora mi je prirasla srcu. Iskreno želim da se vratim u zemlju koja je građanska, multietnička, multivjerska, evroatlantska, i uzevši u obzir brojna dešavanja u proteklom periodu želim naglasiti – i antifašistička. Crna Gora je bila prva koja je ustala protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, postala je svijetli primjer za sve nas i izgrađena je na antifašističkim temeljima i vrijednostima. Zato neka je vječna upravo takva Crna Gora - napomenuo je Gandel.
<h2>Više otvorenih pitanja na putu ka EU</h2>
On je konstatova da nije nerealn spoljnopolitički cilj Crne Gore da uđe u EU 2028. godine. Uspješno okončanje procesa, objašnjava Gandel, podrazumjeva mnogo tehničkih detalja koje treba ispuniti, "ali naravno riječ je i o političkom pitanju, koje na kraju može biti i komplikovanije od tehničkog dijela".&nbsp;
- Moja iskrena želja je da Crna Gora postane članica EU u što skorijem mogućem roku. Važno je u tom smislu i to što ostvarivanje tog cilja ima podršku i u redovima crnogorske opozicije, koja u parlamentu glasa za važne zakone - kazao je on.
Međutim, konstatuje da se u posljednjem periodu može vidjeti više otvorenih pitanja koja mogu ugroziti ostvarenje tog cilja. Jedno od njih je otpor mještana Botuna izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što, kako kaže, ljudski razumije imajući u vidu njihova ranija iskustva sa izgradnjom obližnje fabrike aluminijuma, što se na kraju negativno odrazilo na kvalitet njihovog života i zdravlja.&nbsp;
- Ipak, izgradnja ovog postrojenja je danas neophodna za ulazak u EU i zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Želim da vjerujem da će nadležni zajedno sa mještanima Botuna brzo naći rješenje - kazao je Gandel.
Istovremeno ga zabrinjavaju određene tendencije koje imaju za cilj sticanje političkog uticaja u institucijama koje po zakonu ili u skladu sa evropskim pravilima moraju ostati nezavisne.&nbsp;
- Takva institucija je, na primjer, Centralna banka Crne Gore. Neophodno je takođe da zemlja ima funkcionalan Ustavni sud. Redovni parlamentarni izbori trebalo bi da se održe 2027. godine. Kada bih ja bio politički lider neke od vladajućih partija, sigurno bih učinio sve da zemlja zatvori sva poglavlja prema planu, dakle do kraja naredne godine, jer bi to za mene bili izuzetno vrijedni poeni pred izbore. Naravno, pod uslovom da samo deklarativno ne tvrdim kako želim ulazak u Uniju, a da mi je pravi cilj potpuno drugačiji - naglasio je Gandel.
Na pitanje kako komentariše uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na sve segmente društvenog i političkog života Crne Gore, Gandel je rekao da Crkvu doživljava kao instituciju od koje očekuje da će se više baviti duhovnim, nego političkim pitanjima. U Crnoj Gori je, međutim, češće svjedok suprotne tendencije.&nbsp;
- Više puta bio sam prisutan kada su potezi poglavara Srpske pravoslavne crkve izazvali sumnje kod građana zemlje, kao i kod istoričara koji rade na osnovu činjenica i dokaza. Tu bih stavio tačku i ne bih dalje razvijao temu. Crna Gora je specifična po tome što nema svoju nacionalnu autokefalnu crkvu. Iz zakona proizilazi da u vašoj zemlji postoji sloboda vjeroispovjesti, pri čemu država nije vezana ni za jednu konkretnu crkvu. U Crnoj Gori nijedna religija niti vjerska zajednica nije „glavna“ niti „državna“. Na njenoj teritoriji žive ljudi različitih vjeroispovjesti, kao i ateisti. U vašem Ustavu takođe piše da je Crna Gora nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Iz karaktera Ustava jasno proizilazi da je Crna Gora sekularna, multietnička i multifunkcionalna država. Ustav kao najviši zakon države, što se u prenesenom smislu može označiti i kao svojevrsno „sveto pismo“, moraju poštovati i građani i bilo koja institucija - konstatovao je Gandel.
<h2>Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisane u crnogorsku istoriju</h2>
Slovački ambasador poručuje da iz Crne Gore nosi mnogo lijepih i dragocjenih uspomena, te da ostavlja brojne prijatelje i divne ljude koji će mu nedostajati. Zato se, kaže, ne može jednoznačno reći što je bio najveći doživljaj tokom njegovog mandata.
- Bilo je mnogo razgovora sa prijateljima, sa mudrim ljudima koje sam slučajno upoznao i sa kojima sam popričao, srdačnost i gostoprimstvo koje vas odlikuje, putovanja kroz prelijepu prirodu koju imate, bilo da je riječ o primorju ili vašim planinama, đe me posebno očarao Durmitorski prsten. Ogromnu zahvalnost osjećam i prema vašim ljekarima i visoko cijenim profesionalnost sa kojom sam se ovđe susreo. I tu bih mogao dalje da nabrajam - rekao je on.
Poseban osjećaj dobro obavljenog i korisnog posla ima zbog toga što je tokom posjete Petra Pellegrinija potpisan Memorandum o razumijevanju između Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Slovačke akademije nauka, kao i sporazum o akademskoj saradnji između Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Filozofskog fakulteta Prešovskog univerziteta u Prešovu. Riječ je, kaže Gandel, o dva važna dokumenta koji predstavljaju dalji korak u jačanju saradnje u naučnoj i akademskoj sferi, koja je od ogromnog značaja za razvoj svakog društva.
- Pored svega toga, do kraja života neću zaboraviti ni to što su ovog ljeta naše rukometašice do 17 godina ovđe osvojile titulu prvakinja Evrope. Za mene, kao ambasadora i velikog sportskog fana, to će zauvijek biti povezano sa tri posebna trenutka. Prvo, sa ponosom sam imao čast da našim đevojkama i stručnom štabu uručim zlatne medalje direktno na terenu. Drugo, istog dana sam gledao trijumfe dva tima koja su u mom srcu najbliža: Crne Gore, koja je osvojila bronzu, i Slovačke u zlatnom finalu. I treće, Crna Gora se ovim zlatnim slovima upisala u istoriju našeg sporta, jer smo prve medalje u ekipnim sportovima sa loptom od nastanka samostalne Slovačke republike osvojili upravo u Podgorici. Isto tako, kao što su se Slovačka i njena diplomatija zlatnim slovima upisale u vašu istoriju, onda kada su Miroslav Lajčak i František Lipka bili ključne figure u okviru referenduma o obnovi nezavisnosti državnosti Crne Gore. - istakao je ambasador.
Psebno je naglasio profesionalnost sa kojom su ljudi iz Rukometnog saveza Crne Gore organizovali Evropsko prvenstvo.&nbsp;
- Za mene lično velika je čast i mnogo mi znači to što Petra Kapisodu i Emira Bešliju mogu nazvati svojim bliskim prijateljima. Ovi ljudi su uradili ogroman posao na afirmaciji ne samo Crne Gore, već prije svega Podgorice, đe su odigrane sve utakmice - zaključio jke Gandel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gandel: Želim da se vratim u zemlju koja je građanska i evroatlantska, neka je vječna antifašistička Crna Gora!

Gledati ambasadora Slovačke, Borisa Gandela, kako nakon himne njegove države - povodom nacionalnog praznika obilježavanja Dana nacionalnog ustanka i Dana Ustava, sa identičnim entuzijazmom pjeva himnu Crne Gore - od riječi do riječi, toliko me fasciniralo i rasplakalo da sam zaboravila uraditi ono što bi svako drugi ili bar svako mlađi uradio - podigla telefon i snimila tu meni toliko divnu scenu.
Znam da zvuči patetično - i da bi Antenin “glodur” rekao “a tebe je inače teško zaplakati”, ali je prosto mom ljudskom i političkom habitusu to zaista bio emotivan trenutak - a suze slatko-gorke. Dok je ambasador Slovačke, njegova ekselencija, gospodin Gandel pjevao crnogorsku himnu, ja sam istovremeno mislila i na to koliko je i diplomatskih i uopšte državnih (a tek lokalnih) zvaničnika moje (i njihove) države ne pjeva, ili jedva trpi ili ignoriše- a tek oni koji dok se intonira nemaju ni toliko pristojnosti da ne "namještaju sat". Radost koju je većni prisutnih(svako ne svima) priredio ambasdor Gandel -pomutila je gorčina ovih činjenica.
No nije to bilo jedino čime je slovački diplomata pokazao da je diplomatsku službu u Crnoj Gori obavljao i srcem i u najboljoj diplomatskoj tradiciji.
Nakon himni Slovačke, Crne Gore i EU, ambasador Gandel se po protokolu na engleskom jeziku obratio gostima pozdravljajući prisutne- a posebno se, budući se bliži kraj njegovog mandata, iznimno ljudski i toplo zahvalio svojim saradnicima tokom službe ovdje- slovačkim kolegama u Ambasadi- i posebno svojim crnogorskim saradnicima i osoblju.
Onda je sa engleskog prešao na crnogorski - sa sve “đe” i sa ne manje topline i entuzijazma govorio je o vezama Crne Gore i Slovačke - pasebno s početka ovog vijeka i uloge koju je diplomatija njegove države, kao članice Evropske unije, imala u referendumskom procesu u Crnoj Gori - i obanovljanju crnogorske nezavisnosti- čime smo zauvijek povezani.
Zatim je govorio o ostvarenim rezultatima u vrijeme njegovog manadata kao diplomatskog izaslanika u Crnoj Gori - kako je uživao i mimo politike - koliko mu je radosti priredila zlatna medalja kadetskih rukometašica Slovačke na prvenstvu u Crnoj Gori - i kako se radovao i crnogorskoj bronzi iako se potajno nadao finalu Slovačka - Crna Gora.
U jednom momentu za sebe rekao da je “kao ambasador Crne Gore...” formalno lapsus kojem smo se svi nasmijali, čak i aplaudirali - suštinski istina. Jer osim što je obećao da kraj njegovog mandata ne znači kraj njegovog odnosa sa Crnom Gorom, da će joj se vraćati i uvijek je promovisati, ambasador Gandel je poručio da je predsjednik Slovačke Peter Pellegrini tokom posjete Crnoj Gori rekao da će na sebe preuzeti ulogu “ambasadora Crne Gore na njenom putu za ulazak u EU”.
Ambasador Gandel je posebno podcrtao saradnju sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) - čime je pokazao i da veoma dobro razumije procese u zemlji u kojoj je diplomatski izaslanik i da jasno zna đe se nalazi jezgro koje radi na tome da Crna Gora bude članica EU koja istinski baštini vrijednosti moderne građanske države, koja baštini evropske vrijednosti.
Kao i svaki istinski prijatelj, osim što je tu da vas podrži - tu je i da bude neophodan korektivni faktor- onaj koji govori istinu- a ne samo laska i hrani zablude.
Ambasador Boris Gandel je poručio prisutnim predstavnicima crnogorske vlasti, a još više onima odsutnim kojima će se prenijeti: Crnoj Gori je mjesto u EU i oni će učiniti sve da pomognu u ostvarenju tog cilja - ali i Crna Gora mora odraditi svoj dio posla - Ustavni sud mora biti u punom kapacitetu i nezavisan, i druge institucije poput Centralne banke moraju biti nezavisne, mediji moraju biti slobodni i osigurana vladavina prava.
Za sam kraj ambasador Gandel naglasio je da želi da naglasi:
“Na kraju moram pomenuti i taj veliki autogol - podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. To je nedopustivo, ratni zločinci se ne mogu slaviti niti proglašavati herojima, ja takve ‘heroje' prezirem. Crna Gora u EU mora ući kao antifašistička - to je njena tradicija”.
Nadam će njegove riječi potpredsjednik Vlade Filip Ivanović prisutan i pozdravljen po imenu od strane ambasadora prenijeti svojim kolegama u vlasti. I da će i on i oni poruke shvatiti kako treba.
EU diplomate u Crnoj Gori na različite načine šalju neskrivene poruke da žele da nam pomognu da postanemo dio njihove porodice - sjećate li se nedavno njemačkog ambasdora, Petera Feltena kako je igrao “po crnogorski” u crnogorskoj nošnji sa mladićima i djevojkama na Cetinju.
I ambasador Boris Gandel nije jedini koji tečno pjeva crnogorsku himnu. I ambasdorica Češke Republike u Crnoj Gori -Janina Hřebíčková pjeva crnogorsku himnu, a u skladu sa tim, kao i Gandel, mnogo bolje nego neke druge diplomate iz redova naših zapadnih partnera poznaje istoriju i razumije političke i društvene procese ovdje i shodno tome intenzivno podražava evropski put Crne Gore. I uvijek vam je jasno da je njenoj ekselenciji, ambasadorici Hřebíčkovoj, kao i ambasodoru Slovačke - stalo, ne samo zato što im je to u opisu posla već, usuđujem se procijeniti - srcem.
Ovo je razlog za optimizam - jer oni rade sve što je do njih. Ali nije sve do njih - ponešto je i do nas!
PS:
Budući sam godinama živjela u Češkoj - toliko da posjedujem i češki rodni čislo(broj) sasvim sigurno se može reći da sam pristrasna kada je riječ o ambasadorici Hřebíčkovoj, jer je doživljavam kao svoju, ali ova bilješka i nije pisana sa namjerom da budem nepristrasna.
I, zamalo da zaboravim: "Da je vječna Slovačka i Crna Gora", tim je riječima ekselencija Gandel završio svoj govor.
E, pa - da su vječne!

Boris Gandel - ambasador Crne Gore

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, zahvalio je ambasadoru Republike Slovačke, Borisu Gandelu, na višegodišnjoj konstruktivnoj saradnji i prijateljskom odnosu tokom obavljanja odgovorne diplomatske misije u Crnoj Gori.
- Crna Gora u Republici Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja, na čiju podršku na evropskom putu računaju sve zemlje našeg regiona - istakao je Đukanović
On je dodao da današnji razgovor sa ambasadorom Gandelom, u kojem mu je uz zahvalnost poželio dalje uspjehe na ličnom i profesionalnom planu, potvrđuje snažne bilateralne odnose i prijateljstvo između Crne Gore i Slovačke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1970087939255177494&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đukanović – Gandel: Crna Gora u Slovačkoj od prvog dana ima pouzdanog partnera i prijatelja

Članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru je logičan izbor, već duže vrijeme je lider u pristupnom procesu i ostvarenje zacrtanog cilja da 2028. godine postane članica tehnički je ostvariv, poručio je slovački ambasador u Crnoj Gori Boris Gandel u razgovoru za "Dan".
Na tom putu, kako je ocijenio, neophodno je izbjeći političke greške i propuste koji su se u prethodnom periodu prečesto dešavali i obezbijediti nacionalnu koheziju i jedinstvo. Kada je riječ o izazovima ka ostvarenju tog cilja, ambasador ukazuje na preširoku vladajuću koaliciju, zbog koje Crna Gora nekada nije podređena prioritetu, ali i na preispitivanje istorije, koje bi moglo da stane na put tom istorijskom cilju koji je na dohvat ruke.
– Crna Gora je već duže vrijeme lider u pristupnom procesu i iskreno joj i snažno želim da postane članica Evropske unije 2028. godine, kako je i zacrtala. U tom kontekstu želim naglasiti da je to tehnički moguće, ali da se moraju izbjeći nepotrebne političke greške i propusti, kojima smo prečesto svjedočili, naročito nakon što vam je pošlo za rukom da zatvorite određena poglavlja ili postignete neki drugi uspjeh – kazao je Boris Gandel.
Kako je ocijenio, iz preširoke vladajuće koalicije, koja, kako kaže, nije homogena, proizilazi da njen dio često djeluje kao da je članstvo u EU više neka nametnuta obaveza i marginalno pitanje, a ne duboko principijelni cilj.
– Najveći izazov za Crnu Goru u okviru pristupnog procesa biće da se izbori s tim i da sve podredi primarnom cilju, da najprije postane čvrsti dio Unije, a da se ostala pitanja, posebno ona kontroverzna koja dijele društvo, ostave po strani – navodi Gandel.
Upoređujući period kada je Slovačaka pristupala EU, s trenutnim procesom Crne Gore, Gandel navodi da su to dvije potpuno različite priče, što proizilazi iz više različitih faktora. Podsjeća da je Slovačka iskoristila svoju priliku što je kao zemlja kandidat mogla odmah započeti pregovore o pristupanju i u rekordno kratkom roku, od samo 34 mjeseca postala članica.
– Članstvo u EU za nas je bilo apsolutno ključno pitanje kojem smo sve podredili. Godinu dana prije nego što smo dobili poziv za otvaranje pregovora, bili smo svojevrsni autsajder Evrope zbog tadašnje vlasti Vladimira Mečiara, koja nas je dovela gotovo do međunarodne izolacije i niko u Briselu s nama nije ozbiljno računao, ni kada je riječ o EU, ni o NATO-u. Osjećali smo da nas vlast vuče ka Istoku, iako je verbalno deklarisala da smo okrenuti Zapadu. To je pokrenulo građane da na narednim parlamentarnim izborima glasaju za promjene, jer smo nakon Plišane revolucije istinski željeli da postanemo dio evroatlanskog svijeta. Zato smo tu političku promjenu u zemlji u potpunosti iskoristili, i tadašnji premijer je formirao široku koaliciju u kojoj su bile zastupljene sve stranke kojima je članstvo u EU i NATO bila strateški najvažnija prioritetna tema, dok su ostali ostali u opoziciji. Članstvu u tim strukturama podredili smo apsolutno sve, čak su i pojedinačni partijski interesi stavljeni po strani. Kada govorim o Slovačkoj i našem pristupu evropskoj integraciji, više me današnja situacija podsjeća na ono što trenutno vidimo u Albaniji. U političkom pristupu te zemlje jasno se osjeća želja za članstvom u EU. Tamo su se po tom pitanju posvetili veoma ozbiljno i doslovno svi vuku u istom pravcu, svjesni koliko je to važno za njihovu budućnost. Nažalost, toga u Crnoj Gori danas nema. Zato, ako postoji neko ko u konačnici može spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije, bilo 2028. ili kasnije, to mogu biti jedino crnogorski političari, koji potcjenjuju važnost tog cilja ili svjesno ne žele da vide Podgoricu kao dio velike evropske porodice – navodi Gandel.
<h2>Preispitivanje istorije komplikuje put ka EU</h2>
Ambasador ocjenjuje i da Crna Gora nepotrebno narušava svoj imidž države koja je izgrađena na antifašističkim vrijednostima.
- Crna Gora predstavlja pozitivan istorijski primjer za sve nas, bila je prva u regionu koja je tokom Drugog svjetskog rata, prije 84 godine, ustala oružjem protiv okupatora, što smo obilježili 13. jula. Vaša zemlja je izgrađena na antifašističkoj ideologiji, a, paradoksalno, danas smo svjedoci pokušaja preispitivanja istorije, veličanja ratnih zločinaca koji se predstavljaju kao heroji, iako su sarađivali s neprijateljem i kukavički ubijali nevine civile, žene, djecu i starce, pa čak ih i žive spaljivali u njihovim domovima. To su potezi koje međunarodna zajednica veoma osjetljivo doživljava, čak iako odmah ne reaguje, a koji vam u konačnom mogu ozbiljno zakomplikovati put ka članstvu u Uniju. Oni koji sistematski rade na tome, veoma dobro znaju kakve posljedice to može imati za Crnu Goru i zato postupaju upravo tako. To su stvari koje i decenijama kasnije dijele društvo, unose tenzije i nestabilnost, dok je vama danas potrebna nacionalna kohezija i jedinstvo kako biste ostvarili istorijski cilj koji vam je bukvalno nadohvat ruke – ističe Gandel.
Ipak, ističe da je članstvo u EU za Crnu Goru logičan izbor, napominjući da je iz toga niko ne izdvaja ili isključuje, već je dio Evrope kojoj je u interesu da se ujedini.
– Pogledajmo nedavnu prošlost, kada su postojale Jugoslavija i Čehoslovačka. Bili smo dio istog bloka, a ipak ste za nas tada bili neka vrsta uzora, primjer mjesta gdje postoji više slobode, za kojom smo i sami čeznuli. Nažalost, oružani sukobi na teritoriji bivše Jugoslavije su mnogo toga promijenili. Ipak, Crna Gora i dalje geografski pripada onamo gdje oduvijek bila. Zbog toga je potpuno prirodno očekivanje da se priključite zajednici zemalja koje dijele evroatlantske vrijednosti, jer upravo tu i pripadate, posebno nakon što ste se uspješno integrisali u najsnažniji sistem kolektivne bezbjednosti, NATO savez. Ogromna podrška građana Crne Gore članstvu u EU govori sama za sebe. Tako snažnu poruku ne može ignorisati nijedan odgovoran političar. Ulazak u EU će suštinski promjeniti kvalitet života i životni standard u Crnoj Gori. To govorim iz iskustva moje zemlje. Naravno, to se ne dešava preko noći, ali članstvo u ovom klubu donosi brojne prednosti. U okviru kohezionih politika možete očekivati značajna finansijska sredstva i podršku za izgradnju u unapređenje ključne infrastrukture. Za EU, članstvo Crne Gore, kao i Albanije, poslalo bi jasan signal euroskepticima koji tvrde da je proces proširenja mrtav i da su svi napori uzaludni. Evropa ima interes da se širi, a Slovačka je među najglasnijim zagovornicima tog procesa. Vjerujem da biste ovim korakom pozitivno podstakli i druge zemlje regiona da ubrzaju svoj put ka članstvu – kazao je ambasador.
<h2>Ekonomsko-trgovinska saradnja zaostaje za političkom</h2>
Kada je riječ o najslabijoj tački u odnosima Crne Gore i Slovačke, Gandel navodi ekonomsko-trgovinsku saradnju, koja "znatno zaostaje za političkom".
– Jedan od mojih ciljeva kada sam kao ambasador došau u Crnu Goru bio je unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i trgovine. Iako je obim trgovinske razmjene porastao, moram sa žaljenem priznati da u tom segmentu nijesam postigao uspjeh kakvom sam se nadao. Tokom posjete predsjednika Slovačke, Petera Pelegrinija, organizovali smo biznis forum. Neki od projekata koji su proizašli s tog foruma su još uvijek otvoreni i volio bih da ih uspješno realizujemo. Ipak, moje dosadašnje iskustvo pokazuje da čak i najbolje namjere na kraju često ostanu nerealizovane. Nakon gotovo pet i po godina mog mandata, on se polako privodi kraju i iskreno želim mnogo uspjeha svom nasljedniku, posebno kada je riječ o unapređenju privredne saradnje. S druge strane, radi potpunosti, treba istaći i da su i mnoge moje kolege iz drugih država članica EU potvrdile da se u Crnoj Gori nije mnogo promijenilo kada su u pitanju uslovi za investitore i podrška razvoju međusobne trgovine. Dakle, očigledno je da imamo dosta prostora za napredak, kako vi, tako i mi – kazao je Gandel.
Kako je ocjenio Gandel, bilateralni odnosi i saradnja Crne Gore i Slovačke na veoma su visokom nivou, te navodi da se trenutno priprema niz posjeta s obje strane.
– To dodatno potvrđuje da se vodi aktivan i smislen dijalog. Tome svjedoči i posjeta našeg predsjednika Petra Pelegrinija Crnoj Gori, koja je realizovana krajem maja ove godine. Lično mi je zadovoljstvo što su se tokom mog mandata ostvarile čak dvije zvanične posjete na nivou šefova država, u julu 2021. u Slovačku je doputovao tadašnji predsjednik Milo Đukanović – istakao je ambasador.

Gandel: Dio političke elite svjesno ne želi da vidi Crnu Goru u EU

U prostorijama Opštine Tuzi, predsjednik Lindon Đeljaj dočekao je na sastanku ambasadora Slovačke, Nj.E. Borisa Gandela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika opštine Tuzi.
&nbsp;Tokom sastanka, strane su razgovarale o bilateralnim odnosima između Crne Gore i Slovačke, kao i o razvojnim projektima koje Opština Tuzi realizuje.
Ambasador Slovačke je pohvalio napore Opštine Tuzi u oblasti razvoja i izrazio spremnost za saradnju u cilju realizacije zajedničkih projekata.

1250x600

1084x550

Đeljaj sa Gandelom: Slovačka će pomoći razvojne projektne opštine Tuzi

Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal insitucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Iako su građevinski inspektori Ministasrtva prostornog planiranja naložili da se moraju odmah iseliti, niko od stanara oštećene zgrade koja puca i klizi, u ulici Orjenski bataljon 8, u Herceg Novom, nije napustio stan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstanari-plave-zgrade-uznemireni-i-uplaseni-ne-znaju-gdje-ce-nakon-rjesenja-o-iseljenju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Stanari su se sastali sinoć, jesmo zabrinuti i nespokojni. Nismo imali gdje, svi smo ostali. Nadamo se da će nadležni i stručnjaci, ipak, brzo reagovati. Inspekcija nije donijela odluku, već samo zapisnik-rješenje. Smatramo da nas to, ipak, ne obavezuje da izađemo iz stanova - kazao je za Novski portal upravnik zgrade, Dragoslav Cerovina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fherceg-novi-aktivirano-kliziste-ugrozena-zgrada-sa-32-stana&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Danas bi, kako kažu neki od stanara, još jednom trebalo da dođu i iz Direktorata za inspkecijske poslove Ministasrtva, a sjutra, kako je obećao predsjednik Opštine Stevan Katić i stručni tim, prof. dr Duška Lučića, nekadašnjeg dekana Građevinskog fakulteta.
- Imamo parvo na žalbe na rješenja inspekcije, ali isto tako znamo da rizikujemo što ostajemo ovdje. Stvarno nam je nevolja i potrebna je hitna reakcija da nam klizište ne dođe glave i da možemo mirno da spavamo - ističu stanari.

Stanari nisu napustili “Plavu zgradu”, čekaju nadležne i strijepe od klizišta

Muzika je lijek zato što je percipiramo ne samo slušnim putem nego čitavim tijelom. Slušnim putem dolazi zvuk do raznih receptora u našem tijelu, pa samim tim dolazi do obnavljanja ćelija - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, violončelistkinja i sertifikovana muzikoterapeutkinja Milica Vujović.
Pojašnjava da se ne radi o svakoj vrsti muzike, već o određenim frekvencijama i kompozicijama koje su se nekad pisale i znale kako da umire tako i da uzbude.&nbsp;
- Nije to uopšte nikakav placebo, već sami zvuk kako kod muzikoterapije, tako kod zvukoterapije se primjenjuje u svijetu u svrhu liječenja, regeneracije, oporavka, samo što je mi doživljavamo kao vrstu zabave - rekla je Vujović.
Istraživanja, prema njenim riječima, pokazuju da muzikoterapija poboljšava pamćenje, pažnju i govor, te smanjuje stres i anksioznost, posebno kod djece, starijih osoba i neuroloških pacijenata.&nbsp;
- Ujutru treba slušati muziku koja pokreće, shodno stanju osobe tog jutra, pa ako je potrebno više energije slušati takvu muziku, dok osobe koje su pod nekim pritiskom i anksiozne treba da slušaju mirnije melodije ili klasičnu muziku - navodi Vujović.&nbsp;
Uticaj muzike objašnjava kao reakciju na receptore u tijelu odgovorne za sjećanje, smirenje, preko kojih moždani talasi mijenjaju stanje iz aktivnog u pasivnije.
- Veoma je bitno da je terapeut u tom procesu obučen i da upoznat sa situacijom osobe. Ako govorimo o nekim stanjima gdje nema mentalnih poteškoća svakako je muzika tu da regeneriše, umiruje i oporavi ćelije, a ako pričamo o nekim oštećenjima tu se već radi malo ozbiljniji pristup - istakla je Vujović.
Kaže da učenje muzike kod djece, osim što stvara vrstu discipline, podstiče i kreativnost i njihovu sposobnost za učenjem, slušanjem i podstiče empatičnost.&nbsp;

Vujović: Muzika je lijek, zvuk se u svijetu primjenjuje u svrhu liječenja i oporavka

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Javni konkurs objavljen je danas <a href="https://www.zzzcg.me/oglas/201762600219/">putem Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)</a>, kao i u štampanim medijima Vijesti, Dan i Pobjeda.
Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je odlučio da poništi prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ. Istovremeno, Savjet je jednoglasno podržao da se odmah raspiše novi konkurs.
Za direktora Agencije može biti izabrana osoba koja, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, kao i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Tag: boris-gandel