Heroj iz Pljevalja koji je u četvrtak spasio sigurne smrti ljekara Ilhana Tursumovića na kojeg je nožem, u ordinaciji pljevaljskog doma zdravlja, nasrnuo njegov pacijent, šezdesetpetogodišnji D. V, zove se Emir Lojo. Bio je, sa još šest-sedam osoba u hodinuku kada je istrčala medicinska sestra dozivajući u pomoć – odmah je, bez trena razmišljanja, utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Rizikovao je život. Dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokvama od krvi – prisjeća se Lojo u izjavi za Portal ETV. Ispričao je da je čekao u hodniku da ovjeri ljekarsko uvjerenje za konkurs za posao u Domu starih.&nbsp; - Taman mi je doktorica završila ljekarsko. Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem. Ordinacija do. Bilo nas je šest-sedam. Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Bolnica u Pljevljima "> <figcaption>Bolnica u Pljevljima</figcaption> </figure>  Dok se još rvao sa napadačem, pošto mu je oteo nož, nazavo je policiju, broj 122. - Nijesam ni vidio kad su doktora iznijeli. Nijesam znao u kakvom je stanju. Bio sam fokusiran na napadača koji se žestoko opirao i branio. Odlučivale su sekunde. Jačeg čovjeka, čini mi se, nijesam sreo. I danas su mi ruke plave, koliko se borio. Samo se sjećam da je doktor bio sav krvav. Poslije je došlo i obezbjeđenje bolnice (Opšta bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi p.a.). Kad je stigla policija gledao sam krvarlim li i ja, jer mu je nož dok smo se borili bio okrenut ka mom stomaku. Možda bi i ja nastradao da nijesam bio brz i fokusiran. Još sam u šoku i teško mogu i da pričam o tome. Još nijesam svjestan što se desilo. Ljudi me zaustavljaju na ulici, zovu... – kaže Lojo.&nbsp; <h2>ČOLOVIĆ OBZNANIO KO JE JUNAK</h2> A zovu ga sugrađani. Pljevljaci. Do sinoć, kada smo razgovarali nije ga pozvao ni direktor Opšte bolnice Pljevlja Saša Grbović, direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković, ni predsjednik Opštine Dario Vraneš, niti ministar zdravlja Vojislav Šimun... - Zvala me doktorova supruga da mi zahvali. Kaže da su mi dužni život... Rekao sam joj: „Nijeste mi ništa dužni, meni je Bog dao snagu da sve to odradim samo da doktor bude dobro“ – kaže Lojo.&nbsp; Pljevaljski heroj je diplomirani ekonomista. Od 2019. godine je u potrazi za poslom. - Sada sam konkurisao za mjesto vozača u Domu starih. Iako sam ekonomista po struci, pošto nema posla, onda – daj što daš. Tu već peti put konkurišem. Sve se traži veza. Ja nemam veze i onda predajem dokumenta od oglasa do oglasa. Imam odbijenica ukupno 15-20, od 2019. godine. Konkurisao sam na svaki oglas od Elektroprivrede, Rudnika, Opštine gdje god vidim konkurs. Ali, oni samo kažu da je sve namješteno i tako u nedogled – zaključuje Lojo.&nbsp; Priču o ovom hrabrom mladiću juče je na svom Fejsbuk profilu podijelio njegov sugrađanin Pavle Čolović, uz njegovu fotografiju. - Ovo je Emir Lojo, naš hrabri junak, junak teških vremena koji je juče spasio doktoru život, rizikujući svoj život. U ovo vrijeme kada su glave jeftine, a ljudska glupost nemjerljiva. Spasio je mogući sukob između dvije porodice, spriječio je da petoro đece dr Ilhana ostanu siročići. Ovaj naš narodni heroj, naš sugrađanin je nezaposlen i juče je mirno čekao svoj red da izvadi ljekarsko uvjerenje za posao, kada je začuo vrisak medicinskih sestara, skočio je sa stolice i poput Vuka Mandušića ili poput serdara Šćepana Radojevića skočio da brani nejač, ne znajući šta se dešava. Ovaj momak juče nije uspio završiti ljekarsko uvjerenje za posao na konkurs koji je već bio nekome drugom obećan ili namješten (svi znamo kako se zapošljava na Balkanu zadnjih 100 godina). Momak je bez posla i bez ikakvog primanja, pa apelujemo na neke od odgovornih funkcionera da ovog našeg narodnog heroja zaposle, a mi Pljevljaci znamo da će on svoj posao raditi najbolje na svijetu. Naš narodni heroj zaslužuje posao... – napisao je, pored ostalog, Čolović. On je u objavi dan ranije pozvao ministra Šimuna da primi Emira Loja i razgovara sa njim.&nbsp; - ...Ministre treba da pod hitno pozovete na prijem momka koji je spriječio da ne dođe do nekog drugog događaja. Emir Lojo ne smije biti anonimni heroj već se mora njegovo ime javno ispisati i on se mora nagraditi. Pozivam i predsjednika Opštine Pljevlja da primi heroja i simbolično nagradi našeg sugrađanina koji je rizikovao svoj život – napisao je Čolović.&nbsp; Uzalud. Za sada. Možda će, poziv, ipak, uslijediti tokom naredne sedmice. Jer, Emir Lojo zaslužuje da mu se zvaničnici makar zahvale. <h2>VRANEŠ POSJETIO LJEKARA</h2> Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš juče je obišao povrijeđenog ljekara Tursumovića koji je i dalje na Intezivnoj jedinici Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Pljevljima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1" data-rendition-name="original" width="588" height="600" loading="lazy" alt="Vraneš sa povrijeđenim ljekarom"> <figcaption>Vraneš sa povrijeđenim ljekarom</figcaption> </figure>  - Najoštrije osuđujem jučerašnji napad na kolegu dr Tursumovića. Jučerašnji incident je alarm za državu da najhitnije reaguje i zakonskim regulativama zaštiti sve medicinske radnike. Svjedoci smo svakodnevnih slučajeva napada na sve medicinske radnike, ne samo ljekare, u svim opštinama u Crnoj Gori. Posao medicinskih radnika je jako odgovoran, težak i stresan, to su ljudi za koje ne postoji radno vrijeme i cijela društvena zajednica mora imati mnogo više pažnje i senzibiliteta za njihov rad – saopštio je on nakon posjete. Dr Ilhan Tursumović je ugledni pljevaljski neuropsihijatar. Pacijent ga je, prema nezvaničnim informacijama, napao u ordinaciji, jer je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje potrebno za oružni list. Ubo ga je više puta nožem, a od oštrice ima rane i na šakama i rukama, jer se borio sa pacijentom u pokušaju da mu otme nož. Iako teško povrijeđen, kako prenose pljevaljski mediji, u stabilnom je stanju. Više tužilaštvo u Bijelom Polju juče je odredilo zadržavanje do 72 sata Pljevljaku D. V. (65). - U tom roku biće donijeta naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje - saopšteno je iz tužilaštva. Navode da je „D.V. došao u prostorije Doma zdravlja u Pljevljima, gdje je da bi ušao kod ljekara odgurnuo medicinsku sestru Lj. L. Ona je tada pala na pod, nakon čega je osumnjičeni ušao u prostoriju gdje se nalazio ljekar Tursumović i nožem mu nanio dvije ubodne rane u predjelu grudnog koša i leđa, kao i dvije posjekotine u predjelu ruku – piše u saopštenju Višeg tužilaštva. Niti policija, niti tužilaštvo riječju nijesu pomenuli da je mladi Pljevljak Emir Lojo, rizikujući svoj život, sigurno spasio život doktoru Tursumoviću. Ne pišu da se rvao sa naoružanim napadačem, da je i sam, kako bi oni rekli, oštećeni, jer je oštrica noža prijetila i njemu. Ništa.&nbsp; Ali, znaju Pljevljaci. I zahvaljuju mu i znani i neznani. Dok država ćuti. Ni da pitaju – kako ste?

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

LOJO: Samo je ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem!“

Objava mađarskog premijera Viktora Orbana, u kojoj je kritikovao odluku Evropske unije o neograničenom zamrzavanju ruske imovine, izazvala je verbalni sukob između poljskog ministra vanjskih poslova Radoslava Sikorskog i njegovog mađarskog kolege Petera Sijarta.
- Zaobilazeći Mađarsku i kršeći evropsko pravo usred bijela dana, Brisel preduzima korake ka zapljeni zamrznute ruske imovine – to je objava rata. Istovremeno, od država članica traže dodatnih 135 milijardi eura kako bi finansirali sukob. Mađarska neće učestvovati u ovom izopačenom briselskom planu - naveo je Orban.
Sikorski je Orbanovu objavu podijelio uz komentar:
- Viktor je zaslužio svoj Orden Lenjina“, na što je Sijarto odgovorio: "Razumijemo da vi zaista želite rat Rusije protiv Evrope! Nećemo dozvoliti da budemo uvučeni u vaš rat!“
Time se prepirka nije završila, pa je uslijedio odgovor poljskog ministra:
- Ako Rusija ponovo ne napadne, takvog rata neće biti, ali razumijemo da biste ovoga puta bili na njenoj strani.“
Komentarišući Orbanovu objavu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha nazvao ga je „najvrijednijim zamrznutim ruskim sredstvom u Evropi“.

Burna rasprava Poljske i Mađarske: "Znamo da biste bili na strani Rusije da nas napadne"

Izraelska vojska izvela je danas novi talas napada na južni i sjeverni dio Pojasa Gaze, uprkos primirju koje je na snazi od 10. oktobra.
Kako prenosi Anadolija, izraelska vojska izvela je vazdušne napade na južni grad Rafa, koji se u potpunosti nalazi unutar vojno kontrolisane žute zone.
Navodi se da je iz izraelskih vojnih vozila otvorena neselektivna vatra prema sjevernom dijelu Rafe.
Izraelska artiljerija granatirala je, prema riječima svjedoka, nekoliko lokacija u istočnom Kan Junisu, uz vatru iz helikoptera&nbsp;
Istočni dio Džbalije, na sjeveru Pojasa Gaze, takođe je bio meta izraelskih helikoptera, dok je područje istočno od grada Gaze bilo izloženo pucnjavi iz vojnih vozila.
Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, od 10. oktobra je u izraelskim kršenjima primirja u enklavi ubijeno više od 390 ljudi, a povrijeđeno više od 1.060.

Napadi Izraela na Pojas Gaze uprkos primirju

U novčaniku osumnjičenog za teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju pronađena je članska karta srpskog lovačkog udruženja „Zastava“.
Predsjednik lovačkog udruženja „Zastava“ iz Sidneja Vanja Kužet, potvrdio je za Blic da je osumnjičeni Navid Akram (24) posjedovao njihovu člansku kartu, ali da ga nije vidio više od pet godina, te da udruženje ne izdaje dozvole za nošenje oružja.
U stravičnom terorističkom napadu koji se dogodio juče tokom proslave Hanuke na plaži Bondi, Navid Akram i njegov otac Sadžid Akram (50) otvorili su vatru na okupljene građane. U napadu je ubijeno najmanje 16 osoba, dok su 42 ranjene. Australijske vlasti okarakterisale su napad kao teroristički.
Prema informacijama do kojih su došli mediji, vozačka dozvola Navida Akrama pronađena je na mjestu napada, a ispod nje se nalazila članska karta lovačkog udruženja „Zastava Hunting Association“ iz savezne države Novi Južni Vels, koje okuplja dio srpske zajednice u Sidneju.
Predsjednik udruženja Vanja Kužet potvrdio je autentičnost članske karte, ali je naglasio da to udruženje nema nikakve veze s izdavanjem dozvola za oružje.
- Imao je našu člansku kartu, ali mi ne izdajemo dozvole za oružje. Dozvole se dobijaju isključivo preko policije. Mi sprovodimo samo sigurnosne obuke i treninge za lov u skladu sa zakonima Novog Južnog Velsa. Ta osoba nije dolazila kod nas više od pet godina i ne sjećam se njegovog lica - rekao je Kužet.
Dodao je da ih je nakon napada kontaktirala i Federalna policija Australije.
- Kod nas je tada pohađao bezbjednosni trening, odnosno obuku o bezbjednom lovu. Ne podržavamo niti se na bilo koji način povezujemo s ovakvim zločinima. Užasno je to što se dogodilo - kazao je Kužet.
Lovačko udruženje „Zastava“ nalazi se oko 50 kilometara od mjesta napada, a osim lovačkih aktivnosti djeluje i kao mjesto okupljanja srpske zajednice u tom dijelu Australije.
Stručnjaci za oružje koji su analizirali snimke s mjesta napada procjenjuju da su napadači bili obučeni. Prema njihovim navodima, mlađi napadač koristio je sportsku pušku marke „Ruger“ s nišanom s crvenom tačkom, dok je njegov otac bio naoružan poluautomatskom sačmaricom. U napadu je korišćeno i treće oružje koje još nije identifikovano.

U novčaniku napadača iz Sidneja pronađena iskaznica srpskog lovačkog kluba, bio je član

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je danas optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v.d.direktora Zavoda za zaštitu spomenka kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića, a u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama „Generalštaba“.
Osumnjičenima se stavlja na teret da su izvršili dva krivična djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 359 stav 1 i falsifikovanje službene isprave iz čl. 357 stav 2 u vezi stava 1 KZ.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal nastavlja sa preduzimanjem radnji u cilju utvrđivanja da li se u radnjama još nekih lica stiču obeležja krivičnog dela.

Tužilaštvo Srbije podiglo optužni predlog protiv Nikole Selakovića, Gorana Vasića i drugih u predmetu „Generalštab“

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Tag: bolnica-u-pljevljima

LOJO: Samo je ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem!“

Burna rasprava Poljske i Mađarske: "Znamo da biste bili na strani Rusije da nas napadne"

Napadi Izraela na Pojas Gaze uprkos primirju

U novčaniku napadača iz Sidneja pronađena iskaznica srpskog lovačkog kluba, bio je član

Tužilaštvo Srbije podiglo optužni predlog protiv Nikole Selakovića, Gorana Vasića i drugih u predmetu „Generalštab“

PRATITE TVe UŽIVO