Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Boka kotorska ključa. Nije to zbog obilnog izvora pitke vode na kotorskom Gurdiću niti zbog turista koji i ovog leta pohode „nevjestu Jadrana“. Boka vri na političkoj žeravici koju je potpalio jedan crnogorski ministar u nameri da je razbaštini i oduzme joj (skoro pedesetogodišnji) status svetske baštine pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UNESKO). 
 
Ministar-piroman u pokušaju zadužen je u Vladi Crne Gore za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu i visoki je funkcioner Nove srpske demokratije.
Verovatno mu to nije bila namera, ali je sebi pribavio mesto u istoriji, biće upamćen po pozivu Bokeljima da se na referendumu ispišu iz civilizacije i napuste Unesko jer ta organizacija, misli on, radi protiv njihovih interesa, uzima im hleb iz usta, a pokazala se i kao kočnica prosperiteta Kotora i Boke „u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“.
Ministar-piroman u pokušaju silno se uzbudio posle julskog zasedanja Unesko Komiteta za svetsku baštinu u Parizu čiji je zaključak da je ozbiljno pogoršana očuvanost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora pa je spomenuta i mogućnost da taj grad bude stavljen na Listu svetske baštine u opasnosti.
Od Crne Gore je zatraženo da uvede moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području koja obuhvata delove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Unesko je primetio da Crna Gora godinama ne ispunjava njegove ključne preporuke i da je problem nedostatak stručnjaka, nepostojanje studije zaštitne zone, neusaglašeni zakoni i nedovoljna transparentnost u planiranju.
Osim obustave izdavanja građevinskih dozvola, Unesko zahteva reviziju planova urbanističkog razvoja, izmene zakona koji se tiču zaštite kulturnog nasleđa, zabranu eksploatacije prirodnih resursa u zaštićenoj zoni… i traži da sve te mere Vlada Crne Gore sprovede do februara 2026. godine.
Dakle, Unesko procenjuje da su Kotor i Boka u urgentnoj opasnosti od sopstvene (crnogorske) vlasti. Bruka i sramota.
Nigde nije decidirano napisano, ali ocene i predlozi Unesko sugerišu da bi korupcija (uz nestručnost) povezana s građevinskim sektorom mogla biti jedan od razloga devastacije Boke kotorske i zabrinutosti međunarodne stručne javnosti.
To je bio okidač. Ministar za prostorno planiranje i urbanizam se, izgleda, prepoznao kao odgovorna adresa, ali i kao razotkrivena opasnost po Kotor i Boku, pa je odmah krenuo na medijsku turneju stigmatizacije Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznate kao Unesko predlažući da se Crna Gora ispiše odatle.
„Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u Unesko ili nam je veća korist da možemo da gradimo. Ogromne štete su to“, bio je jedan od crnih bisera ministra a usput se založio za otvaranje javne rasprave o statusu Kotora koja podrazumeva „da se raspiše referendum za građane Boke, da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u Unesko“.
Ministar tvrdi da Crna Gora odmah ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su dobili dozvole da grade u Kotoru i Boki. U maniru iskusnog demagoga, ministar je javnosti poturio lažnu dilemu „ili razvoj ili Unesko“, kako bi sprečio raspravu o vlastitoj (resornoj) odgovornosti za stanje svetske baštine u Boki kotorskoj.
Suština sukoba nije dilema „ili razvoj ili Unesko“. S politikom koja poštuje znanje, interese građana i međunarodne standarde moguć je i razvoj i Unesko. Ali je zato ključno pitanje, na koje odgovor traži i Unesko, ali i crnogorsku javnost, kako su izdavane građevinske dozvole.
Da li je opravdana sumnja da je bilo korupcije u njihovom izdavanju i da li se u tom postupku vodilo računa o zaštiti baštine na prostoru Kotora i Boke?
Sumnju izazova nervoza kojom ministar brani pravnu državu i poštovanje ugovora. „Mi smo obveznici u ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno“, kaže ministar posle odluke Uneska da traži moratorijum i za građevinske projekte za koje je već izdao dozvole.
Čini se da je Unesko, insisitiranjem na doslednoj zaštitu bokeljske svetske baštine, dirnuo u osinje gnezdo crnogorske vlasti i otvorio škakljivo pitanje načina izdavanja građevinskih dozvola na teritoriji pod njegovom (odnosno, međunarodnopravnom) „zaštitničkom“ jurisdikcijom.
Umesto započete žustre polemike unutar crnogorskog političkog prostora, vlast u Podgorici bi (ako joj je stalo do transparentnosti i dobrog upravljanja) racionalno postupila predlažući državnom tužiocu da, pre bilo kakvog referenduma a u okviru debate koju predlaže ministar, ispita osnovanost primedbi (pa i optužbi) o kojima se u julu izjasnio Unesko.
Dakle, odmah i neizostavno skinuti odgovornost državnih organa za eventualne mućke pri izdavanju sumnjivih građevinskih dozvola. U kotorskoj javnosti kruže informacije o navodno dvadesetak takvih dozvola.
Istraga to treba da proveri, ali bi morala i da objavi informacije ko su investitori i pod kojim su uslovima dobili dozvole, da li je neko iz vlasti na bilo koji način pogodovao određenim investitorima, nije li neki investitor dobio građevinsku dozvolu pomoću korupcije i ima li državnih službenika „s rukama u pekmezu“.
Nije slučajno Unesko od Crne Gore izričito zahtevao obustavu daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Ta poruka iz Pariza nagoveštaj je ozbiljnog međunarodnog nesporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, nije to nikakva domaća politička ujudrma.
Da bi demonstrirala svoju posvećenost očuvanju svetske baštine na svojoj teritoriji, Crna Gora bi morala da insistira i na međunarodnoj istrazi pod okriljem Unesko, kako bi se utvrdilo da li je svojim delovanjem i na bilo koji način crnogorska vlada ugrozila tu baštinu u Boki kotorskoj.
Ako se pokaže da jeste, onda je ministrov predlog referenduma samo bacanje prašine u oči i skretanje odgovornosti na „međunarodni faktor“ koji navodno ugrožava prosperitet Boke i Crne Gore.
Ako je sve bilo čisto u izdavanju dozvola investitorima za gradnju po Boki, onda je čast za Crnu Goru da sa uglednom svetskom organizacijom, kakva je Unesko, dalje posvećeno radi na zaštiti svetske baštine na svojoj teritoriji. A ministra za prostorno planiranje trebalo bi vratiti u školsku klupu da još jednom utvrdi gradivo o neprocenjivoj vrednosti Boke.
Pokušaj resornog ministra da posle 46 godina brani Boku kotorsku od njenih međunarodnih zaštitnika neminovno budi i neke asocijacije iz (ne tako slavne) bliske prošlosti i poređenja s gradom udaljenim samo stotinak kilometara od Kotora i takođe pod zaštitom Unesko. Reč je, naravno, o Dubrovniku.
Frapantno je kako je cilj isti – zatrti svetsku baštinu – samo drugim sredstvima. Kad se pre tridesetak godina iz svih artiljerijskih oružja pucalo iz Crne Gore po Dubrovniku, jedan od tadašnjih trebinjskih „slavnih vojskovođa“ Božidar Vučurević imao je naum da stalnim bombardovanjem poruši taj grad pod zaštitom Uneska, pa „ako bude trebalo napravit ćemo još ljepši i stariji“. Podrazumeva se, naravno, da je mislio na srpski Dubrovnik.
Crnogorski ministar prostornog planiranja i urbanizma bi da, u ime prosperiteta (most na Luštici i klonirana stambena naselja po ugledu na Kostanjicu i Dobrotu), poruši stari Kotor i Boku i napravi ih „ljepšim i modernijim u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“. S obzirom na političku opciju koju zastupa, ne bi čudilo da je ministar zamislio da to bude – srpska Boka.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Treba li „srpskoj Boki“ zaštita Uneska

Krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskog naroda u Crnoj Gori – Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore – osjeća se dužnim i reagovalo je povodom objave na zvaničnom sajtu Museums of the World, u kojoj se navodi da je crkva na Gospi od Škrpjela građena kao pravoslavna. Naime, na internet stranici &nbsp;<a href="https://museu.ms/">museu.ms</a> ( Museums of the World) &nbsp;u sekciji pod oznakom Gospa od Škrpjela (Our Lady of the Rock) u trećem pasusu se nalazi rečenica u kojoj piše "The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722."&nbsp; Kako navodi HNV, "i onima koji slabije razumiju engleski jezik vjerujemo da ne treba posebna stručnost da bi razumjeli da u tekstu stoji da je prva izgrađena crkva na Ostrvu Gospa od Škrpjela bila građena od strane Srpske pravoslavne crkve 1452. godine, a koju su kasnije preuzeli rimokatolici i 1632. izgradili crkvu koju su nadogradili 1722." - HNV Crne Gore, čiji je zadatak i da štiti, čuva i promoviše i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u odbranu istine i objektivnog izvještavanja- navodi se u njihovom reagovanju. Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavaocima istorijskih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, nužno je da se zna da crkva na Ostrvu Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna, jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu. Kako dalje ističu iz HNV, ne znaju da li je ovdje riječ o "elementarnom nepoznavanju fakata, koje su preuzete sa linka na Wikipediji koji više ne postoji" ili je pak riječ o "lošem primjeru istraživačkog novinarstva". Međutim, HNV sa ciljem rasvjetljavanja i edukacije, odlučili su navesti statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. vijeku, iz kojih je jasno zaključiti "da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo!"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12" data-rendition-name="original" width="433" height="341" loading="lazy" alt="Tekst o Gospi"> </figure>  Naime, u Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. vijeka uopšte nije bilo pravoslavnog stanovništva, a 1774. godine u Kotoru ih je bilo svega 15,85 odsto. Nadalje, odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910. godine bio je: Kotor sa naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Gornji i Donji Stoliv (318 – 67), Gornja i Donja Lastva (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast sa naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358) (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919). &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zatečeni učestalim ponavljanjem neistina na internet stranicama koje bi trebalo da pružaju tačne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno-umjetničkoj nasljeđu Crne Gore, odlučili su da javno, putem medija, izraze svoje negodovanje kako bi se šira javnost upoznala sa ovom problematikom, izraze svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom.&nbsp; - Da budemo jasni – ova agencija nije jedina koja je, ne proverivši prethodno podatke sa stručnim licima, prije svega sa strukom i licenciranim vodičima, preuzela tekst sa neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova, odnosno linkova- navode iz HNV.&nbsp; Ipak, iz HNV se se osjetili prinuđenima da reaguju, jer nam je svima dobro poznato da se laž ponovljena tri puta često prihvata kao istina. Kada je riječ o pisanoj neistini, posebno na internetu, ona u veoma kratkom roku postaje viralna, čime opasnost da netačna informacija dođe do čitalaca postaje višestruko veća. Iako provjera legitimnosti i integriteta internet-sajtova nije direktna nadležnost HNV Crne Gore, ovakve pojave nipošto nijesu ni banalne ni bezazlene, jer se i te kako tiču hrvatskog naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagovanjem HNV Crne Gore nastoji da zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke Kotorske. Na osnovu svega navedenog, HNV Crne Gore, u cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti, apeluje na turističke radnike, a posebno na turističke vodiče, novinare i PR stručnjake – koji bi trebalo da imaju izražen osećaj odgovornosti za svaku napisanu riječ – da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje sadržaja bez prethodne provjere relevantnih podataka iz svih dostupnih izvora, pa čak i kada je riječ o tekstovima sa više zabavnim, a manje edukativnim karakterom, zaključeno je u reagovanju HNV.

HNV: Gospa od Škrpjela nije izgrađena kao pravoslavna crkva, sporni tekst primjer neznanja ili loše namjere

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: boka-kotorska