Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca - kazao je u intervjuu za Agenciju Mina biznis potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Bitno je, prema njegovim riječima, da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle.&nbsp;
- Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala - naveo je Mugoša.
On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.
- Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca - naveo je Mugoša.
On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
- Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine - rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.
On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
- Ima tu više segmenata - od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta - kazao je Mugoša.
On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
- Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne - saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.
On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.
- Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera - naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
- Mi godišnje uvozimo 770 miliona EUR hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu - kazao je Mugoša.
On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.
Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.
- Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu - objasnio je Mugoša.
On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.
Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.
- Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata - saopštio je Mugoša.
On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.
- Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju - poručio je Mugoša.
On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.
- To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere - rekao je Mugoša.
On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.
- Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere - saopštio je Mugoša.
On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.
- Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Duccc-pTbuVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Izostala reakcija izvršne vlasti po pitanju bojkota

Iniciraću kao predsjednik skupštinakog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet održavanje saslušanja, odnosno tematsku sjednicu na kojoj bi diskutovali o problematici cijena u trgovačkim lancima - najavio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
U objavi na društvenoj mreži Iks kazao je da očekuje podršku svih kolega.
- Očekujem podršku svih kolega iz Odbora da sa nadležnim ministarstvima (ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede), Agencijom za zaštitu konkurencije, privrednim i drugim udruženjima razmotrimo sve aspekte ove problematike - rekao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1892120106387304465%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Iniciraću tematsku sjednicu o problematici cijena u trgovačkim lancima

Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomista i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić.
Sedmodnevni bojkot je počeo samo jednog lanca trgovina, zbog visokih cijena i sve manje novca u džepu uprkos povećanja plata i penzija. NVO Alternativa je pozvala građane dva puta na jednodnevni bojkot, a sad na sedmodnevni. Budžet koji je nedavno usvojen primarno se puni od pdv-a, te je pitanje kako će bojkot uticati na budžet.
Bojkot trgovinskih lanaca je odjek iz regiona, kaže Nikolić, jer je priča sa bojkotom krenula od Hrvatske i prenijela se, dodaje on, na cijeli region.&nbsp;
- Vrlo je interesantno da su pojedini glasovi iz vlada podržali takav pristup, bez nekog promišljanja, i na taj način se fokus sa vlada, koje su dominantno odgovorne za takvu situaciju, seli na trgovinske lance, koji možda i doprinose tome, ali definitivno ne prije nego što je vlada odgovorna za to. U tom svjetlu bih posmatrao cijeli taj problem, ja sam to negdje i komentarisao kad su pozvali na bojkotuje svih lanaca, da jednostavno ne vidim svrhu te priče, posebno što prije samih trgovinskih lanaca ima faktora zbog čega su cijene visoke - rekao je Nikolić.
Crna Gora se suočila sa velikom tražnjom, objašnjava Nikolić, koja je prouzrokovana rastom neto zarada građana, dodaje on, ali i velikim prilivom stranaca u periodu 2021.i 2022.godine, i kada imate povećanu tražnju na tržištu gdje je ponuda ograničena, kako kaže, mora doći do rasta cijena.&nbsp;
Crna Gora je uvozna zavisna zemlja, pojašnjava Nikolić, te je dobar dio inflacije, navodi on, uvezla iz drugih zemalja, ali su pdv i akcize u Crnoj Gori, kako kaže, značajno veći.
- Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat. Razgovor sa njima, i priča sa kojom su se suočili u pokretanju poslovanja u Crnoj Gori, definitivno bi mogao biti poučan za donosioce odluka u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta. Upravo dolazak novih lanaca, i povećanje konkurentnosti u suštini na dugi rok najznačajnija je mjera protiv visokih cijena - poručio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D40nNzBINxvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Zbog visokih cijena Vlada svoju odgovornost seli na trgovinske lance

Bojkot trgovina nije rješenje, poručio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i naglasio da ne brani kompaniju Voli, nego rad Vlade i odluke ministarstva na čijem je čelu.
- Branim, i braniću dok sam u Vladi, odluke i rad Vlade za koje glasam i, naravno, odluke ministarstva koje vodim, a koje je ostvarilo fantastične rezultate u zadnjih godinu dana - naveo je Đeljošaj na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja su zaustavili inflaciju i rast cijena.
- Ne branim ja nijedan trgovački lanac, ne branim ja Voli. Voli ima svoje vlasnike, gospodina (Dragana) Bokana i Evropsku banku za razvoj, mogu oni sami, njima se obratite - kazao je Đeljošaj.
On je istakao da je bio protiv bojkota prvi put svih trgovina, i da je protiv bojkota trgovina pojedinačno.
- Danas je Voli, sjutra Laković… Ponavljam, to nije rješenje - dodao je Đeljošaj.

Đeljošaj: Bojkot trgovina nije rješenje

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

Nedavne inicijative bojkota velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, pokrenute zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica, izazvale su snažnu reakciju javnosti i otvorile pitanje uticaja potrošačkih odluka na ekonomiju i društvo. Ovaj građanski protest može dovesti do promjena u poslovnim praksama trgovaca, ali i imati šire ekonomske posljedice.
Pozitivni efekti bojkota
Bojkot je skrenuo pažnju na problem rasta cijena i podstakao raspravu o fer poslovanju trgovačkih lanaca u Crnoj Gori. Građani su pokazali da zajedničkim djelovanjem mogu uticati na kompanije da preispitaju svoje poslovne strategije. Pritisak javnosti već je natjerao trgovce da preispitaju cijene određenih proizvoda, dok su nadležne institucije pokrenule analize tržišnih uslova.
Negativni efekti bojkota
Ipak, bojkot nosi i određene rizike. Dugotrajno smanjenje prihoda trgovačkih lanaca može uticati na poslovanje domaćih dobavljača, smanjiti investicije i dovesti do mogućih otpuštanja radnika. Takođe, smanjena konkurencija može, paradoksalno, u budućnosti dovesti do povećanja cijena, što bi dugoročno štetilo potrošačima.
Ekonomske posljedice bojkota u Crnoj Gori i regionu
Bojkot može izazvati poremećaje u lancima snabdijevanja, posebno ako potraje duži vremenski period. Smanjenje prometa u velikim trgovačkim lancima može uticati na stabilnost dobavljača, uključujući domaće poljoprivrednike i proizvođače. U regionu, gdje su tržišta međusobno povezana, posljedice mogu biti osjetne kroz smanjenje izvoza i poremećaje u distribuciji robe. Prema dostupnim podacima, promet u velikim trgovačkim lancima u Crnoj Gori smanjen je za 15% u prvim danima bojkota, dok su neki proizvođači prijavili pad narudžbina od 10% do 20%. Ukoliko bojkot potraje, moguće je dodatno smanjenje prihoda u maloprodaji i pad BDP-a za 0,3% na kvartalnom nivou. Dugoročno, ovakvi bojkot pokreti mogu natjerati velike kompanije da prilagode svoje strategije i ponudu, ali i dovesti do rasta inflacije ukoliko tržišni mehanizmi ne pronađu adekvatan balans.
Kvantitativni pokazatelji posljedica bojkota
Prema podacima Poreske uprave, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori zabilježilo je pad prometa od 56,14% u odnosu na uporedni dan, 24. januar. Ovaj značajan pad prometa ukazuje na snažan uticaj potrošačkog bojkota na maloprodajni sektor. Slične akcije zabilježene su i u regionu, posebno u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su građani takođe izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama kroz bojkot trgovinskih lanaca. Ovi pokreti ukazuju na rastuću svijest potrošača o njihovoj moći i uticaju na tržište.
Iako bojkot može dovesti do kratkoročnih smanjenja prihoda trgovaca, dugoročne posljedice mogu uključivati prilagođavanje poslovnih strategija trgovačkih lanaca, ali i potencijalne rizike poput smanjenja investicija ili otpuštanja radnika. Stoga je važno pažljivo razmotriti sve ekonomske aspekte ovakvih akcija.
Društveni i politički aspekti
Bojkot je pokazao da crnogorski građani postaju svjesniji svog uticaja na tržište i da kolektivnim akcijama mogu vršiti pritisak na velike kompanije. Takođe, podrška različitih društvenih grupa ukazuje na širu podršku borbi za povoljnije cijene i bolje poslovne prakse. Vlada i regulatorne institucije sada su pod dodatnim pritiskom da uvedu efikasnije mjere za zaštitu potrošača.
Ključne poruke javnosti
• Građani imaju moć – Kolektivno djelovanje može natjerati kompanije na promjene, ali je važno da akcije budu strateški osmišljene kako bi imale dugoročan efekat.
• Cijene nisu isključivo odluka trgovaca – Na formiranje cijena utiču globalni lanci snabdijevanja, troškovi uvoza i ekonomska politika države, zbog čega je važno djelovati i na širem nivou.
• Očuvanje konkurencije je ključno – Gašenje trgovinskih lanaca može dovesti do monopola i još većih cijena, pa je potrebno jačati lokalne alternative umjesto isključivo bojkotovati postojeće trgovce.
• Država mora preuzeti aktivniju ulogu – Regulatorne institucije moraju osigurati da se tržišni uslovi ne koriste za neopravdano povećanje cijena i zaštititi domaće proizvođače.
Alternativna rješenja
Umjesto dugotrajnog bojkota, preporučuju se konstruktivni koraci kao što su direktni pregovori između trgovaca, potrošača i države, uvođenje strožih tržišnih regulativa te podsticanje razvoja manjih lokalnih trgovinskih mreža. Edukacija građana o tržišnim mehanizmima takođe može doprinijeti boljem razumijevanju ekonomskih procesa i dugoročnom poboljšanju uslova kupovine.
Zaključak
Bojkot trgovačkih lanaca u Crnoj Gori istakao je nezadovoljstvo građana i pokazao moć kolektivne akcije. Iako može donijeti kratkoročne rezultate, dugoročno rješenje leži u dijalogu, regulatornim promjenama i razvoju konkurentnijeg tržišta. Ključno je pronaći balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje.

Ključan balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje

Odziv na bojkot trgovinskih lanaca prošlog petka i subote bio je lošiji u odnosu na onaj organizovan 31. januara kada je na sami dan bojkota zabilježen pad prometa od oko 56 odsto. Ovoga puta tokom dva dana bojkota, 7. i 8. februara, u odnosu na relevantne dane iz prethodnog perioda, zabilježen je pad prometa od 39,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave za pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori.
Kada se prvi dan prošlonedjeljnog bojkota uporedi sa danom bojkota od 31. januara kada je &nbsp;zabilježen ukupan promet od 1,224,172 EUR, zabilježen je rast od čak 70,94 odsto, odnosno 2,092,567 EUR, dok je u odnosu na 24. januar, kada nije bilo bojkota, zabilježen pad od oko 25 procenata.
No, da bi se stekla slika o realnim efektima potrebno je još podataka koje Poreska uprava ovom prilikom nije dostavila, poput onoga koliki je promet zabilježen u ponedjeljak. Takođe, poređenje pada prometa 8. u odnosu na 1. februar ne može dati realnu sliku, jer je toga dana kompenzovano u trgovinama ono što je "izgubljeno" 31. januara, pa je promet bio veći za gotovo pola miliona EUR u odnosu na 25. januar.&nbsp;
Indikativan je, međutim, &nbsp;podatak kada se u računicu ubaci dan prije bojkota, za koji je PU dostavila podatke, &nbsp;6. februar i uporedni podaci od 24. januara da su efekti dvodnevnog bojkota gotovo prepolovljeni, odnosno da pad prometa iznosi 22,43 odsto.
Portal ETV je prošle sedmice, na osnovu podataka koje nam je dostavila Poreska uprava, &nbsp;objavio da je realan efekat bojkota trgovina 31. januara bio pad prometa od svega 5,21 odsto kada su u računicu uzeti dani prije i poslije bojkota, tako da je prvobitna informacija koja se odnosila isključivo na dan akcije o padu prometa od oko 56 odsto ipak nije realno oslikavali efekte bojkota.

Odziv na drugi bojokot bio slabiji od onog 31. januara

Realan efekat bojkota trgovina prošlog petka bio je pad prometa od svega 5,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave koje su iz te institucije dostavili na zahtjev Portala ETV. Prvobitno objavljena informacija o padu prometa na dan bojkota od oko 56 odsto, kako pokazuju podaci za dan prije, tokom i dan poslije bojkota uporedo sa podacima od četvrtka, petka i subote sedmicu ranije, ipak nijesu realno oslikavali efekte bojkota. Naime, ukupan promet u pet najvećih trgovinskih lanaca 23, 24 i 25. januara iznosio je 8,975,522.00 EUR, dok je promet 30. i 31. januara i 1. februara iznosio 8,507,553.96 EUR, što predstavlja pad prometa od svega 5,21 odsto. Prema podacima Poreske uprave koje su dostavili Portalu ETV, prošlog četvrtka, dan uoči bojkota, promet u pet najvećih trgovinskih lanaca na nivou Crne Gore bio je povećan 24,02, a u subotu, dan nakon bojkota, 13,67 odsto u odnosu na odgovarajuće dane iz prethodne sedmice. U apsolutnim brojkama to iznosi blizu 1,100,000 EUR čime je u samo ta dva dana znatno kompezovan pad prometa u petak koji je za taj dan iznosio 1,566,737.22 EUR, tako da je realan efekat kada se posmatraju tri posljednja radna dana u sedmici bio pad prometa od 467,968.04 EUR, odnosno oko pet procenata . &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852" data-rendition-name="original" width="871" height="610" loading="lazy" alt="Podaci Poreske uprave bojkot"> <figcaption>Uporedni podaci Poreske uprave ukazuju da je realan efekat bojkota bio pad prometa od svega 5,21 odsto(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Duško Mihailović

Realan efekat bojkota trgovina 5,21 odsto pada prometa

Premijer Milojko Spajić priključio se današnjem bojkotu supermarketa i, sudeći po fotografijama objavljenim na mreži X, trgovao je na podgoričkoj pijaci i manjoj prodavnici.
- U izboru između građana/malih preduzetnika sa jedne, i velikih lanaca supermarketa sa druge strane - nemam dilemu. Danas već vidimo prve znake da se poruke koju smo danas svi zajedno poslali čule jasno i glasno - ocijenio je Spajić.
On je poručio da će Vlada nastaviti da podstiče konkurenciju kako bi smanjila cijene uz povećanje zarada.&nbsp;
- Želim vam svima ugodan vikend - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1885376422283247640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Spajić danas trgovao na pijaci: Poruke koje smo zajednički poslali čule su se jasno i glasno

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević podržala je današnji bojkot trgovinskih lanaca i pozvala građane da novac koji bi potrošili u trgovini uplate za liječenje Mie Popović.
- Svjesna sam da su građani zabrinuti zbog rasta cijena i da žele da iskažu svoje nezadovoljstvo na način koji smatraju prikladnim - naela je Vukićević na Fejsbuku.
Vukićević je poručila da je danas bila prilika da pokažemo solidarnost na više načina.
- I da ono što bi potrošili u trgovini uplatimo za liječenje Mie Popović, koja se hrabro bori i vjerujem da će pobijediti - istakla je ona.
Podijelila je broj žiro računa na koji se mogu izršiti uplate: 530-1000100083144-60, NLB banka, na ime Anica Loncović Popović.
- Da Mia pobijedi - poručila je Vukićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmaja.vukicevic.3%2Fposts%2F9822141764465791%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vukićević podržala bojkot trgovina: Ono što bi potrošili uplatimo za liječenje Mie Popović

Španski premijer Pedro Sančez je danas opisao Izrael kao “genocidnu državu” i rekao da Španija “ne posluje s takvom zemljom”, što je njegova do sada najjača izjava o tom pitanju.
Tokom parlamentarne sesije pitanja i odgovora premijera u Madridu, Sanchez je odgovorio na kritike Gabriela Rufiana, katalonskog člana parlamenta, koji je optužio socijalističkog lidera da održava trgovinske veze s Izraelom uprkos ratu u Gazi.
- Želim ovdje razjasniti jednu stvar, gospodine Rufian. Mi ne poslujemo s genocidnom državom, ne poslujemo - naglasio je Sanchez.
Prema izvještaju lokalnih medija, to je bio prvi put da je Sanchez javno upotrijebio termin “genocidna država” – frazu koju često koristi njegov krajnje ljevičarski koalicioni partner stranka Sumar.
Vođa Sumara i druga zamjenica premijera Yolanda Diaz više je puta optužila Izrael za genocid i pozvala na zamrzavanje trgovinskih odnosa između Madrida i Tel Aviva.

Sančez: Španija ne posluje sa genocidnom državom

Ambasadori EU postigli su danas važan sporazum o 17. paketu sankcija protiv Rusije, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta na društvenoj mreži Iks.
- Ambasadori EU postigli su danas važan sporazum o 17. paketu sankcija protiv Rusije, uključujući mjere za suzbijanje ruske flote iz sjenke - saopštio je on.
Kako je kazao, ovo je jak signal da Evropska unija ostaje jedinstvena u podršci građanima Ukrajine.

Košta: EU uvodi nove sankcije Rusiji, ostajemo uz Ukrajinu

Muškarac od ranije poznat policiji danas je kod mjesta Đuba nedaleko od Umaga ubio suprugu koja ga je nedavno ostavila, prenosi Indeks.
Podsjetimo, istarska policija je danas poslijepodne objavila da je kod Umaga pronašla dva mrtva tijela te da sumnja na nasilnu smrt.
Ženu je pištoljem ubio 58-godišnjak, koji je nakon toga izvršio samoubistvo istim oružjem.
Nju je ubio u automobilu pa je policija prvobitno dobila informaciju da se dogodila saobraćajna nesreća. Međutim, kad su stigli na mjesto događaja pronašli su beživotno tijelo žene s povredama od vatrenog oružja.
Nedaleko su pronašli i ubijenog muškaraca, a pored njega motocikl kojim se odvezao s mjesta na kojem je ubio suprugu.
Prema riječima poznanika, muškarac je bio od ranije poznat policiji, mahom zbog tuča i drugih prekršaja odnosno remećenja javnog reda i mira.
Kako su kazali, nikada nije prijavljivan za nasilje u porodici. Ubici je to bila druga supruga koja ga je nedavno napustila. Poznanici govore da je bila zadovoljna odlukom o napuštanju supruga.
Uviđaj je još uvijek u toku te će istraga posebno morati utvrditi je li ovaj zločin počinjen legalnim ili ilegalnim oružjem. Naime, 58-godišnjak se bavio i lovom i streljaštvom pa je zato posjedovao oružje.

Hrvatska: Ubio suprugu u autu pa izvršio samoubistvo

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je sastav delegacije koja će učestvovati u sjutrašnjim pregovorima s Ukrajinom, objavili su ruski mediji.
U delegaciji su sljedeći zvaničnici:
Vladimir Medinski, Putinov savjetnik, imenovan je za šefa ruske delegacije; Mihail Galuzin, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova; Igor Kostjukov, načelnik Glavne uprave; Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije (bivši GRU); Aleksandr Fomin, zamjenik ministra obrane Rusije.
Odluka dolazi dan uoči mogućeg sastanka u Turskoj, na koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije pozvao Putina. Prema ovim informacijama, čini se da ruski predsjednik neće ići u Tursku.
Ruski mediji javljaju da će uz navedene u delegaciji biti i "četiri stručnjaka" za pregovore koji nisu imenovani.

Putin neće pregovarati sa Zelenskim, šalje delegaciju

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: bojkot-trgovina