Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca - kazao je u intervjuu za Agenciju Mina biznis potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Bitno je, prema njegovim riječima, da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle.&nbsp;
- Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala - naveo je Mugoša.
On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.
- Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca - naveo je Mugoša.
On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
- Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine - rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.
On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
- Ima tu više segmenata - od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta - kazao je Mugoša.
On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
- Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne - saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.
On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.
- Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera - naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
- Mi godišnje uvozimo 770 miliona EUR hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu - kazao je Mugoša.
On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.
Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.
- Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu - objasnio je Mugoša.
On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.
Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.
- Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata - saopštio je Mugoša.
On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.
- Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju - poručio je Mugoša.
On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.
- To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere - rekao je Mugoša.
On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.
- Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere - saopštio je Mugoša.
On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.
- Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Duccc-pTbuVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Izostala reakcija izvršne vlasti po pitanju bojkota

Iniciraću kao predsjednik skupštinakog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet održavanje saslušanja, odnosno tematsku sjednicu na kojoj bi diskutovali o problematici cijena u trgovačkim lancima - najavio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
U objavi na društvenoj mreži Iks kazao je da očekuje podršku svih kolega.
- Očekujem podršku svih kolega iz Odbora da sa nadležnim ministarstvima (ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede), Agencijom za zaštitu konkurencije, privrednim i drugim udruženjima razmotrimo sve aspekte ove problematike - rekao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1892120106387304465%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Iniciraću tematsku sjednicu o problematici cijena u trgovačkim lancima

Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomista i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić.
Sedmodnevni bojkot je počeo samo jednog lanca trgovina, zbog visokih cijena i sve manje novca u džepu uprkos povećanja plata i penzija. NVO Alternativa je pozvala građane dva puta na jednodnevni bojkot, a sad na sedmodnevni. Budžet koji je nedavno usvojen primarno se puni od pdv-a, te je pitanje kako će bojkot uticati na budžet.
Bojkot trgovinskih lanaca je odjek iz regiona, kaže Nikolić, jer je priča sa bojkotom krenula od Hrvatske i prenijela se, dodaje on, na cijeli region.&nbsp;
- Vrlo je interesantno da su pojedini glasovi iz vlada podržali takav pristup, bez nekog promišljanja, i na taj način se fokus sa vlada, koje su dominantno odgovorne za takvu situaciju, seli na trgovinske lance, koji možda i doprinose tome, ali definitivno ne prije nego što je vlada odgovorna za to. U tom svjetlu bih posmatrao cijeli taj problem, ja sam to negdje i komentarisao kad su pozvali na bojkotuje svih lanaca, da jednostavno ne vidim svrhu te priče, posebno što prije samih trgovinskih lanaca ima faktora zbog čega su cijene visoke - rekao je Nikolić.
Crna Gora se suočila sa velikom tražnjom, objašnjava Nikolić, koja je prouzrokovana rastom neto zarada građana, dodaje on, ali i velikim prilivom stranaca u periodu 2021.i 2022.godine, i kada imate povećanu tražnju na tržištu gdje je ponuda ograničena, kako kaže, mora doći do rasta cijena.&nbsp;
Crna Gora je uvozna zavisna zemlja, pojašnjava Nikolić, te je dobar dio inflacije, navodi on, uvezla iz drugih zemalja, ali su pdv i akcize u Crnoj Gori, kako kaže, značajno veći.
- Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat. Razgovor sa njima, i priča sa kojom su se suočili u pokretanju poslovanja u Crnoj Gori, definitivno bi mogao biti poučan za donosioce odluka u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta. Upravo dolazak novih lanaca, i povećanje konkurentnosti u suštini na dugi rok najznačajnija je mjera protiv visokih cijena - poručio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D40nNzBINxvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Zbog visokih cijena Vlada svoju odgovornost seli na trgovinske lance

Bojkot trgovina nije rješenje, poručio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i naglasio da ne brani kompaniju Voli, nego rad Vlade i odluke ministarstva na čijem je čelu.
- Branim, i braniću dok sam u Vladi, odluke i rad Vlade za koje glasam i, naravno, odluke ministarstva koje vodim, a koje je ostvarilo fantastične rezultate u zadnjih godinu dana - naveo je Đeljošaj na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja su zaustavili inflaciju i rast cijena.
- Ne branim ja nijedan trgovački lanac, ne branim ja Voli. Voli ima svoje vlasnike, gospodina (Dragana) Bokana i Evropsku banku za razvoj, mogu oni sami, njima se obratite - kazao je Đeljošaj.
On je istakao da je bio protiv bojkota prvi put svih trgovina, i da je protiv bojkota trgovina pojedinačno.
- Danas je Voli, sjutra Laković… Ponavljam, to nije rješenje - dodao je Đeljošaj.

Đeljošaj: Bojkot trgovina nije rješenje

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

Nedavne inicijative bojkota velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, pokrenute zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica, izazvale su snažnu reakciju javnosti i otvorile pitanje uticaja potrošačkih odluka na ekonomiju i društvo. Ovaj građanski protest može dovesti do promjena u poslovnim praksama trgovaca, ali i imati šire ekonomske posljedice.
Pozitivni efekti bojkota
Bojkot je skrenuo pažnju na problem rasta cijena i podstakao raspravu o fer poslovanju trgovačkih lanaca u Crnoj Gori. Građani su pokazali da zajedničkim djelovanjem mogu uticati na kompanije da preispitaju svoje poslovne strategije. Pritisak javnosti već je natjerao trgovce da preispitaju cijene određenih proizvoda, dok su nadležne institucije pokrenule analize tržišnih uslova.
Negativni efekti bojkota
Ipak, bojkot nosi i određene rizike. Dugotrajno smanjenje prihoda trgovačkih lanaca može uticati na poslovanje domaćih dobavljača, smanjiti investicije i dovesti do mogućih otpuštanja radnika. Takođe, smanjena konkurencija može, paradoksalno, u budućnosti dovesti do povećanja cijena, što bi dugoročno štetilo potrošačima.
Ekonomske posljedice bojkota u Crnoj Gori i regionu
Bojkot može izazvati poremećaje u lancima snabdijevanja, posebno ako potraje duži vremenski period. Smanjenje prometa u velikim trgovačkim lancima može uticati na stabilnost dobavljača, uključujući domaće poljoprivrednike i proizvođače. U regionu, gdje su tržišta međusobno povezana, posljedice mogu biti osjetne kroz smanjenje izvoza i poremećaje u distribuciji robe. Prema dostupnim podacima, promet u velikim trgovačkim lancima u Crnoj Gori smanjen je za 15% u prvim danima bojkota, dok su neki proizvođači prijavili pad narudžbina od 10% do 20%. Ukoliko bojkot potraje, moguće je dodatno smanjenje prihoda u maloprodaji i pad BDP-a za 0,3% na kvartalnom nivou. Dugoročno, ovakvi bojkot pokreti mogu natjerati velike kompanije da prilagode svoje strategije i ponudu, ali i dovesti do rasta inflacije ukoliko tržišni mehanizmi ne pronađu adekvatan balans.
Kvantitativni pokazatelji posljedica bojkota
Prema podacima Poreske uprave, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori zabilježilo je pad prometa od 56,14% u odnosu na uporedni dan, 24. januar. Ovaj značajan pad prometa ukazuje na snažan uticaj potrošačkog bojkota na maloprodajni sektor. Slične akcije zabilježene su i u regionu, posebno u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su građani takođe izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama kroz bojkot trgovinskih lanaca. Ovi pokreti ukazuju na rastuću svijest potrošača o njihovoj moći i uticaju na tržište.
Iako bojkot može dovesti do kratkoročnih smanjenja prihoda trgovaca, dugoročne posljedice mogu uključivati prilagođavanje poslovnih strategija trgovačkih lanaca, ali i potencijalne rizike poput smanjenja investicija ili otpuštanja radnika. Stoga je važno pažljivo razmotriti sve ekonomske aspekte ovakvih akcija.
Društveni i politički aspekti
Bojkot je pokazao da crnogorski građani postaju svjesniji svog uticaja na tržište i da kolektivnim akcijama mogu vršiti pritisak na velike kompanije. Takođe, podrška različitih društvenih grupa ukazuje na širu podršku borbi za povoljnije cijene i bolje poslovne prakse. Vlada i regulatorne institucije sada su pod dodatnim pritiskom da uvedu efikasnije mjere za zaštitu potrošača.
Ključne poruke javnosti
• Građani imaju moć – Kolektivno djelovanje može natjerati kompanije na promjene, ali je važno da akcije budu strateški osmišljene kako bi imale dugoročan efekat.
• Cijene nisu isključivo odluka trgovaca – Na formiranje cijena utiču globalni lanci snabdijevanja, troškovi uvoza i ekonomska politika države, zbog čega je važno djelovati i na širem nivou.
• Očuvanje konkurencije je ključno – Gašenje trgovinskih lanaca može dovesti do monopola i još većih cijena, pa je potrebno jačati lokalne alternative umjesto isključivo bojkotovati postojeće trgovce.
• Država mora preuzeti aktivniju ulogu – Regulatorne institucije moraju osigurati da se tržišni uslovi ne koriste za neopravdano povećanje cijena i zaštititi domaće proizvođače.
Alternativna rješenja
Umjesto dugotrajnog bojkota, preporučuju se konstruktivni koraci kao što su direktni pregovori između trgovaca, potrošača i države, uvođenje strožih tržišnih regulativa te podsticanje razvoja manjih lokalnih trgovinskih mreža. Edukacija građana o tržišnim mehanizmima takođe može doprinijeti boljem razumijevanju ekonomskih procesa i dugoročnom poboljšanju uslova kupovine.
Zaključak
Bojkot trgovačkih lanaca u Crnoj Gori istakao je nezadovoljstvo građana i pokazao moć kolektivne akcije. Iako može donijeti kratkoročne rezultate, dugoročno rješenje leži u dijalogu, regulatornim promjenama i razvoju konkurentnijeg tržišta. Ključno je pronaći balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje.

Ključan balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje

Odziv na bojkot trgovinskih lanaca prošlog petka i subote bio je lošiji u odnosu na onaj organizovan 31. januara kada je na sami dan bojkota zabilježen pad prometa od oko 56 odsto. Ovoga puta tokom dva dana bojkota, 7. i 8. februara, u odnosu na relevantne dane iz prethodnog perioda, zabilježen je pad prometa od 39,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave za pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori.
Kada se prvi dan prošlonedjeljnog bojkota uporedi sa danom bojkota od 31. januara kada je &nbsp;zabilježen ukupan promet od 1,224,172 EUR, zabilježen je rast od čak 70,94 odsto, odnosno 2,092,567 EUR, dok je u odnosu na 24. januar, kada nije bilo bojkota, zabilježen pad od oko 25 procenata.
No, da bi se stekla slika o realnim efektima potrebno je još podataka koje Poreska uprava ovom prilikom nije dostavila, poput onoga koliki je promet zabilježen u ponedjeljak. Takođe, poređenje pada prometa 8. u odnosu na 1. februar ne može dati realnu sliku, jer je toga dana kompenzovano u trgovinama ono što je "izgubljeno" 31. januara, pa je promet bio veći za gotovo pola miliona EUR u odnosu na 25. januar.&nbsp;
Indikativan je, međutim, &nbsp;podatak kada se u računicu ubaci dan prije bojkota, za koji je PU dostavila podatke, &nbsp;6. februar i uporedni podaci od 24. januara da su efekti dvodnevnog bojkota gotovo prepolovljeni, odnosno da pad prometa iznosi 22,43 odsto.
Portal ETV je prošle sedmice, na osnovu podataka koje nam je dostavila Poreska uprava, &nbsp;objavio da je realan efekat bojkota trgovina 31. januara bio pad prometa od svega 5,21 odsto kada su u računicu uzeti dani prije i poslije bojkota, tako da je prvobitna informacija koja se odnosila isključivo na dan akcije o padu prometa od oko 56 odsto ipak nije realno oslikavali efekte bojkota.

Odziv na drugi bojokot bio slabiji od onog 31. januara

Realan efekat bojkota trgovina prošlog petka bio je pad prometa od svega 5,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave koje su iz te institucije dostavili na zahtjev Portala ETV. Prvobitno objavljena informacija o padu prometa na dan bojkota od oko 56 odsto, kako pokazuju podaci za dan prije, tokom i dan poslije bojkota uporedo sa podacima od četvrtka, petka i subote sedmicu ranije, ipak nijesu realno oslikavali efekte bojkota. Naime, ukupan promet u pet najvećih trgovinskih lanaca 23, 24 i 25. januara iznosio je 8,975,522.00 EUR, dok je promet 30. i 31. januara i 1. februara iznosio 8,507,553.96 EUR, što predstavlja pad prometa od svega 5,21 odsto. Prema podacima Poreske uprave koje su dostavili Portalu ETV, prošlog četvrtka, dan uoči bojkota, promet u pet najvećih trgovinskih lanaca na nivou Crne Gore bio je povećan 24,02, a u subotu, dan nakon bojkota, 13,67 odsto u odnosu na odgovarajuće dane iz prethodne sedmice. U apsolutnim brojkama to iznosi blizu 1,100,000 EUR čime je u samo ta dva dana znatno kompezovan pad prometa u petak koji je za taj dan iznosio 1,566,737.22 EUR, tako da je realan efekat kada se posmatraju tri posljednja radna dana u sedmici bio pad prometa od 467,968.04 EUR, odnosno oko pet procenata . &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852" data-rendition-name="original" width="871" height="610" loading="lazy" alt="Podaci Poreske uprave bojkot"> <figcaption>Uporedni podaci Poreske uprave ukazuju da je realan efekat bojkota bio pad prometa od svega 5,21 odsto(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Duško Mihailović

Realan efekat bojkota trgovina 5,21 odsto pada prometa

Premijer Milojko Spajić priključio se današnjem bojkotu supermarketa i, sudeći po fotografijama objavljenim na mreži X, trgovao je na podgoričkoj pijaci i manjoj prodavnici.
- U izboru između građana/malih preduzetnika sa jedne, i velikih lanaca supermarketa sa druge strane - nemam dilemu. Danas već vidimo prve znake da se poruke koju smo danas svi zajedno poslali čule jasno i glasno - ocijenio je Spajić.
On je poručio da će Vlada nastaviti da podstiče konkurenciju kako bi smanjila cijene uz povećanje zarada.&nbsp;
- Želim vam svima ugodan vikend - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1885376422283247640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Spajić danas trgovao na pijaci: Poruke koje smo zajednički poslali čule su se jasno i glasno

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević podržala je današnji bojkot trgovinskih lanaca i pozvala građane da novac koji bi potrošili u trgovini uplate za liječenje Mie Popović.
- Svjesna sam da su građani zabrinuti zbog rasta cijena i da žele da iskažu svoje nezadovoljstvo na način koji smatraju prikladnim - naela je Vukićević na Fejsbuku.
Vukićević je poručila da je danas bila prilika da pokažemo solidarnost na više načina.
- I da ono što bi potrošili u trgovini uplatimo za liječenje Mie Popović, koja se hrabro bori i vjerujem da će pobijediti - istakla je ona.
Podijelila je broj žiro računa na koji se mogu izršiti uplate: 530-1000100083144-60, NLB banka, na ime Anica Loncović Popović.
- Da Mia pobijedi - poručila je Vukićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmaja.vukicevic.3%2Fposts%2F9822141764465791%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vukićević podržala bojkot trgovina: Ono što bi potrošili uplatimo za liječenje Mie Popović

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bojkot-trgovina