Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja važnu poruku građana i realnu reakciju na rast troškova života, ali je izostala reakcija izvršne vlasti u smislu preduzimanja konkretnih mjera i razgovora sa predstavnicima trgovaca - kazao je u intervjuu za Agenciju Mina biznis potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Bitno je, prema njegovim riječima, da građani kroz taj vid neposlušnosti pokažu šta misle.&nbsp;
- Međutim, ti bojkoti treba da imaju neku posljedicu. Prije svega, tu se očekivalo od izvršne vlasti da preduzme konkretne mjere i održi sastanke sa predstavnicima trgovačkih lanaca, ali je, nažalost, ta reakcija izostala - naveo je Mugoša.
On smatra da je važno da Vlada, kao najodgovornija, preduzme konkretne mjere, ali i da je jako bitno da se ustanovi zbog čega su cijene u Crnoj Gori tolike. Važno je, prema njegovim riječima, i da se čuje stav domaćih poljoprivrednih proizvođača, koji će biti značajno pogođeni.
- Bojkot će više uticati na domaće poljoprivredne proizvođače koji najveći dio proizvoda plasiraju putem trgovačkih lanaca - naveo je Mugoša.
On je kazao da su građani kroz jednodnevni i dvodnevni bojkot trgovačkih lanaca pokazali da su razočarani ogromnim rastom cijena u prethodnom periodu.
- Značajan rast cijena dešava se nekoliko godina u kontinuitetu, o čemu svjedoče i zvanični podaci Eurostata, koji su pokazali sa su cijene porasle 40 odsto u periodu od 2021. do prošle godine - rekao je Mugoša i dodao da ti podaci ukazuju na značajno veći rast cijena nego u mnogim državama eurozone, čak i do četiri puta u odnosu na neke od najrazvijenijih zemalja.
On je naveo da je, kao predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansiju i budžet, inicirao održavanje tematske sjednice na kojoj će se razmatrati problematika visokih cijena, i podsjetio da u samoj Vladi postoje različita mišljenja o bojkotu, s obzirom na to da ga je premijer podržao, dok ministar ekonomskog razvoja ima drugačiji stav.
Mugoša je saopštio da već duže vrijeme postoji interes da se razmotri potencijalni oligopol na tržištu, odnosno dogovorna ekonomija, kako bi se uvrdilo zbog čega su cijene u Crnoj Gori toliko visoke.
- Ima tu više segmenata - od uvoznika i distributera do ogromnih državnih nameta. Neke analize pokazuju da su državni nameti kod nas mnogo veći nego u nekim zemljama EU, a država se ne odriče svog dijela nameta - kazao je Mugoša.
On je podsjetio i da su u posljednjem periodu povećane akcize na određene proizvode, ali i uvedene nove.
- Zbog toga je važno da sagledamo problematiku i ponudimo sistemski odgovor. Duže vrijeme sam predlagao konkretne mjere, vodeći računa da ne uđem u zonu populizma ili površnosti, nego sam bukvalno predlagao konkretne - saopštio je Mugoša i dodao da je SD svojevremeno predlagao ograničavanje marži.
On je rekao da je taj amandman postao sastavni dio zakona, na osnovu kojeg se realizuju akcije poput Limitiranih cijena, koje imaju privremeni karakter, ali problem ne rješavaju dugoročno, sistemski i na održiv način.
- Gotovo mjesec imamo neku vrstu bojkota, a nemamo rezultate u smislu preduzimanja sistemskih mjera - naveo je Mugoša i dodao da je očekivao i da će Vlada organizovati sastanak sa predstavnicima poslodavaca.
On smatra da je neophodno jačati domaću proizvodnju i diversifikovati ekonomiju, koja ne smije da se svodi na turizam i trgovinu.
- Mi godišnje uvozimo 770 miliona EUR hrane, gotovo dva miliona dnevno, dok je istovremeno cjelokupan izvoz iz Crne Gore svih proizvoda i usluga oko 600 miliona. To znači da uvozimo mnogo više hrane, nego što ukupno izvozimo robe i usluga. To znači i da imamo ozbiljne sistemske probleme, za koje, nažalost, ne pravimo ozbiljan iskorak u tom smislu - kazao je Mugoša.
On je upozorio na situaciju u kojoj se nalaze domaći poljoprivredni proizvođači, koji su prilično ugroženi, jer zavise od toga da li će se njihovi proizvodi prodavati u trgovačkim lancima.
Mugoša smatra da se crnogorska ekonomija dominantno oslanja na PDV, koji čini gotovo polovinu prihodne strane budžeta, dok smanjenje prometa u trgovinama utiče upravo na tu vrstu poreza.
- Sa druge strane, ne mogu građani da vuku neke procese. Oni mogu da ih iniciraju, zbog čega mislim da su jednodnevni i dvodnevni bojkoti predstavljali jaku poruku građana, ali oni ne mogu da preuzimaju na sebe odgovornost da vode sistem. Zna se ko vodi sistem i ko donosi konačne odluke u tom pogledu - objasnio je Mugoša.
On je rekao da očekuje da će se o toj temi razgovarati i u parlamentu, ali da je na izvršnoj vlasti da preduzme konkretne korake.
Mugoša smatra da bi trebalo analizirati strukturu cijena, u koju ulaze i marže trgovačkih lanaca i državni nameti, a tu su i veće carine na neke proizvode.
- Veoma je važno da sagledamo sve segmente i pokušamo zajednički da uradimo nešto da se dođe do stabilizacije cijena. Reakcija građana na rast troškova života je potpuno realna. S jedne strane se povećavaju zarade, ali se dešava i drastičan rast cijena, koji neutrališe povećanje plata - saopštio je Mugoša.
On je kazao da se može djelovati i u dijelu državnih nameta, ali i vidjeti i sa trgovačkim lancima gdje oni mogu da koriguju određene marže.
- Tržište je slobodno, cijene se formiraju na način na koji se formiraju, ali dijalog između predstavnika Vlade i poslodavaca mora da bude u kontinuitetu, da se unapređuje poslovni ambijent, a poslodavci imaju taj društveno-odgovorni aspekt u poslovanju - poručio je Mugoša.
On je dodao da su građani na početku reagovali na jednodnevni i dvodnevni bojkot u mnogo većem broju, a sve manje kada se došlo do neke vrste selektivnih bojkota.
- To je iz prostog razloga što ne vidite konkretne rezultate bojkota, a građani moraju da zadovoljavaju osnovne životne potrebe. Ako kažete da treba bojkotovati jedan trgovački lanac, građani će novac potrošiti u drugom, nakon čega će da se vrate da kupuju u marketu koji su ranije bojkotovali. Znači, građani moraju da zadovoljavaju životne potrebe, a rezultata u korigovanju cijena nema, dok država stoji po strani i ne preduzima konkretne mjere - rekao je Mugoša.
On je podsjetio da je država produžila do kraja aprila akciju Limitirane cijene, ali da ona nije ponudila adekvatno rješenje, jer postoji sijaset proizvoda gdje su cijene drastično porasle.
- Ako ograničite maržu na jedan dio proizvoda, trgovci će to nadoknaditi kroz povećanje na nekim drugim proizvodima. Onda imate građane koji su sa punim pravom nezadovoljni i zbog toga treba preduzimati konkretne mjere - saopštio je Mugoša.
On je dodao da se nada da će u narednih sedam do deset dana ta tema biti otvorena u Skupštini.
- Tu je važna karika i Agencija za zaštitu konkurencije, kako bi se utvrdilo da li postoji eventualni dogovor trgovačkih lanaca oko formiranja cijena. Veoma je važno da se sagledaju svi aspekti te problematike, jer ako samo gledamo jedan segment, nećemo doći do konačnog rješenja, nego će nam se stalno ponavljati ovi izazovi - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Duccc-pTbuVk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Izostala reakcija izvršne vlasti po pitanju bojkota

Iniciraću kao predsjednik skupštinakog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet održavanje saslušanja, odnosno tematsku sjednicu na kojoj bi diskutovali o problematici cijena u trgovačkim lancima - najavio je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
U objavi na društvenoj mreži Iks kazao je da očekuje podršku svih kolega.
- Očekujem podršku svih kolega iz Odbora da sa nadležnim ministarstvima (ekonomskog razvoja, finansija, poljoprivrede), Agencijom za zaštitu konkurencije, privrednim i drugim udruženjima razmotrimo sve aspekte ove problematike - rekao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1892120106387304465%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Iniciraću tematsku sjednicu o problematici cijena u trgovačkim lancima

Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomista i osnivač BI consultinga Ratko Nikolić.
Sedmodnevni bojkot je počeo samo jednog lanca trgovina, zbog visokih cijena i sve manje novca u džepu uprkos povećanja plata i penzija. NVO Alternativa je pozvala građane dva puta na jednodnevni bojkot, a sad na sedmodnevni. Budžet koji je nedavno usvojen primarno se puni od pdv-a, te je pitanje kako će bojkot uticati na budžet.
Bojkot trgovinskih lanaca je odjek iz regiona, kaže Nikolić, jer je priča sa bojkotom krenula od Hrvatske i prenijela se, dodaje on, na cijeli region.&nbsp;
- Vrlo je interesantno da su pojedini glasovi iz vlada podržali takav pristup, bez nekog promišljanja, i na taj način se fokus sa vlada, koje su dominantno odgovorne za takvu situaciju, seli na trgovinske lance, koji možda i doprinose tome, ali definitivno ne prije nego što je vlada odgovorna za to. U tom svjetlu bih posmatrao cijeli taj problem, ja sam to negdje i komentarisao kad su pozvali na bojkotuje svih lanaca, da jednostavno ne vidim svrhu te priče, posebno što prije samih trgovinskih lanaca ima faktora zbog čega su cijene visoke - rekao je Nikolić.
Crna Gora se suočila sa velikom tražnjom, objašnjava Nikolić, koja je prouzrokovana rastom neto zarada građana, dodaje on, ali i velikim prilivom stranaca u periodu 2021.i 2022.godine, i kada imate povećanu tražnju na tržištu gdje je ponuda ograničena, kako kaže, mora doći do rasta cijena.&nbsp;
Crna Gora je uvozna zavisna zemlja, pojašnjava Nikolić, te je dobar dio inflacije, navodi on, uvezla iz drugih zemalja, ali su pdv i akcize u Crnoj Gori, kako kaže, značajno veći.
- Poslovni ambijent kod nas nije poželjan, te novi trgovački lanci imaju mnoštvo prepreka. Direktan primjer je Lidla, sad u martu će 4 godine kako je registrovano preduzeće u Crnoj Gori, a još uvijek nemaju ni jedan jedini operativan objekat. Razgovor sa njima, i priča sa kojom su se suočili u pokretanju poslovanja u Crnoj Gori, definitivno bi mogao biti poučan za donosioce odluka u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta. Upravo dolazak novih lanaca, i povećanje konkurentnosti u suštini na dugi rok najznačajnija je mjera protiv visokih cijena - poručio je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D40nNzBINxvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Zbog visokih cijena Vlada svoju odgovornost seli na trgovinske lance

Bojkot trgovina nije rješenje, poručio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i naglasio da ne brani kompaniju Voli, nego rad Vlade i odluke ministarstva na čijem je čelu.
- Branim, i braniću dok sam u Vladi, odluke i rad Vlade za koje glasam i, naravno, odluke ministarstva koje vodim, a koje je ostvarilo fantastične rezultate u zadnjih godinu dana - naveo je Đeljošaj na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja su zaustavili inflaciju i rast cijena.
- Ne branim ja nijedan trgovački lanac, ne branim ja Voli. Voli ima svoje vlasnike, gospodina (Dragana) Bokana i Evropsku banku za razvoj, mogu oni sami, njima se obratite - kazao je Đeljošaj.
On je istakao da je bio protiv bojkota prvi put svih trgovina, i da je protiv bojkota trgovina pojedinačno.
- Danas je Voli, sjutra Laković… Ponavljam, to nije rješenje - dodao je Đeljošaj.

Đeljošaj: Bojkot trgovina nije rješenje

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

Nedavne inicijative bojkota velikih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, pokrenute zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica, izazvale su snažnu reakciju javnosti i otvorile pitanje uticaja potrošačkih odluka na ekonomiju i društvo. Ovaj građanski protest može dovesti do promjena u poslovnim praksama trgovaca, ali i imati šire ekonomske posljedice.
Pozitivni efekti bojkota
Bojkot je skrenuo pažnju na problem rasta cijena i podstakao raspravu o fer poslovanju trgovačkih lanaca u Crnoj Gori. Građani su pokazali da zajedničkim djelovanjem mogu uticati na kompanije da preispitaju svoje poslovne strategije. Pritisak javnosti već je natjerao trgovce da preispitaju cijene određenih proizvoda, dok su nadležne institucije pokrenule analize tržišnih uslova.
Negativni efekti bojkota
Ipak, bojkot nosi i određene rizike. Dugotrajno smanjenje prihoda trgovačkih lanaca može uticati na poslovanje domaćih dobavljača, smanjiti investicije i dovesti do mogućih otpuštanja radnika. Takođe, smanjena konkurencija može, paradoksalno, u budućnosti dovesti do povećanja cijena, što bi dugoročno štetilo potrošačima.
Ekonomske posljedice bojkota u Crnoj Gori i regionu
Bojkot može izazvati poremećaje u lancima snabdijevanja, posebno ako potraje duži vremenski period. Smanjenje prometa u velikim trgovačkim lancima može uticati na stabilnost dobavljača, uključujući domaće poljoprivrednike i proizvođače. U regionu, gdje su tržišta međusobno povezana, posljedice mogu biti osjetne kroz smanjenje izvoza i poremećaje u distribuciji robe. Prema dostupnim podacima, promet u velikim trgovačkim lancima u Crnoj Gori smanjen je za 15% u prvim danima bojkota, dok su neki proizvođači prijavili pad narudžbina od 10% do 20%. Ukoliko bojkot potraje, moguće je dodatno smanjenje prihoda u maloprodaji i pad BDP-a za 0,3% na kvartalnom nivou. Dugoročno, ovakvi bojkot pokreti mogu natjerati velike kompanije da prilagode svoje strategije i ponudu, ali i dovesti do rasta inflacije ukoliko tržišni mehanizmi ne pronađu adekvatan balans.
Kvantitativni pokazatelji posljedica bojkota
Prema podacima Poreske uprave, pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori zabilježilo je pad prometa od 56,14% u odnosu na uporedni dan, 24. januar. Ovaj značajan pad prometa ukazuje na snažan uticaj potrošačkog bojkota na maloprodajni sektor. Slične akcije zabilježene su i u regionu, posebno u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su građani takođe izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama kroz bojkot trgovinskih lanaca. Ovi pokreti ukazuju na rastuću svijest potrošača o njihovoj moći i uticaju na tržište.
Iako bojkot može dovesti do kratkoročnih smanjenja prihoda trgovaca, dugoročne posljedice mogu uključivati prilagođavanje poslovnih strategija trgovačkih lanaca, ali i potencijalne rizike poput smanjenja investicija ili otpuštanja radnika. Stoga je važno pažljivo razmotriti sve ekonomske aspekte ovakvih akcija.
Društveni i politički aspekti
Bojkot je pokazao da crnogorski građani postaju svjesniji svog uticaja na tržište i da kolektivnim akcijama mogu vršiti pritisak na velike kompanije. Takođe, podrška različitih društvenih grupa ukazuje na širu podršku borbi za povoljnije cijene i bolje poslovne prakse. Vlada i regulatorne institucije sada su pod dodatnim pritiskom da uvedu efikasnije mjere za zaštitu potrošača.
Ključne poruke javnosti
• Građani imaju moć – Kolektivno djelovanje može natjerati kompanije na promjene, ali je važno da akcije budu strateški osmišljene kako bi imale dugoročan efekat.
• Cijene nisu isključivo odluka trgovaca – Na formiranje cijena utiču globalni lanci snabdijevanja, troškovi uvoza i ekonomska politika države, zbog čega je važno djelovati i na širem nivou.
• Očuvanje konkurencije je ključno – Gašenje trgovinskih lanaca može dovesti do monopola i još većih cijena, pa je potrebno jačati lokalne alternative umjesto isključivo bojkotovati postojeće trgovce.
• Država mora preuzeti aktivniju ulogu – Regulatorne institucije moraju osigurati da se tržišni uslovi ne koriste za neopravdano povećanje cijena i zaštititi domaće proizvođače.
Alternativna rješenja
Umjesto dugotrajnog bojkota, preporučuju se konstruktivni koraci kao što su direktni pregovori između trgovaca, potrošača i države, uvođenje strožih tržišnih regulativa te podsticanje razvoja manjih lokalnih trgovinskih mreža. Edukacija građana o tržišnim mehanizmima takođe može doprinijeti boljem razumijevanju ekonomskih procesa i dugoročnom poboljšanju uslova kupovine.
Zaključak
Bojkot trgovačkih lanaca u Crnoj Gori istakao je nezadovoljstvo građana i pokazao moć kolektivne akcije. Iako može donijeti kratkoročne rezultate, dugoročno rješenje leži u dijalogu, regulatornim promjenama i razvoju konkurentnijeg tržišta. Ključno je pronaći balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje.

Ključan balans između pritiska na trgovce i zaštite ekonomske stabilnosti zemlje

Odziv na bojkot trgovinskih lanaca prošlog petka i subote bio je lošiji u odnosu na onaj organizovan 31. januara kada je na sami dan bojkota zabilježen pad prometa od oko 56 odsto. Ovoga puta tokom dva dana bojkota, 7. i 8. februara, u odnosu na relevantne dane iz prethodnog perioda, zabilježen je pad prometa od 39,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave za pet najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori.
Kada se prvi dan prošlonedjeljnog bojkota uporedi sa danom bojkota od 31. januara kada je &nbsp;zabilježen ukupan promet od 1,224,172 EUR, zabilježen je rast od čak 70,94 odsto, odnosno 2,092,567 EUR, dok je u odnosu na 24. januar, kada nije bilo bojkota, zabilježen pad od oko 25 procenata.
No, da bi se stekla slika o realnim efektima potrebno je još podataka koje Poreska uprava ovom prilikom nije dostavila, poput onoga koliki je promet zabilježen u ponedjeljak. Takođe, poređenje pada prometa 8. u odnosu na 1. februar ne može dati realnu sliku, jer je toga dana kompenzovano u trgovinama ono što je "izgubljeno" 31. januara, pa je promet bio veći za gotovo pola miliona EUR u odnosu na 25. januar.&nbsp;
Indikativan je, međutim, &nbsp;podatak kada se u računicu ubaci dan prije bojkota, za koji je PU dostavila podatke, &nbsp;6. februar i uporedni podaci od 24. januara da su efekti dvodnevnog bojkota gotovo prepolovljeni, odnosno da pad prometa iznosi 22,43 odsto.
Portal ETV je prošle sedmice, na osnovu podataka koje nam je dostavila Poreska uprava, &nbsp;objavio da je realan efekat bojkota trgovina 31. januara bio pad prometa od svega 5,21 odsto kada su u računicu uzeti dani prije i poslije bojkota, tako da je prvobitna informacija koja se odnosila isključivo na dan akcije o padu prometa od oko 56 odsto ipak nije realno oslikavali efekte bojkota.

Odziv na drugi bojokot bio slabiji od onog 31. januara

Realan efekat bojkota trgovina prošlog petka bio je pad prometa od svega 5,21 odsto, pokazuju podaci Poreske uprave koje su iz te institucije dostavili na zahtjev Portala ETV. Prvobitno objavljena informacija o padu prometa na dan bojkota od oko 56 odsto, kako pokazuju podaci za dan prije, tokom i dan poslije bojkota uporedo sa podacima od četvrtka, petka i subote sedmicu ranije, ipak nijesu realno oslikavali efekte bojkota. Naime, ukupan promet u pet najvećih trgovinskih lanaca 23, 24 i 25. januara iznosio je 8,975,522.00 EUR, dok je promet 30. i 31. januara i 1. februara iznosio 8,507,553.96 EUR, što predstavlja pad prometa od svega 5,21 odsto. Prema podacima Poreske uprave koje su dostavili Portalu ETV, prošlog četvrtka, dan uoči bojkota, promet u pet najvećih trgovinskih lanaca na nivou Crne Gore bio je povećan 24,02, a u subotu, dan nakon bojkota, 13,67 odsto u odnosu na odgovarajuće dane iz prethodne sedmice. U apsolutnim brojkama to iznosi blizu 1,100,000 EUR čime je u samo ta dva dana znatno kompezovan pad prometa u petak koji je za taj dan iznosio 1,566,737.22 EUR, tako da je realan efekat kada se posmatraju tri posljednja radna dana u sedmici bio pad prometa od 467,968.04 EUR, odnosno oko pet procenata . &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207070248_1932c2a2f7bc1ac65c7bb53987fc2474c06c2b550d27630b0c3674d1a225e852" data-rendition-name="original" width="871" height="610" loading="lazy" alt="Podaci Poreske uprave bojkot"> <figcaption>Uporedni podaci Poreske uprave ukazuju da je realan efekat bojkota bio pad prometa od svega 5,21 odsto(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Duško Mihailović

Realan efekat bojkota trgovina 5,21 odsto pada prometa

Premijer Milojko Spajić priključio se današnjem bojkotu supermarketa i, sudeći po fotografijama objavljenim na mreži X, trgovao je na podgoričkoj pijaci i manjoj prodavnici.
- U izboru između građana/malih preduzetnika sa jedne, i velikih lanaca supermarketa sa druge strane - nemam dilemu. Danas već vidimo prve znake da se poruke koju smo danas svi zajedno poslali čule jasno i glasno - ocijenio je Spajić.
On je poručio da će Vlada nastaviti da podstiče konkurenciju kako bi smanjila cijene uz povećanje zarada.&nbsp;
- Želim vam svima ugodan vikend - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1885376422283247640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Spajić danas trgovao na pijaci: Poruke koje smo zajednički poslali čule su se jasno i glasno

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević podržala je današnji bojkot trgovinskih lanaca i pozvala građane da novac koji bi potrošili u trgovini uplate za liječenje Mie Popović.
- Svjesna sam da su građani zabrinuti zbog rasta cijena i da žele da iskažu svoje nezadovoljstvo na način koji smatraju prikladnim - naela je Vukićević na Fejsbuku.
Vukićević je poručila da je danas bila prilika da pokažemo solidarnost na više načina.
- I da ono što bi potrošili u trgovini uplatimo za liječenje Mie Popović, koja se hrabro bori i vjerujem da će pobijediti - istakla je ona.
Podijelila je broj žiro računa na koji se mogu izršiti uplate: 530-1000100083144-60, NLB banka, na ime Anica Loncović Popović.
- Da Mia pobijedi - poručila je Vukićević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmaja.vukicevic.3%2Fposts%2F9822141764465791%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vukićević podržala bojkot trgovina: Ono što bi potrošili uplatimo za liječenje Mie Popović

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: bojkot-trgovina