Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa saopštila je da savezne države i gradovi neće dobijati sredstva za pripremu za prirodne nepogode ukoliko odluče da bojkotuju izraelske kompanije, navodi se u saopštenju agencije.
Države moraju da potvrde da neće prekidati „poslovne odnose posebno sa izraelskim kompanijama“ kako bi dobile novac od Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), prema uslovima koje agencija postavlja za dobitnike sredstava.
Ovaj uslov se odnosi na najmanje 1,9 milijardi dolara na koje se savezne države oslanjaju da pokriju troškove opreme za potragu i spasavanje, plata menadžera za vanredne situacije i sistema za rezervno napajanje, među ostalim troškovima, prema 11 grant obavještenja u koja je Reuters imao uvid.
To je najnoviji primjer kako Trampova administracija koristi rutinsko savezno finansiranje da bi promovisala svoju političku poruku na nivou saveznih država.
FEMA je u julu saopštila da će američke savezne države morati da potroše dio saveznih sredstava za prevenciju terorizma na pomoć vladi u hapšenju migranata, što je jedan od prioriteta administracije.
Uslov vezan za Izrael cilja na pokret Bojkot, povlačenje investicija i sankcije (BDS), kampanju osmišljenu da izvrši ekonomski pritisak na Izrael da okonča okupaciju palestinskih teritorija. Pristalice kampanje bile su glasnije 2023. godine, nakon što je Hamas napao južni Izrael, a Izrael odgovorio invazijom na Gazu.
- DHS će primjenjivati sve zakone i politike protiv diskriminacije, uključujući one koje se odnose na BDS pokret, koji je izričito zasnovan na antisemitizmu - navela je portparolka sekretarke za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u saopštenju.
Ovaj uslov je uglavnom simboličan. Najmanje 34 savezne države već imaju zakone ili politike protiv BDS-a, prema pravnom časopisu Univerziteta Pensilvanija.
FEMA će zahtijevati od većih gradova da prihvate politiku prema Izraelu kako bi dobili dio od 553,5 miliona dolara namijenjenih za sprečavanje terorizma u gusto naseljenim područjima, prema grant obavještenju objavljenom u petak.
Grad Njujork treba da dobije 92,2 miliona dolara iz ovog programa, najviše među svim primaocima. Alokacije se zasnivaju na analizi agencije o „relativnom riziku od terorizma“, navodi se u obavještenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD uslovljavaju državnu pomoć stavom prema bojkotu Izraela

Ambasada Palestine zahvalila je na kontinuiranim porukama podrške građana Crne Gore palestinskom narodu, koji je žrtva genocida koji Izrael i dalje sprovodi, navodi se u saopštenju.
Iz Ambasade su se oglasili nakon što se grupa građana okupila ispred Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u Podgorici, protestujući protiv organizovanja manifestacije “Dani izraelskog filma”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-performans-otpora-ispred-kic-a-budo-tomovic-iza-dana-izraelskog-filma-je-pokusaj-kulturnog-pranja-genocida&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Građani Crne Gore dio su velike većine ljudi širom svijeta koji protestuju i pozivaju na konkretne akcije za zaustavljanje izraelskih gnusnih ratnih zločina, koji su odnijeli živote najmanje 54.000 Palestinaca, među kojima je 18.000 djece — i koji još uvijek traju - navodeno je u saopštenju diplomatskog predstavništva Palestine.
Napominju da se građani Crne Gore zalažu se za mir i pravdu, za ljudske vrijednosti i principe.
- Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev kada je riječ o Izraelu, koji otvoreno sprovodi politiku etničkog čišćenja, vrši genocid nad palestinskim narodom, a čiji su premijer i drugi visoki zvaničnici pod istragom Međunarodnog krivičnog suda zbog ratnih zločina i za njih se traži hapšenje - ističu iz ambasade.
Dodaju da više ne funkcioniše agresivna izraelska propaganda s ciljem zastrašivanja i ušutkivanja ljudi koji se zalažu za mir, pravdu i odgovornost.
- Čak su i evropske vlade počele da najavljuju sankcije. Humanost će pobijediti, a Palestina će biti slobodna - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ambasada Palestine: Kulturni bojkot je minimalan i legitimni zahtjev, građani Crne Gore zalažu se za mir, pravdu i principe

Većina francuskih građana razmišlja o bojkotu američkih brendova kako bi se suprotstavili novoj američkoj administraciji, koja je pokazuje da nije prijateljski nastrojena prema Evropi.
U anketi koju je sproveo Ifop, 57 odsto Francuza reklo je da su spremni da bojkotuju američku robu ili usluge u narednim mjesecima, nakon što je pozitivna percepcija javnosti o Americi pala na najniži nivo u Francuskoj u posljednjih 40 godina.
Kako se transatlantski odnosi pogoršavaju nakon stupanja na funkciju predsednika SAD Donalda Trampa, francuski ekonomski patriotizmom samo raste, prenosi Politiko.
Podrška francuskim kompanijama i kažnjavanje američkih tajkuna koji podržavaju Trampa glavni su razlozi za bojkot, pokazuje istraživanje.
Skoro jedna trećina ispitanika, 32 odsto, izjavila je da već bojkotuje američke brendove, posebno Koka kolu i Mekdonalds, ali više potrošača bi uskoro moglo da se pridruži tom klubu, jer je 26 odsto Francuza reklo da će „sigurno“ bojkotovati američke proizvode u narednim mjesecima, dok će 31 odsto to „vjerovatno“ učiniti.
Glavna mjera bojkota je kompanija Tesla, a za njom slijede Džip, društvena mreža Iks i kompanija „Victoria’s Secret“.
Francuska je treći po veličini evropski trgovinski partner SAD, ali su trgovinski odnosi između dvije zemlje suočeni sa previranjima, nakon što je Vašington počeo trgovinski rat.
U najnovijoj eskalaciji tekućeg trgovinskog spora, Tramp je posebno ciljao Francusku, zaprijetivši carinama od 200 odsto na šampanjac, vino i žestoka pića, koja uglavnom dolaze od francuskih proizvođača.

Većina Francuza razmišlja o bojkotu američkih brendova

Stanovnici Grenlanda počeli su bojkot američke robe u znak protesta protiv najave američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju tog ostrva SAD-u, javila je lokalna radio stanica KNR. 
 
- Novac građana daće jasnu sliku Donaldu Trampu. Moramo da stavimo do znanja Amerikancima da je neprihvatljivo ono što predsjednik SAD-a govori o našoj zemlji - rekao je inicijator Fejsbuk grupe ‘Bojkotujte američke proizvode na Grenlandu’ Minik Lange, javlja Al Džazira.
Prema njegovim riječima, odbijanje Grenlanđana da kupuju američke proizvode moglo bi postati “tihi protest”.
- Napravio sam stranicu da pokažem svoje tiho ogorčenje zbog izjava predsjednika Amerike. I zbog njegovog nepoštovanja prema Grenlandu - dodao je on.
Mogu, kaže, više voditi računa o tome što kupuju.
- Mogli bismo da kupujemo više robe iz Evrope ili Kanade - ocijenio je on.
Od osnivanja stranice 4. marta, na nju se prijavilo 1.700 članova. Danska grupa sa sličnim imenom “Bojkotujte proizvode SAD-a” već ima više od 89.000 pretplatnika.
Lider stranke koja je pobijedila na nedavnim izborima na danskom autonomnom otoku Grenlandu rekao je da su izjave američkog predsjednika o Grenlandu „neprihvatljive“.
Jens-Frederik Nielsen, lider stranke Demokraatit (Demokrati), koja je iznenađujuće osvojila 30 posto glasova, pozvao je na jedinstvo na ostrvu nakon Trampovih najnovijih komentara o njegovim ambicijama da pripoji Grenland.
- Moramo biti složni. Trampova izjava je neprihvatljiva i još jednom pokazuje da u situacijama poput ove moramo biti jedinstveni - napisao je Nielsen na Fejsbuku.

Na Grenlandu počeo bojkot američke robe

Niz pokreta koji pozivaju na bojkot je odgovor na promjene u američkoj politici, među kojima su one koje se odnose na rusku agresiju na Ukrajinu i carine na evropske proizvode. Zagovornici bojkota vjeruju da će njime izvršiti pritisak na američku administraciju.
Takvi pokreti za bojkot proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država osnovani su i u Švedskoj, a organizovani su preko društvene mreže Fejsbuk. 
Naime, na Fejsbuku su osnovane grupe "Boykot varer fra USA", koja okuplja 67.000 korisnika ove društvene mreže, i "Bojkotta varor från USA", koja okuplja više od 70.000 korisnika.
Šveđani se pozivaju da ne kupuju proizvode i usluge nekih od vodećih američkih brendova, među kojima su McDonald's, Coca-Cola, Nike, Levi's, Netflix, Google i Airbnb.
Janik Kuhinur, tvorac grupe "Bojkotta varor från USA", izjavila se da se osjećala prinuđenom da to uradi, iako je švedska državljanka.
- Kada već ne mogu glasati na američkim izborima i protestovati na američkim ulicama, osjećala sam da moram nešto uraditi - izjavila je ona.
Na njenoj stranici se dijele preporuke za alternativne proizvode onim američkim, ali nekima nije lako bojkotovati.
- Teško je jer sve ima američki uticaj. Tako da je strašno teško. Onda bi trebalo da bojkotujete skoro sve - napisao je jedan od članova spomenute Fejsbuk grupe.
Nadalje, jedan član je napisao da razumije inicijativu, ali je priznao da može biti teško uvjeriti ljude u bojkot američkih proizvoda jer se prilikom kupovine možda ne razmišlja odakle ti proizvodi dolaze.
Kuhinur je istakla da je kritikovana zbog toga što je grupu osnovala na društvenoj mreži koja je u vlasništvu američkog tehnološkog konglomerata Meta. Međutim, kako je navela, ne postoji bolja alternativa te da će se ljudi morati mijenjati kako se alternative budu pojavljivale, prenosi Euronews.

Šveđani počinju bojkot američkih proizvoda

Bojkotom domaćih kompanija, građanima ni privredi neće biti bolje, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj i dodao da ne podržava bojkot i da ne treba dati prostora populizmu.
- Treba da kupujemo domaće i da podržimo domaće proizvode. Crnoj Gori ne treba populizam, nespretne izjave političara, pozivi Facebook grupa, već da se okrene domaćoj proizvodnji, obezbjedi podršku i poveća konkurentnost - naveo je Đeljošaj na panelu pod nazivom "Bojkot trgovine - ko dobija, a ko gubi?" na Ekonomskom fakultetu.
On smatra da se mora voditi računa da se kreiraju podsticajne mjere, jer nije cilj da zatvaramo biznis i ostavljamo hiljade ljudi bez posla.
- Crna Gora je mala ekonomija i svi znamo koliko smo uvozno zavisni. Zavisimo od svih spoljnih faktora oko nas i svijetu, a odlučujući faktor za rast inflacije je bio rat u Ukrajini. Mi smo kreirali neke mjere da pokušamo da zaustavimo tu inflaciju i da podržimo proizvodnju - kazao je Đeljošaj.
On je naveo da je njegovo opredjeljenje da kupujemo domaće i da je to jedini izlaz.
- Nije slučajno targetiran Voli, a to nije dobro za državu ni Crnu Goru. Treba da budemo ponosni na naše kompanije. Radujem se svakoj novoj kompaniji koja posluje u Crnoj Gori. Ne radujemo se kad rade sa minusom, kad ne plaćaju porez, ni plate radnicima. U državi koja je zatvorila fabrike, imala loše privatizacije, ne podržavam bojkot domaćih kompanija. To je potpuno pogrešno i ne treba da dozvolimo takve stvari - ocijenio je Đeljošaj.
On smatra da targetiranjem domaćih kompanije građanima neće biti bolje, kao ni privredi.
- Moramo to da zaustavimo kao društvo i da ne damo prostora populizmu i onome što nije dobro za građane i razvoj ekonomije. Protiv smo bojkota, pozivam sve da se uključimo u odluci da se ne desi bojkot - dodao je Đeljošaj.
On je naveo da podržava ekonomiju, a ne trgovačke lance, u cilju zaštite standarda građana.
Đeljošaj je upozorio da nespretne izjave političara treba ostaviti po strani.
- Treba da vidimo šta možemo da radimo kako bi postali konkuretniji i da građani imaju što bolji standard - kazao je Đeljošaj.
Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
- Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa - rekao je Bokan.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
- Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački - kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
- Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene - kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
- Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju - rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
- U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto - rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
- Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija - kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
- Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa - dodao je Bokan.
Predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutin Đuranović, saopštio je da ne vidi razlog zašto naši političari ne bi podržali kupovinu domaćih proizvoda.
- Crna Gora je uvozno zavisna država. Sa uvozom uvozimo i inflaciju. Mi moramo da proizvodimo. Evo pogledajte slučaj sa strujom, niža je cijena nego u regionu zato što je proizvodimo. Ako prestanemo sa proizvodnjom struje biće viša cijena - rekao je Đuranović.
On smatra da nema održivog razvoja bez budžetske podrške.
- Država mora da obezbijedi profitabilnost ulaganja u poljoprivredu kroz budžetsku podršku i obezbijedi proizvodnju hrane. Mi to prethodnih decenija nijesmo prepoznali i sada smo tu gdje smo - kazao je Đuranović.
&nbsp;

Đeljošaj ne podržava bojkot: Neće pomoći ni građanima ni ekonomiji, ne davati prostora populizmu

Predstavnici Grupacije industrijskih pekara Crne Gore saopštili su danas da su protiv bojkota velikih trgovinskih lanaca.
- Apsolutno smo protiv bojkota iz razloga što, kao prvo, naša proizvodnja je u ukupnoj strukturi dominantno dnevnog karaktera, od 50 do 70 odsto - navodi se u dopisu upućenom predsjedniku Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori (PKCG), Milutinu Đuranoviću.
Kao drugo, kako su naveli, veliki trgovinski lanci u ukunoj prodaji Grupacije učestvuju preko 60 odsto.
- Treće, mi u saradnji sa njima više nemamo problem sa plaćanjem, koji nas je veoma opterećivao u ranijem periodu, prije pojave velikih trgovinskih lanaca - rekli su iz Grupacije.
Oni su kazali da su to ključni i vrlo jasni razlozi i da bi u slučaju bojkota imali ogromne gubitke, koji bi u krajnjem doveli u pitanje održivost dalje proizvodnje i zaposlenje više od hiljadu radnika.
- Napominjemo da je ova Grupacija pokazala maksimalnu socijalnu odgovornost u prethodnom periodu - navodi se u dopisu.
Dopis su potpisale pekare Inpek, Don don, Uniprom, Put gros, Valpek, Beni komerc i Žitoprodukt.

Grupacija industrijskih pekara protiv bojkota

Produžili smo akciju „Limitirane cijene“ do 30. aprila - saopšto je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na pres konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.&nbsp;
Akcija će, kaže, biti ista kao i u prethodnom periodu i obuhvatiće isti broj proizvoda. Ovom akcijom su, poručuje Đeljošaj, pomogli da se stabilizuju cijene na tržištu.
Na pitanje da li podržava najavljeni bojkot prodavnica i supermarketa Đeljošaj je pozvao građane da kupuju domaće proizvode.
- Ja podržavam da što više kupujemo domaće proizvode i fokusiramo se da idemo u naše trgovine i da ujedno kroz ovo pitanje pratimo program konkurentnosti koji će imati poseban popust u prehrambenoj industriji - naveo je on.
Najavio je nove biznise za prehrambenu industriju.
Rekao je da građani imaju pravo na bojkot. Na pitanje kako bi se višednevni bojkot kod nas, a koji je najavljen i u Hrvatskoj, odrazio na ekonomiju, on je rekao da ne mora da znači da je ono što je dobro u jednoj državi dobro i za drugu.
- Uvijek treba vidjeti je li to dobro za nas. Ne želim da komentarišem susjedne zemlje. Politika Vlade će biti da promovišemo bolje uslove za privredu, da budu konkurentniji... - naveo je on.
Na pitanje zašto Vlada ne ograniči cijene, izuzev akcije Limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da imaju određene analize.
- Hrvatska ograničava cijenu a ne marže. Na osnovu podataka koje smo prikupili: postoji mogućnost marže da se limitiraju a ne cijena. Kad se ograničavaju marže ostavlja se mogućnost manje dobiti - naveo je on.
Na pitanje oće li ići u prodavnicu rekao je da će, ako bude imao potrebu, ići da kupuje domaće proizvode.
- Vlada i Ministarstvo se fokusiraju na ono što su najveće potrebe domaćinstva. Neke proizvode ne razmišljamo da limitiramo: koka kolu, čokolade.. - naveo je Đeljošaj.
Istraživanje je pokazalo, kaže, da je to što je na listi Limitiranih cijena najveća potreba građana i da to koriste u svakodnevnoj upotrebi.
- Ponekad imam osjećaj da ni građani kada razgovaraju o ovim temama nemaju baš toliki osjećaj koliko su neke cijene jeftinije u odnosu na region - dodao je on.
<h2>Biće više kontrola inspekcije</h2>
On je najavio da će biti više kontrola inspekcije u odnosu na poštovanje limitiranih cijena. Na pitanje razmatraju li represivne mjere za one koji koriguju limitirane cijene, Đeljošaj je rekao da misli da kazne tim povodom nijesu male - iznose po pet hiljada eura.
- Ne znam bi li bilo dobro da ih povećavamo. Biće više kontrola. Kao Ministarstvo smo preuzeli odgovornost i za rad inspekcija, očekujem da će to biti bolje - naveo je Đeljošaj.
Do sad ima 66.000 naplaćenih kazni.
Đeljošaj nije htio da odgovori na pitanje što je crvena linija za manje brojne narode da otkažu podršku Vladi jer to nije tema pres konferencije.

Đeljošaj: Akcija „Limitirane cijene“ produžena do 30. aprila, ako je bojkot dobar za drugu državu ne znači da će biti dobar i za nas

Potrošačka platforma "Halo, inspektore" pozvala je potrošače u Hrvatskoj na novi veliki bojkot trgovina u petak 31. januara, uz jednonedjeljni bojkot tri trgovačka lanca i tri proizvoda.
- Biće to bojkot svih oblika kupovine. Pozivamo građane, potrošače da se u petak suzdrže od bilo kakve kupovine - rekao je na konferenciji za novinare Josip Kelemen iz platforme „Halo, ispektore“, iza koje stoji Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).
On je pozvao građane da od četvrtka sedam dana bojkotuju trgovačke lance Lidl, Eurospin i drogeriju DM, jer su građani na njih imali najviše pritužbi u javljanjima na stranicama platforme, posebno ističući velike razlike u cijenama koje imaju u Hrvatskoj i drugim zemljama Evrope.
<h2>"Ne kupujte Koka kolu"</h2>
Na sedam dana, od četvrtka, građani su pozvani da ne kupuju Koka kolu i druga gazirana pića, flaširanu vodu i sve vrste deterdženata, jer je kod tih proizvoda uočen ograman rast cijena.
Kelemen je istakao da treba poslati poruku i bankama i telekomunikacijskim operaterima koji su neopravdano podigli cijene usluga.
„Nemojte ići u banke, izbegavajte dostavljače…I oni su deo cenovnog porasta“, rekao je Keleman koji je pozvao i strane radnike da se priključe bojkotu.
On je pozvao građane da u petak suzdrže od odlaska u restorane, kafiće, da ne plaćaju račune, ne toče gorivo, kao i da ne kupuju na onlajn platformama.
- Pozivamo da Hrvatska stane kako smo pokazali u petak. Ono što nam je imponovalo je da su potrošači pokazali nešto nevjerovatno, a to je da su na pasivan način građani Hrvatske poslali snažnu poruku. Želimo da se glas potrošača čuje i da sada budu još glasniji jer su nam trgovački lanci u subotu pokazali srednji prst i rekli da nastavlju dalje na isti način - naglasio je Kelemen.
<h2>Pozvali zaposlene u trgovinama da uspore rad</h2>
On je pozvao zaposlene u trgovinama da tokom protestnih akcija uspore rad.
- Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive - ocijenio je Kelemen.
U Hrvatskoj je prošlog petka održan prvi veliki bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi na koji je putem društvenih mreža pozvala platforma „Halo, ispektore“. Bojkot su podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, ali i pojedini ministri, među kojima i ministar privede.
O velikom odzivu građana svedočile su gotovo prazne prodavnice u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Fotografije praznih prodavnica u koje su ulazili tek rijetki, tokom cijelog dana objavljivane su na portalima i televizijama, ali i na stranicama platforme „Halo, inspektore“.

U Hrvatskoj najavljen novi bojkot trgovina u petak i jednonedjeljni bojkot Lidla, Eurospina i DM

Nije tako davno bilo kad je premijer Milojko Spajić na sva usta hvalio svoju ekonomsku politiku, koja je dovela do deflacije, smanjenja cijena i boljitka za sve, građane. U oktobru prošle godine pričao je da je inflacija jedna od najmanjih u Evropi, da bi juče preko noći podržao inicijativu za bojkot prodavnica, zbog stalnog rasta cijena, piše Standard. Spajić se tako krajem oktobra osvrnuo da je tog mjeseca mjesečna inflacija bila nula odsto i istakao da je još interesantnije to da je pad cijena hrane tog mjeseca bio 1,2 odsto. On je naveo da su Vladi svjesni visokih cijena i da se one kontrolišu kroz akciju limitirane cijene, koju Vlada uspješno sprovodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250127140136_c625672a5e3b4307b8471c5151cfb2124e5926d70e4b8f670327c1cb20f5511e" data-rendition-name="original" width="1220" height="1202" loading="lazy" alt="Naslov teksta"> </figure>  No, tri mjeseca kasnije, neki novi premijer Spajić, koji kao da je preko noći zaboravio što je pričao u oktobru. Ovaj Spajić iz januara podržava najavljeni bojkot prodavnica zbog visokih cijena namirnica, kao da je on običan građanin koga pogađa svakodnevni nekontrolisani rast cijena i samim tim inflacije, a ne premijer. Kao da je Spajić zaboravio da obnaša jednu od najvažnijih funkcija u državi, pa će premijersku fotelju zamjeniti boravkom na protestu i tako podijeliti muku građana, zbog sve manje kupovne moći. Tako je Spajić u svojoj objavi na društvenoj mreži X na pitanje jednog korisnika da li podržavate bojkot prodavnica u Crnoj Gori, kao što su to uradili građani u Hrvatskoj, odgovorio sa DA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127140136_bbced276128ba55e12e516bce391fd9e3bbdeaf215173f8a0d2c126c95e6911d" data-rendition-name="original" width="488" height="371" loading="lazy" alt="Odgovor na tvit"> </figure>  Ostalo je samo da Spajiću neko javi, da je on taj koji upravlja ovom državom i da ima milion i jedan način da spriječi dalje divljanje cijena i rast inflacije, a da populizam koji servira po društvenim mrežama ostavi za neku drugu priliku.

Spajić u oktobru vs. Spajić u januaru: Od deflacije i stabilnosti za građane do rasta cijena i podrške bojkotu trgovina

Kanal Mareze kod stadiona DG Arena u Donjoj Gorici ponovo je u funkciji, kazali su nadležni za RTV Podgorica.
- Mi smo završili čisćenje kanala koja je na ovoj dionici bio u potpunosti zatrpan i stigli smo do asfaltnog puta. Za dalje se čeka Uprava za saobraćaj i Komunalna inspekcija da donesu rješenje da se taj put prekine napravi neki most ili kako ce već rješenje dati. Iza puta takođe je kanal otvoren do samog ušće u Moraču - kazao je Emin Husović.
Naredna faza je, dodaje, sanacija betonskih ploča oštećenih na više mjesta.
- I to se može vidjeti ovdje gdje smo mi radili, gdje su sa lijeve i desne strane ploče oštećene – ko i kad je šta je radio mi ne možemo znati ali će biti potrebna sanacija i betonskog dijela na ovoj dionici - kazao je Husović.
Nakon toga slijedi čišćenje kanala u dužini od oko osam kilometara od izvorišta Mareze do ušćа u Moraču.
- Dosta je zahtjevan kompetan projekat čišćenja s obtirom da se duže vrijeme nije čistio i trebaće vremena da se on stavi u punu funkciju i po mom mišljenju druga faza će biti puno zahtjevnija – popravka polomljenih ploča, kosina, oštećenog dijela kanala itd. - kazao je Husović.
Međutim, čišćenje te dionice – od stadiona prema Komanskom mostu počeće kada nadležne gradske institucije izdaju odobrenje, poručio je Husović.

Završeno čišćenje kanala kod DG Arene: Naredna faza čeka odobrenje institucija

Agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) podržaće bezbjednosne operacije Sjedinjenih Američkih Država tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji u februaru, saopštila je ta institucija.
Ogranak američke Imigracione i carinske službe (ICE) pomoći će u obezbjeđenju Zimskih olimpijskih igara u Italiji, što je potvrđeno u utorak i izazvalo bijes javnosti, kao i upozorenja da njihovo prisustvo nije dobrodošlo.
Danima su kružile informacije da bi ova agencija, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama često bila uključena u brutalne akcije protiv imigranata, mogla biti angažovana u bezbjednosnim mjerama tokom Igara koje će se održati od 6. do 22. februara u sjevernoj Italiji.
Iz ICE-a su naglasili da su njihove aktivnosti u Italiji odvojene od imigracionih akcija koje sprovodi odjeljenje za sprovođenje zakona i deportacije (Enforcement and Removal Operations – ERO).
- Naravno, ICE ne sprovodi imigracione operacije u stranim državama - naveli su.
Za zaštitu američkih državljana tokom Olimpijskih igara u inostranstvu nadležna je Diplomatska bezbjednosna služba (Diplomatic Security Service – DSS) Stejt departmenta.
Gradonačelnik Milana, grada domaćina više olimpijskih takmičenja, izjavio je da ICE „nije dobrodošao“.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, u to nema sumnje. Zar ne možemo makar jednom reći ne američkom predsjedniku Donaldu Trampu - rekao je Đuzepe Sala.
Alesandro Zan, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova centar-lijeve Demokratske stranke, ocijenio je ovo kao „neprihvatljivo“.
- U Italiji ne želimo one koji gaze ljudska prava i djeluju van svake demokratske kontrole - napisao je na mreži X.
Italijanske vlasti su u početku negirale prisustvo ICE-a, a zatim pokušale da umanje njihovu ulogu, sugerišući da će pružati pomoć isključivo u obezbjeđenju američke delegacije.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio prisustvovaće ceremoniji otvaranja Igara u Milanu 6. februara.
Predsjednik sjeverne italijanske regije Lombardije izjavio je u ponedjeljak da će njihovo angažovanje biti ograničeno na obezbjeđenje Vensa i Rubija.
- Imaće isključivo odbrambenu ulogu, ali sam uvjeren da se ništa neće dogoditi - kazao je Atilio Fontana novinarima.
Međutim, njegov kabinet je kasnije izdao saopštenje u kojem se navodi da ne raspolaže konkretnim informacijama o njihovom prisustvu, već da je odgovarao na hipotetičko pitanje.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedozi izjavio je da „ICE, kao takav, nikada neće djelovati na teritoriji Italije“.
Hiljade agenata ICE-a raspoređene su u brojnim američkim gradovima radi sprovođenja akcija protiv ilegalne imigracije.
Njihove aktivnosti izazvale su masovne proteste, a nedavna ubistva američkih državljana Rene Gud i Aleksa Pretija na ulicama Mineapolisa dodatno su izazvala ogorčenje javnosti.

Trampovi agenti dolaze u Evropu: Biće dio američkih operacija na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina, dok se u popodnevnim satima i tokom noći, povremeno očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, popodne i tokom noći padavine

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bojkot