Kod Skaj komunikacija nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve – kazala je u razgovoru za Portal ETV advokatica Bojana Franović Kovačević. Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu - da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?&nbsp;
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke - i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.&nbsp;
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka - da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.&nbsp;
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.&nbsp;
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

U pravnoj teoriji i praksi pritvor za osumnjičene ili okrivljene je mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo stranke u postupku, posebno u slučajevima kada postoji osnovana mogućnost da se osoba neće odazvati pozivu tužilaštva i suda. U Crnoj Gori imamo niz primjera da tužilaštvo predlaže pritvor - a sud prihvata prijedlog tužilaštva - iako je veliko pitanje da li zaista postoji realna opasnost da osoba ne bude aktivan sudionik postupka, ili da postoje drugi opravdani razlozi da neko lice bude lišeno slobode.
U emisiji "Dokaz", koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, razgovaralo se na temu da li je mjera pritvora izuzetak ili pravilo.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je da pritvor "ni na koji način ne smije da bude sankcija". &nbsp;
- Rekao bih da se u javnosti često stiče utisak da ukoliko lice nije u pritvoru, da je samim tim oslobođeno bilo kakve eventualne buduće sankcije. &nbsp;Mi moramo da mijenjamo percepciju svega toga na način što ćemo pristupati ili pokušati da u sistem, u značajno većoj mjeri, koristimo i ostale modele prisustva - kazao je Božović u emisiji "Dokaz" na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9_avV4vOpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-ZTe3xEMPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović smatra da se previše poseže za pritvorom kao mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog.
- Mislim da u neko dogledno vrijeme treba raditi na tome da se više primjenjuju alternativne mjere - dodao je on.
Saglasio se sa ministrom pravde da građanin poistovjećuje onog osumnjičenog kome nije određen pritvor, sa onim koji je oslobođen od optužbe.
- Sa druge strane tužioci nekako, može se reći, vole kada je okrivljeni u pritvoru - ukazao je Radović u emisiji "Dokaz".
Advokatica Bojana Franović Kovačević naglasila je da je postalo pravilo da kada Specijalno državno tužilaštvo pokrene određeni postupak "pritvor mora biti određen".
- Pritvor, ako je ikako moguće, ne izricati već koristiti druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - naglasila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3T4lWqK9I-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Predsjedniku podgoričkog Višeg suda veći je problem kada pritvor traje dugo, a kada bi se, ističe, ista svrha mogla ostvariti nekim alternativnim mjerama.
Sa njim je saglasan i ministar pravde prema čijem mišljenju pritvor treba da traje što je moguće kraće.
- Apsolutno sam za to da pritvor, ako je ikako moguće, se uopšte ne izriče već da se koriste druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - podvukao je Božović.
Radović se osvrnuo i na alternativne mjere nadzora koje bi trebalo više koristiti u praksi sudova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Db-IhdgjKszQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Jedna od veoma finih mjera nadzora je jemstvo. Ono se koristi ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri. Sa druge strane imamo mjeru nadzora zabrana napuštanja stana iliti kućni pritvor. Međutim, kada je u pitanju kućni pritvor, koji bi mogao daleko više u praksi sudova da se eksploatiše, imamo jedan "mali problem". Još uvijek Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nabavilo takozvane nanogice. Prilično sam uvjeren kada bi se ova mjera mogla obezbijediti da bi se u nadležnosti Višeg suda u Podgorici, broj pritvorenih lica mogao smanjiti barem za 20 odsto - naglasio je Radović.
Za Franović Kovačević nedopustivo je da se druge mjere nadzora ne izriču jer postoje tehničke prepreke.
- Činjenica da se svi slažemo da pritvori predugo traju i da postoje druge mjere, a da se ne izriču iz razloga što postoje tehničke prepreke, najbolje govori koliko se krše prava okrivljenih. Dvadeset odsto je veliki procenat. U tom smislu, za tu mjeru je nedopustivo da je mi ne izričemo zato što nemamo uslova - rekla je u emisiji "Dokaz" Franović Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUaVdlwurgiM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Od integriteta i kuraži sudije zavisi da li će odrediti pritvor"</h2>
U emisiji "Dokaz" bilo je riječi i o mogućem medijskom uticaju na sudske odluke.
Radović ne isključuje mogućnost da ona postoji jer, kaže, "svi smo mi ljudi". Ipak, kaže, od "integriteta i kuraži sudije" zavisi da li će odrediti pritvor.
- Stvara se nekad i atmosfera linča na neki način kroz medije, kroz nevladine organizacije... U najvećoj mjeri zavisi od integriteta tog sudije, od njegovog znanja, od njegove stručnosti, od njegove lične kuraži, u konkretnom slučaju hoće li ili neće odrediti pritvor - kazao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNfJq_v-G16c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Za advokaticu Franović Kovačević činjenica da je potrebna kuraž iliti hrabrost sudija da odredi ili ne odredi pritvor, najbolje govori, kako kaže, u kakvoj atmosferi se radi i u kakvom stanju su pravosuđe i društvo.
- Ne bi trebalo uopšte da je pitanje hrabrosti hoće li se prihvatiti prijedlog za određivanje pritvora ili ne. To bi trebalo da bude pitanje struke. Ima razloga nema razloga. Tužilac je obrazložio prijedlog, tužilac nije obrazložio prijedlog. Vjerujem da će pobjeći, ne vjerujem da će pobjeći. To su vrlo jednostavne stvari - poručila je ona.
Emisiju "Dokaz" pogledajte večeras od 22 sata na televiziji E.

Portal ETV

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Kompanija Lidl namjerava sa otvori svoj objekat u Beranama. Ovo je za Portal ETV kazao predsjednik beranske Opštine Đole Lutovac. 
 
- Lidl ostaje pri namjeri da otvori objekat u Beranama. Opština je svoj dio posla završila: obezbijedili smo zemljište, riješili imovinske odnose i formalno predajemo lokaciju investitoru - naveo je on. 
 
Kako je dodao, dalje slijede procedure na strani Lidla — priprema tehničke dokumentacije, izbor izvođača i definisanje rokova. 
 
- Opština je partner u procesu i spremna je da ubrza sve što je u njenoj nadležnosti - saopštio je Lutovac za Portal ETV. 
 
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura. 
 
Cijelokupan iznos uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Lidl otvara objekat u Beranama: Slijedi izbor izvođača radova

Međunarodni dan volontera okupio je u Crvenom krstu Cetinje, volontere i predstavnike Crvenog krsta iz raznih krajeva Crne Gore kao i prijatelje i goste iz regiona.
- Dan posvećen doprinosu volontera i značaju volonterizma za zajednicu, bio je prilika da se zahvalimo svima koji svoje vrijeme i trud nesebično poklanjaju drugima, ali i da odamo priznanje volonterima koji su u proteklih godinu dana bili najaktivniji - saopšteno je iz Crvenog krsta Cetinje.
Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, uručila je priznanja za volonterku i volontera Crvenog krsta Cetinje sa najviše volonterskih sati Nađi Stanojević i Aleksi Vukmiroviću, dok je posebno priznanje za volontera koji je po prvi put učestvovao na akciji dobrovoljnog davalaštva krvi pripalo Bogdanu Staniću.
Pozdravljujuću volontere i goste, Dubak je podsjetila na nemjerljivi značaj svakog volonterskog sata i zahvalila se volonterima što svakodnevno rade za dobrobit drugih.
Priznanja za dugogodišnju uspješnu međunarodnu saradnju,organizacijama iz regiona - Crvenom križu Darda i Crvenom krstu Stari grad Beograd, uručio je sekretar Crvenog krsta Cetinje Božidar P. Drecun.&nbsp;
- Dan volontera je prilika da vam se zahvalim što u sebi i drugima tražite i nalazite dobro, što birate humanost kao način života i što znate da je pomoći drugome najplemenitiji osjećaj - kazao je Drecun.
Zahvalnicu Crvenom krstu Cetinje, u ime Prijestonice Cetinje, uručila je Dejana Dizdar, v.d. sekretarke Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, koja je volonterima uputila riječi zahvalnosti za sve što rade i podršku za svaku buduću aktivnost.
- Za kraj večeri, Crveni krst Cetinje je za volontere i prijatelje organizacije, pripremio posebno iznenađenje – koncert fenomenalnog Bruna Rački, koji se sa svojim bendom „Valovi“ pobrinuo da u sjajnoj atmosferi proslavimo Dan volontera ali i više nego uspješnu godinu za nama - kazali su iz Crvenog krsta Prijestonice.

Proslava Međunarodnog dana volontera u Crvenom krstu Cetinje: Po dobru se dobri poznaju

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, posjetio je 5. i 6. decembra Pljevlja gdje je prisustvovao 12. Međunarodnom turniru prijateljstva za djevojke, koji tradicionalno organizuje fudbalski klub „Breznica“.
Kao organizacija koja daje prioritet mladima i njihovom osnaživanju, Misija je prepoznala rad i uspjehe ovog kluba, pružajući kontinuiranu podršku od 2019. godine za događaj koji okuplja različite ljude iz Crne Gore i regiona.
Ove godine, pored crnogorskih, na turniru su učestvovale i ekipe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Rumunije i Srbije.
- Ovaj događaj je dokaz snage koja se nalazi u raznolikosti – kada se ljudi iz različitih sredina okupe, svi zajedno jačamo - rekao je ambasador Haukas.&nbsp;
Dodao je da prisustvo svih nas prevazilazi uživanje u fudbalu.&nbsp;
- Ovdje smo da proslavimo osnaživanje djevojaka i žena i njihove napore ka uspostavljanju veće ravnopravnosti u sportu - kazao je ambasador.
Tokom posjete Pljevljima, ambasador Haukas se, takođe, susreo sa gradonačelnikom Dariom Vranešom, koji mu je predstavio izazove i potencijale te opštine.&nbsp;
Pored toga, sastao se sa građanskim aktivistima Vasom Kneževićem iz NVO „Da zaživi selo“ i Miloradom Mitrovićem iz NVO „Breznica“, s kojima je razgovarao o najurgentnijim ekološkim pitanjima u Pljevljima i okolini.
- Misija će nastaviti da pruža podršku inicijativama koje promovišu angažman mladih i žena, kao i širu društvenu inkluzivnost - poručuju iz Misije OEBS-a.

Haukas: Kada se okupe ljudi iz različitih sredina, svi zajedno jačamo

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.