Zaposleni u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ nijesu ugroženi isključivo zbog neusvajanja opštinskog budžeta, već zbog gotovo trogodišnjeg kontinuiteta kršenja osnovnih radnih i egzistencijalnih prava, saopštila je Sindikalna organizacija zaposlenih ove ustanove, zahtijevajući hitno razrješenje direktorice Bojane Đačić.
Sindikat navodi da se obraća javnosti jer su problemi u Biblioteci postali trajno stanje, a ne izuzetak, te da pozitivna dešavanja gotovo da više ne postoje.
Istovremeno, sindikalna organizacija Biblioteke izrazila je punu solidarnost sa sindikatima pljevaljskih komunalnih preduzeća – „Čistoće“, „Vodovoda“, „Komunalnih usluga“ i „Lokalnih puteva“, čije je nedavno javno obraćanje ukazalo na posljedice neusvajanja budžeta.
- Za razliku od većine zaposlenih u lokalnim preduzećima, za značajan broj radnika Biblioteke neisplaćivanje ili umanjenje zarada nije nova okolnost, već svakodnevna realnost koja traje gotovo tri godine - poručuju iz Sindikata.
Kako se navodi u saopštenju, zaposleni su u više navrata kažnjavani novčanim kaznama u iznosu od 30 odsto zarade, u trajanju od po četiri mjeseca, dok su u pojedinim slučajevima te kazne, suprotno zakonu, produžavane na šest ili čak sedam mjeseci.
Sindikat posebno ukazuje na, kako navode, paradoksalnu praksu rukovodstva Biblioteke.
- Novčane kazne izrečene zaposlenima evidentiraju se kao prihod ustanove, što otvara ozbiljna pitanja zakonitosti, svrhe i opravdanosti takvog postupanja. Postavlja se pitanje da li su zaposleni kažnjavani kako bi Biblioteka u kriznim trenucima imala novca - navodi se u saopštenju.
Dodaju da pojedini zaposleni danas primaju zarade koje su ispod svakog dostojanstvenog i egzistencijalnog minimuma, što smatraju apsolutno neprihvatljivim za ustanovu kulture.
Učestala kažnjavanja, veliki broj pokrenutih postupaka radi zaštite osnovnih prava zaposlenih, kao i, kako ističu, način upravljanja direktorice Bojane Đačić, doveli su do dodatnog finansijskog iscrpljivanja radnika i ozbiljnog narušavanja funkcionisanja ustanove.
- Odgovornost za ovakvo stanje ne može se više relativizovati niti prebacivati isključivo na neusvajanje budžeta i političke igrice koje nas ne zanimaju - poručuju iz Sindikata.
Sindikalna organizacija apeluje na donosioce odluka da se budžet Opštine Pljevlja hitno usvoji, ali naglašava da to predstavlja samo dio rješenja.
- Smatramo da je hitno razrješenje direktorice JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Pljevlja, gospođice Bojane Đačić, nužan i neodložan korak ka stabilizaciji rada ustanove, zaštiti prava zaposlenih i uspostavljanju zakonitog i odgovornog upravljanja - navodi se.
Zaposleni su, kako ističu, dovedeni do krajnjih granica psihičke, zdravstvene, profesionalne i finansijske izdržljivosti, a dugotrajna izloženost pritiscima, sankcijama i neizvjesnosti ostavila je ozbiljne posljedice po njih i njihove porodice.
Sindikat je pozvao odbornike Skupštine opštine Pljevlja, kao i sve relevantne lokalne političke i društvene aktere, da se bez odlaganja uključe u rješavanje problema u Biblioteci, koje ocjenjuju kao dugotrajne, intenzivne i ozbiljno pravno problematične.
Na kraju, ističu da nemaju namjeru da sopstvene probleme stavljaju iznad problema drugih zaposlenih u opštini, ali da je dalje ignorisanje stanja u Biblioteci neprihvatljivo.
- Zaposleni u JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" nijesu ugroženi samo neusvajanjem budžeta, već kontinuiranim, gotovo trogodišnjim načinom upravljanja ustanovom i odnosom direktorice Bojane Đačić - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat zaposlenih Biblioteke "Stevan Samardžić": Neusvajanje budžeta nije uzrok, zaposleni su ugroženi skoro tri godine

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja pozvala je nadležne lokalne organe i nosioce javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“, ocjenjujući da zbog samovolje i represivnog odnosa direktorica Bojana Đačić treba da podnese ostavku.
U Sindikalnoj organizaciji zaposlenih kažu da je 12. januara, u okviru drugog Dnevnika na RTCG-u, emitovan prilog o problemima sa grijanjem u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima, kao i u drugim ustanovama kulture. Umjesto da fokus ostane na suštinskom problemu – uslovima rada i odgovornosti nadležnih – javnost je, ističu, svjedočila postupku koji je prevazišao granice profesionalno i institucionalno prihvatljivog.
Posebno osuđujuodluku direktorice Bojane Đačić da novinaru Javnog servisa zabrani snimanje u prostorijama ustanove koja je po svojoj prirodi javna. 
- Riječ je o ozbiljnom presedanu: javnom mediju uskraćen je pristup javnoj ustanovi. Takav čin predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti, javnog interesa i odgovornosti prema građanima - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.
Ovo, napominju, nije izolovan slučaj, već dio kontinuirane prakse upravljanja obilježene zatvorenošću, samovoljom i represivnim odnosom prema zaposlenima. 
 - Upravljanje ustanovom kulture ne podrazumijeva arbitrarnu moć, zastrašivanje i kažnjavanje zaposlenih mimo zakona i elementarnih standarda profesionalne etike. Javne ustanove ne funkcionišu kao privatni prostori, niti su zaposleni instrumenti lične moći rukovodioca - ističe se u saopštenju.
Direktorica Đačić je, smatraju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih, i ovim postupkom pokazala ozbiljan deficit u razumijevanju funkcije koju obavlja. 
Podsjećaju da Savjet ustanove nije usvojio njen Program rada, kao ni da Izvještaj o radu nije dobio podršku odbornika Skupštine opštine.
Takođe podsjećaju na veliki broj sudskih postupaka koji se vode protiv ustanove, na prekomjerne i neutemeljene radne naloge, kaznenu politiku prema zaposlenima, kao i na kontinuirani izostanak transparentnosti u finansijskom poslovanju, uključujući ignorisanje zahtjeva člana Savjeta koji se na to odnose.
- Zbog svega navedenog, obraćamo se nadležnim lokalnim organima i nosiocima javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ i odgovore na ključno pitanje: da li je u gotovo tri godine mandata direktorice pokazano dovoljno znanja, odgovornosti i kapaciteta za vođenje jedne od najvažnijih kulturnih institucija u gradu? Kultura ne može da postoji u atmosferi straha, zatvorenosti i samovolje. Ona počiva na slobodi, odgovornosti i poštovanju. Direktorice Đačić – vrijeme je za ostavku - poručuju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“: Nadležni da preispitaju stanje u ustanovi, Đačić da podnese ostavku

Direktorica Narodne biblioteke "Stevan Samardžić" u Pljevljima Bojana Đaćić ponovo je kaznila radnika u ovoj javnoj ustanovi Danka Radovanovića i to novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade, a u odluci nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je učinio ono što mu se stavlja na teret - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih ove biblioteke. Kako se navodi u odluci koju su dostavili medijima, Radovanović - koji je zapošljen kao knjižničar na Dječijem odjelenju - odgovoran je da je od 1. januara 2000. do 11. jula ove godine "očigledno nesavjesno i neodgovorno postupao" na način što je "propustio da provjerava stanje knjižnih fondova kroz kartoteke, inventar i kataloge, vodi statistiku o dnevnom, mjesečnom i godišnjem protoku knjižnih fondova, obavlja i druge poslove iz domena djelatnosti Biblioteke, vrši redovnu kontrolu, nadzor, čuvanje i zaštitu, kao i uredno vođenje evidencije bibliotečkog fonda na Dječijem odjeljenju". - Na osnovu konačnog izvještaja o reviziji knjižnog fonda Dječijeg odjeljenja od 8. septembra, sprovedene od marta do septembra, utvrđeno je da je nestalo, odnosno da je zagubljeno 1.828 knjiga na Dječijem odjeljenju, što predstavlja izuzetno težak propust u radu, drastično zanemarivanje profesionalnih dužnosti i grubo nepoštovanje osnovnih pravila bibliotečke struke, a zbog takvog postupanja u dužem vremenskom periodu NB "Stevan Samardžić" je pričinjena ozbiljna materijalna šteta. Time je izvršio težu povredu - nesavjesno vršenje radne obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora, pa se imenovanom za učinjenu povredu radne obaveze izriče mjera: Novčana kazna u visini od 30 odsto mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u kome je odluka izrečena u trajanju od četiri mjeseca - navodi se u odluci. Iz Sindikalne organizacije zaposlenih su ocijenili da Đačić "na najokrutniji i krajnje bezobziran način nastavlja da ugrožava egzistenciju" njihovih porodica i njih samih. - Nova žrtva samovolje direktorice i, očigledno, nekih ko zna kakvih poriva jeste opet, po ko zna koji put, Danko Radovanović. Kolega Radovanović je ponovo kažnjen novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade. Kažnjen je za nešto što pravo i pravna praksa ne prepoznaju, te samim tim smatramo da je direktorica dala "značajan doprinos pravnoj nauci" - naveli su u saopštenju. Ističu da u odluci o kažnjavanju nema podataka o odgovornosti drugih zaposlenih, njih 15, koji su od 2000. do 2025. godine radili na tim poslovima, kao ni odgovornosti poslovodstva u tom periodu. - Ističemo da u odluci o kažnjavanju nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je Radovanović učinio ono što mu se stavlja na teret i zbog čega je novčano kažnjen - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Postavljaju pitanje odbornicima u Skupštini Opštine Pljevlja da li će nastaviti da podržavaju samovolju "nezakonito i krajnje neprofesionalno ponašanje i postupanje Đačić ili će konačno, kako se već u raznim krugovima po gradu priča, preduzeti nešto i smijeniti je". - Upoznajemo ukupnu javnost da će do izvjesne smjene Đačić značajno naštetiti Biblioteci, kako finansijski tako i u pogledu ugleda. Iako je već nanijela ogromnu štetu, uvjeravamo vas da ta šteta može biti još ozbiljnija. U samom finišu svoje direktorske karijere, Đačić će po svemu sudeći preduzeti neke mjere koje će gotovo sigurno rezultirati novim otkazima zaposlenima u ustanovi - ističu iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Podsjećaju kako je ona, kako navode, na nezakonit i "monstruozan način kažnjavala i otpuštala radnike", te ocijenili da bi "red bio da se pojavi na nekom od dvadeset i kusur ročišta pred Osnovnim sudom u Pljevljima". - A ne da kao do sada izbjegava i odlaže ista. Svakako, ta odlaganja joj više ne prolaze, pa će samo u novembru biti skoro deset postupaka pred sudom u Pljevljima - naglasili su u saopštenju. Troškovi za advokata, kako dodaju, samo rastu. - Advokat uzima novac, a očigledno je da samo pokušava izbjeći ročišta i glavne rasprave. Možda direktoricu Đačić zbog visokog broja procesa pred sudom protiv Biblioteke ipak savjetuju da unajmi cijeli tim advokata, ali ne brinite - biće para da se to plati. Svakako nas kažnjava sa 30 odsto od plate, pa se od tog novca plaća advokat - zaključili su iz Sindikale organizacije zaposlenih NB "Stevan Samardžić" u Pljevljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Odluka o kažnjavanju Radovanovića"><figcaption>Odluka o kažnjavanju Radovanovića(Photo: Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić")</figcaption></figure>

Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić": Đaćić ponovo kaznila Radovanovića novčanom kaznom, razlog nestanak 1.828 knjiga tokom 25 godina rada

Sjednica Savjeta JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja još nije zakazana, niti ima informacija kada bi mogla biti održana, a nakon što gradski parlament 7. aprila nije podržao izvještaj o radu ove ustaove, na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić.&nbsp; Izvještaj o radu Biblioteke za 2024. godinu odbili su da podrže i odbornici iz reda većine – Demokrata i Pokreta Evropa sad, ali i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac, čiji glas je i presudio da izvještaj „ne prođe“. Protiv su bili i odbornici Demokratske partije socijalista. Savjet Biblioteke nakon ovakvog ishoda glasanja može, a ne mora da inicira razrješenje direktorice Đačić. Međutim, kada će sjednica biti zakazana, nema informacija. - Bojimo se da će i ovo, kao i mnogo toga u njenom mandatu, biti „razvodnjeno“ i gurnuto „pod tepih“ kako bi se zaboravilo. Ona ima podršku lokalnih vlastodržaca, tako da će se naći način da se i ovo zaboravi i ne raspravlja o njenoj odgovornosti na Savjetu – ogorčeno je više zapošljenih u Biblioteci s kojima smo razgovarali, a koji su insitirali na anonimnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250415180440_db74fd7b8534cc6e79c22ccf15cc9d2df03aca147b62c2f13eb2c6e2b7db5dd8" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE "> <figcaption>SINDIKAT PROTIV DIREKTORICE: Sa jednog od protesta Foto RTCG</figcaption> </figure>  Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala, kao i ministarka – kao „žena četnik“, odnosno pristalica četničkog pokreta. Nafotografiji je bila sa šubarom sa kokardom na glavi. Osim toga, sa njenog profila na društvenim mrežama objavljen je niz šovinističkih poruka, ali je ona negirala da stoji iza tih objava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415180440_d8cbb188e7262ec881a5c80d095121df5b3f01284f2c89833d24b814b3380d3c" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja Đačić"> <figcaption>Većina odbornika SO Pljevlja protiv izvještaja ĐačićRTV Pljevlja</figcaption> </figure>  Đačić se funkcije opet dokopala prošle godine kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke. - Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je 7. aprila poslanik NSD Božo Jelovac, koji je objasnio da izvještaj o radu Đačić ne podržava zbog brojnih razloga. Kako smo pisali, odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora. Portal ETV tražio je i izjavu Đačić, ali ona nije odgovorila na naše poruke. Pitali smo za komentar i predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša, no i on nas je ostavio bez odgovora. Sindikat pljevaljske biblioteke krajem decembra prošle godine podnio je krivičnu prijavu protiv Đačić i uprave zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, nesavjesnog rada u službi i mogućih drugih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Zapošljene u Biblioteci je posebno naljutilo kada je Đačić u januaru uručila otkaz dugogodišnjoj bibliotekarki Mariji Knežević, a to je i jedan od razloga zbog kojih je Jelovac odbio da podrži njen izvještaj o radu na sjednici lokalnog parlamenta. Njega je posebno naljutilo što joj je otkaz uručen, kako je rekao, na Svetog Savu. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da i slučaj Bojane Đačić pokazuje ozbiljan razlaz u vladajućoj većini, a pogotovo među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno u Novoj srpskoj demokratiji. Dva najuticajnija čovjeka ove stranke u Pljevljima, aktuelni predsjednik Opštine Dario Vraneš i bivši direktor Rudnika uglja Milan Lekić odavno su u otvorenom sukobu. Lekić je u septembru prošle godine čak pokušao da smijeni Vraneša, ali nije uspio. Njihov sukob je tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde da većini u Pljevljima prijeti „budvanski scenario“, odnosno definitivan raskol u NSD-u, što znači i u vladajućoj većini.

Kaćuša Krsmanović

Hoće li Bojana Đačić presuditi pljevaljskoj vlasti?

Na današnjoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja nije prihvaćen Izvještaj o radu JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ za 2024. godinu na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić, a protiv su bili odbornici Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrata i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac.
Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala kao pristalica četničkog pokreta, na kojoj je bila sa šubarom sa kokardom na glavi, ali i šovinističkih objava na društvenim mrežama.
Međutim, prošle godine Đačić se opet dokopala funkcije kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke.
- Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je danas, pored ostalog, poslanik NSD Božo Jelovac.
Odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora.
Ipak, ono što pokazuje i ovaj slučaj jeste da je u Pljevljima ozbiljan raskol među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, a pogotovo u Novoj srpskoj demokratiji.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dolazi iz ove stranke, ali je on odavno u otvorenom sukobu sa najuticajnijim čovjekom NSD u ovokm gradu Milanom Lekićem, bivšem direktorom Rudnika uglja.
Njihov sukob došao je do tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije.
Lekića posljednjih godina prate brojni skandali, zbog čega je prvo smijenjen sa pozicije direktora Rudnika, a onda i sa čela Odbora direktora ove kompanije.
Sve ukazuje da bi u Novohj srpskoj demokratiji vrlo brzo moglo doći do definitivnog cijepanja, slično kao što im se to dogosilo u Budvi.
Izvori Portala ETV iz Pljevalja ranije su kazali da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u.
Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša.
Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu.
Da je i lider partije, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić svjestan da gubi kontrolu u Pljevljima potvrđuje i njegova poruka krajem septembra prošle godine.
- Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u izjavi tada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdqExAkb3b10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

I Božo Jelovac iz NSD protiv Bojane Đačić

Sindikalna organizacija Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“ – Pljevlja saopštila je da direktorica ove ustanove Bojana Đačić već osam mjeseci nema potpisan Ugovor o radu.
To je, kako kažu u toj Sindikalnoj organizaciji, utvrdila Inspekcija rada 12. decembra ove godine, što navodi na zaključak da se postupilo suprotno čl. 30 Zakona o radu.
- Iako je Ugovor o radu prvi dokument koji je trebalo da ponudi direktorici na potpisivanje nakon verifikovanja njenog mandata u lokalnoj Skupštini i nakon njenog razrješenja sa mjesta v. d. direktora Biblioteke na kojem je do tada bila, Milutin Petrović ni do dana današnjeg to nije učinio. Iz tog razloga je i sazvao sjednicu Savjeta još istog dana kada je inspektorka Alisa Purić utvrdila navedenu nezakonitost. Time je još jednom potvrdio naše opravdane sumnje u zakonitost rada Savjeta Biblioteke, njega kao predsjednika i zakonitost rada same direktorice - navedeno je u saopštenju Sindikanlne organizacija Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“.
Pitaju kako je Dragana Srbljanović, računovodstveni radnik u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“, obračunavala platu direktorici osam mjeseci od njenog imenovanja, pa sve do danas, s obzirom na činjenicu da Bojana Đačić nema Ugovor o radu, na koji se može pozvati?&nbsp;
- Na osnovu kojeg dokumenta je utvrđen njen koeficijent za obračun zarade? Кako su definisana njena prava i obaveze? Po sugestiji pomenute inspektorke, navedena pitanja postavljamo Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija, ovom prilikom javno, iako ćemo u što skorijem roku uputiti i formalni poziv njihovoj službi - ističu u Sindikalnoj organizaciji.
U periodu direktoričinog nezakonitog rukovođenja ustanovom, pored, kako kažu, svakodnevnog mobinga koji doživljavaju na svojim radnim mjestima, pet zaposlenih kažnjeno je uslovnim otkazima i novčanim kaznama u iznosu od po trideset procenata od zarade na četiri mjeseca.&nbsp;
Sa oduzimanjem od plate nastavilo se, tvrde u Sindikalnoj organizaciji, i nakon perioda koji je naznačen u odlukama.&nbsp;
Pitaju kojim dokumentom je Milutin Petrović, predsjednik Savjeta Biblioteke, omogućio teror nad zaposlenima u Biblioteci koji traje osam mjeseci?
- Podsjećamo da je na protivzakonit način Bojana Đačić, tada kao v. d. direktora, produžila sebi Ugovor potpisujući ga sa tadašnjim predsjednikom Savjeta Nemanjom Stanimirovićem bez zasijedanja Savjeta, što je takođe konstatovala ista inspektorka i naložila da se „otklone nepravilnosti“. Inspekcija je tada samo ohrabrila i Savjet i direktoricu na dalje nezakonito postupanje - zaključeno je u saopštenju Sindikalne organizacije Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“.
Đačić je za direktoricu Javne ustanove Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima izabrana u aprilu ove godine, glasovima 23 odbornika vlasti.
Ovim izborom, vlast je zanemarila apele i zahtjeve dijela zaposlenih u Biblioteci koji su danima protestovali i ukazivali na, kako tvrde, brojne nezakonitosti u radu ustanove u posljednjih devet mjeseci, mobing i „neumjesne radne naloge“ direktorice.&nbsp;

Sindikat: Direktorica Biblioteke osam mjeseci bez Ugovora o radu

Maksimalan učinak i liderska pozicija na tabeli potvrdili su kvalitet mlade generacije rukometaša „Lovćena“, koja iz kola u kolo opravdava ulogu jednog od glavnih favorita u Telemach Pionirskoj ligi za dječake 2012. godište i mlađi.
Utakmice novog kola odigrane su u Univerzitetskoj dvorani u Podgorici, gdje su se posebno istakli „Lovćen“ i „Sutjeska“, koji su uz „Partizan“ do sada prikazali najviše u ligi i koji i nakon ovog kola imaju maksimalan učinak.
Pod vođstvom trenera Dejana Vukčevića, Cetinjani su ubjedljivo savladali „Budućnost” rezultatom 15:7 (9:4), kontrolišući utakmicu od prvog do posljednjeg minuta.
Nikšićani su upisali pobjede protiv „Mornara 7“ (22:11) i podgoričke „Budućnosti“ (12:10), dok je „Rudar“ iz Pljevalja bio bolji od „Berana 1949“ (23:11) i „Budvanske rivijere“ (22:12).&nbsp;
Učinak rukometaša sa Cetinja upotpunila je i ekipa „Lovćen II“ koja je bila bolja od „Berana 1949“ rezultatom 11:6 (6:1).
Nakon novog kola ekipa „Lovćena“ nalazi se na čelu tabele sa maksimalnim učinkom. Šest odigranih utakmica i isto toliko pobjeda donijeli su Cetinjanima 12 bodova, koliko ima i nikšićka „Sutjeska“. Mladi rukometaši „Partizana“ iz Tivta, uz utakmicu manje, drže priključak sa pet pobjeda iz isto toliko mečeva i osvojenih 10 bodova. Drugi tim „Lovćen II“ zauzima šestu poziciju na tabeli sa šest bodova osvojenih u šest utakmica.

Mladi rukometaši „Lovćena” na vrhu pionirske lige

Teretni brod dug 100 metara nasukao se danas u istanbulskoj opštini Sariyer usljed snažnog nevremena.
Nasukao se u blizini plaže i stambenih jedinica na crnomorskoj obali Istanbula.
Prema internetskoj stranici za praćenje kretanja plovila Marine Traffic, brod je isplovio iz rumunske luke Constanta i trebao se usidriti kod obale Bosforskog moreuza.
Obalna straža Turske je intervenirala kako bi pomogla u izvlačenju broda, prenosi agencija Rojters.

U Istanbulu se nasukao teretni brod dug 100 metara

Američki finansijer i seksualni prestupnik Džefri Epstin jedna je od glavnih tema svjetskih medija posljednjih mjeseci.
Razlog su dokumenti o njemu koje objavljuje Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, a iz kojih se vidi da je bio blizak s brojnim uticajnim ličnostima, poput bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, sadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, kao i da je imao komunikaciju s milijarderom Ilonom Maskom, glumcem Kevinom Spejsijem, supermodelom Naomi Kembel i brojnim drugim poznatim ličnostima.
Iako je široj javnosti poznat kao finansijer, mnogi se pitaju kako je Epstin uspio da stekne ogromno bogatstvo i čime se bavio tokom života.
<h3>Rani život i obrazovanje</h3>
Epstin je rođen i odrastao u Njujorku. Sredinom sedamdesetih godina predavao je matematiku i fiziku u privatnoj Dalton školi u tom gradu. Studirao je fiziku i matematiku na univerzitetu, ali nikada nije diplomirao.
<h3>Kako se obogatio</h3>
Otac jednog od njegovih učenika navodno je bio toliko impresioniran Epstinovim znanjem da ga je povezao sa starijim partnerom u investicionoj banci Ber Sterns na Volstritu.
Za svega četiri godine Epstin je postao partner u toj banci. Do 1982. godine osnovao je sopstvenu firmu – Džej Epstin end ko.
Kompanija je upravljala imovinom klijenata vrijednom više od milijardu dolara i vrlo brzo je postala izuzetno uspješna. Epstin je počeo da troši svoje bogatstvo na luksuz, uključujući vilu na Floridi, ranč u Novom Meksiku, kao i, navodno, najveću privatnu kuću u Njujorku. Istovremeno se družio sa slavnim ličnostima, umjetnicima i političarima.
Koliko je bio prihvaćen u krugovima moćnih ljudi pokazuje i izjava Donalda Trampa iz 2002. godine:
- Poznajem Džefrija već 15 godina. Sjajan tip. Veoma je zabavno biti u njegovom društvu. Kažu čak da voli lijepe žene koliko i ja, a mnoge od njih su mlađe.“
Osim Trampa, Epstin je imao i druge visokoprofilne prijatelje, što ne implicira da su ti ljudi učestvovali u bilo kakvim krivičnim djelima.
Godine 2002. Epstin je privatnim avionom odveo bivšeg predsjednika Bila Klintona, kao i glumce Kevina Spejsija i Krisa Takera, na putovanje u Afriku. Godinu kasnije pokušao je, bez uspjeha, da kupi magazin Njujork zajedno s tadašnjim filmskim producentom Harvijem Vajnstinom, a iste godine donirao je 30 miliona dolara Univerzitetu Harvard.
Epstin je nastojao da čuva privatnost, navodno izbjegavajući javne događaje i večere u restoranima.
Družio se sa ženama poput bivše Mis Švedske Eve Andersson Dubin i Gislejn Maksvel, kćerke izdavača Roberta Maksvela, ali se nikada nije ženio.
Roza Monkton, bivša izvršna direktorica kompanije Tifani end ko, izjavila je za časopis Veniti fer 2003. godine da je Epstin bio „veoma enigmatičan“ i „klasičan ledeni brijeg“.
- Mislite da ga poznajete, a onda ogulite još jedan sloj luka i otkrijete nešto sasvim drugo ispod - rekla je.
<h3>Prvo hapšenje i nagodba</h3>
Prvi ozbiljni problemi za Epstina pojavili su se krajem 2005. godine, kada je policiji na Floridi prijavljeno da je zlostavljao četrnaestogodišnju djevojčicu u svojoj kući u Palm Biču.
Policijska pretraga imanja otkrila je fotografije djevojčica raspoređene po cijeloj kući. Istraga je u narednim mjesecima dovela do podizanja optužnice za seksualno zlostavljanje. Epstin je uhapšen u julu 2006. godine i pušten uz kauciju.
List Majami Herald izvijestio je da je zlostavljanje maloljetnica trajalo godinama.
- Ovo nije bila situacija ‘on kaže – ona kaže’. Bilo je pedeset i nešto ‘ona’ i jedan ‘on’, i sve su ispričale praktično istu priču“ -rekao je šef policije Palm Biča Majkl Rajter.
Kolumnista Majkl Vulf naveo je 2007. godine da Epstin nikada nije skrivao interesovanje za djevojke.
<h3>Kontroverzna nagodba</h3>
Godine 2008. tužilaštvo je s Epstinom sklopilo nagodbu, čime je izbjegao savezne optužbe koje su mogle rezultirati doživotnom kaznom. Osuđen je na 18 mjeseci zatvora, tokom kojih mu je bilo dozvoljeno tzv. „radno oslobađanje“ – 12 sati dnevno, šest dana u sedmici. Nakon 13 mjeseci pušten je na uslovnu slobodu.
Nagodbu je odobrio savezni tužilac Aleksandar Akosta, koji je kasnije, u julu 2019. godine, podnio ostavku zbog pritiska javnosti.
Od 2008. Epstin je bio registrovan kao seksualni prestupnik trećeg nivoa u državi Njujork, što je doživotna oznaka visokog rizika.
<h3>Aktivnosti nakon presude</h3>
Uprkos presudi, Epstin je zadržao luksuzne nekretnine u Njujorku, Palm Biču, na privatnom ostrvu na Karibima i u Los Anđelesu. Nastavio je kontakte s političarima, biznismenima i akademicima s prestižnih univerziteta.
U decembru 2010. godine fotografisan je u Central parku u Njujorku s britanskim princem Endruom Mauntbaten-Vindzorom, što je izazvalo veliku kontroverzu.
Jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Đufri, tvrdila je da je bila primorana na seksualni odnos s princom Endruom dok je imala 17 godina. Endru je optužbe negirao, ali je 2022. godine isplatio višemilionsku odštetu kako bi se parnica okončala.
<h3>Drugo hapšenje i smrt</h3>
Epstin je ponovo uhapšen 6. jula 2019. godine u Njujorku, nakon povratka iz Pariza. Kaucija mu je odbijena i zadržan je u zatvoru Metropolitan korekšn sentar.
Pronađen je mrtav u svojoj ćeliji prije početka suđenja. Zvanični uzrok smrti okarakterisan je kao samoubistvo vješanjem.
<h3>Ko je Gislejn Maksvel</h3>
Nakon Epstinove smrti, u fokusu javnosti našla se njegova saradnica Gislejn Maksvel. Uhapšena je u julu 2020. godine u saveznoj državi Nju Hempšir.
Porota u Njujorku ju je u decembru 2021. godine proglasila krivom po pet tačaka optužnice, uključujući trgovinu maloljetnicima u seksualne svrhe. Osuđena je na 20 godina zatvora.
Tokom suđenja tužilaštvo je tvrdilo da je Maksvel vrbovala i pripremala djevojčice za Epstinovo zlostavljanje. Njena žalba na presudu kasnije je odbijena od strane Vrhovnog suda SAD-a.

Ko je Džefri Epstin, kako se obogatio i ko je njegova saradnica Gislejn Maksvel

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori traži od Univerziteta Crne Gore i Rektora Vladimira Božovića da otkaže najavljeno predavanje prof. dr Gideona Grajfa koje je zakazano za sjutra u 12 sati u Istorijskom institutu Crne Gore.
- Ne sporeći važnost obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i poruka koje taj dan treba da nosi, Bošnjačko Vijeće smatra da najstarija naučno istraživačka institucija u Crnoj Gori i Univerzitet Crne Gore ne može biti domaćin osobi koja je otvoreno negirala Genocid u Srebrenici, relativizovala i umanjivala obim zločina - saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća.
Iz tog Vijeća podsjećaju da je Grajf predvodio komisiju Vlade Republike Srpske koja je suprotno presudama i utvrđenim činjenicama pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, saopštila da se u Srebrenici nije desio genocid.
- Izvještaj te komisije i aktivnosti Grajfa osudili su i uticajni članovi Svjetskog jevrejskog kongresa, ocjenivši ga kao “manipulacijom istinom”, a njemačka Vlada je zbog ovog izvještaja povukla prijedlog da Greif dobije Orden zasluga Njemačke upravo zbog njegovog negiranja genocida - dodaju u saopštenju.
Kako isitču, crnogorsku javnost i rukovodstvo Univerziteta Crne Gore podsjećamo da je crnogorski parlament 2009 i 2021 godine usvojio dvije rezolucije o Genocidu o Srebrenici u kojima je između ostalog potvrđena opredsjeljenost Crne Gore da najoštrije osuđuje svaki pokušaj negiranja ovog zločina, te stoga još jednom poziva rektora Božovića i rukovodstvo Univerziteta da otkažu najavljeno predavanje negatora genocida u Srebrenici.
- Kultura sjećanja ne podrazumijeva gostovanje na Univerzitetu negatora genocida već memorijalizaciju genocida kao obavezu koju je Crna Gora preuzela zajedno sa svima koji su u Ujedinjenim nacijama usvojili Rezoluciju o genocidu - zaključuju u saopštenju.

Tag: bojana-dacic