Profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević sastao se danas u Briselu, u Evropskom parlamentu, s poslanikom EP Tomislavom Sokolom, gdje su razgovarali o značaju evropskih integracija za Crnu Goru te o opasnostima koje prijete od nedemokratskih i antievropskih aktera.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju FCJK-a, posebnu pažnju posvetili su značaju jačanja saradnje između evropskih, hrvatskih i crnogorskih obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija u kontekstu integracije naše države u EU. &nbsp;
- Za FCJK ovaj sastanak ima poseban značaj, budući da gospodin Sokol veoma dobro poznaje prilike u Crnoj Gori i već godinama analizira ključne procese na crnogorskoj sceni, uključujući izazove s kojima se suočava crnogorski kulturni i nacionalni identitet i institucije poput FCJK - ističe se u saopštenju. &nbsp;&nbsp;
Na kraju je, kako se pojašnjava, zaključeno da crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju, pogotovo u perspektivama koje omogućava članstvo u EU.&nbsp;
Profesor Batrićević boravi u radnoj pośeti Briselu i Evropskom parlamentu po pozivu poslanika EP Davora Iva Stiera, koji je domaćin ovogodišnjeg Evropskog Molitvenog doručka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević i Sokol: Crnogorske i hrvatske akademske institucije moraju ostvarivati dinamičniju saradnju

<h2>Portfolio</h2>
Žario je i palio opozicionom scenom do 2020. Doslovno – bio je tu kad su se bačali topovski udari, kamenice, suzavci i palile američke i NATO zastave, štoviše, hvalio se da je učestvovao u ratu protiv Alijanse 1999. godine. Vodio je ljude na Skupštinu kao Viljem Osvajač borce kod Hejstingsa i s agentima ruske vojne obavještajne službe pokušao državni udar 2016. Na izborima 2020. bio je na listi ZBCG koja je cijelu kampanju bazirala na ljubljenju podova i iščlanjenju CG iz Śevernoatlantskoga saveza.
Služi uz skute Aleksandru Vučiću. Njegovo blisko okruženje ima veze s organizovanim kriminalom. Državne institucije samovoljno pretvara u štale. Crnogorski Parlament je više puta opoganio – tuđom zastavom, zagrljajem s ruskim ambasadorom u jeku agresije na nezavisnu Ukrajinu, promjenom loga i na kraju – krajnje očiglednom prevarom prilikom izbora za sudije Ustavnoga suda. Opoganio je najvišu državnu nagradu, falsifikovao prošlost i promovisao ratne zločince.
Neki ga smatraju velikim političarom i pragmatikom. U suštini, Andrija Mandić je destruktivan politički akter, tankog obrazovanja, ali čovjek sklon militarizmu i autokratiji, očigledno talentovan da glumi. Jedino što ga razlikuje od falangističkog bašibozuka tuđih agenata koje predvodi jeste sposobnost da kad zatreba – uhvati vazduha – napravi predah od konstantnog izlivanja nacional-šovinističke radijacije.
<h2>"Evropejac"&nbsp;</h2>
Takav kakav je, Mandić je trenutno, silom čudnih okolnosti – nesposobne opozicije i još nesposobnijih njegovih koalicionih partnera svih dresova, religija i boja, glavna ličnost vlasti u Crnoj Gori. On diktira tempo igre, usmjerava procese, postavlja uslove. Ta pozicija učinila ga je vidljivim i važnim za vanjsku scenu budući da je Crna Gora, kao navodni lider u EU integracijama, država koja se sve češće pominje u svijetu međunarodnih poslova. Kratkotrajna izolacija od strane ambasada Kvinte, a i mnogih drugih EU država postepeno je popuštala. Mandiću je na ruku išao i spoljnopolitički i geostrateški kontekst današnjega svijeta, ali ne može se prenebregavati činjenica da je vrlo agilnim pristupom unutarvladajućim izazovima došao do pozicije koju ima. Ponajbolji analitičar iz regiona koji prati Crnu Goru, Aleksandar Musić, odlično je karakterisao Mandićevu taktiku, utvrdivši da ovaj odlično poznaje i svoje saveznike i svoje konkurente.
"Otvaranje svijeta" prema Mandiću, dovelo je do toga da Rajo, kako ga zovu prijatelji, bude nezaobilazna figura u trenutnim scenarijima međunarodne zajednice o Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Računica</h2>
Evropska unija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, taj glavni trougao onoga što zovemo Zapadom, svjesne su da je pitanje ulaska CG u EU važno pitanje za budućnost same unije, ali i kompletne regije Zapadni Balkan. Za njih je Milojko Spajić odličan lider – jer navodno on i njegova partija slijede njihove instrukcije te da garantuju mir i stabilnost u krhkoj i problematičnoj državi krhke i nestabilne regije, koja bi ipak mogla postati prva naredna članica EU. To što Spajić i partija slijede instrukcije, prevedeno na jezik prakse, znači i da zapadni centri računaju da na njega ostvaruju uticaj a time i uticaj na crnogorsku politiku te zaključuju – ukoliko &nbsp;Mandić počne da pravi probleme s velikosrpskim potezima, uvijek je u pričuvi DPS, koji se od formiranja ove Vlade nudi za tu opciju. Međutim, problem kod zapadnih partnera nastaje u računici da će Mandić uskoro toliko narasti na račun PES da bi nakon narednih izbora koalicija ZBCG u potpunosti preuzela sve ključne poluge vlasti u državi. A zapadnjaci nijesu baš toliko sigurni da bi Mandić bio kooperativan kao Spajić. I tu nastaje „prokletstvo statusa quo“ – ne dirati ovu užasnu Vladu, ne dirati ništa dok se ne završe pregovori oko ulaska u EU. To što radikalne politike narastaju, što jača etnonacionalizam, što istinski proevropska opozicija propada kao imidž neutralnosti Gojka Perovića, stavljeno je po strani.
<h2>„Osigurač“</h2>
Ako je cilj ulaska CG u EU po svaku cijenu, onda se ova računica nekako može progutati. Logika i iskustva međunarodne politike nalažu da se uvijek pripremi "osigurač", alternativni scenario "ako stvari pođu po zlu". Nažalost, „osigurač“, kako ga iščitavamo iz posljednjih ponašanja zemalja Kvinte po pitanju Crne Gore, postao je Andrija Mandić. Na Zapadu su trenutno ubijeđeni da baš s njim treba raditi na "prevođenju na drugu stranu". Kao uspješan primjer navodi se slučaj Dodika koji je skidanjem s crne liste u Americi smirio tenzije u BiH. Navodno, i distancirao sebe od Vučića.&nbsp;
Za Mandića se nadaju da će biti kooperativan i da će njegova uloga u budućnosti biti presudna prilikom ulaska CG u EU. Nešto slično Amfilohijevoj 2006. Za ovu dresuru Mandić bi dobio priliku da bude faktor i u Vladi nakon što CG postane punopravna članica.&nbsp;
<h2>Međutim</h2>
Mandić nije Amfilohije. Za razliku od Amfilohija, koji je iz Srbije optuživan za autonomaštvo, Mandić je marioneta i agent uticaja Beograda. On je produkt srpske duboke države, i nikad, ama baš nikad se neće odreći služenja Beogradu. Drugo i važnije – na Zapadu zaboravljaju ono što su oni nas učili – da se đavo krije u detaljima. A Andrija Mandić je majstor detalja. Svaki put kad govori o ulasku CG u EU kaže kako to neće uraditi savijene kičme. Ako Kvinti nije jasno što to znači – pomoći ćemo im s prevodom. To znači da će Andrija Mandić i s njim Crna Gora postati nova karika u lancu Orban-Fico-Babiš te svih antievropskih aktera u EU. To vam znači da Mandić uopšte ne planira da mijenja svoju velikosrpsku agendu i da, dok ne ispuni svoje zadatke da od CG napravi ekstenziju Srbije, njegova misija neće biti gotova. I vrlo je tačno, ponovo da pomenem Musića, da to Mandić možda neće raditi s čela, već će isturiti nekog Miličića i njemu sličnog mimikrijskog retoričara, ali jednako zaraženog velikosrpskom ideologijom.
<h2>"Svako .... što je priveo"</h2>
Sasvim je jasno da u svijetu postoji toliko problema da master igrače ne može zanimati previše to što jedan četnički vojvoda kao sluga Beograda uništava nacionalne interese zemlje koju je komesarka EU za proširenje uporedila s trećinom Beča, minimizirajući na taj način sve potencijalne nestabilnosti koje CG može proizvesti uniji. Ne zaboravimo da je CG nacionalno heterogena gotovo kao mala Jugoslavija, a da se ta Jugoslavija raspala u krvi. Uz to je NATO članica. Ja sam ubijeđen da trećina današnjeg grada Beča ne bi mogla izazvati ratnu katastrofu – ali za CG nijesam presiguran. I to nijesam rekao ja – to je rekao američki predśednik Donald Trump povodom našeg učlanjenja u NATO.&nbsp;
Pored toga, jasno nam je i da se Zapad ne može baviti problemima crnogorske nacije jer bi njima valjda trebala da se bavi crnogorska nacija, koja je posljednjih 5 godina izložena dekapitaciji. To što zapadni akteri još uvijek ne shvataju da politika kulturno-nacionalne asimilacije na Balkanu može u perspektivi doživjeti ukrajinski scenario, dovoljno potvrđuje ustaljen stav da se Balkan i dalje nedovoljno poznaje iako je posljednjih 30 godina bio u fokusu velikih sila.
<h2>Moguća rješenja</h2>
Crnogorci su nacija u nestajanju. Svakim popisom ih je sve manje. Iako opozicija to ne shvata, njenu snagu drži crnogorska nacija jer ih ljudi trenutno ne glasaju zbog programa, no što nemaju alternativu. To govori dvije stvari. Prvo – da se nezavisno od izbornih utakmica mora sazvati Crnogorski kongres na kome bi se sreli predstavnici svih procrnogorskih političkih partija, duhovnih, kulturnih, naučnih, aktivističkih, medijskih i civilnih institucija, organizacija i udruženja. Tu bi se morali usvojiti strateški dokumenti o izazovima i perspektivama crnogorske nacije u budućnosti te postići konsenzus o religijskoj, kulturnoj i naučnoj agendi po kojoj bi se radilo. Crnogorski kongres morao bi postati vrhovno tijelo crnogorske nacije i glavni centar, stožer njenog okupljanja. Nešto slično ulozi Crkve Srbije za srpski narod. Jer nije važno samo doći do umova, bitna su i srca, kako to kažu Amerikanci.
Drugi korak bi bio dogovor o političko-izbornoj strategiji. Izlazak jedinstvene opozicije u jednu kolonu na izbore 2027. bio bi najveće političko samoubistvo i opozicije i crnogorske nacije. Takvim bi postupkom najjača opoziciona partija i dalje bila najjača opoziciona stranka, a sve ostalo bi moglo biti znatno gore. Vrijeme je da se razmišlja i dogovara o novom pristupu, novim partijama i novim ljudima koji govore rječnikom savremenih tehnologija. To bi dovelo do scenarija koji je do sada djelovao kao nemoguć – identitetski centrizam a politički policentrizam (u više kolona), čime bi se izbjegao monopol jedne partije nad crnogorskim nacionalnim pitanjem.
<h2>Zašto je ovo važno?</h2>
Formiranjem Crnogorskoga kongresa dobili bismo važnog aktera na društvenoj sceni Crne Gore, mnogo važnijeg od sadašnjih političkih partija. I nezaobilazan strateški faktor koji ima snage i da objavi knjigu, obnovi crngorsku crkvu ali i da izvede na protest 50.000 ljudi. Onda će i Kvinta i svi shvatiti da se i mi pitamo.

Andrija Mandić kao evropsko-američki štih: Scenario za crnogorski horor

Crnogorski istoričar Dragutin Papović je u svojoj studiji o istoriji crnogorske filantropije pokazao da se tradicija dobročinstva u Crnoj Gori ne gradi od juče, ona ima bogatu istoriju u našem društvu i svim krajevima naše države. Crnogorska porodica iz Berlina posljednjih godina bila je jedan od najvidljivijih primjera da je to nasljeđe živo i danas.
Njihova pomoć stizala je do najugroženijih, do onih kojima je najpotrebnije, ali i do sportista, navijača te ljudi koji su samo željeli da učine svoje okruženje boljim. Ono što je krasilo njihove akcije ogledalo se u pomaganjima bez naglašavanja, bez uslovljavanja, bez posmatranja ljudi i zajednica kroz vjeru i naciju. Otvoreno, široko i sa jasnom porukom da dijeljenje dobra ostaje jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj se može graditi zajednica.
Zato raduje činjenica što ta porodica nastavlja svoj humanitarni rad, ali ostaje žal što će to biti van Crne Gore.
Nadamo se da će, kad Crna Gora bude bolja, pravednija i uređenija, Crnogorska porodica nastaviti svoju misiju ovđe. A vjerujem i da će takva Crna Gora znati više da cijeni ljude poput njih, ljude koji nijesu tražili ni medalje ni priznanja, već pomagali iskreno i tiho, kako pravi dobrotvori uvijek i djeluju.
Ponoviću nešto što sam članovina crnogorske porodice iz Berlina više puta rekao: njihov rad će ostati ispisan zlatnim slovima u istoriji crnogorske filantropije. 
Posebno im se kao Cetinjanin zahvaljujem na svemu što su uradili za prijestoni grad.

Crnogorska porodica iz Berlina - zlatni primjer filantropije

Za sunovrat koji se dešava u Crnoj Gori od 30. avgusta 2020. nije kriv ni velikosrpski nacionalizam, ni ruski uticaj, ni srpska crkva, ni sva srpska agentura, ni Vučić.
Isključivo su krivi pripadnici crnogorske nacije koji pristaju na kolaboraciju, koji glasaju PES, Uru i Demokrate, koji se laktaju za fotelju, za ambasadorsko mjesto, za direktorat, za članstvo u CANU, za projekat kod rektora Božovića...
Rezultati nekoliko posljednjih izbora i javnoga mnjenja pokazuju da je crnogorska nacija politički najgluplja nacija u Crnoj Gori. Od svih naroda koji žive u našoj državi, Crnogorci u ubjedljivo najvećem procentu ne glasaju partije koje su procrnogorske. I tu leži sva filozofija izbornih kombinatorika.
Kad bi Crnogorci glasali nedvosmisleno procrnogrske partije, balon gadosti od PES-a, Ure i Demokrata bi izdušio kao premijer kad pođe u teretanu poslije premijerskog sata. Kad bi Crnogorci bili pametniji, vojvoda Mandić nikad ne bi bio predśednik Parlamenta i srce ove vlasti.
Dakle, ponavljam, Crnogorci su krivi za sve.

Crnogorci su krivi. I glupi

Preksinoć su u Podgorici navodno državljani Turske i Azerbejdžana izboli nožem Podgoričanina koji srećom nije smrtno stradao. Taj čin, koji je za svaku osudu, još je u izviđanju i zvaničnih potvrda o počiniocima nema.
Međutim, "pravdu" su platili gotovo svi turski državljani nastanjeni u Podgorici budući da su protiv njih organizovane poćere. Svako ko govori turski na ulici ili makar liči na stereotip Turčina izložen je klasičnome lovu uličnih bandi bliskih srpskim partijama u Crnoj Gori.
<h2>Kako je sve počelo i kako je jedan incident prerastao u lov na ljude?</h2>
Prije oko tri sedmice glavni balkanski bolesnik, autokrata i neofašista Aleksandar Vučić priprijetio je Turskoj zbog prodaje naoružanja Kosovu. Rekao je tada taj psiho nešto o neootomanizmu i ispljunuo: Pamtimo! Ko analizira srpske medije mogao je primijetiti da je danima poslije toga antiturski narativ bio konstanta toksične medijske mašinerije iz Beograda. Crnogorski krak velikosrpske politike progovorio je onda kroz usta Nebojše Medojevića koji je (kao i uvijek) iznio netačnu informaciju i upozorio na "100.000 Turaka koji borave u Crnoj Gori" te u stilu AFD-a upozorio državu na "opasnost". Iako su mediji i neki državni organi upozorili da Medojević lažinja i da je u CG prijavljeno 13.000 Turaka, antiturska histerija zahvatila je javno mnjenje i društvene mreže.
U svemu tome dešava se izolovan incident đe još zvanično nije utvrđeno da su nesrećnoga mladića izboli državljani Turske i Azerbejdžana, te se kao tajfun zadiglo litijaško, prosrpsko, BIA mnjenje u Crnoj Gori i doslovno pozvalo na egzodus Turaka iz Crne Gore. Ko poznaje istoriju antisemitizma ne može ne primijetiti istovjetnost ovoga čina s optužbama za ritualna ubistva od strane Jevreja koja su prethodila pogromima jevrejskoga naroda po Rusiji i Istočnoj Evropi krajem 19. i početkom 20. vijeka.
<h2>Zna se ko je pozivao na linč</h2>
Nećemo se praviti nemušti – prosrpske partije u Crnoj Gori koje su bliske Aleksandru Vučiću, njihove mim ekspoziture, armije botova, paravojne formacije pod kontrolom popova srpske crkve, dakle sav litijaški potencijal, upregao se da podgrije atmosferu i izazove opštu nelagodu i paniku, stanje javnoga linča prema cijeloj jednoj etničkoj skupini – turskim državljanima nastanjenim u CG.
Sve ovo se lako i pred svakim sudom može dokazati ako Tužilaštvo Crne Gore hoće da radi svoj posao – u pitanju je bio opšti poziv na lov zaogrnut nekakvim tranjavim, patrijarhalnim i prije svega odvratnim pozivima na zaštitu žena, đece i "naaaroda" od Turaka.
<h2>Zašto se ovo dešava?</h2>
Nameće se pitanje: Zašto ovo sad? Kome je interes? Ni to nije teško kontekstualizovati.
Dobro upućeni diplomatski izvori iz EU tvrde da je gledanje kroz prste Vučiću završena priča. Isto važi i za njegovu poslugu u CG, pogotovo Mandića koji je baš zbog toga prije neki dan imao izliv bijesa u Skupštini. Vučić sada želi pokazati koliki podrivački potencijal pośeduje na Balkanu, naročito u zemlji koja je u NATO i lider u eurointegracijama. Takođe, ovo je i taj "pamtimo" odgovor Turskoj zbog prodaje oružja Kosovu. Iz lokalne perspektive gledano, Vučićeve sluge u CG pored ove glavne direktive imaju dvojak zadatak – pokazati EU partnerima koliko su moćni destabilizovati državu ukoliko budu izopšteni iz vladajućih struktura, a ujedno i izvesti probu mobilizacije u slučaju potrebe. Klasična taktika piromana koji se prijavljuju da gase požar. Takve će refleksije i konsekvence imati ovaj ozbiljan obavještajno-politički manevar teško je zaključiti odmah. Ali je sigurno da: EU neće mirno gledati na Mandića&amp;Co.
Turska definitivno neće dozvoliti da joj se bruka imidž da ne može zaštiti svoje državljane vani, te će i kroz NATO i kroz turske vektore uticaja doći do jače djelatnosti, možda čak i do pritiska na BS da izazove krizu Vlade.
Amerika, odnosno Trumpova administracija koja čvrsto drži do savezništva s Turskom, budući da Turska kupuje ogromne količine oružja iz SAD te igra važnu ulogu u moderaciji Izrael – Palestina, sigurno neće kršiti ruke svome važnom savezniku ukoliko se ozbiljnije umiješa u CG.
<h2>Što smo naučili?</h2>
Iz ovoga smo naučili mnogo. Nema crnogorske policije, nema ozbiljne Vlade, nema instrumenata borbe protiv hibridnih operacija, nema nezavisne Crne Gore trenutno. Turci, ako zatreba, mogu preko noći postati "turci", oni isti "turci" i "balije" koje su progonili Mandićevi saborci iz Sedmoga bataljona, a "balije" opet mogu postati "ustaše" i "Milogorci", i eto građanskih nemira koji samo odgovaraju ranjenome Vučiću.
Zato je vrlo važno početi raditi političku platformu svih suverenističkih snaga i srpskih političara iz Crne Gore koji nijesu Vučićeve sluge kako bi se ovome zlu u koji srpski nacionalizam uvodi Balkan stalo na put.
A građanima Turske - veliko izvinjenje. Stidim se što sam iz iste države kao rulja koja vas je progonila. Stidim se, kao što se stidim šetati Stradunom ili Grbavicom kad znam da su neljudi iz moje zemlje tu prolili krv kao agresori i sluge četničke politike. Takvi ljudi su moju zemlju pretvorili u debelo crijevo velikosrpske politike.
Izvinite!

Pozadina i svrha atmosfere linča

Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavski odlikovao je crnogorskog istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića prestižnom "Medaljom za zasluge u diplomatiji" u znak priznanja za izuzetan doprinos unapređenju češko-crnogorskih odnosa.
Kako navode iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na mreži Iks (X), Medalju i prateću diplomu profesoru Batrićeviću uručila je danas na Cetinju, u kutku „Vaclav Havel“, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, u prisustvu nekadašnjeg ministra vanjskih poslova te zemlje Tomaša Petričeka.
- Ovim činom odato je priznanje višegodišnjem angažmanu profesora Batrićevića na jačanju kulturnih, naučnih i obrazovnih veza između dvije zemlje - ističu u FCJK.&nbsp;
Kao istaknuti promoter češke kulture u Crnoj Gori i havelovskog nasljeđa, Batrićević je jedan od inicijatora otvaranja kutka „Vaclav Havel“ na Cetinju, uvođenja kurseva češkog jezika i kulture, kao i potpisivanja sporazuma o saradnji između FCJK i više čeških univerziteta.&nbsp;
- Tokom proteklih godina ostvario je bogatu saradnju s brojnim češkim institucijama, uključujući Istorijski institut Češke akademije nauka, Karlov univerzitet u Pragu, Jugočeški univerzitet u Češkim Budjejovicama, Forum 2000, Biblioteka Vaclav Havel u Pragu, Praški institut za bezbjednosne studije, te s istaknutim češkim naučnicima i novinarima poput Františeka Šišteka, Matijaša Zrna, Markete Slavkove, Miloša Zelenke i mnogih drugih - navodi se u objavi.
Medalja za zasluge u diplomatiji je jedno od najprestižnijih priznanja koje dodjeljuje Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike.&nbsp;
- Ovim odlikovanjem se nagrađuju pojedinci i organizacije, kako iz Češke tako i iz inostranstva, za izuzetan doprinos razvoju međunarodnih odnosa, jačanju prijateljskih veza i promociji vrijednosti koje zastupa češka diplomatija - kazali su iz FCJK.
Ustanovljena 2018. godine od Vlade Češke Republike, medalja predstavlja najviše nepredśedničko priznanje u oblasti diplomatije.&nbsp;
- Među dosadašnjim dobitnicima nalaze se ugledna imena svjetske diplomatije kao što su Madelin Olbrajt, Karel Švarcenberg, Tomas Bager, lord Džordž Robertson, Havier Solana, Klaus Kinkel - precizirano je u objavi.
Dodjelom ovog priznanja Bobanu Batrićeviću, kako ističu u FCJK, češka diplomatija još jednom potvrđuje dubinu i trajnost odnosa između Crne Gore i Češke, koji imaju tradiciju dugu više od 180 godina, kao i važnost kulturne i naučne saradnje u očuvanju zajedničkih evropskih vrijednosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffcjk_me%2Fstatus%2F1981643669636526590%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP Češke odlikovalo Bobana Batrićevića Medaljom za zasluge u diplomatiji

Predśedniče Milatoviću, da li ste svjesni da ste posthumnim odlikovanjem Rista Radovića (crkovno ime Amfilohije) postali saučesnik u njegovom nasljeđu mržnje prema državi koju predastavljate? Zato vas pitam:
1. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije Crnu Goru zvao fildžan državom? Da li država koja odlikuje takvog čovjeka daje fildžan orden?
2. Da li vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije pripadnike i pripadnice crnogorske nacije upoređivao s volovima, nazivao kopiladima i komunističkim nakotom? Da li je onda Radović odlikovan volujskim ordenom?
3. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije smatrao da su muslimani lažni ljudi, lažne vjere? Da li je odlikovan zbog toga?
4. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije NATO alijansu nazivao Četvrtim Rajhom?
5. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije tvrdio da je zvanični Brisel zlatno tele i promoter sodome i gomore?
6. Da li Vam je poznato da je pokojni Risto Radović aka Amfilohije pozivao narod da ne kupuje koka-kolu i žvakaće gume jer su to američki proizvodi?
7. Da li Vam je poznato da je Risto Radović aka Amfilohije prokleo svakoga ko se okrene od Rusije i da s njega treba da otpadne živo meso?
Vjerujem da ste znali. Isto kao što ste znali da je na Cetinje dovodio Arkana da prebija građane, da je blagosiljao srpske zločine po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, zbog čega je uostalom od dijela stanovništva Crne Gore prozvan "Sotonom". Zato ste ga i odlikovali.
Neka Vas je sramota, 3 puta i 3000 puta.

Upitnik za fildžan predśednika Milatovića

U nacističkoj Njemačkoj ste imali priliku ostvariti "američki san" na nacistički način.
Ako ste bili dobro kotirani član partije i uz to kvalifikovani manuelni radnik, mogli ste uz naklonost upravljačke klike dogurati do ministra.
Danas je u Crnoj Gori isto.
Ako ste bili optuženi za terorizam i veze s GRU sada ste predśednik Skupštine.
Ili - ako ste bili fizijatarka, u međuvremenu ste postali ministarka kulture.
A kad neko nekompetentan počne bistriti o kulturi onda doista možete očekivati svašta, pa i to da na sebe preuzme ingerencije sudstva i tužilaštva.
Posljednja izjava nekompetencije na čelu ministarstva kulture o novinarima (koja se inače sladi paljenju lutke jednog pisca i koja trovanje naroda suzavcem i agresivnost policije ne vidi kao problem), ući će u hroniku bestiđa.
Ovaj presedan i sramota za kulturu - može i "mesarka kulture" - prekršio je svaku normu i okvir koji mu dozvoljavaju zakoni države Crne Gore i ušao u opasnu zonu - motivisanja lova na novinare. Jer kako drugačije tumačiti njenu izjavu u kojoj optužuje novinare za nešto što čak ni ogavni SDT nije stavio u svoju ždanovštinu.
Treba hitno tražiti smjenu ove klasične "gospođe ministarke", skorojevićke moćnice koja želi dresirati slobodu medija.
Vjerujem da je poslije ovoga neće spasiti ni njeni šefovi iz partije, koje zna opanjkavati inostranstvu kad joj nešto nije po volji.
Pitajte Borisa ako ne vjerujete.

Zašto treba smijeniti maserku kulture?

Fakultet za crnogorski jezik i književnost potpisaće sporazum o saradnji s Pedagoškim fakultetom Karlova univerziteta u Pragu.
To je dogovoreno u petak, 17. oktobra, na sastanku profesora i predśednika UO FCJK Bobana Batrićevića i profesora Karlova univerziteta Martina Strouhala, napominju sa FCJK.
Sporazum predviđa zajedničko učešće u programima Erasmus+, razmjenu kadra i studenata, učešće u zajedničkim projektima pod okriljem Evropske unije te učešće u školama crnogorskoga i češkoga jezika kao i pedagoških radionica.
- Kao visokoobrazovna ustanova FCJK ističe značaj ovoga sporazuma pošto će se studenti FCJK kao budući pedagoški radnici moći dodatno edukovati na jednoj od najstarijih i najprestižnijih institucija u Evropi - navodi se u saopštenju.
FCJK, kako zaključuju, nastavlja svoju misiju jačanja obrazovnih i naučnih potencijala te promocije montengristike.

Dogovorena saradnja FCJK i Karlovog univerziteta u Pragu

Na međunarodnoj konferenciji Forum 2000, koja se ovih dana održava u Pragu, izvršni direktor WestBalkanNet-a i član Međunarodne koalicije za demokratsku obnovu (ICDR), Boban Batrićević, učestvovao je na panelu „Religion and the Russian Threat, Yesterday and Today“, organizovanom u saradnji s Bibliotekom Václava Havela.
Panel, održan u utorak, 14. oktobra, u Kongresnom centru u Pragu, okupio je istaknute učesnike iz Ukrajine, Gruzije i Crne Gore, a moderirao ga je Tomaš Sedlaček, direktor Biblioteke Václava Havela. Govornici su bili: Njegova Blaženost Epifanije I, mitropolit kijevski i cijele Ukrajine, Ketevan Chachava, izvršna direktorka Centra za razvoj i demokratiju iz Gruzije, i Boban Batrićević iz Crne Gore.
U svom izlaganju Batrićević je predstavio analizu uloge Srpske pravoslavne crkve u hibridnom djelovanju Rusije i Srbije na Zapadnom Balkanu, s posebnim osvrtom na Crnu Goru.
- Srpska pravoslavna crkva (SPC) je glavni instrument kulturnog i identitetskog preoblikovanja Crne Gore. Djeluje po obrascima i agendi hibridnog djelovanja s krajnjim ciljem dugoročne instalacije srpskog faktora u Crnoj Gori, u okviru kojeg religijska doktrina služi kao platforma za normalizaciju političkog pansrpskog narativa, delegitimizaciju crnogorske istorije, jezika, kulture i državnosti, duhovnu kolonizaciju kroz masovne performativne forme, agresivnu i mitomansku ikonografiju te uvođenje crkve u javne institucije - kazao je on.
Batrićević je podśetio da je Crna Gora nakon obnove nezavisnosti 2006. godine postala prostor na kojem se sukobljavaju evroatlantski i autoritarni interesi. On je istakao da je „snažan uticaj Srpske pravoslavne crkve, zajedno s dramatičnim društvenim promjenama tokom devedesetih godina za vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije, doprinio značajnoj promjeni u nacionalnoj strukturi zemlje tokom te turbulentne decenije, uprkos izostanku većih demografskih promjena“.
Govoreći o ruskom uplitanju, Batrićević je naveo da je „čim je postalo jasno da će Crna Gora pristupiti NATO-u, Rusija aktivirala sve moguće mehanizme za destabilizaciju zemlje“, uključujući pokušaj državnog udara 2016. godine, u kojem su učestvovali tadašnji lideri opozicije Andrija Mandić i Milan Knežević.
- Rusija je nakon neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori prešla na znatno mekši model djelovanja, tako što je koordinaciju ‘preuzimanja’ Crne Gore dala lokalnim predstavnicima Srba koje je finansirala direktno ili preko Srbije. Rusko-srpski faktor u Crnoj Gori se najviše počeo sprovoditi preko Srpske pravoslavne crkve, koja je uz snažnu medijsku i finansijsku podršku srpskih institucija mobilisala građane tokom parlamentarnih izbora 2020. godine. Na tim izborima pobijediće partije koje su 2016. pokušale državni udar, te partije trenutno vladaju Crnom Gorom. Simbolički, da se zna ko vlada Crnom Gorom, vlada formirana 2020. godine formirana je u manastiru pod kontrolom Srpske pravoslavne crkve - podsjetio je Batrićević.
Objašnjavajući zašto je crnogorska nacija ključna meta dugoročnih hegemonijskih projekata, Batrićević je naglasio da je razlog što crnogorska nacija predstavlja posljednju branu projektu ‘srpskog sveta’ u Crnoj Gori i jednu od glavnih u regiji.
- Uz bošnjačku u Bosni i Hercegovini te albansku na Kosovu. Njeno postojanje ugrožava ideološku koherentnost velikosrpskog projekta, hegemoniju SPC kao duhovnog ekskluziviste, političku dominaciju Srbije i antievropsku ideologiju na Balkanu - kazao je Batrićević.
Batrićević je zaključio da je višeslojni uticaj Srbije u Crnoj Gori „od vitalnog značaja za rusku politiku na Balkanu“, jer Moskva „kroz srpski politički, obavještajni, kulturni i ekonomski aparat dobija posrednu ali efikasnu polugu destabilizacije Zapadnog Balkana“.
- Oslanjajući se na vjersku infrastrukturu SPC-a, hibridne političke aktere, obavještajnu penetraciju i kriminalne mreže, Rusija kroz Srbiju gradi paralelnu vlast u Crnoj Gori, čime usporava reforme, polarizuje društvo i kompromituje institucionalni integritet. Operativna ideologija ‘srpskog sveta’, čiji suštinski cilj jeste kulturno, političko i identitetsko ujedinjenje srpskih prostora pod Beogradom, u potpunosti reflektuje model ‘ruskog sveta’ - doktrine koju Kremlj koristi za opravdavanje svojih intervencionističkih politika u postsovjetskom prostoru - naveo je on.
Na kraju, Batrićević je upozorio da se Crna Gora mora posmatrati kao važan bezbjednosni izazov za evropske institucije.
- Crnu Goru danas ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu njenih unutrašnjih političkih problema, već kao aktivni bezbjednosni izazov za evropske institucije - posebno u trenutku kada je u toku novi impuls procesa proširenja EU. Ignorisanje ovih tendencija omogućava nastavak ruskog i srpskog hibridnog djelovanja i potkopava samu ideju evropske suverenosti i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi - upozorio je on.
Nakon panela Batrićević se susreo s ukrajinskim duhovnim liderom i iskoristio priliku da razmijene mišljenja o situaciji s pravosljavljem u Crnoj Gori te poželio pobjedu Ukrajini u ratu s ruskim imperijalizmom.

Batrićević: Crnogorska nacija na meti SPC jer je posljednja brana projektu „srpskog sveta“

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: boban-batricevic