Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić donio je 13 odluka o pomilovanju, a na spisku pomilovanih su studenti, profesori i direktori nekoliko škola, saopšteno je iz tamošnjeg predsjedništva. 
 
Do odluke dolazi dva dana nakon što je Vučić najavio da će pomilovati studente i profesore protiv kojih se vode krivični postupci nakon učešća na masovnim protestima, koji se u protekla tri mjeseca organizuju širom Srbije, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Na protestima se traži krivična i politička odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu, gdje je 1. novembra poginulo 15 ljudi. 
 
Studenti, koji u blokadi drže više desetina državnih fakulteta u Srbiji, zahtijevali su da se zaustave krivični postupci protiv demonstranata koje je policija hapsila na protestima, među kojima je bilo studenata i profesora. 
 
Kako je saopšteno iz Predsjedništva, pomilovano je troje studenata iz Novog Sada - D. B, M. M. i M. K, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice, kao i M. S. iz Žablja. 
 
Vučić je, kako je saopšteno, pomilovao jednog dekana – N. J. iz Niša, i jednog docenta na fakultetu - R. J. iz Novog Sada. 
 
U saopštenju se navodi da su takođe pomilovana četiri direktora škola - B. M. iz Šapca, M. E. iz Bogatića, M. I. iz Šapca, S. M. J. iz Šapca, kao i jedan pomoćni radnik u školi V. M. iz Prokuplja. 
 
Odluke o pomilovanju dostavljene su Ministarstvu pravde radi sprovođenja dalje procedure. 
 
Talas protesta, koji su na ulice izveli desetine hiljada građana, pokrenuo je pad nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice 1. novembra, kada je 15 ljudi poginulo, a dvoje teško povrijeđeno. 
 
Studenti su od vlasti zahtijevali i objavu kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za nesreću. 
 
Oni, takođe, traže i da se procesuiraju svi napadači na studente i profesore na protestima nakon novosadske nesreće. 
 
Vučić je u ponedjeljak kazao da su ispunjeni svi studentski zahtjevi, dok studenti u blokadi nastavljaju proteste. 
 
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je u utorak ostavku, nakon napada na grupu studenata ispred prostorija vladajuće Srpske napredne stranke. 
 
Ostavku je istog dana podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić donio 13 odluka o pomilovanju

Aleksandar Vučić je ključni problem srpskog društva, a Srbija i Crna Gora su danas suspendovane države. Model koji je Vučić primijenio u Srbiji, a riječ je o pravljenju nefunkcionalne države, primijenjen je i na Crnu Goru, i to da bi se pokazalo kako ona ne može bez patrona ili nekakvog vođe - ocijenio je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i jedan od najprogonjenijih intelektualaca u Srbiji Dinko Gruhonjić.
On je u izjavi za Antenu M konstatovao da je Vučićeva SNS zarobila institucije Srbije.
- A isto su uradili njegovi čauši u Crnoj Gori koji izvršavaju zadatke na terenu. Ta zarobljenost institucija i upravljanje sistemom od strane nestručnih a podobnih je dovela do velike tragedije u Novom Sadu, na koju su reagovali novosadski studenti prije dva mjeseca - istakao je on.
On je za Drugačiju radio vezu istakao kako su aktuelni studentski protesti u Srbiji, najmasovniji u savremenoj istoriji Srbije, kao i da skoro nema mjesta u zemlji koje nije u štrajku i blokadi.
- Novoj Sad je, nažalost, epicentar građanskih i studenskih protesta. Razlog je što je 15 naših sugrađana ubijeno državnim zločinom 1. novembra prošle godine kada se na njih obrušila teška nastrešica sa nedavno renoviranog objekta glavne Željezničke stanice u Novom Sadu. Gotovo cijela Srbija je u štrajku, trenutno je u blokadi 90 fakulteta, to je jedan talas koji se kreće kao cunami i koji je potpuno nezaustavljiv - kazao je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, masovnost studentskih protesta i građanske pobune direktno je vezano za činjenicu da su se ljudi oslobodili straha, što je i bilo glavno oruđe uzurupatorskog, kriminalno-koruptivnog režima.
- Još važnija komponenta je to što su ljudi prepoznali strah u režimskim očima, u očima samoproklamovanog vožda Srbije i to je razlog zašto ovakva dešavanja vode ka oslobađanju Srbije - objasnio je Gruhonjić.
Kazao je i da su se studenti ogradili od svih političkih partija, i da imaju svoje zahtjeve od kojih neće odstupiti, te da je riječ o društvenoj snazi koja može da povuče moralnu vertikalu koja je Srbiji neophodna, a ona se tiče razlikovanja elementarnog dobra od elementarnog zla.
- S druge strane, student, srednjoškolci, maturanti, nijesu konzumenti tradicionalnih medija, oni ne čitaju tabloide, ne gledaju Pink ili Happy, ne gledaju realitije, niti su ih nikada gledali. Vjerovatno im je preko glave ono na što su stariji pristali, a to je da o njihovim radnim mjestima se odlučuje samo na osnovu partijske knjižice, a ne na osnovu uspjeha i talenta. Njima je dosta i roditeljske priče da treba da bježe iz Srbije. Oni očigledno ne žele da se povuku bez borbe. Dakle, ovo je njihova borba za sebe - kazao je Gruhonjić.
Upitan zašto na studentskim protestima u Srbiji nema zastava EU, Gruhonjić je rekao da se o suštinskim promjenama ne može govoriti dok ne dođe do pada režima.
- Podrazumijeva se da u ovako zapuštenom društvu kao što je društvo u Srbiji nakon trenaest godina invazije skakavaca u vidu srpske napredne stranke i njihovih satelita da je ovo društvo urušeno na način kako je bilo urušeno i tokom Miloševićeve strahovlade 90-ih godina. Tu ima svašta da se rješava. Tako da, to je stvar o kojoj možemo razgovarati na demokratski i civilizovan način tek kad se oslobodimo onih koji ne žele da razgovaraju uopšte - naglasio je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, Vučić je ključni problem srpskog društva, a građane je ujedinilo to što u Srbiji nema pravde.
- Poruka ovih protesta – “Ruke su vam krvave, odgovaraćete”, znači da student i građani žele pravdu. Vjerujem da svako ljudsko biće ima taj moralni habitus koji je naša unutrašnja potreba da živimo u pravdi. A tolike godine nepravde u kojima ljudi u Srbiji žive su jednostavno produkovali ogroman bijes u ljudima, jedan gnijev koji se sada pretvara u zov slobode - objasnio je Gruhonjić.
Režim Vučića, kako je kazao, isponižavao je svaku oblast društvenog života i svaku profesiju, a naročito represivni aparat, između ostalog, na način što je nestručnim ljudima dato da upravljaju.
- Puno stručnih ljudi je jednostavno moralo da pobjegne iz Vojske Srbije zbog užasnih materijalnih uslova rada, zbog činjenice da su im komandovali koje kakvi koji nemaju pojma o tome kako vojska uopšte treba funkcionisati tako da što se Vojske Srbije tiče prilično sam siguran da na nju ne može da se osloni i da je na kraju krajeva sam doveo do toga kroz upropaštavanje vojske. Slična je situacija i kada govorimo o običnoj policiji - pojasnio je Gruhonjić.
Teška vremena, kako je kazao, ubrzavaju procese, a niko nikada u istoriji nije pobijedio studente.
- Nemoguće se boriti zbog njihove pameti, zbog njihove mladosti, hrabrosti, kreativnosti, profesora i podrške njihovih porodica. Ljudi su dovedeni u situaciju koja je vrlo jasna, imaju mogućnost da biraju - da li će podržati sopstvenu djecu i unuke ili će nastaviti podržavati režim koji želi da im naudi - kazao je Gruhonjić.
Upitan da prkomentariše bojazan da će i nakon Vučića stići neki Vučić, Gruhonjić je kazao da treba sačekati - dan kasnije.
- Mi moramo da sjednemo sami sa sobom i da pokušamo da uredimo sopstvenu državu, ne da izvozimo naše probleme u susjedne države. Da se dogovorimo da se uspostavi ono što nije bilo uspostavljeno do sada, a to je diskontinuitet sa režimom Slobodana Miloševića. Od jogut revolucije i donošenja Miloševićevog ustava iz 90. mi imamo stalni kontinuitet i ustavni kontinuitet sa Miloševićem režimom. I to je generator svih naših problema, a posljedično generator i problema u Crnoj Gori - objasnio je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, bitka za slobodu ostaje samo na građanima, i ne treba očekivati ni podršku ni pomoć od strane velikih sila.
- Moramo poći od predpostavke da u ovom momentu mi nemamo saveznika na Zapadu. To zvuči frapantno, ali je to prosto činjenica. Dakle, moramo da vidimo šta mi možemo da radimo za sebe, a oni će na kraju krajeva, uvijek pregovarati sa pobjednikom, ali će naša pobjeda biti tim jača ukoliko je sami izborimo, a idemo ka tome. I u Srbiji i u Crnoj Gori su procesi počeli i ja se uopšte ne bi iznenadio da se to proširi i na druge zemlje - kazao je on.

Gruhonjić: Vučić je ključni problem srpskog društva, studenti će ga pobijediti

Studenti Pravnog i tehničkih fakulteta okupili su se 26. januara ispred Pravnog fakulteta u Beogradu gdje su blokadom raskrsnice na 15 minuta odali poštu žrtvama nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Okupljeni su nosili transparente "Izvinite što vam smetamo dok nam uništavate budućnost", "Korupcija i manipulacija vaša jedina inovacija" i "Za pravdu ne za pare".
Protesti su organizovani i u Novom Sadu, Čačku i drugim gradovima Srbije.
Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izglasali su blokadu te ustanove.
<h2>U Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve nesreće i psa Donu</h2>
Više hiljada ljudi okupilo se sa ljubimcima u Novom Sadu kako bi odali počast psu Doni koju je 24. januara na protestu u tom gradu pregazilo vozilo Kliničkog centra Vojvodine.
Građani su nosili transparente "Za Donu", "Dosta ste nas gazili", "Dona nije samo pas – Dona je glas svih nas", "Svi psi idu u raj" i "Pravda za Donu".
Okupljeni su u tišini stajali 16 minuta, minut duže za Donu.
Klinički centar Vojvodine saopštio je 25. januara da je vozilo koje pripada toj ustanovi pregazilo psa tokom protesta u Novom Sadu.
- Policija i tužilaštvo preduzimaju sve mjere iz svoje nadležnosti, a javnost će biti obaviještena o daljim koracima - dodaje se u saopštenju te ustanove.
Vozač saniteta se, nakon što je pregazio psa, nije zaustavio, a vozilo nije bilo pod rotacijom, niti je oglasilo sirenu, pokazuju snimci incidenta koji su objavljeni na društvenim mrežama.
<h2>Protestna šetnja u Čačku</h2>
Na poziv studenata i srednjoškolaca, građani Čačka u centralnoj Srbiji okupili su se ispred Fakulteta tehničkih nauka u tom gradu odakle su u protestnoj koloni prošetali do zgrade gimnazije gdje su odali poštu stradilima u padu nadrešnice u Novom Sadu.
Većina čačanskih škola je u blokadi. Sindikat obrazovanja Čačak odbio je poziv za sastanak sa predstavnicima Gradske uprave, kao i predstavnicima Moravičkog upravnog okruga.
Podršku studentima ranije je dalo i oko 200 zdravstvenih radnika iz Čačka, prenijela je Radio televizija Srbije.
<h2>Studenti u Novom Pazaru traže ulazak u zgradu univerziteta</h2>
Studentski plenum u Novom Pazaru jednoglasno je izglasao blokadu Državnog univerziteta u tom gradu na jugozapadu Srbije.
Oni su se na taj korak odlučili nakon što im rukovodstvo Univerziteta 26. januara nije otvorilo vrata i omogućilo da uđu u prostorije fakulteta.
Studenati su se okupili ispred Univerziteta gdje su sa nekoliko stotina građana šesnaestominutnom tišinom odali poštu žrtvama u Novom Sadu i studentu iz Novog Pazara Ernadu Bakanu koji je stradao 2019. kada ga je udario automobil dok je prelazio ulicu na pješačkom prelazu u Beogradu.
Protest i petnaestominutna tišina prvi put su održani i u Beloj Palanci na sjeverozapadu Srbije, gdje su građani blokirali centralnu ulicu.
<h2>Nezavisni sindikat prosvjete nastavlja generalni štrajk</h2>
Glavni odbor Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije (NSPRS) donio je odluku da se potpuna obustava rada, odnosno generalni štrajk u školama nastavlja do ispunjenja zahtjeva.
Sindikat je naveo da, uz podršku studentskim zahtjevima, traže i smjenu Slavice Đukić Dejanović sa mjesta ministra prosvete.
Dio prosvjetnih radnika koji ne prihvata dogovor reprezentativnih sindikata sa Vladom je potpuno ili djelimično obustavio rad u školama 20. januara.
Sa protesta, koji se širom Srbije održavaju skoro tri mjeseca, traži se politička i krivična odgovornost za pogibiju 15 ljudi u padu nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra.
Studenti, koji blokiraju više od 60 državnih fakulteta, zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu.
Traže i sankcionisanje napadača na učesnike protesta koji su uslijedili nakon nesreće i obustavljanje postupaka protiv demonstranata.
Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.
Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da se obustava rada na fakultetima nastavlja do daljnjeg.

Studentske blokade i danas širom Srbije, u Novom Sadu 16 minuta tišine za žrtve i pregaženog psa Donu

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Ovog puta pišem Vam o sudu, presudama, Strazburu i zastavi, a ostavljam prostor i za tačku razno.
Da krenemo, ali obrnutim redosljedom.
Zastava. Đe je? Od 26. decembra prošle godine, zastava koja inače stoji na jarbolu na krovu zgrade, volšebno je nestala. Nema je. Jarbol je tu, ali nje nema. Đe je?
Ajde, i da pretpostavimo da ste je makli jer je dotrajala, vala ste imali dovoljno vremena da je zamijenite. Da ste je ponovo šili i vezli, prali i sušili, bila bi spremna. Konačno, Vi ste dužni da držite državnu zastavu tamo đe treba da stoji. Dakle, đe je?
Idemo dalje.
Da ne bi kupili trunje, kao što ste već mnogo puta uradili, da vam lično uhvatim muštuluk – Ustavni sud odbio je moju žalbu na presudu da nijesam mobingovana u RTCG! Eto! Ali… Imam i jedan dodatak. Kao što sam i ranije govorila, u slučaju ovakvog ishoda, pripremamo žalbu za Strazbur! Ako 'oćete, možete da čestitate. 
I, da… Svoje sudske troškove plaćam ja. A, da vidimo ko plaća vaše? Nešto mi se čini - opet ja?
Ko zbilja plaća sudske troškove, konkretno ovog posljednjeg sudskog postupka protiv Vas i četvoro članova Savjeta? Odmah da vam kažem na mene ne računajte. Dovoljna mi je ova moja sudanija, izbrišite me slobodno. Ne zanima me i neću da plaćam! Dovoljno mi je što, ni kriva ni dužna, plaćam sudske egzibicije generalnog Borisa. Vaše vratolomije su Vaša stvar i ne interesuju me.
Pričaju mi kolege (ako nije tačno - laž čula, laž prenijela) da ste nestali u vidu „lastinog repa“ nakon odgađanja ročišta gdje ste „predmet“ tužbe Vi i kolege iz Savjeta. Ma, je li moguće? Kažu, izašli ste na neki drugi izlaz da bi izbjegli novinare? Ne mogu da vjerujem! Znači, napuštali ste sudnicu trasom - Za Nikšić preko Kragujevca? Tako nešto.
Kažu još - odgođeno ročište jer nije bilo dovoljno prostora da se smjeste svi zainteresovani koji su htjeli da prate sudski proces?
Rado bih onda predložila da sljedeća sudanija bude, recimo, u hramu Hristovog vaskrsenja, ali s obzirom na to da je tamo sad centar političkog i kulturnog života, pretpostavljam da su svi termini popunjeni, pa da vidimo neke druge varijante. Recimo neki Parohijski dom? Ili neki drugi crkveni prostor? Bogu hvala ima se toga dosta, pa da vidite nešto s njima? Znam da imate dobre relacije, pa nešto sredite, da zbog trivije ne očama ovo suđenje. 
Ukazali ste se, u krupnom planu, prije dva dana u prenosu svetosavske akademije na RTCG. E, sad ne znam, da li je prenos bio upriličen jer ste Vi nazočili događaju ili smo uveli vjerski program? 
Dok se to ne riješi, da pređemo na tačku razno. Vidim neke nove emisije i „nova“ lica na RTCG. Sad mi je jasno zašto stalno pominjete modernizaciju i savremene televizijske izraze. Posljednje novo lice koje ste doveli (odnosno ne Vi nego, kako čujem, Mandić lično) starije je od mene tri godine. A, ja uskoro punim 60. 
Bacih pogled na autorski projekat „novog“ lica. Koliko sam skontala iz prve epizode u ovoj emisiji crtamo goste, odnosno radimo njihove karikature i provjeravamo koliko dobro znaju japanski. Što japanski, pitaće neko? Pa zbog našeg predsjednika vlade, on se školovao u Japanu. 
Logično, premijer Spajić je gostovao prvi i briljirao je na japanskom. Ali, ako je ovo stalni koncept emisije, šta sa narednim gostima? Nema druge do da se ranije obavijeste pa neka ta dva tri dana uče japanski. Da se ne brukaju. Šta ćete Vi, ako Vas autor pozove? Mislim, bilo bi očekivano da budete ovjekovječeni jednim crtežom, ali šta ćete za japanski? Jer, znajući kako stojite s maternjim… strah me biće - hara-kiri! 
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Nova lica

Tokom prošle godine zabilježen je kontinuirani rast prihoda budžeta, što je odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji, kao i povećanog životnog standarda stanovništva, dominantno usljed rasta raspoloživog dohotka, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta u prošloj godini iznosili su 2,76 milijardi eura, odnosno 37,8 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na 2023. više čak 188,6 miliona ili 7,3 odsto.
- Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta u prošloj godini, u odnosu na 2023, veći su čak 333,8 miliona eura ili 14 odsto - precizirali su iz Ministarstva.
Kategorije prihoda budžeta koje su u kontinuitetu ostvarivale rast tokom prošle godine su dominantno porez na dobit pravnih lica, na dohodak fizičkih lica, na dodatu vrijednosti, akcize i slično.
Porez na dobit pravnih ostvaren je u iznosu od 214 miliona eura, što je čak 62,7 miliona ili 41,4 odsto više u odnosu na 2023, i 8,3 miliona iznad plana po rebalansu.
Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 88,2 miliona eura, što predstavlja značajan rast od 21,7 miliona ili 32,7 odsto u odnosu na 2023.
- Doprinosi su ostvareni u iznosu od 584,7 miliona eura, što je devet miliona više u odnosu na 2023, dok je porez na dodatu vrijednost u prošloj godini ostvaren u iznosu od 1,22 milijarde eura, što je čak 163,3 miliona ili 15,4 odsto više u odnosu na 2023. - dodaje se u saopštenju.
Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 251,17 miliona eura, što predstavlja 106 odsto plana kapitalnog budžeta za ovaj period, a u odnosu na isti period prethodne godine, njegovo ostvarenje je veće 62,15 miliona ili 32,9 odsto.
- Značajan rast bilježi se i kod prihoda budžeta od akciza, koji su iznosili 368,6 miliona eura, što je 45,5 miliona više u odnosu na 2023. Najveći rast zabilježen je po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate, dok su prihodi budžeta po osnovu akcize na duvan i duvanske proizvode premašili cjelokupnu prošlogodišnju naplatu već u oktobru - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su objasnili da je u prošloj godini evidentiran rast prometa cigareta oko 94 tone u poređenju sa 2023, dok je kod bezdimnih duvanskih proizvoda zabilježen rast prometa za više od milion i po paklica bezdimnih duvanskih proizvoda, što je između ostalog i rezultat suzbijanja nepravilnosti i sive ekonomije na tržištu duvana.
Prihodi budžeta samo u decembru prošle godine iznosili su 257,3 miliona eura, što je u odnosu na isti mjesec 2023. više 3,5 miliona.
Kapitalni budžet u decembru ostvaren je na niovu od 93,91 milion eura, što predstavlja 225,9 odsto plana i u odnosu na decembar 2023. njegovo ostvarenje je veće 33,37 miliona ili 35,5 odsto.
- Tokom prošle godine ostavren je niži deficit budžeta u odnosu na plan i iznosio je 230,9 miliona eura, odnosno na nivou je od 3,2 odsto procijenjenog BDP-a, što je 4,5 miliona niže ostvaranje od planiranog. Takođe, u istom periodu ostvaren je suficit tekuće potrošnje u iznosu od 49,9 miliona eura, što je u poređenju sa planom, koji predviđa ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 34,3 miliona, 15,5 miliona više - precizirali su iz Ministarstva.
Ostvarenjem suficita tekuće potrošnje, kako su zaključili, ispunjava se kriterijum fiskalne odgovornosti definisan Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, odnosno takozvano zlatno fiskalno pravilo, koje definiše da nivo tekućih izdataka i transfera treba da bude niži od tekućih prihoda i donacija, odnosno da se država zadužuje isključivo za potrebe finansiranja kapitalnih pojekata i otplate duga.

Tokom prošle godine prihodovano 188,6 miliona više nego 2023.

Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese, poručio je zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić na sastansku sa Marjanom Šarecom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji.&nbsp;
Izvjestilac Evropskog parlamenta Šarec istakao je da će i u budućnosti pružati podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu, ističući značaj jedinstva i saradnje.
- Postoje teme koje se nikada ne trebaju politički zloupotrebljavati, kao što postoje teme oko kojih se svi činioci društveno-političkog života trebaju ujediniti i zajednički djelovati. Upravo je to slučaj sa evropskim putem. Crna Gora je na dobrom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve i na tom putu možete računati na našu podršku. Da bi se ostvario vaš evropski cilj, od presudne je važnosti da svi djelujemo zajednički, sa mudrošću i jasno postavljenim političkim i društvenim prioritetima. Svi smo dio istog tima, a vaš uspjeh je i naš uspjeh. Pozdravljam brojne uspjehe postignute u prethodnim mjesecima, ali i ističem da je neophodno da nastavite da ostvarujete konkretne rezultate u svim oblastima društvenog života, jer će oni biti presudni za dalje ubrzanje evropskog puta Crne Gore - istakao je Šarec.
Potpredsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo posjetom Šareca, uvjeren da će, kako je rekao, njegova iskrena prijateljska podrška i duboko razumijevanje prilika na Zapadnom Balkanu značajno doprinijeti ostvarenju ključnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Bečić je naglasio da su zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i dobijanje pozitivnog IBAR-a jasan pokazatelj političke odlučnosti i efikasne saradnje crnogorskih institucija u ispunjavanju evropskih obaveza, ali i priznanje naših evropskih partnera za sprovedene reforme.
- Osim što nas dodatno motivišu, ostvareni rezultati nas obavezuju na još intenzivniji rad u narednom periodu, kako bismo ostvarili svoj cilj – zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravno članstvo u EU 2028. godine - istakao je on.
Bečić je istakao da su prioriteti Vlade od početka jasno definisani i vidljivi kroz konkretne rezultate, što, kako je rekao, potvrđuju najviši zvaničnici Evropske unije i godišnji izvještaj o napretku.
- Ubrzanje evropskih integracija, poboljšanje životnog standarda građana i odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioriteti su našeg djelovanja. Rezultati koji su postignuti uprkos zatečenoj institucionalnoj krizi, kadrovskim i normativnim deficitima, kao i decenijama vrjednosno urušavanom sitemu, svjedoče o našoj posvećenosti ovim ključnim temama koje garantuju stabilnost i okupljaju sve građane Crne Gore - naglasio je Bečić.
On je ukazao na rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije zahvaljući, kako je rekao, predanom radu, posvećenosti i međusobnom povjerenju bezbjednosnih i tužilačkih institucija, kao i međunarodnih partnera, ističući da izostanak efikasnosti brojnih sudskih procesa i blagovremenih presuda ostaje značajan izazov.&nbsp;
- Jasno je da u Crnoj Gori više nema zaštićenih i nedodirljivih i da nadležne institucije apsolutno ne interesuje kako se neko zove, kome pripada, kojoj kriminalnoj grupi služi, već isključivo da li je učinalac krivičnih djela. Zato je panika u redovima kriminalnih struktura i strah od reformi koje se sprovede sa ciljem čišćenja od nedozvoljenih uticaja, odnosno ozdravljenja i jačanja kapaciteta policijskih struktura - naglasio je Bečić.
Bečić je kazao Šarecu da postupak prijavljivanja na javni poziv za prijem novih policijskih službenika teče planiranom dinamikom, da je prijavljeno više od 500 kandidata, da su stavljena na javnu raspravu dva važna zakonska projekta kojim se, kako je rekao, drastično pooštravaju bezbjednosni, zdravstevni i drugi uslovi za držanje i nošenje oružja, ali i sankcije za nelegalno postupanje, odnosno izvršenje krivičnih djela po tom osnovu.
Takođe, Bečić ga je informisao da je u okviru akcije “Poštuje život, vrati oružje” do sada u januaru vraćeno preko 1.700 komada oružja i oko 55.000 komada municije, da se kontinuirano spovode akcije ka članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, kao i sa realizacijom drugih mjera koje je utvrdilo Vijeće za nacionalnu bezbjednost.
- Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese. Ovaj trenutak zahtijeva jedinstvo i odlučnost svih društvenih činilaca, jer budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da zajedno gradimo društvo oslobođeno uticaja kriminala i korupcije, zasnovano na vladavini prava i snažnim institucijama - zaključio je Bečić.

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je telegram saučešća predsjedniku Predstavničkog doma Кongresa SAD-a Majku Džonsonu povodom tragične avionske nesreće koja se kasno sinoć po lokalnom vremenu, desila u blizini nacionalnog aerodroma Ronald Regan nadomak glavnog grada Vašingtona.
- U ovim teškim trenucima, naše misli su sa porodicama stradalih kao i sa svima koji su pogođeni ovom tragedijom. Izražavamo iskreno saučešće narodu Sjedinjenih Američkih Država, a posebno porodicama i prijateljima onih koji su izgubili živote. Ovim putem odajemo priznanje i ohrabrujemo spasilačke jedinice koje neumorno rade kako bi pokušale pronaći preživjele i spasile što je moguće više života - naveo je Mandić u telegramu.
Stravična nesreća dogodila se na području Vašingtona kada su se sudarili putnički avion American Airlinesa i vojni helikopter.
Prema prvim zvaničnim informacijama, nesreća se dogodila u trenutku kada je avion prilazio nacionalnom aerodromu Reagan Washington prilikom čega se sudario s helikopterom Sikorsky H-60, poznatiji kao Black Hawk.
Iako još uvijek nije potvrđeno koliko je osoba stradalo, američki mediji izvještavaju kako su do sada iz rijeke izvučena tijela 18 osoba.

Mandić uputio telegram saučešća Džonsonu: Naše misli su sa porodicama stradalih

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Čelnici Vlade Crne Gore pokušavaju, još od drugog studentskog protesta 16. januara, da preko ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kao i njihovih kolega iz srpske BIA, saznaju da li postoji direktna veza između studentskih protesta u Srbiji i neformalne grupe ,,Kamo śutra”, ali i tragaju za informacijama - koja inostrana ekipa savjetuje organizatore.&nbsp; Nakon konsultacija u vrhu parlamentarne većine, ali i informacija koje su dobili od povjerljivih ljudi iz crnogorske i srpske službe, Andrija Mandić, Milojko Spajić, Aleksa Bečić, saglasni su sa ocjenom Aleksandra Vučića da iza studentskih protesta u Srbiji stoji, kako kažu, inostrani faktor koji kreira scenario ,,obojene revulucije”.&nbsp; Iako je ključni target studenstkih protesta u Srbiji, rušenje vlasti Vučićeve Srpske napredne stranke koja kontroliše sve pore društvenog života, politička elita na vlasti u Crnoj Gori strahuje od sindroma ,,spojenih sudova”, odnosno da bi – u slučaju pada Vučićevog režima – neminovno došlo do urušavanja vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125010148_830c06e87691853c439ac22bccd50367e4b70ac5d34c00618b3cd0b1788c8f1a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara"> <figcaption>ZAHTJEVI: Sa studentskog protesta 16. januara(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ANB I SUDENTSKI PROTESTI&nbsp;</h2> Nakon što je neformalna studentska grupa ,,Kamo śutra” zatražila od premijera Milojka Spajića da do 1. februara prezentuje - što je sve Vlada konkretno uradila poslije masakra na Cetinju - u vrhu parlamentarne većine smatraju da je to dio šireg plana. Poslije tog termina, kažu izvori Portala ETV i Televizije E, u Vladi smatraju da će uslijediti novi zahtjev, ovog puta ne za ostavkama Alekse Bečića i Danila Šaranovića, već - javni ultimatum premijeru Spajiću da smijeni funkcionere Demokrata.&nbsp; Prvobitni narativ, koji su širili funkcioneri Demokrata da iza organizacije studentskih protesta stoji ekipa Mila Đukanovića, vlasnici Bemaksa, pa i neki kriminalni klanovi pokazao se apsolutno pogrešnim, neistinitim, ali i politički kontraproduktivnim. Sada su Spajić, Krvavac, i ostali iz PES-a dobili – direktno od Marka Parezanovića iz BIA, ali i od Zorana Koraća &nbsp;- informacije da iz sjenke neki strani eksperti pomažu proteste, pa je promijenjena i taktika djelovanja.&nbsp; <h2>KORAĆ KAO SPAJIĆEV ,,INFORMATOR”</h2> Prema izvorima iz naše redakcije, savjetodavnu ulogu Spajiću oko aktuelne situacije imao je i Zoran Korać, nekadašnji miljenik režima Slobodana Miloševića koji je davne 1996. godine pobjegao iz Srbije u inostranstvo, a ,,skrasio se” u SAD. Poslije nekog vremena je svoje zapadne veze stavio na raspolaganje, prvo Miloradu Dodiku, a potom - kako kažu izvori Portala ETV – Aleksandru Vučiću. Sastajao se više puta i sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125010148_6b70a17aafa84b862037afffc0c7694138fb109c330e2b0cffc280974958e240" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UTICAJ: Zoran Korać"> <figcaption>POSREDNI UTICAJ: Zoran Korać(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Upravo je Korać direktno potvrdio da ekipa Amerikanaca pomaže u organizaciji protesta, uz napomenu da djeluju mimo zvanične američke administracije, ali da imaju izuzetan uticaj u pojedinim moćnim krugovima na Zapadu – kaže izvor Portala ETV koji ima višedecenijski staž u obavještajnom sektoru, još iz vremena državne zajednice Srbija i Crna Gora. &nbsp; Nakon dva sastanka sa ljudima iz obavještajnih službi, u vrhu 44. Vlade Crne Gore smatraju da nije slučajnost što se akcije crnogorskih studenata, iako su znatno manjeg obima i slabije organizovane, u mnogo čemu podudaraju sa onima u Srbiji. Iz srpske BIA dobili su potvrdu informacija da organizatori protesta u Srbiji dobijaju korisna uputstva od iskusnih inostranih, američkih savjetnika.&nbsp; Zato i Vučić ponavlja narativ o obojenoj revoluciji, a ljudi iz BIA su sva &nbsp;ta saznanja prenijeli kolegama iz crnogorske službe. Početkom sedmice Spajić i Krvavac, kao i još nekoliko ljudi iz vlasti, imali su razgovore sa rukovodstvom ANB-a i naložili da pokušaju otkriti i ko stoji iza crnogorskih studenata i koji su im naredni potezi. <h2>AKCIJA U TRI PRAVCA</h2> U vrhu parlamentarne većine postoji strahovanje da će se studentska akcija odvijati u tri pravca koje nije moguće lako zaustaviti niti preduprijediti političke posljedice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125010148_d000263a7178b921d9de1cf5b5b166c444a3dcb64633516e18289d7a6224bd25" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>TEŠKI ZADACI: Ivica Janović, čelnik ANB-a</figcaption> </figure>  Kako su protesti u Crnoj Gori krenuli nakon masakra na Cetinju, pedesetak dana kasnije u odnosu na akcije srpskih studenata, neke ovdašnje studentske akcije praktično su prekopirane od kolega iz Srbije.&nbsp; Zato su čelnici izvršne vlasti, na sastanku održanom prije pet dana u zgradi Vlade Crne Gre, dali nalog novom direktoru ANB-a Ivici Janoviću da njegovi ljudi provjere hoće li se, po ugledu na srpske studente, u protestna okupljanja uključiti i podgorički srednjoškolci.&nbsp; Istovremeno, tražena je provjera da li su neke privatne kompanije, baš kao u Srbiji, odlučile da logistički pomognu studentska okupljanja u Crnoj Gori. Kao treća bitna informacija, traženo je da ANB provjeri je li moguće, preko roditelja organizatora studentskih protesta, uticati na destabilizaciju ekipe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250125010152_e4bdec52e84e0a801405eb54186d544d4d89cfa7fd24f6fcd67fe202b0b7e9a9" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović"> <figcaption>OSTAVKE ILI SMJENE: Bečić i Šaranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MUKE U KARAĐORĐEVOJ 2</h2> Na sastanku održanom u zgradi Vlade, koji je bio neformalnog karaktera, Spajić i Krvavac dali su nalog svim ljudima iz PES-a koji su raspoređeni u državnoj administraciji da naprave procjene, svako u svojem resoru, kako državni službenici i namještenici gledaju na studentske proteste i da li ih podržavaju. Prema nekim prvim informacijama, čelnike PES-a je zabrinula informacija da dio Vladinih službenika sa prilično simpatija gleda na studenstka okupljanja.&nbsp; Sadašnja je procjena da bi nastavak protesta i povećanje broja okupljenih moglo da ima teže posljedice, prvenstveno na stav država Kvinte prema stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, ali i sposobnosti Vlade Milojka Spajića da stvari drži pod kontrolom.&nbsp; - Nakon sastanka u Vladi Crne Gore organizovanog 18. januara, dva dana poslije velikog protesta ispred zgrade MUP-a i Vlade, premijer Milojko Spajić, šef kabineta Branko Krvavac, kao i Spajićev ujak Sreten Kankaraš, saglasili su se da je vlast suviše inertna. Istovremeno je ocijenjeno da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović ne žele da podnesu ostavke i da zbog toga ne treba očekivati da će protesti protiv neodgovornosti vlasti jenjavati – kaže izvor Portala ETV I televizije E iz vrha PES-a. Iako okupljanja u Podgorici djeluju bezazlenije od onih u Beogradu, prve procjene vrha ANB-a je da će studenti, možda već na večerašnjem okupljanju dati rok premijeru Spajiću i Vladi Crne Gore do kada treba, ako neće da daju ostavke, da budu razriješeni Aleksa Bečić i Danilo Šaranović. Kako funkcioneri Demokrata ne žele dobrovoljno otići sa položaja, to otvara prostor za krizu funkcionisanja Vlade i parlamentarne većine. &nbsp;

Tag: blokade