U više gradova u Srbiji večeras su organizovana okupljanja “građana koji se protive blokadama”, a na koje su na društvenim mrežama i u provladinim medijima pozivali predstavnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) tvreći da skup nije stranački, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Skupovi se, između ostalog, održavaju u Paraćinu, Somboru, Boru, Rumi, Bačkoj Palanci, Leskovcu, Kikindi, Kruševcu, Inđiji, Vrbasu, prenosi agencija Beta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priključio se protestima koji su organizovani u Ubu.
“Građani protiv blokada”, “Hoću moju Srbiju nazad”, su neki od transparenata na tim skupovima.
Reporterka N1 navodi da na skupu u Vrbasu okupljeni nose transparente sa natpisima “Hoću život”, “Mir da, blokade ne”, “Miran dan, slobodna Srbija”, balone i srpske zastave.
Prethodne skupove, održane 20. avgusta, zvanično je organizovala nevladina organizacija Centar za društvenu stabilnost.
Vučić je izjavio tada da su okupljanja održana u oko 50 gradova i sela u Srbiji, a da u pitanju “nisu okupljanja protiv "blokadera", već protiv blokada”.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je naveo da su u 49 mjesta u Srbiji održani “skupovi građana koji se protive blokadama” i da je na njima, prema policijskim procjenama, bilo prisutno oko 33.000 ljudi.
Ovi skupovi organizuju se kao reakcija na antivladine proteste koji traju duže od devet mjeseci na kojima se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Studenti koji predvode proteste dodali su i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Smatraju da je to neminovan potez jer “država nije ništa uradila na odgovornosti za nesreću”.
Vlast odbija da raspiše prijevremene izbore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U više gradova Srbije okupljanja građana koji se protive blokadama, Vučić se pridružio protestima u Ubu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je na javnu debatu predstavnike demonstranata, nakon što su u protekle dvije sedmice antivladini protesti građana eskalirali. 
 
Vučić je na društvenoj mreži Instagram objavio da nudi razgovor pred televizijskim kamerama i na svim portalima, na šta su predstavnici studenata odgovorili da će sa njim razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Pozivam predstavnike blokaderskog pokreta da razgovaramo o vizijama, planovima i programima za budućnost i svi zajedno osudimo nasilje na našim ulicama - naveo je Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će sa Vučićem razgovarati kada raspiše izbore. 
 
- Očigledno da nema odgovor na narodni bunt, pa bi sad i da razgovara sa nama koje mjesecima naziva teroristima. O vizijama i programima za budućnost ćemo debatovati, u predizbornoj kampanji, kad raspiše izbore - naveli su studenti Filozofskog fakulteta u blokadi. 
 
Studenti beogradskog Poljoprivrednog fakulteta napisali su „može, kad se raspišu izbori“. 
 
Pravni fakultet u Nišu objavio je - „Raspiši izbore. Nemamo o čemu drugom da pričamo“. 
 
Duže od devet mjeseci u Srbiji traju protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. 
 
Studenti koji predvode proteste dodali su u u međuvremenu i zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. 
 
Vlast, sa druge strane, odbija da raspiše prijevremene izbore.

1250x600

1084x550

Vučić pozvao predstavnike demonstranata na javnu debatu

Student Vladimir Đorđević iz Valjeva, koji je pretučen i uhapšen tokom protesta u tom gradu, danas je poslao video poruku iz bolnice opisujući detalje brutalnog napada.
- Ovako prođete kada izađete na protest da podržite studente i njihove zahtjeve. Krvnički su me tukli, grupa od pet Pribojaca u mom rođenom gradu. Ja sam i tužiocu rekao da sam odrastao sa samohranom majkom i od 13. godine radio za nadnicu, a od 18. godine sam radio dva posla. Niti sam imao vremena, niti društva, niti para da učestvujem u tučama bilo kakvim. Ti momci su me izvrijeđali, pa dva minuta tukli kao strvinu dok nije došao neki inspektor da me podigne - ispričao je Đorđević.
Nakon incidenta je, kako je rekao, prebačen u policijsku stanicu gdje je zbog zdravstvenog stanja povraćao i tražio pomoć.
- Dali su mi je, ne mogu da griješim dušu, ali su me poslije prebacili u zatvor. Na teret mi stavljaju napad na službeno lice, kao i ko zna koliko drugih ljudi koje su po pekarama i taksijima izvlačili - rekao je student, prenosi N1.
Đorđević je posebno naglasio brutalnost koju je vidio tokom hapšenja.

Pretučeni student iz Valjeva: Njih pet me tuklo kao strvinu dok nije došao inspektor i podigao me

Ako se, po preśjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću (NSD), spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću mora štititi, a oni koji traže pravdu moraju hapsiti - današnja vlast je jasno stala na stranu zločina i beščašća, a ne na stranu žrtava. I nije im prvi put - poručili su Cetinjani koji na Kruševom ždrijelu mjesecima protestuju tražeći odgovornost bezbjednosnog sektora za dvije tragedije u tom gradu u kojima je ubijeno njihovih 23 sugrađana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnsd-trazi-da-se-oslobodi-dobrasinovic-koji-je-napravio-spomenik-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osjećaju se, kažu, duboko uvrijeđeno i ogorčeno što preśjednik Skupštine njihov pravedni bunt dovodi u isti kontekst sa veličanjem ratnog zločinca Pavla Đurišića.
- Podsjećamo javnost da Pavle Đurišić nije nikakav heroj, već dokazani ratni zločinac, saradnik okupatora, koljač i izdajnik, čije ime simbolizuje neviđenu sramotu i krvavu mrlju u istoriji Crne Gore. Činjenica da Andrija Mandić, kao prvi čovjek Skupštine, otvoreno staje u odbranu nelegalno postavljenog spomenika takvom monstrumu, dok u istom dahu diskredituje građane koji mirno traže pravdu za ubijene sugrađane, predstavlja moralni sunovrat institucije koju vodi - jasni su Cetinjani.
Njihove blokade, kako su kazali, nijesu politički hir, niti čin destrukcije, već vapaj za pravdom i odgovornošću.
- Vlast koja ćuti i ne preduzima ništa povodom dva masakra, vlast koja obmanjuje javnost i odbija da imenuje i procesuira odgovorne, jeste saučesnik tih zločina. Takva vlast nema pravo da dijeli lekcije o zakonitosti i redu - decidni su Cetinjani.
Ako se, po Mandiću, spomenik ratnom zločincu mora štititi, a oni koji traže pravdu moraju biti hapšeni - to je, poručuju, jasan pokazatelj da današnja vlast nije na strani žrtava, nego na strani zločina i beščašća.
- Mi nećemo odustati. Naša borba nije protiv zakona - naša borba je za život, pravdu i istinu, koje ova vlast uporno gazi. Sve vlasti su prolazne, ali ideje ljudskosti, istine, pravde i slobode su vječne. One su jače od svakog režima i svakog pojedinca koji ih pokušava ugušiti - zaključili su Cetinjani.

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Vlast jasno stala na stranu zločina i beščašća

Sve blokade na teritoriji Srbije i Beograda su uklonjene i sve saobraćajnice su prohodne, saopštilo je danas prijepodne Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP).
Pripadnici MUP su, kako je navedeno u saopštenju, tokom prethodne noći izvršili provjeru identiteta ukupno 339 osoba.
Nije bilo dovedenih lica do službenih prostorija, a podnijeto je šest prekršajnih prijava.
- MUP još jednom apeluje na građane da se uzdrže od bilo kakvih nezakonitih aktivnosti i da ne blokiraju saobraćaj, naročito ne na način koji može ugroziti njihovu bezbjednost i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju - navedeno je u saopštenju MUP-a Srbije.

MUP Srbije: Uklonjene sve blokade, provjeren identitet 339 osoba, nije bilo privođenja

Građanske blokade, privođenja i veliki protest u Užicu obelježili su ponedjeljak u Srbiji. Danas se nastavljaju okupljanja i ušlo se u deveti dan blokada.
Kako prenosi N1, ispred suda u Užicu počeo je protest u 7:30 sati, kada je krenulo i saslušanje juče uhapšenih šest osoba, među kojima su dvojica odbornika, trojica aktivista i jedan profesor.
Kako javlja reporterka N1, prvi će biti saslušan advokat Radovan Novaković, a ostali bi trebalo da budu saslušani na svakih pola sata.
Advokati pritvorenih su, prema riječima reporterke N1, optimisti kada se radi o ishodu današnjih saslušanja.
Pritvorenima, inače, 48-časovno zadržavanje ističe sjutra u 10 sati.
Ovi Užičani uhapšeni poslije protesta preksinoć, a na teret im se stavlja napad na službeno lice.
Oni su bili među onima koji su probili policijski kordon, izašli na magistralu, nakon čega je došlo do sukoba sa policijom.

Deveti dan blokada: Protest u Užicu zbog hapšenja šest osoba

Građani su u ranim popodnevnim satima počeli da postavljaju nove blokade u Srbiji, nakon što je policija tokom prijepodneva uklonila većinu protestnih blokada, uz hapšenje desetina učesnika.
Studenti i građani blokirali su u popodnevnim satima raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i Ruzveltove, ispred zgrade tehničkih fakulteta u Beogradu.
Skup obezbjeđuje saobraćajna policija, i za sada nema pripadnika žandarmerije.
Okupljeni su na ulicu iznijeli klupe, stolice, čak i čiviluke koje su postavili na blokiranoj raskrsnici Beogradske i Bulevara kralja Aleksandra.
Blokirana je i Ustanička ulica, u beogradskom naselju Konjarnik, u blizini okretnice autobusa 31 i 17. Saobraćaj u tom dijelu grada ne funkcioniše, javlja N1.
Građani koji su na kratko popodne držali blokadu kod Trga Republike, prošetali su do Policijske stanice Stari grad. Ispred stanice je izašao kordon policije i potisnuo je građane na trotoar, a pristiglo je i pojačanje policije, javlja N1.
Građani su došli pred policijsku stanicu, jer kažu da je jedan građanin koji je priveden ranije u petak na Starom gradu i dalje u stanici.
Oni su se okupili nešto poslije 15 časova na raskrsnici kod Doma vojske, u blizini Trga Republike. Ubrzo su došli pripadnici Žandarmerije i pomjerili građane sa saobraćajnice. Prema izvještajima televizije N1, policija je legitimisala i privela neke od okupljenih.
Kod Prekršajnog suda u Novom Sadu, osamdesetak kilometara sjeverno od Beograda, traje blokada, zbog hapšenja koja su se dešavala tokom jutra.
Studenti planiraju da nakon što se završi saslušanje jednog od uhapšenih pređu na raskrsnicu kod Futoške pijace, gdje je planirana blokada i gdje su već počeli da se okupljaju ljudi.
U Nišu, gradu na jugoistoku Srbije, građani su počeli ponovo da se okupljaju kod kružnog toka u blizini tržnog centra Delta, javio je niški portal Južne vesti.
Kako javlja Radio televizija Srbije (RTS), na zapadu Srbije je blokiran magistralni put Užice-Zlatibor koji vodi prema Crnoj Gori.
Ranije tokom dana, policija u opremi za razbijanje demonstracija uklonila je većinu protestnih blokada u Srbiji koje su postavljene od ranih jutarnjih sati.
U centru Beograda privedeno je više antivladinih demonstranata, a hapšenja su zabilježena i u Zemunu i na Novom Beogradu u blizini Fakulteta dramskih umjetnosti gdje su privedeni i studenti.
Uhapšen je i profesor tog fakulteta Stevan Filipović, koji je pušten uz prekršajnu prijavu.
Na raskrsnici u centru grada policija je, pored ostalih, privela maloljetnog učenika Matematičke gimnazije, javila je reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE).
Studenti i demonstranti privođeni su i u Novom Sadu.
Studenti Fakulteta tehničkih nauka (FTN) u blokadi Univerziteta u Novom Sadu najavili su 4. jula popodne da će "nenasilno" tražiti od policije da budu uhapšeni u znak protesta zbog uhapšenih kolega i građana u toku prethodnih dana na blokadama.
U toku akcije pod nazivom "Marička", studenti su naveli da će ulaziti u policijska vozila "marice".
- Večeras svi sami idemo i ulazimo u marice! Ako ne žele, opsujte ih. Za to su priveli već stotine ljudi ovih dana - napisali su studenti FTN u objavi na društvenoj mreži X.
Studenti i građani počeli su 4. jula rano ujutru da se okupljaju u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima gdje su na ulice postavljali kontejnere, metalne ograde i druge prepreke.
Reagovale su jake policijske snage koje su uklanjale barikade, a većih incidenata nije bilo jer su se demonstranti po dolasku policije sami pomjerali sa kolovoza na trotoare.
Na "totalnu blokadu Srbije zbog policijske brutalnosti" su dan ranije pozvali studenti u blokadi.
Poziv je uslijedio nakon akcija policije tokom kojih je u noći između 2. i 3. jula u nekoliko gradova uhapšeno skoro 80 studenata i antivladinih demonstranata.
Studenti su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile tokom razbijanja višednevnih blokada kojima se, pored ostalog, traže vanredni izbori.
<h2>"Mobilne blokade"</h2>
Građani i studenti koji su od sedam ujutru blokirali raskrsnicu kod Pravnog fakulteta u centru Beograda, sklonili su se sa kolovoza kada su stigli kordoni policije.
Nakon što je policija uklonila metalne ograde i kontejnere sa ulica, demonstranti su se preselili na drugu lokaciju i nastavili blokadu, javila je reporterka RSE.
I sa tog mjesta sklonili su se kada je stigla policija.
Blokada je nastavljena kod tehničkih fakulteta gdje trenutno nema jakih snaga policije.
Slično je bilo i u drugim djelovima Beograda gdje su demonstranti postavljali kontejnere na ulice, a pratile su ih jake snage policije koje su ih uklanjale.
- Svaki građanski otpor ima smisla - rekao je za RSE jedan od demonstranata Miodrag Jevtić i dodao da je "kriminal je ušao u sve pore društva".
Milijana Bailović navela je da je blokade "nametnula vlast i njihovo nasilje".
- Naša strana nije željela nikakvo nasilje. Nasilje je došlo od njih - rekla je Bailović.
<h2>Privođenja i protesti ispred policijskih stanica</h2>
Veliki broj demonstranata okupio se ispred Policijske uprave na Novom Beogradu zbog hapšenja studenata kod Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU).
Oni su nakon saslušanja u prekršajnom sudu pušteni, a protiv većine su podnijete prekršajne prijave.
Dekan FDU Miloš Pavlović rekao je u obraćanju novinarima da je za 48 sati privedeno osmoro studenata i zaposlenih na tom fakultetu.
On je pozvao na hitan prekid represije i targetiranja studenata i zaposlenih na FDU.
- Naš fakultet se nalazi pod ozbiljnim pritiscima, a naši studenti se osjećaju nezaštićeno - rekao je Pavlović.
Poslije hapšenja učesnika blokada, građani protestuju i ispred policijske stanice u centru grada, a ispred njih je kordon policije.
Neki od privedenih su pušteni.
I u Zemunu je tokom blokada raskrsnica privedeno nekoliko učesnika.
Kako je javila reporterka RSE, prehodno je došlo do manjih verbalnih sukoba između demonstranata i građana koji se protive blokadama, ali većih incidenata nije bilo.
Protestne blokade saobraćajnica su od jutra počele i u Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima.
I tamo su jake snage policije pratile demonstrante i uklanjale blokade.
U Novom Sadu privedeno je nekoliko ljudi, od kojih su neki pušteni nakon saslušanja.
Na slobodu je pušten i opozicioni poslanik u Skupštini Vojvodine Radivoje Jovović koji je uhapšen dan ranije na blokadama. On je noć proveo u pritvoru, a tereti se za remećenje javnog reda i mira.
Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu pozvao je na oslobađanje dvoje studenata tog fakulteta.
<h2>Ministar policije: Efikasni smo i nenasilni</h2>
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je 4. jula da je policija dozvolila okupljanja na određenim lokacijama u Beogradu koje nisu od vitalnog značaja za funkcionisanje saobraćaja, a da tamo gdje postupa - postupa "bez upotrebe suvišne sile".
- Od samog jutra, policija je u stanju pripravnosti, u smislu da smo odredili prioritete - da sve vitalne tačke u gradu funkcionišu normalno - rekao je Dačić za televiziju Pink.
Dačić je osudio nastavak blokada, navodeći da "ugrožavaju normalan život svih građana i funkcionisanje grada".
On je rekao i da je tokom jučerašnjih protesta policija na nekoliko lokacija "koristila službenu palicu", dodajući da se svaki od tih slučajeva dokumentuje.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je tokom blokada širom Srbije 3. jula uveče, legitimisano više od 600 ljudi, od kojih je 19 "dovedeno u službene prostorije policije".
<h2>Vučić: Više policajaca nego učesnika blokada</h2>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je policija tokom jutrošnjih "pokušaja blokada potpuno kontrolisala stvari", a da učesnici "nisu imali nikakvu šansu".
Vučić je za televiziju Pink 4. jula rekao da je bilo angažovano više policajaca nego "onih koji su bili angažovani u maltretiranju građana".
Odao je "veliko priznanje" ministru Ivici Dačiću, direktoru policije Draganu Vasiljeviću i svim policijskim jedinicima širom Srbije koje su, po njegovim riječima, hrabro i zakonito učestvovale u teškom i nezahvalnom zadatku.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pozvalo je građane da se "uzdrže od ograničavanja prava na slobodu kretanja blokadom javnog saobraćaja", navodeći da je u suprotnom policija ovlašćena da preduzima "zakonom propisana ovlašćenja".
U saopštenju Tužlaštva se navodi i da nepoštovanje zakona "implicira prekršajnu ili krivičnu odgovornost".
- Što se tiče teritorije Beograda i najavljenih protivzakonitih radnji grupe građana, Više javno tužilaštvo, kao i osnovna javna tužilaštva pojačala su svoja dežurstva u cilju blagovremenog reagovanja - dodaje se.
<h2>Predstavnici Ombudsmana posjetili uhapšene</h2>
Predstavnici Zaštitnika građana u obavljanju poslova Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) posjetili su 4. jula 12 građana koji su uhapšeni istog dana ranije u toku protesta i blokada.
- Izvršene su posjete policijskim stanicama Stari grad, Zemun i Novi Beograd, kao i Policijskoj ispostavi Novi Beograd 2, i ostvaren je uvid u dostupnu dokumentaciju o licima koja su privedena u navedene policijske stanice tokom proteklih dana - navodi se u saopštenju.
U timu za posjete su bili predstavnici Zaštitnika građana i Кomiteta pravnika za ljudska prava (JUKOM).
Protestne blokade u gradovima širom Srbije počele su pošto su studenti pozvali na građansku neposlušnost nakon protesta u Beogradu 28. juna.
Oni traže raspisivanje vanrednih izbora, uklanjanje kampa iz centra grada u kojem mjesecima borave osobe koje se protive blokadama i puštanje na slobodu studenata koji su privedeni tokom demonstracija 28. juna.
Masovni protesti i blokade fakulteta širom Srbije počeli su nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra, a studenti i građani traže odgovornost vlasti za nesreću.

Srbija: Nove blokade u više gradova, privedene desetine demonstranata

U Srbiji danas su nastavljene protestne blokade ulica, sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih izbora, oslobađanje uhapšenih studenata i uklanjanje šatorskog naselja u Beogradu koje je vlast Srpske napredne stranke (SNS) postavila između zgrada Predsjedništva i Narodne Skupštine. 
 
Kako je javio reporter Radija Slobodna Evropa (RSE), grupa ljudi zaustavila je saobraćaj jutros kod Elektrotehničkog fakulteta, ali ih je policija nešto kasnije uklonila sa puta.
N1 javlja da je tokom noći je ponovo privođeno više studenata i građana. Policija je nastavila sa razbijanjem blokada, a građanska neposlušnost se nastavlja, blokirano je nekoliko lokacija a mnoge linije GSP ne saobraćaju. 
 
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je da su tokom noći privedene 72 osobe sa blokada, kao i da je izvršena provjera identiteta za 976 učesnika. 
 
MUP je naveo da je u prethodna 24 sata u Srbiji održano 117 neprijavljenih skupova i 87 blokada saobraćaja, od čega u Beogradu 68 na 71 lokaciji. 
 
- Incidenti su zabilježeni u Zemunu, Nišu, Novom Sadu i Valjevu, gdje je određeni broj osoba priveden zbog narušavanja javnog reda i mira i počinjenih krivičnih djela, pri čemu je policija postupala u skladu sa zakonom - saopštio je MUP. 
 
Akademska organizacija Studenti u blokadi pozvala je na građansku neposlušnost nakon mitinga 28. juna u Beogradu. 
 
Najveći dio studenata u maju je zatražio nove izbore, nakon što je organizovao velike demonstracije i blokade fakulteta širom države zahtijevajući krivičnu odgovornost vlasti zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra.

Hapšenje studenata i građana se nastavlja: Blokirane pojedine ulice, više linija GSP ne saobraća

Građani i studenti u više gradova širom Srbije već dva dana oganizuju blokade ulica i raskrsnica, ali, iako su do kasno noćas mnoge ulice bile blokirane, saobraćaj je u Beogradu uglavnom normalizovan, ali ne u svim djelovima grada.
Tako je fizička blokada na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Beogradske ulice koja je sinoć uspostavljena, i dalje u toku, te je saobraćaj u ovom delu grada onemogućen.
Kako se vidi na snimku, kontejneri i metalne ograde postavljena su na sva četiri ulaza, te je saobraćaj potpuno onemogućen u ovom dijelu grada.
Ovog jutra, negdje oko 6:15 sati, došlo je do pokušaja razbijanja blokada. Nepoznata osoba pokušala je da skloni blokadu, tačnije kontejner, ali su ga okupljeni koji su stražarili čitavu noć spriječili u tome.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnovarsonline%2Fstatus%2F1939909253050831187%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939909253050831187%7Ctwgr%5Eef6f316df30ba90c47ecb9f7cfb1958395fa46bc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Inače, na više lokacija u gradu sinoć su bile postavljene fizičke blokade, ali su one tokom noći ili razbijene, ili su ih građani sami uklonili.&nbsp;
Od nedjelje uveče na ulicama Beograda prisutan je veliki broj policajaca i žandarmerije koje razbijaju blokade.
Osim raskrsnice kod Pravnog fakulteta, blokirana je i Ulica Kraljice Marije, u čijoj blizini se nalazi Mašinski fakultet.&nbsp;
Kako javlja reporter Nova.rs, prevrnuti kontejneri nalaze se na nasred kolovoza, zbog čega više autobusa čeka jer ne može da prođe. Ulica je potpuno zatvorena, a autobusi koji saobraćaju ovom trasom idu drugom. Od jutros je blokirana i raskrsnica Jurija Gagarina i Gandijeve, zbog čega tramvaju i autobusi stoje u mjestu.
Slična situacija je i u Ulici Kraljice Marije, koja je sa svih strana „ograđena“ i blokirana prevrnutim kontejnerima.
Kako javlja reporter Nova.rs, studenti neprestano postavljaju kontejnere, dok ih komunalni radnici odnose.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSspNbg%2Fstatus%2F1939923429672542709%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1939923429672542709%7Ctwgr%5E8c4e219e89d04e31be65529c3e53df2d28dbf432%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Širom Srbije građanska neposlušnost: Kontejneri i metalne ograde na nekoliko lokacija u Beogradu, pokušaj probijanja blokade kod Pravnog fakulteta

Još dvoje studenata uhapšeno je u Srbiji dok traju blokade u više gradova nakon jučerašnjih incidenata na protestu na kojem su se čuli topovski udari, letjele baklje, upotrijebljen biber sprej, bilo privođenja, a kordoni policije potiskivali građane.
Pošto su nastavljena hapšenja danas je isprva organizovan skup ispred beogradske Palate pravde u Beogradu i „fizička blokada“ u Zemunu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvjt-uhapseno-jos-dvoje-studenata-zbog-krsenja-ustavnog-poretka-ukupno-osmoro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kasnije je najmanje 10 lokacija blokirano u Novom Sadu, a građani su, kako javlja N1, prošli pored sjedišta SNS-a, a tu su bačene kamenice i razbijen izlog.
Blokade se odvijaju i u Subotici, Zrenjaninu, Rumi... Blokirana su i tri kružna toka u Čačku, a građani, kako javlja N1, planiraju da ostanu do jutra.
Građani su blokirali put u beogradskom naselju Miljakovac, Autokomandu. Blokirana je i raskrsnica bulevara umjetnosti i Milutina Milankovića na Novom Beogradu.
Građani koji su bili na protestu kod Palate pravde su blokirali i most Gazela.
Kako javlja N1, policija u opremi za razbijanje demonstracija bila raspoređena u ulicama u okolini Palate pravde gdje je nešto prije 20 sati počeo protest.

Uhapšeno još dvoje studenata, blokade širom Beograda, Novog Sada, Subotice, Čačka, Zrenjanina...

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: blokade