Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković smatra da je današnja blokada željezničkog saobraćaja nezakonita i pozvala je radnike koji štrajkuju na razgovore i pregovore.
Bošković se obratila medijima nakon što je jutros u devet sati grupa radnika Željezničke infrastrukture blokirala željeznički saobraćaj, a koji su od uprave preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bošković je na početku uputila izvinjenje građanima koji, kako kažu, nijesu ničim zaslužili takav tretman. U pitanju je, navodi, nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca.
- Zašto je izabran špic turističke sezona za ovo diverzivno odjelovanje, to prepuštavam javnosti da procijene. Svaki zahtjev ovih zaposlenih za razgovor i pregovor je bio prihvaćen. Na sastancima im je obećano i povećanje zarade, i prihvatanje uslova, i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec, a ne kao do sada kroz preraspodjelu radnih sati - rekla je ona.
Kaže da ti razgovori nisu mogli uspjeti iz razloga što su oni nastupali ultimativno i zahtijevali da svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni.
- Međutim, u zahtjevima je bilo čak i zahtjeva koji su rezultat diskriminacije, kako su oni naveli, u periodu 2009. do 2019. godine. Kako tada ni na koji način nisu istupali, tako nisu ni organizovali bilo kakvu obustavu po saobraćaja. Vrlo je važno naglasiti da Željeznička infrastruktura ima 800 zaposlenih, potpisnika u ovom slučaju imamo 85. Od tih 85 nisu svi učestvali jutros od onih koji su potpisani u ovoj nezakonitoj obustavi saobraćaja. Ja ih ovim putem pozivam na razgovore i &nbsp;pregovore, ali nikako na ultimativno ucjnjivanje - navodi ona.
Bošković dodaje da su radnici dobro upoznati da povećanje zarada ne zavisi samo od nadležnosti menadžmenta.&nbsp;
- Menadžment je strpljivo preduzimao sve da do ovog scenarija ne dođe i o svemu obavijestio nadležne organe. Ovim putem ih takođe pozivam da prekinu ovo diverzivno djelovanje kojim nanose ogromnu štetu državi Crnoj Gori - kazala je ona.
Ona ističe da od njih ne zavisi kada će početi pregovore.&nbsp;
- Sve što bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, na taj način će se i tretirati - poručila je Bošković.
Kaže i da nijedan element Zakona o štrajku nije poštovan, te da nije ispoštovano organizovanje minimalnog procesa rada. Tvrdi da veliki dio zaposlenih ne podržava njihove zahtjeve.
Bošković je saopštila i da su obavijestili prevoznike koji su organizovali autobuse za sve putnike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bošković o obustavi željezničkog saobraćaja: Nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca, pozivam ih na pregovore

Oni koji su blokirali državu sad drakonskim zakonskim mjerama namjeravaju odblokirati saobraćajnice. Ne može se reći da je iznenađujuća namjera vlasti o, kako su izvijestili mediji, oštrim kaznama koje su suštinski usmjerene prema Cetinjanima i drugim građanima koji mjesecima traže pravdu za svoje ranjene i ubijene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je još jedna poruka prvoga pendreka Crne Gore, i to ovoga puta prijeteća, da se vratimo „normalnome životu“. Životu u kojem je normalno da vlast ćuti pred brojnim pitanjima koja im je uputila javnost povodom nerasvijetljenih masovnih ubistava na Cetinju.
Vlast koja je zatvorila sve saobraćajnice, izbrisala Crnu Goru s turističke mape svijeta, koja je zatvorila i nebo iznad Crne Gore, koja je bagerima razgrtala put kojim je nasilno trebalo da prođe crkveni poglavar tuđe države itd. - takva vlast sad želi visokim novčanim kaznama oćerati s ulice one koji pravdu traže baš tu, na ulici, jer u institucijama pravde za Crnogorce nema.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-ko-ima-pravo-da-porodici-zrtava-zabrani-da-trazi-odgovornost-i-misli-da-cemo-pognuti-glavu-dok-se-uvodi-policijska-drzava-kroz-izmjene-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozivamo vlast da se dozove pameti i da najavljenim mjerama ne demonstrira silu, jer novčanim kaznama ne mogu zastrašiti one koji su izgubili svoje najdraže. Ne okupljaju se građani na Kruševu ždrijelu iz hobija, ni da bi posmatrali zalazak sunca dok kolone automobila čekaju. Oni su tu da pošalju poruku da se neće vratiti normalnome životu koji nam nudi ova vlast.
Pozivamo i opoziciju da se konačno suoči s brutalnošću kojom vlast uništava sve što je bilo vrijedno u ovoj zemlji i da toj brutalnosti pruži odgovor kakav se od njih već punih pet godina očekuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kako režim trenira strogoću

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da radovi na Trgu Nikole Pašića kasne, između ostalog, i zbog toga što je taj prostor zauzet šatorima, odnosno zauzet tzv. "Ćacilendom".
Šapić je na konferenciji za medije priznao da se kasni sa radovima na izgradnji kružnog toka i uređenju Trga Nikole Pašića, prije svega jer je taj prostor blokiran. Gradonačelnik nije precizirao ko blokira plato ispred Doma Narodne skupštine, ali je odranije poznato da su se tu "ulogorile" pristalice predsjednika Aleksandra Vučića.
- Da li ovdje, evo recimo, baš ispred ovog objekta, da li možemo normalno da prođemo? Ne možemo zato što je zatvorena ulica. Zato što su oni koji su blokirali ulicu zatvorili i njih niko ne može da pomjeri. I isto kao što su ovi drugi pozatvarali pola grada prethodnih šest mjeseci i to je jedan od glavnih razloga zašto mnogi radovi kasne - rekao je Šapić.
Rekao je da mu smetaju "i jedni i drugi" koji blokiraju ulice i, kako je rekao, normalan život Beograđana.
Gradonačelnik je podsjetio i da su kocke koje su dovezene na Trg Nikole Pašića kao materijal za popločavanje trotoara, morale da se sklanjaju zbog mitinga.
- Pa skloni kocke jer ima miting da se ne gađaju kockama, pa vrati kocke. Pa skloni kocke, pa vrati kocke. Pa 16 puta skloni, pa vrati, ali kada ih sklanjamo treba nam dva dana da ih vratimo. Četiri puta, dva dana, osam dana. Prosto da znate. A onda, ako se ne sklone u dva sata, onda ide po mrežama: "Ostavio Šapić kocke da se gađaju" - ukazao je Šapić.
Stoga nije želio da licitira rokovima za završetak radova na Trgu Nikole Pašića, ali je podvukao da će cio taj prostor biti uređen u narednom periodu. To uključuje i Ulicu Dragoslava Jovanovića koja će, kako je objasnio, dobiti novi završni sloj asflata kada budu asfaltirane sve saobraćajnice i na samom Trgu Nikole Pašića.
Šapić je podsjetio i da je u toku izgradnja podzemne garaže u Vlajkovićevoj ulici koja bi, kako je naveo, trebalo da bude otvorena na jesen, a odmah poslije toga krenuće uređenje arheološkog parka iznad nje, u kom će biti izloženo sve ono što su arheolozi pronašli za vrijeme radova.
Odgovarajući na pitanja novinara o uzurpaciji Pionirskog parka, Šapić je rekao da je protiv svakih blokada i da nema razloga da se više ponavlja.
Ponovio je ranije iznijeti stav da je čak i revolucija, kojoj se inače protivi, bolja nego ovo "toksično ubrizgavanje otrova u krvotok ove zemlje".
<h2>Nije se odustalo od kružnog toka na Trgu republike</h2>
Šapić je demantovao navode Centra za lokalnu samoupravu da se od kružnog toka na Trgu republike odustalo, ističući da će taj projekat biti realizovan onako kako je prvobitno najavljeno.
Granitne kocke koje se trenutno uklanjaju sa kolovoza neće ići u otpad, objasnio je gradonačelnik navodeći da će one biti uskladištene u "Putevima Beograda" i ponovo upotrebljene na drugim projektima u gradu.
Kolovoz će ubuduće na Trgu republike biti asfaltni, osim na kružnom toku gde će ostati granitne kocke, ali na adektvatnoj podlozi kako ne se ne bi više klatile i propadale.
- Beton mora, kako su mi objasnili, da se pusti da se suši mjesec dana, pa onda se to sve pomjera (rokovi, prim. N1), ali pošto ne možemo odjednom sve, da ne bi zagušivali saobraćaj, radiće se u tri dijela, to je onda tri puta po 20 dana - rekao je Šapić.&nbsp;
Od kružnih tokova kod hotela Balkan i Igumanove palate na Terazijama jeste se odustalo, jer su nadležni procijenili da bi oni bili prevelik rizik zbog podzemnih prolaza, podsjetio je Šapić.&nbsp;
Najavio je i da će uskoro biti rekonstruisan podzemni prolaz na Zelenom vijencu, dok će se sa obnovom prolaza Bezistan, nakon što su rešeni imovinsko-pravni odnosi, krenuti naredne godine.
Šapić je naglasio da bi obnova centra grada - odnosno cijelog prostora od Trga Nikole Pašića, preko Terazija do Trga republike - trebalo da bude gotova 1. septembra.

Šapić kritikuje Ćacilend: Ne možemo da izvodimo radove, njih niko ne može da pomjeri

Građani Cetinja su u 17 sati i 26 minuta započeli tročasovnu blokadu saobraćaja na Kruševom ždrijelu. Ovo je, kako su juče najavili, radikalizacija dvomjesečnih blokada kojim zahtijevaju odgovornost nadležnih za dva masakra koja su se desila na Cetinju - a koje nadležni uporno ignorišu. Vesna Pejović koja je u Medovini, 2022. godine, izgubila kćerku Natašu Martinović i dvoje unučadi Marka i Mašana rekla je da se sa magistrale neće povući dok se ne utvrdi odgovornost.&nbsp; Ukoliko institucije nastave da ćute, kažu okupljeni, protesti bi mogli biti dodatno radikalizovani.&nbsp; Oni smatraju da je loše sprovedena istraga nakon prvog masakra 2022. godine doprinijela zločinu koji se dogodio u januaru ove godine.&nbsp; Građani Cetinja ističu da blokade nijesu vid pritiska ili opstrukcije već način da se njihov glas konačno čuje. Ne traže, kažu, ništa više osim pravde i odgovornosti za nedužne koje su izgubili.&nbsp; Ali, dok ne dobiju odgovore s puta se neće skloniti.&nbsp; - Da odgovorni odgovaraju, da dođu i oni pred sud za ona djela što su napravila, što su monstrumu dali oružje. Da su radili kako treba do ovoga ne bi došlo, pogotovo do ovoga zadnjeg - kazao je u izjavi za novinare Bato Pejović, otac stradale Nataše Martinović, i đed Marka i Mašana, 2022. godine u Medovini.&nbsp; On je dodao da će na tom putu stojati do daljnjeg. - Za našu đecu, da se ovo nikada više ne ponovi - poručio je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505170532_94dfe3b8d4cf13e4c21a1c7ee18ca2dbc5e8f65c76c8a2c499060b756492b39d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505170532_94dfe3b8d4cf13e4c21a1c7ee18ca2dbc5e8f65c76c8a2c499060b756492b39d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Današnja blokada je gtrajala od 17.26 do 20.26 sati, a kako su juče poručili, ukoliko vlast nastavi da ih ignoriše - ići će na još oštriju radikalizaciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradikalizacija-protesta-blokada-krusevog-zdrijela-sjutra-tri-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni su, prije četiri dana, blokade produžili do 19.26 sati, a tada je stranica „Podgorički vremeplov“ objavila da će zapravo trajati do 21 sat. Zbog toga su se našli na udaru političkog direktora Pokreta Evropa sad Vlada Bojovića koji ih je optužio da opstruišu turističku sezonu. - Današnje produženje saobraćajne blokade na Cetinju do 21h tokom praznika pokazuje da nije riječ o brizi za efikasnost bezbjednosnog sektora, već o namjernoj opstrukciji turističke sezone. Paradoksalno, među učesnicima su rođaci funkcionera DPS-a i potraživanih BIL lica – naveo je tada Bojović. Posebno je zanimljivo je da je demantij učesnika protesta - stigao gotovo dva sata prije Bojovićeve objave. Oni su izrazili ogorčenje zbog kontinuiranog širenja dezinformacija pojedinih kvazi-medija i društvenih stranica.

Građani Cetinja poručuju da se s puta neće skloniti dok ne dobiju odgovore od nadležnih

Bivši radnici Solane protestovali su danas zbog neisplaćenih zarada iz vremena dok je fabrika radila, a koje nijesu primili ni tokom stečajnog postupka. 
 
Oni su zbog 900 hiljada EUR koliko im se duguje najavili radikalizaciju protesta i blokade saobraćajnica, prenosi Dan. 
 
Bivši radnici su saopštili da imaju i oko pet i po godina nepovezanog staža, zbog čega jedan broj radnika ne može u zasluženu penziju. I taj problem očekuju da se riješi u najskorije vrijeme. 
 
Predstavnik bivših radnika, Aleksandar Saša Mitrović, rekao je da znaju da će biti pritisaka, ali neće odustati od blokade saobraćajnica. 
 
"Poslije svega što smo probali, to je jedino što nam je preostalo", kazao je Mitrović. 
 
Poručeno je da Solanom shodno odluci Vlade Crne Gore, privremeno upravljaju Nacionalni parkovi, a njihova uloga se zasniva na ugovoru koji se periodično obnavlja između stečajne uprave fabrike za proizvodnju soli „Bajo Sekulić“ i tog preduzeća. 
 
U parku prirode Ulcinjska solana angažovani su radnici koji održavaju pumpne stanice, upravljaju hidrološkim režimom, održavaju ambijentalnu higijenu, rade monitoring krivolovnih i drugih nelegalnih aktivnosti.

Bivši radnici Solane najavili blokadu saobraćajnica

Građani Cetinja svakodnevno blokadama saobraćaja na Kruševom ždrijelu izražavaju revolt i zabrinutost zbog neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva masovna ubistva, koja su u posljednje dvije i po godine odnijela 23 života.
- Naši protesti i blokade saobraćajnica izraz su dubokog nezadovoljstva i zahtjev za odgovornošću, ali do danas nismo dobili nijednu zvaničnu reakciju, niti smo pozvani na razgovor sa predstavnicima vlasti- poručili su.
Cetinjani podsjećaju na stradale u dva velika masovna zločina u tom gradu, 12. avgusta 2022. godine kad je ubijeno 10 ljudi, među kojima su dječaci Marko i Mašan. Takođe, u krvavom piru u Medovini šest osoba je ranjeno. 
1. januara 2025. godine na pet različitih lokacija, pištoljem u nelegalnom posjedu, ubijeno je 12 naših sugrađana, među kojima su i dječaci Jovan i Vukan. Takođe, četiri osobe su teško ranjene, a jedna od njih je, nakon višednevne borbe za život, preminula u Kliničkom centru Crne Gore.
- Uprkos upozorenjima i apelima porodica stradalih, civilnog društva i građana, između ove dvije tragedije nije preduzeto ništa što bi spriječilo novi masakr- navode u saopštenju.
Građani Cetinja iznijeli su nekoliko zahtjeva.
Traže ostavke odgovornih u sektoru bezbjednosti zbog neprofesionalne reakcije tokom i nakon zločina, kao i detaljnu i nezavisnu istragu propusta u radu policije, pojedinaca i drugih nadležnih službi.
Insistiraju na efikasnoj kontroli naoružanja, kako legalnog, tako i nelegalnog.
&nbsp;Hitno donošenje „Markovog i Mašanovog zakona“, koji će obezbijediti preventivne mjere protiv nasilja i rigorozne kontrole oružja i nasilnika, jedan je od zahtjeva Cetinjana.
- Ćutanje nadležnih institucija ne predstavlja samo ignorisanje građanskog glasa, već i direktnu odgovornost za nesigurnost u kojoj svi živimo. Očekujemo da nadležni konačno preuzmu odgovornost i pokažu spremnost da se suoče s ovim problemom- poručuju.
Cetinjani pozivaju sve advokate i pravnike da im se pridruže u ovoj borbi od opšteg značaja, jer se tiče bezbjednosti svih nas. Njihova pravna podrška i stručnost mogu biti ključni u pritisku na institucije i donošenju konkretnih rješenja.
- Ovim putem obavještavamo građane i cjelokupnu crnogorsku javnost da ćemo u nedjelju, 6. aprila, na raskrsnici na Kruševom Ždrijelu, organizovati „Blokadu upozorenja“ u trajanju od tri sata, tačnije od 15:20 do 18:26- navode oni.
Građani Cetinja mole sve građane koji se budu nalazili u kolonama zbog blokade puteva da svoje nezadovoljstvo ne usmjeravaju prema njima, koji se, kako kažu, bore za bezbjednije društvo, već prema onima koji ignorišu ove ozbiljne probleme i koji su odgovorni za nečinjenje.
- Nećemo stati dok ne dobijemo odgovore i dok ne budemo sigurni da se ovakve tragedije više nikada neće ponoviti- zaključuju građani Cetinja.

Cetinjani za nedjelju najavili trosatnu blokadu puta Cetinje-Podgorica

Građani Cetinja su se i večeras od 17:26 sati okupili u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Kako su kazali, blokada saobraćajnice Cetinje-Podgorica će trajati do 18:26 sati.&nbsp;
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.

I večeras građani blokirali Kruševo ždrijelo

Uprkos nevremenu građani Cetinja su i večeras blokirali Kruševo ždrijelo u periodu od 17:26 do 18:26 sati.&nbsp;
Jedan dio građana Prijestonice iskazuje protest i traži odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora organizovanjem blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu - Belveder. Blokade se organizuju neprekidno, simbolično od 17:26 do 18:26 sati, kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
- Ćutanje i nečinjenje državnog vrha smatramo nedopustivim. Ne želimo da upotrijebimo neku grublju riječ koja se odnosi na tragedije koje su zadesile naš grad i Crnu Goru u protekle dvije ipo godine - kazali su građani.&nbsp;
Vlade i ministri su se mijenjali, dodaju, ali propusti su ostali isti.
Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva po Cetinju 1. januara ove godine.
- Stoga, obavještavamo sve u Crnoj Gori i šire da nećemo odustati dok se i poslednji odgovorni ne privede pravdi. Takođe, ni izvještaj unutrašnje kontrole MUP-a nas neće pokolebati, ukoliko ne pronađu propuste koji bi označili krivce za počinjene zločine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Oni naglašavaju da ostavke nijesu opcija.&nbsp;
- Snošenje pune moralne, materijalne i profesionalne odgovornosti jeste, počevši od potpredsjednika Vlade za bezbjednost, Ministra policije, Direktora policije… - kazali su u saopštenju građani Cetinja koji već skoro dva mjeseca blokiraju put.&nbsp;
Naravno da, kako dodaju, protok vremena ne abolira one koje su ove funkcije obnašali i u vrijeme zločina u Medovini.
- Odgovornost za sve. Čast i bruka žive dovijeka - poručuju u svom zaključku.&nbsp;

Građani Cetinja ne odustaju: Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva 1. januara ove godine

Građani Kotor su i danas blokirali saobraćaj na gradskoj rivi, počevši od 17:26.
Protest je trajao pola sata.
Podsjetimo, Kotorani se okupljaju svakog poneđeljka i četvrtka, u znak podrške zahtjevima studentske grupe „Kamo śutra“.
Studenti traže odgovornost nadležnih, povodom dva masovna ubistva na Cetinju, u kojima su stradale 23 osobe.
Građani su, navodi Radio Skala, uzvikivali "ostavke", "foteljaši", "pamtimo Cetinje", uz zviždanje pištaljki i buku u trajanju od 25 minuta.

Kotorani i danas blokirali saobraćaj: Pamtimo Cetinje

U znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ koji u Podgorici, nakon više protesta, organizuju i blokade kojima traže odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za tragediju u kojoj je na Cetinju ubijeno 13 ljudi, treći dan zaredom građani Prijestonice, Nikšića, Bara, Kotora, Budve i Herceg Novog organizuju blokade.&nbsp; Protest građana Cetinja u znak podrške studentima održan je na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, na Kruševom ždrijelu.&nbsp; Blokada je počela tačno u 17:26 sati, a trajala je do 19:26 sati. Za vrijeme trajanja blokade građani su propuštali samo vozila hitne pomoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170228_e3b57c24136e01753a485b08a8f506ad527eb58d477db57f51003cb70e692318.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250207170228_e3b57c24136e01753a485b08a8f506ad527eb58d477db57f51003cb70e692318" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada na Cetinju"> </figure>  &nbsp;Skup je protekao je u tišini i bez transparenata, uz prisustvo policije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do_yziCToMmU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Građani Nikšića večeras u 17: 26 sati blokirali su saobraćaj na kružnom toku u naselju Rastoci. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FH0WRY5GvES4%3Fsi%3DzjUEPTkMx3gA57t6&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207190256_9a6d39532cc9fcbdf7c5e5c2bb619fb23109b1a9e45ba448ce7224232e1dc2af.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207190256_9a6d39532cc9fcbdf7c5e5c2bb619fb23109b1a9e45ba448ce7224232e1dc2af" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="blokade u Nikšiću"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207190256_7e07bb206d4f91192cf989000b0a02d6af843c281440e78a89a442dd1402fdb1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250207190256_7e07bb206d4f91192cf989000b0a02d6af843c281440e78a89a442dd1402fdb1" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="blokade u Nikšiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170236_fb29a6584f22cfb3e11230d49bdcb6788b9b6015e0919c22de4917ce45fd50b7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250207170236_fb29a6584f22cfb3e11230d49bdcb6788b9b6015e0919c22de4917ce45fd50b7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Policija zemlje nije stigla na vrijeme"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170236_09988c302a79df7db8dd0ff644cf94b9fdc81841291bc13bf55e3984fa374ee6.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250207170236_09988c302a79df7db8dd0ff644cf94b9fdc81841291bc13bf55e3984fa374ee6" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170236_82f47a72798af67199bfb4e8a48d781ae79f16b711a1f8fb9fd3f9bbfc98d89c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250207170236_82f47a72798af67199bfb4e8a48d781ae79f16b711a1f8fb9fd3f9bbfc98d89c" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Blokade"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170248_63c39d5037a9e5282a5f2efaf84e66f7939f81fe1dd384dc4164be1b0c52cc1f.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250207170248_63c39d5037a9e5282a5f2efaf84e66f7939f81fe1dd384dc4164be1b0c52cc1f" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Nikšićka blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207190256_87bb3132537de496c48ac3e13af4201c5bf5636f15639897c01dfe1f96e58f60.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250207190256_87bb3132537de496c48ac3e13af4201c5bf5636f15639897c01dfe1f96e58f60" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="blokade u Nikšiću"> </figure>  Grupa građana/ki Kotora blokirala je glavnu gradsku saobraćajnicu na 23 minuta, odajući počast žrtvama stradalim na Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207180212_28585dd77519d467eb01734b0c4c7e67e6e94adb523235538b9f5971ac75bdeb.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250207180212_28585dd77519d467eb01734b0c4c7e67e6e94adb523235538b9f5971ac75bdeb" data-rendition-name="original" width="612" height="459" loading="lazy" alt="Kotor blokade"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207180212_805d5fd7548a1c7631bba226d8d7c35f06890088b66cc4048322e6d02c952001.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250207180212_805d5fd7548a1c7631bba226d8d7c35f06890088b66cc4048322e6d02c952001" data-rendition-name="original" width="612" height="459" loading="lazy" alt="Kotorska blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207180212_22c87c4583cee16fbdbb8a1118591149e3d40bc2830673b7697447725189939f.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250207180212_22c87c4583cee16fbdbb8a1118591149e3d40bc2830673b7697447725189939f" data-rendition-name="original" width="392" height="523" loading="lazy" alt="Blokada u Kotoru"> </figure>  I građani Bara su se okupili od 17.26 do 17.49 sati, i blokirali saobraćajnicu u centru grada.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020720020_1a0537058713d8c27f3d55f586fadc541be60f53aeb19285477032699b35527a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="2025020720020_1a0537058713d8c27f3d55f586fadc541be60f53aeb19285477032699b35527a" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Barska blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020720020_b3f6a3bf29ff2c339632fd054251d1d00dc03eb646043c0eb78a2b3e28b951cb.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="2025020720020_b3f6a3bf29ff2c339632fd054251d1d00dc03eb646043c0eb78a2b3e28b951cb" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Blokada u Baru"> </figure>

FOTO i VIDEO: Građani Cetinja blokirali Kruševo ždrijelo, skup u tišini i bez transparenata

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici počeće treći dan razgovora u Majamiju 6. decembra, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad raketama i dronovima na ukrajinsku infrastrukturu i elektrane.
Noćni udari uslijedili su nakon što su visoki ukrajinski i američki pregovarači zajednički saopštili u petak poslije dva dana razgovora na Floridi da "pravi napredak" zavisi od želje Moskve da okonča rat.
- Obje strane su se složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja - navodi se u američkom sažetku razgovora objavljenom kasno u petak.
Saopštenje su izdali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i vodeći pregovarač Rustem Umerov, nešto prije nego što su u velikom ruskom napadu dronovima i raketama oštećena energetska postrojenja u osam ukrajinskih regiona.
Napadu su izazvali nestanak struje i primorali nuklearne elektrane, uključujući ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, da smanje proizvodnju električne energije, saopštili su u subotu ukrajinski zvaničnici i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Agencija navodi da od tada nema struje u elektrani Zaporožje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pokrenule "masovan udar" tokom noći kao odgovor na, kako je navelo, ukrajinske napade na civilne mete.
Napad je uslijedio poslije dvodnevnih razgovora za koje su američki i ukrajinski zvaničnici ocijenili da su bile "konstruktivne diskusije" u jeku obnovljenih napora SAD da se postigne mirovni sporazum kojim bi se okončao skoro četvorogodišnji rat.
Tokom razgovora kojima prisustvuju i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, te načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrej Hnatov, ukrajinski pregovarački tim obaviješten je o razgovorima koji su početkom nedjelje u Moskvi vodili Vitkof i Kušner s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Specijalni izaslanik SAD je navodno razgovarao sa Putinom skoro pet sati 2. decembra u Kremlju, ali su ruski zvaničnici rekli da "nije postignut nikakav kompromis".
<h2>Stanje mirovnih razgovora</h2>
Nedavna užurbana diplomatska aktivnost oko okončanja rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je izgleda u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Posljednja verzija prijedloga nije javno objavljena.
Poslije razgovora u Rusiji, Putin je rekao da je spreman da nastavi da se sastaje s Amerikancima "koliko god puta bude potrebno".
Kasnije je ruski predsjednik zauzeo prkosniji ton, rekavši za indijske medije u petak tokom posjete Nju Delhiju da ukrajinske trupe treba da u potpunosti napuste područje Donbasa na istoku Ukrajine ove nedjelje ili će Rusija "osloboditi te teritorije silom".
Ukrajina i njeni saveznici u Evropi doveli su u pitanje posvećenost Kremlja okončanju rata i nedavno saopštenje SAD izgleda da pomijera naglasak na spremnost Rusije na kompromis.
Glavne tačke spora između dvije strane ostaju, uključujući i one oko pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma i teritorijalnih ustupaka.
Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti.
<h2>Napadi na ukrajinske gradove i željeznice</h2>
Rusija je posljednjih nedjelja intenzivirala udare na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu, napadajući elektrane i željeznička čvorišta dok pred dolazak zime padaju temperature.
Ukrajinska vojska je u subotu saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je oboreno 585 dronova i 30 raketa.
Postrojenja za proizvodnju električne energije i toplote u Černigovskoj, Zaporiškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti bila su glavne mete, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, dodajući da je 9.500 potrošača bilo bez grijanja, a 34.000 bez vodosnabdijevanja u južnoj Odeskoj oblasti u subotu ujutru.
Meta napada takođe je bio željeznički čvor blizu Kijeva, gdje su oštećeni depo i željeznički vagoni, saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznica.
Željeznica nije prijavila da je bilo žrtava u napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 116 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, dok snimci koji su kružili ruskim Telegram kanalima izgleda prikazuju ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi snimak.
Ukrajinska vojska je saopštila da je gađala rafineriju kako bi smanjila "sposobnosti ruskih oružanih snaga", navodeći da je taj objekat "jedna od najvećih rafinerija nafte u Rusiji".
Pavel Malkov, regionalni guverner Rjazanja, rekao je da je stambena zgrada oštećena u napadu dronom i da su ostaci drona pali na teren "industrijskog objekta", ali nije pomenuo rafineriju.
Ukrajinska vojska je takođe saopštila da je pogodila metalurški kombinat Alčevsk u Luganskoj oblasti koju je okupirala Rusija. Navela je da se postrojenje koristi za proizvodnju komponenti koje se koriste u granatama koje se ispaljuju na ukrajinske gradove.

Rusija izvela napad pred treći dan razgovora SAD i Ukrajine

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa devet golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 18. kola, ima Balša Sekulić iz barskog Mornara, golgeter Petrovca Adnan Bašić upisao je šest, a po gol manje njegov klupski drug Žarko Popović, Andrija Ražnatović iz Sutjeske i Asmir Kajević iz Dečića.
Po četiri puta u listu strijelaca upisali su se Armin Bošnjak iz Arsenala, igrači Mladosti Lazar Knežević, Anđelko Jovanović i Balša Mrvaljević, Balša Radusinović iz Dečića, Lazar Mijović i Danilo Vukanić iz Budućnosti, Milivoje Raičević i Ognjen Rolović iz Jezera, Savo Arambašić iz Petrovca, Stefan Denković iz Mornara i Žarko Korać iz Jedinstva.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.&nbsp;

Maksimović na čelu liste strijelaca

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: blokada-saobracaja