Iako su pripreme za zimsku sezonu na skijalištu Kolašin 1600 trebalo da se privedu kraju, zaposleni kažu da to sada nije izvodljivo, jer obećanih gotovo dva miliona eura za remont žičare još nema. Zato su i danas blokirali put Kolašin – Berane, a u ponedjeljak najavljuju radikalizaciju. Nezadovoljstvo radnika razumiju u Skijalištima. Izvršni direktor Bojan Medenica poziva državu da obezbijedi novac u najkraćem roku, javlja TVCG.
Prvi snijeg koji je pao prije desetak dana dao je nadu svima u Kolašinu da će predstojeća sezona biti dobra. Iako su pripreme na skijalištu Kolašin 1600 već trebale da se privode kraju, zaposleni kažu da ne mogu da završe posao, jer nedostaje novac. Zato danima na sat blokiraju put Kolašin-Berane.
- Ski centar Kolašin nije u mogućnosti trenutno da pripremi sezonu na adekvatan način i bez pomoći vlade i bez pomoći države mi ne možemo puštati ski centar u rad, jer sve što naši radnici i naše kolege smatraju da nije bezbjedno mi se nećemo tome protiviti, nećemo raditi ništa protivno tome jer bezbjednost skijaša i posjetilaca je na prvom mjestu - ističe zaposleni Đorđe Baković.
A država je odobrila pomoć od 1,8 miliona eura skijalištima Crne Gore, no novca na računu još nema.
- Ima još krajem jula mjeseca. Nakon toga smo dobili informaciju da će odmah po povratku sa odmora vlada Crne Gore izvršiti uplatu. Ta uplata se nije desila ni do dan danas. Također željeli bismo da informišujemo javnost da naše kolege vrše remont koji je moguće izvršiti bez nabavke rezervnih dijelova. Ako mi ne budemo spremni, ako mi ne budemo radili, mislim da će i svi ostali turistički poslenici u Kolašinu osjećati posljedice toga - naglašava Baković.
Zbog dvije loše sezone u preduzeću kasne i plate.
- Pola godine mi nijednu platu nismo primili na vrijeme i to je jedan od razloga zbog kojih smo danas ovdje, tražimo prvenstveno pomoć države kako bismo adekvatno pripremili sezonu i kako bismo imali mogućnost da zaradimo svoju platu - naveo je Baković.
Zaposleni od ponedeljka najavljuju radikalizaciju protesta. Na dva sata će, kažu, blokirati put Berane-Kolašin ukoliko vlasti ne uplate sredstva i omoguće im da pripreme predstojeću zimsku sezonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nema obećanog novca za Ski centar Kolašin 1600, od ponedjeljka blokada puta na dva sata

Protest Zborova građana Novog Sada održan je na raskrsnici Bulevara cara Lazara i Bulevara oslobođenja pod nazivom „6. oktobar, dan promjene, a ne propuštene prilike".
Pored obilježavanja 6. oktobra, koji je postao simbol za korjenite promjene sistema, koje nijesu nastupile poslije svrgnjavanja režima Slobodana Miloševića, svrha ovog skupa je i prikupljanje potpisa za oslobađanje svih pritvorenih studenata i političkih zatvorenika.
Na protestu su se prikupljale i donacije za sve političke zatvorenike.
Građani su raskrsnicu kod TC "Merkator" na Bulevaru oslobođenja blokirali nekoliko minuta nakon 18 časova. U ime Zborova građana Novog Sada okupljenima se obratila Ana Obradović Pantelić, koja je navela da je prije 25 godina dan počeo najavom u jutarnjem programu rečima: "dobro jutro, slobodna Srbijo".
 
- Dvadeset pet godina kasnije mi smo, nažalost, u istoj borbi. Ono što se danas razlikuje u odnosu na pre 25 godina jeste da nemamo restrikcije struje, da nas ne bombarduju, da nemamo predugačke redove da se borimo za osnovne životne namirnice- rekla je Obradović Pantelić.
Dodala je da je sve to proživjela kao djevojčica i da pamti veliku "nemaštinu i bijedu" i istakla da među građanima Srbije i danas ima onih, koji teško žive.
Podsjetila je i da je prije petooktobarskih promjena Aleksandar Vučić bio ministar informisanja, za čijeg je mandata ubijen novinar Slavko Ćurivija, a da je predsjednički kandidat Ivan Stambolić ubijen prije izbora 2000. godine.
 
Građani su za N1 naveli da za njih 6. oktobar simbolizuje lustracijiu, ali i nadu da će ovaj put doći ne samo do promjene režima, već i do promjene sistema.
Skup je završen oko 20 časova, kada je i odblokirana raskrsnica kod TC "Merkator".

500x500

Novosadski zborovi blokirali raskrsnicu: Osloboditi sve studente i političke zatvorenike

Današnja blokada otkazana zbog dvostrukog ubistva koje se dogodilo u cetinjskoj opštini.
Zbog dvostrukog ubistva koje se danas dogodilo u selu Ugnji, na teritoriji opštine Cetinje, odložena je planirana blokada puta Cetinje – Podgorica kod mjesta Kruševo ždrijelo, piše RTCG.&nbsp;
Blokada, najavljena za danas do 20:26 sati, neće biti održana.
Građani su prethodnih mjeseci organizovali proteste izražavajući revolt i zabrinutost zbog, kako navode, neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva masovna ubistva u Crnoj Gori, u kojima je život izgubilo 23 ljudi.

1250x600

1084x550

Zbog ubistva u selu Ugnji danas nema blokade na Kruševom ždrijelu

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.
Naknadno predloženi <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/3744" target="_blank">amandmani</a> nijesu, kako su podvukli, ublažili osnovne nedostatke prijedloga koji apsolutno - u svakom slučaju - zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama. U međuvremenu su, kako su naglasili, izostavljeni samo lokalni putevi.
Nije svaki protest na saobraćajnicama, decidni su oni, nezakonit i neopravdan - kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje.&nbsp;
- I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.
- Apelujemo na poslanike i poslanice da stanu u zaštitu ljudskih prava i iskoriste priliku u Skupštini i za raspravu o tome zašto po ovim vrućinama građani i građanke stoje na putevima, jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima, kakav je i dijalog?! - zaključili su u nevladinom sektoru.

HRA, CŽP i Institut Alternativa apeluju na poslanike: Spriječite drakonsku zabranu protesta na putevima

Mještani sela Zminica, danas su organizovali potpunu blokadu puta kroz selo, onemogućivši prolazak teretnih vozila koja prevoze oblu građu iz lokalnih šuma.
Kako navode u saopštenju, ova mjera preduzeta je kao krajnji pokušaj da se skrene pažnja javnosti i nadležnih institucija na višegodišnji nemar prema putnoj infrastrukturi koja je dovedena do potpunog uništenja.
- Prije više od dva mjeseca, Opština Žabljak, Uprava za šume, komunalna i državna policija blagovremeno su obaviješteni o namjeri mještana da organizuju blokadu ukoliko se hitno ne preduzmu konkretni koraci ka sanaciji puta. Nažalost, izostala je svaka reakcija, zbog čega su se mještani odlučili na ovu vrstu građanskog otpora- poručili su mještani Zminice.
Uprkos značajnim prihodima, kazali su oni, &nbsp;koje Opština ostvaruje od koncesionara koji eksploatišu šume na području Zminice, lokalna vlast ne izdvaja nijedan cent za održavanje puta. Koncesionari Opštini uplaćuju oko 30 eura po kubiku građe, a godišnje se iz šuma kroz selo preveze preko 5.000 kubika. Posljedica toga je da je put potpuno uništen — više se ne može razlikovati da li je u pitanju asfalt ili makadam.
- Zahvaljujući donaciji firme Eurozoks iz Podgorice, prošle godine asfaltiran je jedan kilometar puta. Međutim, preostalih 1,5 km i dalje je u katastrofalnom stanju, a Opština navodi da sredstva za njegovu sanaciju nisu predviđena budžetom za ovu godinu- navodi se u saopštenju.
Mještani Zminice pojasnili su i da jedan od koncesionara, koji je već posjekao i platio preko 500 kubika oble građe, nije u mogućnosti da robu izvuče iz šume. S obzirom na to da je drvo napao crv, najavljuje tužbu protiv Opštine Žabljak zbog nastale materijalne štete.
- Mještani su odlučni da neće odustati od blokade sve dok se ne obezbijede sredstva i jasan plan za hitnu sanaciju preostalog dijela puta- zaključuje se u saopštenju.

Žabljak: Mještani Zminice blokadom puta kroz selo onemogućili transport balvana

Mještani Gornjih Brezana,okupljeni u Građansku inicijativu (GI) "Spasimo Brezna" blokiraće na sat vremena u nedjelju, 29, juna u minut do 12, magistralni put Nikšić - Šćepan Polje, na skretanju za selo Brezna, zbog, kako navode, namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES da u njihovom selu naprave međunarodno energetsko čvorište što bi značilo i uništenje sela.
Dodaju da gradnja ovakvog energetskog giganta ne bi bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.&nbsp;
- Već dva mjeseca vodimo borbu i pokušavamo svim mogućim institucionalnim sredstvima da ukažemo donosiocima odluka koliko je dramatična opasnost koja prijeti brojnoj lokalnoj zajednici u Breznima, ukoliko se istraje na namjeri države i CGES-a da u centru našeg sela izgrade trafo stanicu 400kV, potom na nju povežu brojne dalekovode visokog napona, i formiraju međunarodno energetsko čvorište. Ovo bi značilo tihi genocid jer bi brojni mještani ovog sela morali da se odsele, kako bi sačuvali živote i zdravlje, da napuste vjekovna ognjišta, bio bi zaustavljen ekspanizivan razvoj eko turizma u Breznima, a tržišna vrijednost kuća, turističkih objekata i imanja mještana bila bi - nula - navode iz GI "Spasimo Brezna".
Podsjećaju da su, brojnim apelima i obraćanjima najvišim zvaničnicima Crne Gore, ukazali na činjenice da su im brutalno pogažena sva ljudska i građanska prava, da su prekršeni zakoni i Ustav Crne Gore, kao i međunarodne konvencije čiji je država Crna Gora potpisnik, te da nisu imali mogućnost da na bilo koji način učestvuju u kreiranju ovih planova koji se direktno tiču njihove budućnosti.&nbsp;
- Ponavljamo da smo javnost već obavijestili da je crnogorska kompanija CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila kredit od 28 miliona eura od EBRD za ovaj projekat, navela da u krugu od 2 km od planirane lokacije buduće TS 400kV nema nijedne kuće niti poslovnog objekta, Ovaj dokument dostupan je javno na zvaničnom sajtu EBRD-a. Istina je da su prve kuće udaljene svega par stotina metara od buduće trafo stanice 400kV, a da u krugu od 2km ima najmanje 100 kuća i turističkih objekata. CGES nije objasnio kako i zašto se ovaj neistinit podatak našao u projektnoj dokumentaciji, ali nas je nazvao "neprijateljima države" i pokušao da nas prestraši tužbama koje s nestrpljenjem čekamo - navode mještani Brezana.&nbsp;
Podsjećaju i na, kako kažu, desant na njihova imanja privatnog investitora vjetro elektrane "Bijela", kompanije Alcasar Energy, kada su geometri ove kompnije neovlašteno i bez znanja vlasnika, upali na privatna imanja u Gornjim Breznima i odmjeravali gdje će postaviti svoje dalekovode.&nbsp;
- Naše informacije govore da iza kompanije Alcasar Energy u Crnoj Gori stoje ljudi i firme bliski bivšem režimu iz oblasti energetike - navode oni.&nbsp;
Oni podsjećaju da su Gornja Brezna izuzetno živa i brojna lokalna zajednica, i vjerovatno jedino selo u Crnoj Gori, gdje se doseljavaju mladi ljudi i porodice sa malom djecom, kako oni koji se vraćaju na porodična imanja, tako i oni koji ovdje kupuju zemljište i grade turističke objekte. Među njima su, dodaju. i državljani Velike Britanije i Australije.&nbsp;
- Umjesto da država i lokalna samouprava prepoznaju ogroman potencijal za održivi turizam, i na sve načine podrže mlade koji ovdje vide budućnost, da obezbjede grantove i beskamatne kredite, da razmotre ponovno otvaranje škole u Breznima, oni kuju planove da nas sve rasele. Mi sprovodimo strateško opredljenje države Crne Gore za razvoj eko turizma i povratak na sjever i na selo, a naša država nam šalje poruku da za nju - ne postojimo - navode mještani.&nbsp;
Dodaju da su svjesni da je ovo borba Davida i Golijata, te da na drugoj strani stoji kapital koji se mjeri stotinama miliona eura i brojni interesi, a ne briga za državne interese. Postoji, kažu, mnogo lokacijua u opštinama Plužine ili Šavnik gdje bi se ovo energetsko čvorište moglo izgraditi uz minimalan uticaj na okolinu i ljudska naselja.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - zaključuju mještani.&nbsp;

Mještani Brezana u nedjelju blokiraju put: Neće nas zastrašiti, nećemo dozvoliti da naša država uništi naše selo

Radnici Solane blokirali su danas magistralu Ulcinj - Bar na dva sata. &nbsp;
- Šaljemo poruku da ćemo nastaviti sa blokadama, samo država može da riješi problem ulcinjske Solane - kazao je jedan od radnika Saša Mitrović.
Na transparentima je pisalo: „Prodajemo 15 miliona metara kvadratnih za jedan milion eura“.
Ovo je njihov peti protest i do danas ih niko nije kontaktirao povodom njihovih zahtjeva.
Podsjetimo, radnicima Solane se duguje oko 900 hiljada eura i pet godina radnog staža.
S druge strane, stanovnici Nove mahale iskazali su ogorčenje što svake subote na dva sata dolazi do zakrčenja saobraćaja u tom naselju.
Zbog blokade saobraćaja na magistralnom putu Ulcinj - Bar, koju organizuju radnici Solane, dolazi do preusmjerenja saobraćaja pa su svi oni koji iz pravca Bara dolaze u Ulcinj u periodu od 11 do 13 časova, primorani da to čine preko Valdanosa i Nove mahale, piše portal Ul-info.
- Komunalna policija i ostali organi su znali da će doći do blokade, ali ovdje nastaje haos. Ne možemo stići do svojih kuća, ili pak izaći. Ne daj Bože da se neko razboli - rekao je mještanin Nove mahale Mirsad Cungu.
Kaže kako razumije i podržava radnike Solane.&nbsp;
- Ali, ne treba mi da ispaštamo zbog toga, a posebno ne naši turisti i posjetioci - poručio je Cungu.

Radnici Solane na dva sata blokirali magistralu; Cungu: Ne možemo doći do svojih kuća

Građani Cetinja, koji svakodnevno protestuju na Kruševom ždrijelu, uputili su otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću sa pitanjima vezana za istragu višestrukog ubistva u cetinjskom naselju Medovina 12. avgusta 2022. a koje je, kako navode, dijelom prouzrokovalo drugo masovno ubistvo u Prijestonici početkom ove godine.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
Medovina nije zaključena. Zašto?
Zato što morate dati odgovor na niz pitanja koja uporno postavljamo. Držimo da su upravo skrivene istine i izostali odgovori na ta pitanja dokaz loše vođene istrage, koja je najvećim dijelom prouzrokovala drugo masovno ubistvo na Cetinju, 1. januara 2025.
Jasno nam je da želite zaključiti događaje u Medovini iz niza razloga. Kao prvo, želite abolirati tadašnjeg ministra Adžića i rukovodstvo sektora bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, kako biste sebi otvorili put da lakše i bezbolnije prebrodite tragične događaje od 1. januara ove godine na Cetinju.
Podsjećamo da su upravo Demokrate 2022. godine javno pozvale Filipa Adžića da podnese neopozivu ostavku zbog, kako su tada naveli, pometnje i haosa unutar MUP-a. &nbsp;Ipak, kasnije, lider te partije Aleksa Bečić nastupio je zajedno s Adžićem na izborima, bez ikakvog objašnjenja za tako nagli politički obrat.
Odgovore koje tražimo ne tražimo samo radi rasvjetljavanja događaja i privođenja odgovornih pravdi, već i radi sprječavanja budućih sličnih tragedija u cijeloj Crnoj Gori – pa i na Cetinju.
Ministre Šaranoviću, kada ste se prihvatili funkcije ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, obećali ste detaljnu istragu zločina u Medovini, a danas je zaključujete bez ijedne osobe privedene pravdi.
Ukoliko zaista želimo spriječiti buduće zločine i konačno omogućiti mir našim stradalima, morate odgovoriti na sljedeća pitanja:
Zašto je policija kasnila na mjesto događaja nakon poziva građana 12. avgusta 2022. godine u Medovini na Cetinju?
Otkud ubici legalno oružje, uprkos krivičnoj prijavi i prvostepenoj presudi?
Zašto policija nije adekvatno reagovala u skladu sa situacijom?
Zašto je policija došla nenaoružana, odnosno s oružjem bez municije?
Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije pružila prvu pomoć ranjenima?
Zašto policija ispred Cetinjskog manastira nije uzela učešće u sprečavanju zločina koji se odvijao svega stotinjak metara dalje, gdje su ljudi nemilice ubijani?
Gdje su nestali uređaji za snimanje iz Cetinjskog manastira, čijim nestankom su možda uništeni krunski dokazi?
Kako i zašto je rukovodilac operacije Goran Jokić – protiv kojeg se vodi krivični postupak – dobio unapređenje u vašoj administraciji?
Zašto policijska forenzika nije izvršila uviđaj temeljno i do kraja i prikupila sve dokaze iz kuće samog Borilovića, već su to naknadno radili članovi porodice Martinović?
Kako su neki od stradalih građana prošli policijsku blokadu u toku samog događaja, a potom bili ubijeni?
Ministre Šaranoviću, ovo su samo neka od ključnih pitanja. Slučaj u Medovini neće biti zaključen bez odgovora na ova, ali i na još niz drugih pitanja.
Svjesni smo da odgovori neće vratiti naše stradale, ali ubijeđeni smo da će ti odgovori u znatnoj mjeri pomoći i doprinijeti povećanju bezbjednosti svih građana Cetinja i cijele Crne Gore.

Građani Cetinja uputili pismo Šaranoviću: Slučaj u Medovini neće biti zaključen bez odgovora na naša pitanja

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo od 17 sati i 26 minuta. 
Blokada ove saobraćajnice je trajala do 18:26, kako je prethodno i najavljeno. 
Oni ove mirne blokade organizuju već duže od dva mjeseca, iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgo-necuveno-neprihvatljivo-i-uvredljivo-je-targetirati-mirne-gradane-pogodene-smrcu-23-osobe&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Građani Cetinja i večeras blokirali put ka Podgorici

Građani Cetinja su i večeras s poletkom u 17 sati i 26 minuta blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Blokada će trajati do 18 sati i 26 minuta.&nbsp;
Podsjećamo, njihovi protesti i blokade saobraćajnica izraz su dubokog nezadovoljstva i zahtjev za odgovornošću, ali do danas nijesu dobili nijednu zvaničnu reakciju, niti su pozvani na razgovor sa predstavnicima vlasti.

Građani Cetinja i večeras blokirali Kruševo ždrijelo

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: blokada-puta