Bjelorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Serheja Tihanovskog, koji je pritvoren u maju 2020. godine dok je pokušavao da se kandiduje za predsjednika protiv autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka.
Ihar Karnej, bivši novinar bjeloruskog servisa RSE, lokalno poznatog kao Radio Svoboda, takođe je pušten na slobodu.
Uhapšen je 2023. godine i osuđen na tri godine zatvora po optužbama za "ekstremizam" koje on poriče.
Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska napisala je na mreži X da su zvaničnici iz Sjedinjenih Država pomogli u obezbjeđivanju oslobađanja njenog supruga Serheja Tihanovskog, koji je oslobođen nakon pet godina zatvora u Bjelorusiji.
- Teško je opisati radost u mom srcu - napisala je u isto vrijeme zahvaljujući američkom predsjedniku Donaldu Trampu, američkom izaslaniku Kitu Kelogu i evropskim saveznicima.
Dodala je i da je 1.150 političkih zatvorenika i dalje iza rešetaka.
- Svi moraju biti pušteni - napisala je Tihanovska.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTsihanouskaya%2Fstatus%2F1936421693074841923%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936421693074841923%7Ctwgr%5Ec0a17522d940afbdc6de97fe35a7782fb14d140e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Džon Koul, zamjenik američkog izaslanika Kita Keloga, napisao je u objavi na mreži X 21. juna da je 14 zatvorenika pušteno u saradnji sa litvanskom vladom.
Tihanovski je pokušao da se kandiduje protiv Lukašenka na izborima u avgustu 2020. godine, ali je pritvoren prije glasanja.
Njegova supruga je preuzela kandidaturu opozicije.
Lukašenko je proglašen pobjednikom izbora, što je izazvalo proteste desetina hiljada Bjelorusa koji tvrde da je glasanje bilo namješteno. Demonstracije su trajale mjesecima dok su Bjelorusi zahtijevali da Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, povuče sa vlasti i održi nove izbore.
Opozicija i Zapad nisu priznali glasanje iz avgusta 2020. godine smatrajući izbore nelegitimnim, a zemlja je, po Lukašenkovoj naredbi, počela da se obračunava sa demonstrantima hapseći hiljade ljudi i protjerujući većinu vodećih opozicionih ličnosti iz zemlje.
Nekoliko demonstranata je ubijeno u nasilju, a organizacije za ljudska prava kažu da postoje vjerodostojni dokazi o mučenju koje je korišćeno nad nekim od pritvorenih.
Lukašenko negira izbornu prevaru i odbio je da pregovara sa opozicijom koju predvodi Svetlana Tihanovska.
Karnej je dugogodišnji novinar koji je radio za RSE više od 20 godina.
Uhapšen je u Minsku u julu 2023. godine, a u martu 2024. godine osuđen na tri godine zatvora zbog učešća u "ekstremističkoj" grupi zbog povezanosti sa Bjeloruskim udruženjem novinara.
U decembru 2024. godine njegova kazna je produžena za osam mjeseci. Bjeloruska zajednica za ljudska prava prepoznala je Karneja kao političkog zatvorenika.
- Duboko smo zahvalni predsjedniku Trampu što je obezbijedio oslobađanje ovog hrabrog novinara, koji je patio u rukama bjeloruskih vlasti - rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor RFE/RL Stiv Kapus, koji se sastao sa Karneijem nakon njegovog oslobađanja.
- Zahvaljujemo se (državnom sekretaru) Marku Rubiju i njegovom timu, litvanskoj vladi i međunarodnoj zajednici na podršci našim zatvorenim novinarima - dodao je on.
Evropska unija, Sjedinjene Države, Kanada i druge zemlje odbile su da priznaju Lukašenka (68) kao legitimnog lidera Bjelorusije i uvele su sankcije protiv njega i visokih bjeloruskih zvaničnika kao odgovor na "falsifikovanje" glasanja i postizbornu represiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bjelorusija oslobodila 14 zatvorenika: Među njima opozicioni političar i novinar

Da li se Srbija ubrzano pretvara u novu Belorusiju, kako se u poslednje vreme osnovano pitaju mnogi?
Učestala hapšenja i pritvaranja opozicionih aktivista, posebno posle velikog skupa u Beogradu, 15. marta, redovno su na ivici legitimiteta. Pritvori se produžuju sa pravno sumnjivom argumentacijom, a mnogim pritvorenima uskraćuju se osnovna ljudska prava. Možda i najpoznatiji slučaj hapšenja zbog navodnog planiranja državnog udara rezultirao je produženjem pritvora na treći mesec, iako je jedini "dokaz" kojim pravosuđe raspolaže - pravno neprihvatljiv, jer snimanje razgovora nije obavljeno po zakonu. U međuvremenu je novosadska profesorka stupila i u štrajk glađu i žeđu, prebačena u zatvorsku bolnicu, ali njeni advokat i porodica još ne mogu da je posete.
Sa druge strane, uprkos dokazima dovoljnim bar za "osnovanu sumnju", hapšenja ljudi bliskih vladajućoj stranci redovno izostaju. Pretnje i napadi pripadnika vladajuće stranke i propalica obučenih u crno i pod kapuljačama na neistomišljenike - studente i opozicionare - se često uopšte ne sankcionišu, a ako i dođe do sankcije, presude su na granici ili ispod zakonskog minimuma. Kada je pritisak javnosti toliko jak da hapšenje ipak ne može da se zaobiđe, uhapšeni se vrlo brzo nađe na slobodi, sa objašnjenjima uvredljivim i za razum i za pravnu struku. Kao što je objašnjenje za devojku koja je pod punim gasom automobilom povredila studentkinju na Novom Beogradu, a za koju je rečeno da je to učinila iz prepasti. Čak su i uhapšeni za tragediju u Novom Sadu, koja je i bila povod za polugodišnje proteste, na slobodi, a oni kojima je bila potrebna bolnica iz pritvora su preseljeni u Institut u Sremskoj Kamenici, a ne u zatvorsku bolnicu.
Fizički napadi ne prestaju. Najnoviji ataci privatnih obezbeđenja su rezultirali povređivanjem dve odbornice u Kraljevu, dok je u okolini Kosjerića član SNS - predsednik jedne mesne zajednice - povredio snimatelja televizije N1.&nbsp;
Posle optužbi za "obojenu revoluciju", predsednik Vučić je pojačao huškačku retoriku, i sada preti studentima da će "odgovarati za sve teške zločine koje su izvršili", iako nema nikakvog zločina niti dokaza da su nekakvu zločini bar planirani. No, baš zahvaljujući takvoj zapaljivoj retorici, podele u narodu su došle do granice nepomirljivosti i same ivice otvorenog sukoba. Toliko je sve otišlo daleko, da su se uoči skupa vladajuće stranke u Nišu, nasred auto-puta, za grla pohvatali ljudi iz kabineta predsednika države (u pozadini snimka čuju se vulgarnosti iz grla Suzane Vasiljević, savetnice za medije) i policijskog obezbeđenja predsednika Vlade Đura Macuta. Što će reći, iz istog "tabora".
Primera za sve ovo je i previše, svakodnevni su, ali je i ovo sasvim dovoljno da odgovarajuće ilustruje problem.
No, da li je to dovoljno za uverenje da se Srbija ubrzano pretvara u Belorusiju? Nesumnjivo postoje određene sličnosti, ali su i razlike u stepenu represije i međunarodnom kontekstu značajne. Da pogledamo prvo gde se mogu naći sličnosti.
U Belorusiji, Aleksandar Lukašenko neprikosnoveno vlada od 1994. godine, centralizujući moć i eliminišući opoziciju. Praktično sva opozicija je u inostranstvu, sem one koja je u kazamatima. U Srbiji, Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka dominiraju političkom scenom od 2012. godine, a suštinski ideja na kojoj počiva njegova vladavina traje od 1988. i više puta je skupo koštala i Srbiju i region. Iako Srbija ima formalno demokratske institucije, one su oslabljene i često svedene samo na puko izvršenje najčešće nezakonitih odluka vrha vlasti, a vlast koncentrisana u rukama predsednika i njegovih saradnika, uz svakodnevno kršenje ustavnih nadležnosti.
U Belorusiji su protesti 2020. godine izazvani spornim izborima doveli do masovnih hapšenja (više 19.000 ljudi) i mučenja demonstranata u pritvoru. U Srbiji, protesti još od kovida 2020. i masovnih zločina u školi "Ribnikar" i okolini Mladenovca 2023. godine, a posebno ovi 2024–2025. posle rušenja nadstrešnice u Novom Sadu, suočeni su s policijskom represijom, uključujući upotrebu suzavca, batinjanja i hapšenja. Vlast koristi metode slične beloruskim, poput hapšenja političkih protivnika pod optužbama za "verbalni delikt" ili pokušaje "obojene revolucije".
Belorusija ima strogu medijsku cenzuru, s gotovo apsolutnom kontrolom države nad medijima: sve šta objavljuje drugačiju sliku zemlje od Lukašenkove, nalazi se u inostranstvu. U Srbiji, iako postoje nezavisni mediji, većina javnih glasila je pod uticajem vlasti, što potvrđuju izveštaji međunarodnih i domaćih strukovnih organizacija. Osim vlasničke i finansijske netransparentnosti - zahvaljujući čemu su "mediji" direktno vezani za režim, pomoći države lojalnim "medijima" uz istovremeno gušenje onih drugih, izveštaji ukazuju na napade i pritiske na novinare i SLAPP tužbe ljudi bliskih režimu.
Najzad, već smo pomenuli pravosudnu pristrasnost. U obe zemlje postoje optužbe za selektivnu primenu pravde. U Belorusiji se politički protivnici rutinski hapse i osuđuju, dok se, kako rekosmo, u Srbiji ljudi bliski vlasti često oslobađaju ili dobijaju blaže kazne.
To su sličnosti. Ipak, ima i razlika, i one su u nekim segmentima male, a u drugima značajne.
Belorusija, često nazvana "poslednjom diktaturom Evrope", ima daleko oštriji autoritarni sistem. Smrtna kazna je i dalje na snazi, a pogubljenja su tajna. U Srbiji nema smrtne kazne, a represija, iako prisutna, nije na istom nivou brutalnosti. Protesti u Srbiji, iako susreću brutalnu policijsku silu, nisu doveli do masovnih mučenja kao u Belorusiji.
Produženi pritvor političkih aktivista i demonstranata u kombinaciji s blažim tretmanom ljudi bliskih vlasti ukazuje na selektivnu pravdu, što je karakteristika autoritarnih režima. U Belorusiji je ovaj fenomen ekstremniji, s masovnim hapšenjima i mučenjem, dok u Srbiji još postoji prostor za javnu kritiku i međunarodni pritisak. Slučajevi poput Predraga Koluvije i Zvonka Veselinovića, i ne samo oni, pokazuju da političke veze mogu uticati na pravosudne ishode, što podriva poverenje u institucije. Ipak, upravo činjenica da neke sudije i tužioci dižu glas, pokazuje da srpsko pravosuđe nije potpuno podređeno režimu, već su u toj ulozi i dalje "podobni pojedinci".
Belorusija je izolovana, pod sankcijama EU i SAD, dok je Srbija kandidat za članstvo u EU, što je primorava na određeni nivo usklađivanja s demokratskim standardima. Ovo ograničava Srbiju u primeni ekstremnijih autoritarnih mera, iako su simpatije ka diktatorskim režimima sa Istoka neskrivene. Najzad, više se i ne krije uticaj koji Rusija ima na politička, i ne samo politička, dešavanja u Srbiji. Ipak, ovde se mora uočiti zaoštravanje retorike s nekih adresa u EU prema Srbiji, paralelno sa otvorenim skretanjem režima - a ne kao do sada, njegovih pojedinih delova - u pravcu Rusije. To je posebno izraženo u vreme dve studentske "ekskurzije" (biciklistička i maratonska) u pravcu evropskih institucija.
U Belorusiji su izbori očigledno namešteni, a opozicija je, kako rekosmo, gotovo uništena. U Srbiji, iako su izbori kritikovani kao nefer (npr. izveštaj OEBS-a iz 2023.), a birački spiskovi u neskladu sa realnošću, opozicija i dalje postoji, mada je godinama satanizovana i uskraćena su joj osnovna demokratska prava, i ima određeni - iako značajno ograničen - prostor za delovanje.
Srbija, dakle, pokazuje sve elemente autoritarne vlasti, s kontrolom nad institucijama, medijima i selektivnim pravosudnim procesima, ali nije na nivou Belorusije, gde je diktatura očigledna, s ekstremnom represijom i potpunom eliminacijom opozicije. Srbija se, reklo bi se, i dalje nalazi u "sivoj zoni" između demokratije i autoritarizma, dok je Belorusija jasan primer diktature.&nbsp;
To, na žalost, i dalje ne znači da Srbija ne može lako da sklizne preko te tanke linije, koja deli "sivu" i "crnu zonu". Možda za to bude dovoljna i samo jedna komanda iz Moskve.

Nebojša Vučinić

1250x600

Postaje li Srbija - Bjelorusija?

Litvanija će potrošiti 1,1 milijardu eura na jačanje zaštite svoje granice sa Rusijom i Bjelorusijom, posebno protivtenkovskim minama, saopštilo je 5. maja Ministarstvo odbrane te zemlje na istočnom krilu NATO-a.
Litvanija, Letonija i Estonija, koje se sve graniče sa Rusijom, strahuju da će postati sljedeće mete Rusije ako dobije rat protiv Ukrajine.
Te tri baltičke države, bivše sovjetske republike, ojačale su svoju odbranu nakon što je ruska vojska izvršila invaziju na Ukrajinu. Te zemlje su pojačale mjere bezbjednosti na svojim granicama poslije priliva migranata za koji smatraju da je Rusija odgovorna, prenosi AFP.
Novi finansijski paket mjera biće raspoređen na 10 godina i omogućiće Litvaniji da "blokira i uspori akcije neprijateljskih država", navelo je Ministarstvo odbrane.
Litvanija je u januaru saopštila namjeru da godišnje troši pet do šest procenata svog Bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojnu potrošnju za period od 2026. do 2030. godine.
Ministarstvo navelo je da je u toku "intenzivan rad" kako bi se utvrdilo kako "osigurati integritet baltičke odbrambene linije".
Dodalo je da će 800 miliona eura od ukupnog budžeta od 1,1 milijarde eura biti namijenjeno za protivtenkovske mine.

Litvanija će izdvojiti 1,1 milijardu eura za jačanje granice sa Rusijom i Bjelorusijom

Srbija je ponovo jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji sa Zapadnog Balkana koja se nije uskladila sa novom spoljnopolitičkom odlukom EU povodom situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu. 
 
EU je 16. aprila saopštila da odlukom (CFSP) 2025/632 od 27. marta 25 osoba i sedam pravnih lica uključuje se na spisak fizičkih i pravnih lica, entiteta i tijela na koje se primjenjuju restriktivne mjere zbog situacije u Bjelorusiji i umiješanosti Minska u rusku agresiju na Ukrajinu. 
 
Sa novom odlukom Savjeta EU uskladile su se sve ostale države kandidati za članstvo u EU iz regiona Zapadnog Balkana - Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH. One će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu s tim, a EU "prima na znanje tu obavezu i pozdravlja je, navodi se u saopštenju.

Srbija se nije uskladila sa odlukom EU o Bjelorusiji

U rijetkom trenutku međunarodne vidljivosti, bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko ugostio je pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa u zvaničnoj posjeti Minsku 10. aprila, ocijenivši da je riječ o značajnoj prekretnici u bilateralnim odnosima.
Posjeta, koja je nastavljena 11. aprila, rezultirao je nizom sporazuma koji obuhvataju vojnu saradnju, sigurnost hrane i trgovinu.
Najznačajnije je da je Lukašenko ponudio da prihvati do 150.000 pakistanskih radnika kako bi pomogli u rješavanju sve većeg nedostatka radne snage u Bjelorusiji.
Za Lukašenka, čiju pobjedu na predsjedničkim izborima Zapad i dalje ne priznaje nakon nadaleko osporavanih izbora 2020. godine i naknadnog brutalnog gušenja neslaganja, svaki direktni angažman sa stranim čelnikom nosi ogromnu simboličku i stratešku vrijednost.
Diplomatski izolovan, izbjegavan od Evropske unije i Sjedinjenih Država i sve više ovisan o Moskvi, Lukašenko ima malo prilika da se predstavi kao legitimni međunarodni akter.
- Pakistan ima mnogo ljudi koji žele i spremni su da rade u Bjelorusiji - rekao je Lukašenko na zajedničkoj konferenciji za novinare, naglasivši da će Bjelorusija stvoriti "potrebne uslove" za njihovo zapošljavanje.
S više od 198.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih širom zemlje, prijedlog ima za cilj ubrizgavanje radne snage u ekonomiju koja je pod velikim pritiskom.
Taj potez, međutim, izaziva uzbunu u susjednim državama Evropske unije.
Ponuda za uvoz desetine hiljada pakistanskih radnika svakako se može sa sumnjom posmatrati u susjednim članicama NATO-a Poljskoj, Letoniji i Litvaniji.
U graničnoj krizi 2021. i 2022. godine, Bjelorusija je optužena da koristi migrante kao pione u političkom sukobu s EU-om.
Bjelorusija je olakšala putovanje migrantima s Bliskog istoka, Afrike i Južne Azije - uključujući Pakistan - i usmjerila ih prema vanjskim granicama EU-a, što je izazvalo humanitarnu i sigurnosnu krizu.
U to su vrijeme hiljade migranata ostale zarobljene u šumama duž granica Bjelorusije s Poljskom, Litvanijom i Letonijom, često bez hrane, skloništa ili pravne zaštite.
Bjeloruske vlasti optužene su da su migraciju pretvorile u oružje za odmazdu zbog zapadnih sankcija.
Poljski, letonski i litvanski graničari pribjegli su povratnim mjerama, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva, međunarodnom osudom i trajnim nepovjerenjem prema migracijskoj politici Minska.
Tokom posjete, Bjelorusija i Pakistan potpisali su sporazum o vojnoj saradnji i mapu puta za odbrambeno-industrijske veze do 2027. godine, produbljujući veze između dvije zemlje, kao i druge sporazume i ekonomske memorandume.
Međutim, posebnu pažnju izazvalo je nepostojanje bilo kakve novije statistike o obimu trgovine.
Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova posljednji je put izvijestilo o godišnjoj bilateralnoj trgovini s Pakistanom za 2020. godinu, rekavši da se ona kreće od 50 do 65 miliona dolara, što je daleko od obećanja iz 2015. godine o povećanju trgovine između dviju zemalja na milijardu dolara.
Poređenja radi, primarni trgovinski partneri Pakistana 2023. godine uključivali su Kinu, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, a Bjelorusije nema na popisu.
Za Lukašenka bi, međutim, Šarifova posjeta mogla je ponuditi diplomatsku slamku spasa i trenutak potvrde.
Za EU to vraća sjećanja na 2021. i 2022. godinu.
To bi mogao biti znak upozorenja da bi autoritarni vođa Bjelorusije ponovo mogao upotrijebiti ljude kao polugu u svom sukobu sa Zapadom.

Lukašenko pozvao 150.000 Pakistanaca da rade u Bjelorusiji

Novi dokazi u čiji posjed je došao istraživački tim Radio Slobodne Evrope (RFE) ukazuju na to da bi lokacija u središnjoj Bjelorusiji mogla biti tajna ruska nuklearna baza, objavio je danas ovaj medij. Naime, kako su primijetili iz RFE, mjere nuklearne asigurnosti trenutno su na snazi u 1405. streljačkoj bazi kod Asipoviča, oko 100 kilometara jugoistočno od Minska.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032618030_6b1ea9fe64342ad137e6b3d0a5b237ab104e60a009d7a4c674afa0cf3dabfe5b" data-rendition-name="original" width="1428" height="750" loading="lazy" alt="mjesto Asipovič na mapi"> <figcaption>Mjesto Asipovič na mapiRFE</figcaption> </figure>  Tvrde da postoje dokazi o građevinskim radovima na tom mjestu i obližnjoj vojnoj bazi, koja je ranije identifikovana kao potencijalna lokacija za nuklearne bojne glave. U decembru je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko tvrdio da se u njegovoj zemlji nalaze deseci ruskih nuklearnih oružja, hvaleći se da zapadne zemlje nijesu primijetile kada su ih doveli onamo. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRFERL%2Fstatus%2F1904808561814684127%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1904855940379050290%7Ctwgr%5E725504521df5c6d3fd389da2f8251365d583c931%7Ctwcon%5Es2_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Članak RFE navodi da postoje sve veći dokazi da bi baze oko Asipoviča mogle biti mjesto za ovo oružje - ako je zaista poslato u Bjelorusiju - ili da se pripremaju za njihov dolazak. Iz Radio Slobodna Evropa ukazali su da fotografija objavljena na internetu prošlog septembra prikazuje digitalni monitor zračenja pričvršćen na zid u 1405. bazi za streljivo, uprkos tome što je više od 100 kilometara udaljena od najbliže nuklearne elektrane. Takođe su napisali da dokumenti vezani uz novu željezničku prugu spominju objekt za skladištenje hemikalija za jodnu profilaksu, preventivnu medicinsku mjeru koja se preduzima u slučaju nuklearne nezgode. Uz to, izvijestili su da su radovi na izgradnji željeznice počeli prošle godine i da će pruga povezati bazu za streljivo s drugom vojnom lokacijom, obližnjom vojnom bazom Asipoviči, udaljenom oko 12 kilometara. Analiza satelitskih snimki RFE sugeriše da se ova vojna baza izgrađuje, s novim konstrukcijama uključujući moguće hangare za Iskander rakete, koje mogu nositi konvencionalno ili nuklearno oružje. U međuvremenu, u bazi za streljivo grade se platforme koje mogu smjestiti protivvazdušnu odbranu, navodi se u izvještaju istraživača RFE. Radio Slobodna Evropa podsjeća da je prošle godine Rusija formalno promijenila svoju nuklearnu doktrinu, snižavajući prag za upotrebu nuklearnog oružja u svjetlu trenutnog sukoba s Ukrajinom. Međutim, analiza američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi da nedavni razvoji o kojima je izvijestio RFE ne znače da će Rusija i koristiti nuklearno oružje u ovom trenutku. - Bjelorusija možda razvija vojnu infrastrukturu za smještaj ruskih nuklearnih bojevih glava- napisali su, ali "ISW i dalje procjenjuje da ni Rusija ni Bjelorusija ne traže nuklearnu eskalaciju i da njihova upotreba nuklearnog oružja ostaje malo vjerovatna."

Radio Slobodna Evropa ima nove dokaze o tajnoj ruskoj nuklearnoj bazi u Bjelorusiji

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko položio je danas zakletvu za sedmi mandat, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je njegova vladavina neustavna.
Lukašenko je osvojio više od 86 odsto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika - navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava.
Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku.
Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije.
Danas se obilježava i godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno je proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim.
Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku.
Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne.
Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.

Lukašenko položio zakletvu za sedmi mandat

Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;
Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.
U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.
- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.
Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.
- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.
Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

Mađarska neće podržati produženje sankcija Evropske unije ruskim i bjeloruskim pravnim i fizičkim licima, jer treba dati prostora mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. 
 
Govoreći u Vašingtonu, on je kritikovao Brisel zbog donošenja „prenaglih odluka“ koje, prema njegovim riječima, otežavaju postizanje mira. 
 
- Nećemo pristati na produženje sankcija u ponedjeljak, ima vremena do 10. marta- kazao je Sijarto, a prenosi Anadolija. 
 
On je &nbsp;istakao da Evropska komisija nije ispunila obećanje da će uključiti Mađarsku u pregovore o nastavku ukrajinskog tranzita plina, već je umjesto toga pozvala samo Slovačku i Ukrajinu. 
 
- Već su prekršili jednu od četiri garancije- dodao je Sijarto. 
 
Mađarska se, takođe, protivi predlogu EU za izdvajanje 20 milijardi EUR pomoći Ukrajini, tvrdeći da taj paket ne doprinosi miru, već samo jača pregovaračku poziciju Kijeva. 
 
-Nećemo podržati trošenje novca evropskih poreskih obveznika na produžavanje rata- poručio je mađarski ministar. 
 
On je rekao da je izbor Donalda Trampa promijenio globalnu političku dinamiku u korist mira, ali da evropski liberali, kako je kazao, pokušavaju blokirati te napore. 
 
- Nikada nismo bili bliži rješenju, jer su direktni pregovori između SAD-a i Rusije ponovo probudili nadu u mir- zaključio je Sijarto. 
 
U okviru posjete SAD-u Sijarto je danas razgovarao s ministrom finansija SAD-a Skotom Besentom.

Sijarto: Ne podržavamo produženje sankcija Rusiji i Bjelorusiji

Tri visoka zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) otputovala su u Bjelorusiju kako bi pregovarali o mogućem oslobađanju velikog broja političkih zatvorenika u zamjenu za ublažavanje sankcija, izvijestio je Njujork tajms, nakon što su ranije ove sedmice oslobođena tri zatvorenika.
Tajms je 15. februara izvijestio da su zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu Kristofer Smit i dva druga američka zvaničnika u Minsku razgovarali s dugogodišnjim autoritarnim vladarom Aleksandrom Lukašenkom i šefom KGB-a Ivanom Tertelom o uslovima dogovora.
Tačno vrijeme posjete i sastanaka – prvih Lukašenkovih sastanaka s visokim zvaničnicima Stejt departmenta u posljednjih pet godina – nije odmah jasno.
Izvještaj dolazi nakon što su Smit i državni sekretar Marko Rubio 13. februara rekli da je Vašington osigurao oslobađanje neidentifikovanog američkog državljanina i dva politička zatvorenika iz Bjelorusije.
- Predali su nam ih, a mi smo ih vratili preko Litvanije - rekao je tada Smit za SiEnEn (CNN).&nbsp;
Drugi američki zvaničnik rekao je za SiEnEn da je četvrta osoba oslobođena u januaru kao dio istog dogovora.
Izvještaj Tajmsa navodi da je Smit rekao diplomatama u Vilniusu da bi oslobađanja mogla biti početni korak ka velikom dogovoru između Vašingtona i Minska u zamjenu za ublažavanje sankcija, od kojih se mnoge odnose na podršku Bjelorusije ruskom ratu u Ukrajini i na suzbijanje neslaganja u zemlji.
Neki posmatrači su rekli da, pored direktne koristi od osiguravanja oslobađanja zatvorenika, Vašington takođe pokušava smanjiti uticaj Moskve na Minsk.
Franak Viacorka, šef kabineta prognane opozicione liderke Svetlane Tihanovskaje, citiran je u Tajmsu kako kaže: "Veoma smo zahvalni predsjedniku (Donaldu) Trampu što je uspio pomjeriti stvari naprijed."
Dodao je, međutim, da sankcije treba ublažiti samo kada "Lukašenko zaustavi represiju i nova hapšenja" i "oslobodi sve političke zatvorenike, uključujući vodeće ličnosti".
Mnogi od onih koji su pritvoreni uhapšeni su tokom suzbijanja protesta zbog predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je Lukašenko osvojio svoj šesti uzastopni mandat. Opozicija i zapadne vlade su rekle da su izbori bili namješteni.
Lukašenko je, kako se očekivalo, osvojio sedmi mandat na izborima 26. januara 2025. godine, opet uz pritužbe Zapada i prognanih protivnika zbog namještanja i represije nad potencijalnim suparnicima.
Lukašenko je naredio talas pomilovanja uoči izbora, oslobađajući desetine ljudi, uključujući mnoge zatvorene zbog optužbi za ekstremizam za koje njegovi protivnici i grupe za ljudska prava kažu da su politički motivisane.
Neki su posmatrači rekli da je autoritarni vođa možda želio signalizirati Zapadu da popušta uporne mjere koje je država nametnula od izbora 2020.
Međutim, suzbijanje nije pokazalo znakove slabljenja, sa čestim hapšenjima i suđenja na temelju, kako aktivisti kažu, politički motivisanih optužbi. Najmanje 1.253 osobe koje grupe za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima i dalje su iza rešetaka, a vjeruje se da je stvarni broj veći.
Lukašenko je čvrsto povezao Bjelorusiju s Rusijom i pružio podršku Kremlju u ratu protiv Ukrajine, uključujući dopuštanje ruskim snagama da napadnu s bjeloruskog teritorija, i kaže da je rusko nuklearno oružje raspoređeno u Bjelorusiji, što je dovelo do niza finansijskih sankcija protiv Minska.
Ipak, tokom svojih 30 godina na vlasti, Lukašenko je povremeno pokušavao iskoristiti položaj Bjelorusije između Rusije na istoku i NATO-a i Evropske unije na zapadu i sjeveru.

SAD traži dogovor s Bjelorusijom o oslobađanju političkih zatvorenika i ublažavanju sankcija

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je ukazao da Vlada Crne Gore nije predložila izmjene Zakona o javnim okupljanjima kojima se predviđaju drakonske kazne za blokade saobraćaja, nego da je poslanicima ostavila da za nju odradi prljav posao.
- Zašto Vlada nije dala mišljenje na ovaj zakon? Jer zna da je ovo neustavan prijedlog i ostavila je parlamentarnoj većini da odradi prljav posao. Nema dileme da je predlagač Seid Hadžić zloupotrijebljen - podvukao je Nikolić.
Najava uvođenja ovakvih zabrana suprotna je, ustvrdio je Nikolić, Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
- Donosite zakon koji se nije usudio da odnese ni (Aleksandar) Vučić u Srbiji iako je ta zemlja blokirana mjesecima. Riječ je ograničenjima koja su nedopustiva u demokratskim društvima. Cilj ovih mjera je da se parlamentarna većina politički obračuna sa građanskim buntom u atmosferi rastućeg nezadovoljstva zbog bezbjednosnih, ekonomskih, socijalnih i političkih i drugih odluka vlasti svaki zakonski pokušaj da se protest uguši predstavlja direktan udar na građanske slobode - istakao je šef kluba poslanika DPS-a.
Ovaj potez pokazuje, poručuje on, da nijesu spremni da rješavaju probleme u kojima i sami imaju odgovornost.
- Nego da žele da da primijene represiju od onih protestuju tražeći političku odgovornost od predstavnika vlasti - dodao je Nikolić.
Niko, podvlači Nikolić, ne boravi na magistrali na 40 stepeni jer mu je tamo lijepo - nego iz prijeke potrebe i teške nužde.
- Jeste li razmišljali o tome što traže emotivno ranjeni građani Cetinja na onom žaropeku? Traže pravdu i političku odgovornost za tragedije u kojima su izgubili svoje najbliže. Njihovo prisustvo na Kruševom ždrijelu vam smeta jer su prepoznali propuste bezbjednosnog sektora koji nije spriječio ponavljanje istih obrazaca - naveo je Nikolić.&nbsp;
Posebno licemjerstvo krije se, cijeni on, u činjenici da su isti ti koji žele da zabrane proteste, dok su bili opozicija koristili proteste kao glavno sredstvo političke borbe.
- Svojevremeno su pekli prasad, puštali nacionalističku muziku, tražili smjenu vlasti i kako su govorili - pravdu - istakao je Nikolić.
<h2>Bi da odgovorni budu i oni koji pozivaju na protest</h2>
Šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ukazao je da se ovim izmjenama predlaže da odgovornost za proteste snose i oni koji pozivaju na okupljanje.
- Nekadašnji opozicionari i partije manje brojnih naroda koje su dio svake vlasti. Ajmo da pođemo prvo od nekadašnjih opozicionara: Padamo mi na pamet ne bi da ovo predlažem kad sam bio vlasti - jer je protivustavno. Pogledajte član 52 Ustava, uslove kad se može privremeno ograničiti sloboda okupljanja, postojeći Zakon koji je vrlo dobro to prepoznato u članu 6.. A vi dodajete odvijanje saobraćaja?! Đe vam je to uporište u Ustavu? Ko vam je dao pravo da član 52 Ustava Crne Gore, koji je definisao što su razlozi, vi uvodite nove kategorije? U postojećem Zakonu gdje kažete da su odgovorni organizatori okupljanja, vi kažete i oni koji pozivaju na okupljanje?! Đe vi živite, što se dešava s vama? Ovo nije „d“ od demokratskog režima, ovo je klasična diktatura kakvu vi stvarate. Ko će da tumači ko poziva na okupljanje? Što dajete vruć krompir Upravi policije? Ko će da primijeni ovaj zakon? Kakvu poruku šaljete? - jasan je Mugoša.
On je pitao i partije manje brojnih naroda đe su danas.
- Nego pošto vi ne protestujete jer ste u svakoj vlasti, to se vas ne tiče.. - dodao je on.
I poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić ocijenio je da je najveći paradoks to što ovakvo zakonsko rješenje predlažu oni koji su kao opozicija veliki dio svog političkog rada zasnivali upravo na ulici.
Ocijenio je i da je taktika većine da se ne javljaju za riječ, te da su nedorasli tome da rješavaju probleme građana zbog kojih oni izlaze na ulice.
- Zloupotrebe javnih okupljanja ima, logičnije je i da se neki protesti dese ispred Skupštine, ali nije rješenje da imamo ovakav zakon, kojim se krše temeljna prava građana na okupljanja. Najveći paradoks je da ovo predlažu oni koji su, kao opozicija, veliki dio političkog rada zasnivali na ulici. Ne mogu da vjerujem da će neke od tih kolega dići ruke za ovakav zakon - poručio je Mikić.
Dodao je da nikakve kazne ni zabrane neće spriječiti građane da protestuju.
- Pozivam vas da razmislite da li ćete podržati ovo. Nadam se da ćete se držati nekih principa koje smo zajedno imali dok smo bili opozicija. Nadam se da ste spremni da, pravo koje ste tada tražili za sebe, sada omogućite i drugima - naveo je Mikić.
<h2>Stari zakoni</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da je DPS dok je bila u vlasti 2005. godine donijela zakon o javnim okupljanjima kojim je utvrđeno da se mirno okupljanje ne može održavati na putevima.
- Članom 10 je bilo definisano da se mirno okupljanje ne može održavati u blizini bolnica, vrtića, osnovnih škola, nacionalnih parkova, spomenika kulture, autoputevima, magistralnim i regionalnim putevima i na onima na kojima se ugrožava saobraćaj ako bi to, s obzirom na vrijeme, moglo ozbiljno ugroziti rad i kretanje većeg broja građana... - naveo je Dragović.
On kaže da je DPS pokušavala da zabrani mirno okupljanje, ali da nijesu imali kuraži za to.
- Osnovni tekst zakona i amandmanski tekst su nebo i zemlja. Na Zakonodavnom odboru sam zauzeo stav da je osnovni tekst zakona nastavak politike DPS-a... Sada je u cjelosti usaglašen sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava - rekao je Dragović.
<h2>Janović: Provocirate pa se čudite protestima</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Janović ocijenio je da se vlast danas ne bi skrivala iza predlaganja ovog zakona i isturala pojedine poslanike da je on ispravan.
- Kada upoređujete sa drugim državama zaboravljate da kažete da u tim državama postoji odgovornost, a da je kod nas to deficitarna kategorija - rekao je on konstatujući da direktno krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.&nbsp;
Poslanike vlasti je pitao znaju li kolike su prosječne plate u Crnoj Gori.
- Pa kakvu poruku šaljete o tome da će kazne biti 2.000 eura? Za vas, po ovom zakonu, organizator skupa može biti i neki građanin koji na društvenim mrežama podijeli vijest o skupu - ukazao je on.
I on je konstatovoa da građani na Cetinju, u Ulcinju, Bijelom Polju ne protestuju jer im je dosadno nego jer traže odgovornost koju nikako da vide.
- Danima se raspravljalo, povodom protesta kod Vile Gorica, jesu li krivi građani ili policija. Ali ne, krivi ste vi, jer vašim potezima huškate i provocirate ljude. Na šta vam je ličila ona pomrčina od dodjele Trinaestojulske nagrade, pogledajte - tamo nije bilo državne zastave. Što vi to radite, zašto provocirate građane na taj način? Zašto se čudite onda kad se dese protesti - jasan je Janović.
<h2>Vuksanović: Hoćete li i na Cetinjane da šaljete pendreke i biber sprejeve?</h2>
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović pozvao je parlamentarnu većinu da ne podrže ovaj zakon - jer je sve jasno.
- Oni ljudi koji na Cetinju svakog dana izražavaju svoju bol, nijesu tamo ni iz obijesti, ni iz dosade, već iz velike muke. Uzeti su im najdraži. I pored svega - što treba da se desi? Da vi ovo danas izglasate i pošaljete pendreke i biber sprejeve na njih? - pitao je Vuksanović.
Često, kaže, prolazi tim putem i prilagođava se jer poštujem njihovu bol.&nbsp;
- A siguran sam, ako glasate za ovo, da će jednog dana na Ustavnom sudu pasti - poručio je Vuksanović.
Jedino što mogu, kako je rekao, jeste da odu pred te ljude, mirno stanu i ćute.
&nbsp;- Jer nijesmo im pružili pravdu i sve što im je trebalo biti pruženo. Možemo se kriti sad iza zakona i prebacivati odgovornost - ali, imamo ljude koji pate i koji će patiti cijelog života. Imajte to u vidu kad budete pritiskali tastere - poručio je Vuksanović.
<h2>Milatović: Loša kopija beogradskog režima i Vučića sa Temua</h2>
Poslanica DPS-a Sonja Milatović ukazala je da većina pokušava da ukine svaku vrstu protesta, blokade i da ugase svaki oblik građanskog bunta.
- Hoće da ućutkaju svakog slobodnomislećeg čovjeka koji je, za razliku od njih, dobronamjeran ovoj državi i koji nasuprot njih koji služe interesima nekih drugih država - stoji do smrti odan svojoj zemlji. Ove fotelje, obezbjeđenje, službena vozila na vaš račun građani, to su oni, to je aktuelna vlast. Nemaju namjeru da se zaustave sa zabranom svakog vida protesta - rekla je ona.
Oni, kako je kazala, prave partijsku policiju koja im služi da se nemilosrdno obračunaju s građanima.
- A kako ta policija radi građani su već osjetili prije nekoliko dana kad su pod komandom onih koji danas rukovode unutrašnjim poslovima u Crnoj Gori brutalno napadnuti dok su <a href="https://etv.me/drustvo/kroz-objektiv-portala-etv-u-pokusaju-da-ugusi-glas-naroda-policija-naprasila-i-sebe">protestovali </a>protiv sramotne, nakaradne, ogavne dodjele Trinaestojulske nagrade - istakla je Milatović.
Jasno je, kako je rekla, da ovo liči na Aleksandra Vučića sa Temua i da se pravi loša kopija beogradskog režima i takvog načina upravljanja državom.
- Neka srljaju još više diktatori na baterije, ali neka znaju da nema tih zabrana, okova i pritisaka kojima mogu spriječiti jednu vrstu revolta pristojnih građana, a takvih je većina u Crnoj Gori kad vide što sve ovoj državi radite - poručila je ona.&nbsp;
<h2>Huter: Čak je i Ombudsman, koji snom mrtvijem spava, rekao da ovo nije dobro</h2>
Oskar Huter je pitao zašto je ovaj zakonski prijedlog predat bez javne rasprave, procjene usklađenosti sa pravnom tekovinom EU i bez uvida u međunarodne standarde i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
- Treba podsjetiti i Ombudsmana koji snom mrtvijem spava, a čak je i on rekao da ovo što činite nije dobro. Što je ovo zakonsko rješenje nego kukavičluk svojstven njegovim donosiocima? I to usmjeren prevashodno prema građanima Cetinja - dodao je Huter.
Kao jedini predstavnik Prijestonice je, kaže, dužan da poruči ono što je rekla jedna gospođa: „malo morgen gospodine Hadžiću“.
- Želi se kroz ovo naručeno i nakaradno rješenje sakriti i uteći od odgovornosti. Oni koji bježe od istine možda mogu privremeno da se održe na funkcijama, ali gubitak povjerenja i poštovanja je neizbježan - poručio je on.
Pitao je predlagača Hadžića koliko je puta pričao sa Cetinjanima koji protestuju na Kruševom ždrijelu.
- Ima li jednoga od vas da je smogao hrabrosti, empatije, poštovanja i da porazgovara sa njima i pita što čine tamo? Da nije možda nekom od vas palo na pamet da pita članove oštećenih familija, koje na ovom žaropeku ali i po snijegu, traže odgovore - rade li to iz dokonosti? - pitao je on.
<h2>Laković: Pravo na slobodno kretanje zagarantovano Ustavom; Huter: Đe ste bili kad su bile litije i drugi protesti?</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković rekao je da je protestovanje ustavno pravo.
- To pravo ne može niko da uguši. To pravo je zagarantovano isto kao što je zagarantovano i pravo ljudi na slobodno kretanje - dodao je on.
Parcijalno se, kaže, tumače norme zakona.
- U članu šest se kaže da se skup organizuje na pristupačnom i prikladnom mjestu koje ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava. A što znači ugrožavanje ljudskih prava? Pravo na slobodno kretanje je jedno od osnovnih ljudskih prava i ono se ugrožava ukoliko se onemogući pravo na kretanje - rekao je Laković.
Huter ga je pitao đe je bio kad su bile litije i drugi protesti.
- Je li tada ograničena nečija sloboda kretanja? Jeste li se tada sjetili toga? Ko se sjetio od vas da to predloži? Jeste li spremni da ovu ogradu, koja stoji i štiti vas i mene, da je šenemo? Da dokažemo tu petlju, da je odmah maknemo? Pokažite to na djelu, ne saopštenjima. Ovi ljudi koji su izgubili sve što su imali ne traže saopštenja ni moja ni Vaša, nego odgovore. Profesionalna, moralna i politička odgovornost leži u ministrima i Vladi. Cetinjska skupština je ponudila devet zaključaka, da se nije osvrnuo premijer Milojko Spajić na to? Oće li doć 28. na premijerski sat? Da čujemo što će nam reći. Ne brani se nebranjeno. Ovdje nečije greške zemlja pokriva - poručio je Huter.
<h2>Neće nikome dlaka falit s glave da porazgovara sa Cetinjanima, pa ćemo donijeti rješenje koje je dobro za sve</h2>
Predlagač Seid Hadžić je rekao da je Huter nastupio teatralno u svom izlaganju i potvrdio da je to ustavno rješenje.
- Pitanje toga da li sam se ja isprsio ili ne: uvijek ću se isprsiti za ono što je argumentovano i kvalitetno. Vrlo opasna stvar je da mi spočitavate da sam protiv građana Cetinja. To miriše na podjele koje ste potencirali 30 godina. Ja se nudim, napravite zakonsko rješenje, da je bilo ko od nas kriv za mafijaške obračune na Cetinju ili bilo kom drugom gradu... Mene treba da izuzmete iz konstatacija. Ono što je meni važno je zakon, pravda i pravičnost - rekao je on.
Očekivao je, kaže, da će ovo da bude argumentovana rasprava.
- Naša namjera je bila da primaknemo granice toga kako možemo predložiti zakonsko rješenje između slobode kretanja i okupljanja.. - naveo je on.
Huter mu je poručio da ovdje nema teatralnosti.
- Teatar ostavite za vas i vašeg cirkusanta, imate ga u prvim redovima i rekao nam je to na prvom zasijedanju - rekao je Huter, a presjedavajuća Zdenka Popović mu je izrekla opomenu zbog „uvrjedljive riječi“.
Huter je na to rekao da je citirao premijera Milojka Spajića, a ona mu odgovorila da je trebalo da kaže da citira. Huter joj je odgovorio da je ona najmanje pozvana da ga podučava kako da izlaže.
- Gospodine Hadžiću, kažete da Vam je ovo inspirativna tema. Nama je to bolno, mučno, porazno i tragično. Nijesu se slomile vazne. Tamo nema 23 čovjeka, četvoro đece. Za to neko treba da podnese odgovornost. I batalite se ovog rješenja, ajmo da porazgovaramo s tim ljudima, neće nikome ni dlaka falit s glave da porazgovara s njima, pa ćemo donijeti rješenje koje je dobro za sve - rekao je Huter.
<h2>Čarapić se obrušio na SD, okupljanje na Gorici za njega unizilo tekovine 13. jula</h2>
Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić izjavio je da je okupljanje tokom 13. jula na Gorici, kada su građani izviždali gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, unizio tekovine Dana državnosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Politički marginalci su Sašu Mujovića nazvali fašistom. Nazvati njega fašistom je toliko pogrešno: prije svega jer ta opaska i provokacija nema veze sa subjektivnim uvjerenjima Saše Mujovića - već je to izrečeno jer u koaliciji sa onima koji nijesu politički subjekt onih koji su to izjavili. Po toj logici, koja je pogrešna, svako ko nije uz one koji su to izjavili, je fašista. Po tome svako ko ne podržava Socijadlemokrate (SD) je fašista. Po toj logici, uzevši u obzir činjenicu da skoro niko organski ne podržava politiku SD-a, onda smo mi fašisti - rekao je Čarapić.
Smatra da se radi o generalizaciji.&nbsp;
- Njima ne smeta da, recimo u Budvi, budu u koaliciji sa nekim ko je predvodio grupu građana koja je protestovala što će Vlada da podrži Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Ne može biti građanska partija partija koja nema žene na funkcijama. Zašto žene neće u SD? Jer prepoznaju da zastupaju nacionalizam ogorčenih muškaraca - izjavio je Čarapić.
<h2>Nenezić: Skrećete pažnju sa nakaradnih izmjena Zakona o javnim okupljanjima</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić mu je odgovorio da se ovom pričom brani od nakaradnog zakonskog rješenja koje je na dnevnom redu.
- Ovo je poruka koja treba da skrene priču sa onoga što danas treba da izglasamo: da ljudi koji protestuju na Kruševom ždrijelu tražeći pravdu neće dalje imati tu priliku - već će aktuelna većina, koju danas brani Čarapić, vjerovatno na sljedećem protestu protiv njih ići biber sprejom - istakao je on.
O svemu onome što je Čarapić govorio o SD-u više, smatra on, govori o njemu.
<h2>Vuković Kuč: Nećete zaustaviti narod drakonskim kaznama – ovo je sramota za Crnu Goru</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč navela je da je predložena zakonska rješenja pokušaj da se građanima uskrate osnovna ustavna prava, poručujući da se time udara na same temelje Crne Gore.
– Ovo što radite je žalosno, tužno, sramotno i nedopustivo. Imate još šansu da povučete ove odluke. Ne zavlačite se u slijepe ulice, u ulice bez izlaza – kazala je Vuković Kuč.
Ona je upozorila da se represijom i visokim kaznama ne može ugušiti glas građana, posebno onih koji, kako je rekla, "nose teret tragedije i koji su postali živi štit Cetinja".
– Mislite li da ćete drakonskim kaznama zaustaviti sirotinju da izrazi svoju patnju? Ti ljudi pokušavaju da vas isprovociraju na ono što ste zaboravili – na ljudskost, na dijalog – naglasila je ona.
Zaključila je da borba neće stati.
– Dok je nas, ljudi će biti na Kruševom ždrijelu. I biće tamo – poručila je Vuković Kuč.

Nikolić: Donosite zakon na koji se nije usudio ni Vučić u blokiranoj Srbiji, Vlada ostavila poslanicima da odradi prljav posao; Huter: Neće nikome dlaka falit s glave da porazgovara sa Cetinjanima, pa ćemo donijeti rješenje koje je dobro za sve

Ministarstvo saobraćaja Crne Gore objavilo je rang-listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za upravljanje Aerodromima Crne Gore, u skladu sa članom 31 stav 1 Zakona o koncesijama („Službeni list CG“, br. 08/09) i Koncesionim aktom.
Iz Ministarstva podsjećaju da svi ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang-liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore. Takođe, na pisani zahtjev ponuđači mogu izvršiti uvid u dokumentaciju u roku od osam radnih dana, u skladu sa članom 30 stav 2 istog zakona.
Tenderska komisija, koju je Ministarstvo saobraćaja obrazovalo rješenjem br. 01-011/24-1538/2 od 9. oktobra 2024. godine, sačinila je rang-listu na osnovu kriterijuma definisanih tenderskom dokumentacijom, u skladu sa članom 13 Uredbe o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije („Službeni list CG“, br. 67/09).
Objavljivanje rang-liste predstavlja važan korak u proceduri dodjele koncesije, kojom će se dugoročno definisati budući upravljač i investitor u crnogorske aerodrome.

Objavljena rang-lista ponuđača za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore

Hapšenje bugarskog gradonačelnika koji se nalazi pod optužbom za korupciju izazvalo je proteste u Sofiji i drugim gradovima širom Bugarske dok njegove pristalice tvrde da su optužbe politički motivisane.
Gradonačelnik Varne Blagomir Kotsev uhapšen je prošle sedmice i optužen za navodnu pronevjeru sredstava radi finansiranja svoje stranke. Pristalice Kotseva tvrde da je hapšenje dio vladine kampanje usmjerene protiv opozicije.
Optužbe su nastale nakon što je vlasnik jedne kompanije optužio Kotseva da je tražio mito u zamjenu za odobravanje ugovora. Kotsev je negirao optužbe. Zvaničnik koji je svjedočio protiv Kotseva kasnije je izjavio da je svjedočio pod pritiskom.
Hiljade osoba protestovalo je 16. jula ispred zgrade suda u Sofiji gdje su tražili oslobađanje Kotseva uz transparente s porukama da zakon ne može biti korišten kao oružje.
Bugari iz dijaspore takođe su protestovali ispred Evropskog parlamenta u Briselu.
- Želimo da zaustavimo bezakonje koje se dešava u pravosudnom sistemu i da sistem počne raditi u korist naroda - izjavila je za AFP u Sofiji Albena Simeonova, 57-godišnja učiteljica.
Protest u Sofiji bio je jedan od nekoliko održanih u Varni, trećem najvećem bugarskom gradu, nakon hapšenja gradonačelnika.
Grupa Renew Europe u Evropskom parlamentu, kojoj pripada Kotsevova stranka, takođe je pozvala na njegovo oslobađanje, nazivajući hapšenje "političkom represijom" i osuđujući ga kao "direktan napad na evropske vrijednosti."

U Bugarskoj protesti zbog hapšenja gradonačelnika Varne

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.739 ambulantnih pregleda, od čega 249 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 216 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 274.
- U istom periodu obavljena su 73 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 129 pacijenata, od čega 14 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 409 dijagnostičkih procedura, od čega 77 CT i 38 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 56 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 991 pacijent i odrađeno 34.916 analiza - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je pet beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,7 hiljada pregleda

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: bjelorusija