<p>Ukrajinska vojska je izvijestila o žestokim borbama u blizini industrijskog grada Kurakhove i priznala da su ruske snage izvele više od 100 napada oko ključnog sela u Donbasu, iako nije komentarila tvrdnju Moskve da ga je zauzela, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.</p>
<p>Komentari 3. novembra prate noć u kojoj su Rusija i Ukrajina ponovo pokrenule napade dronovima jedna na drugu, a ruski dronovi su u ranim jutarnjim satima oštetili zgrade i dalekovode u Kijevu.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane je u međuvremenu saopštilo da je Ukrajina lansirala skoro 20 dronova na ciljeve na jugu Rusije, ali tvrdi da su svi presretnuti.</p>
<p>Ruske trupe 3. novembra tvrde da su zauzele selo u Donbasu koje se nalazi manje od 6 kilometara od Pokrovska, glavnog logističkog čvorišta.</p>
<p>Ruske snage su "oslobodile naselje Višnjeve nakon ofanzivnih operacija", saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.</p>
<p>Kijev nije odmah komentarisao tu tvrdnju, ali je ukrajinski Generalštab u svom dnevnom ažuriranju priznao da su ruske snage izvele 19 napada na oblast Pokrovsk.</p>
<p>- U obuzdavanju pritiska, odbrambene snage su odbile neprijateljske napade. Okupatori fokusiraju svoje glavne napore u blizini (sela) Promin i Višnjeve - navodi se u objavi.</p>
<p>Dodaje se da je "najtoplija situacija" u blizini industrijskog grada Kurakhove.</p>
<p>Dan ranije, ruske trupe su tvrdile da su zauzele Kurahivku, još jedno, veće selo koje se nalazi u blizini Kurahova, na glavnom rezervoaru.</p>
<p>- Neprijatelj je trenutno 110 puta napao položaje odbrambenih snaga. Najaktivniji je na pravcu Kurakhovo i Pokrovsk, gdje je izveo više od polovine svih napada - precizirano je u objavi.</p>
<p>Zauzimanje Pokrovska, ključne tačke tranzita i snabdijevanja Ukrajine koja povezuje nekoliko glavnih ispostava u Donbasu, jedan je od glavnih ciljeva Rusije u regionu. Takođe je dom velikog rudnika koksa koji je ključan za proizvodnju čelika u Ukrajini.</p>
<p>Ukrajina se bori sa ljudstvom, kao i sa nedostatkom opreme i naoružanja, što ometa njenu sposobnost da izdrži rusko napredovanje.</p>
<p>Američko ministarstvo odbrane najavilo je novi paket oružja i druge opreme vrijedan 425 miliona dolara za Kijev, iako nije jasno kada će stići ili hoće li napraviti razliku na bojnom polju.</p>
<p>Najava od 1. novembra je vjerovatno bila posljednja prije izbora u SAD, 5. novembra, što će se pokazati ključnim za buduću podršku Zapada Ukrajini.</p>
<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> mjesecima je pozivao zapadne dobavljače da dozvole Kijevu da koristi svoje napredno oružje za napade dublje u Rusiju, a prošle sedmice ih je optužio za nedjelovanje kao odgovor na navodni plan Rusije da rasporedi hiljade sjevernokorejskih vojnika u Ukrajinu.</p>
<p>Sjedinjene Države i saveznici odbacili su korištenje zapadnog oružja za napad duboko u Rusiji zbog straha da bi to moglo rezultirati nuklearnom odmazdom Moskve.</p>
<p>U međuvremenu, u izvještaju Vašington Posta navodi se da se lideri EU "spremaju za mogući prekid transatlantskih odnosa u slučaju da bivši predsjednik Donald Tramp pobijedi" na predsjedničkim izborima 5. novembra.</p>
<p>- Šta će se dogoditi ako u Americi po drugi put bude izabran predsjednik koji proglasi NATO zastarjelim i više ne želi da ispunjava bezbjednosna obećanja - upitao je svoje pristalice lider njemačkih konzervativnih demohrišćana <b>Fridrih Merc</b>, citirao je Post.</p>
<p>- Onda ćemo biti sami. I pod tim ne mislim samo na nas Nijemce, već na nas Evropljane - dodao je on.</p>
<p>Tramp, koji je u tijesnoj borbi s demokratskom potpredsjednicom <b>Kamalom Haris</b>, izrazio je sumnju u održivost NATO-a i dao prednost, kako njegovi kritičari kažu, proruskoj politici. Haris je snažno podržavala nastavak pomoći Ukrajini.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina izvještava o žestokim borbama na istoku, dok Rusija tvrdi da je zauzela ključno selo

<p>Ekstradicioni proces protiv bjeloruskog aktiviste, reditelja i novinara <b>Andreja Gnjota</b> nastavlja se i nakon njegove evakuacije iz Srbije, izjavili su on i njegovi branioci 2. novembra.</p>
<p>Gnjot je godinu u pritvoru u Srbiji čekao odluku o izručenju Minsku, a 31. oktobra, kada je odluka o pritvoru istekla, objavio je da je na slobodi i da se nalazi na teritoriji Evropske unije.</p>
<p>Gnjot se na konferenciji za novinare u Berlinu, gdje se trenutno nalazi, zahvalio njemačkoj vladi na pomoći u izlasku iz Srbije. Nije precizirao koji je njegov trenutni status u Njemačkoj.</p>
<p>Gnjot je rekao da ga je 31. oktobra na aerodrom odveo zamjenik ambasadora Njemačke u Srbiji, koji je bio u kontaktu sa predstavnicima srpskih vlasti, te da je na aerodromu imao pratnju srpskih policijskih službenika, radi zaštite.</p>
<p>Upitan o ulozi zvaničnog Beograda u njegovom izlasku iz Srbije, Gnjot je rekao da su diplomate Evropske unije i međunarodne organizacije sve vrijeme tražile od srpskih vlasti da on bude pušten na slobodu.</p>
<p>- Važan događaj dogodio se tokom zasijedanja UN-a u Njujorku, kada je tim <b>Svetlane Tihanovske</b> (bjeloruske opozicione liderke) razgovarao sa administracijom predsjednika Srbije<b> Aleksandra Vučića -</b> dodao je on.</p>
<p>Istakao je da je reakcija srpskih vlasti nakon tog razgovora bila pozitivna i da su pokazali empatiju.</p>
<p>- Činjenica da sam danas ovdje (u Berlinu), a ne u bjeloruskom zatvoru, posljedica je te komunikacije i pregovora - dodao je on.</p>
<h2>"Ništa još nije gotovo"</h2>
<p>Gnjot je uhapšen u oktobru 2023. na beogradskom aerodromu po, u međuvremenu ukinutoj, potjernici Interpola koju je za njim raspisala Bjelorusija. Minsk ga tereti za navodnu utaju poreza.</p>
<p>Čekajući odluku o ekstradiciji, Gnjot je u beogradskom Centralnom zatvoru proveo sedam mjeseci, a od 5. juna do 31. oktobra bio je u kućnom pritvoru.</p>
<p>Viši sud u Beogradu je u maju donio prvostepenu odluku da Gnjot bude izručen Bjelorusiji. Nakon žalbi njegovih advokata, odluka je ukinuta, a slučaj je vraćen na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Kritičar bjeloruskog režima je optužbe za navodnu utaju poreza u Bjelorusiji nazvao "lažnim", navodeći da je u pitanju "sistemski mehanizam gonjenja" političkih protivnika od vlasti u Minsku.</p>
<p>Iako se on trenutno nalazi u Njemačkoj, i Gnjot i njegovi branioci napominju da ekstradicioni proces, koji se vodi u Srbiji, nije gotov.</p>
<p>- Fokus naših aktivnosti kao branilaca je da se odbije ekstradicioni zahtjev Bjelorusije i da dokažemo da je on neosnovan - izjavio <b>Vladimir Hrle</b>, član advokatskog tima u Srbiji.</p>
<p>Hrle je istakao da su to Gnjotovi branioci od početka ukazivali da je zahtjev neosnovan i politički motivisan, ali da zbog proceduralnih grešaka to nije uzeto u obzir.</p>
<p>- Bjelorusija će sigurno pokušati da zloupotrijebi Interpol, kao što je radila i u ovom i u drugim slučajevima, što bi moglo da ograniči Andrejevo pravo na slobodno kretanje. Moramo da se borimo i u toj oblasti, iako je inicijalni zahtjev Interpola obrisan - dodao je Hrle.</p>
<p>Nema vremenskog roka do kad srpske vlasti moraju da donesu konačnu odluku o ekstradiciji.</p>
<p>Članice Gnjotovog međunarodnog advokatskog tima, <b>Marija Kolesava-Gudzilina</b> i <b>Ana Matieskaja</b>, napomenule su da je njegov Instagram nalog u Bjelorusiji proglašen "ekstremističkim".</p>
<p>To su, kako podsjećaju, optužbe koje bjeloruske vlasti koriste protiv svojih političkih protivnika.</p>
<p>- Time je bjeloruska strana priznala da je njegov slučaj od početka politički motivisan. Ništa još nije gotovo i Gnjot se može suočiti sa različitim opasnostima (u inostranstvu), jer bjeloruske vlasti koriste različite metode u različitim državama za progon političkih protivnika - dodale su.</p>
<p>Na pitanje novinara da li će zatražiti azil u Njemačkoj, Gnjot je rekao da je tek izašao iz pritvora u Srbiji i da će o tome tek odlučiti.</p>
<p>- Ja sam čovjek bez zemlje, koja ne može da obnovi pasoš i potrebna mi je međunarodna zaštita, jer će me bjeloruski režim i dalje juriti - dodao je on.</p>
<p>Gnjot je jedan od nekoliko stotina hiljada građana Bjelorusije koji su učestvovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu <b>Aleksandra Lukašenka</b> na predsjedničkim izborima.</p>
<p>Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Evropska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad učesnicima demonstracija.</p>
<p>Poziv Srbiji da oslobodi Gnjota prošle nedjelje je uputilo deset država članica Upravnog savjeta globalne međuvladine koalicije Zajednica demokratija - SAD, Velika Britanija, Poljska, Rumunija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litvanija i Moldavija.</p>
<p>Da ne izruči Gnjota Minsku, Srbiju je 19. septembra pozvao i Evropski parlament, u rezoluciji o političkim zatvorenicima u Bjelorusiji.</p>
<p>Sredinom septembra, Gnjot je predao kabinetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i drugim zvaničnicima otvoreno pismo više od 700 umjetnika i intelektualaca iz zemlje i svijeta koji su tražili da bude oslobođen.</p>
<p>U Bjelorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.</p>
<p>U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su političari, aktivisti za ljudska prava i novinari.</p>

Bjeloruski aktivista Gnjot rekao da se ekstradicioni proces nastavlja i nakon njegovog napuštanja Srbije

<p>Otac i sin iz Ukrajine osuđeni su u Bjelorusiji na po 20 godina zatvora jer su "pripremali terorističke aktivnosti".</p>
<p><b>Sergij Kabačuk </b>i njegov sin <b>Pavle </b>su uhapšeni u februaru zbog navodnog skladištenja oružja i eksploziva.</p>
<p>Državna televizija je kasnije objavila snimak na kojem su Kabarčukovi rekli da djeluju pod upravom ukrajinske bezbjednosne službe SBU, ali mnogi tvrde da se takva televizijska priznanja u toj zemlji s autoritarnom vlašću dobijaju prinudom.</p>
<p>Bjelorusija ima dugačku granicu i sa Ukrajinom i s Rusijom, čije su trupe stacionirane u Bjelorusiji.</p>
<p>Zvanična Ukrajina nije odmah komentarisala presudu.</p>

Otac i sin iz Ukrajine osuđeni u Bjelorusiji na po 20 godina zatvora

<p>Poljska granična policija u saradnji sa Europolom razbila je mrežu krijumčara migranata preko granice sa Bjelorusijom u Evropsku uniju i uhapsila 11 organizatora, državljana Bjelorusije, Rusije, Ukrajine i Poljske.</p>
<p>- Poslije istrage na teritoriji cijele Poljske zadržano je 11 ljudi odgovornih za krijumčarenje migranata iz Rusije i Bjelorusije u zemlje Zapadne Evrope. Obavljeni su pretresi 11 nekretnina i više vozila koja su korišćena za nelegalni prevoz migranata preko Poljske. Zaplijenjeni su mobilni telefoni, kompjuteri, dokumenti i oko 20.000 hiljada eura u preračunu u gotovini - saopštila je danas Granična straža Poljske.</p>
<p>Od 11 zadržanih, šestorici je određen pritvor, a svi su osumnjičeni za organizovanje nelegalnih prelazaka granice.</p>
<p>Većina uhapšenih su organizatori koji su u Poljskoj vrbovali tzv. kurire, ljude koji će prebaciti migrante dalje na Zapad.</p>
<p>Poljske službe procjenjuju da je ova mreža prebacila najmanje 600 migranata, za sumu 5.000 eura po čovjeku, iz Bjelorusije dalje u Njemačku, a pored toga migranti su plaćali još po 500 eura za prevoz dalje na Zapad kada pređu poljsku granicu.</p>
<p>Granična straža saopštila je da je od početka godine na tom dijelu granice u Podlaskom vojvodstvu uhapšen 321 krijumčar ljudi, a njenih 66 u pritvoru čeka suđenje.</p>
<p>Već nekoliko mjeseci na tom dijelu poljske granice pomažu i pripadnici Europola.</p>
<p>Poljski premijer Donald Tusk najavio je sredinom oktobra da će njegova zemlja privremeno prestati da prima na granici zahtjeve za azil od ljudi koji je nelegalno pređu iako to nije u skladu sa međunarodnim konvencijama.</p>
<p>Po ocjeni Poljske, ali i EU, riječ je još od 2021. godine o hibridnom napadu Rusije i Bjelorusije čije službe organizuju nelegalne prelaske migranata iz Azije i Afrike na toj istočnoj trasi, obučavaju agresivne grupe mladih muškaraca, dok više žena i djece gotovo da na granici nema.</p>
<p>Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski kasnije je precizirao da će na insistiranje ministra pravde Adama Bodnara pravo da ipak podnesu zahtjev za azil imati ranjive grupe izbjeglica.</p>
<p>- Ranjive grupe, majke sa djecom, osobe za koje se pretpostavlja da su mučene, ili drugi takvi slučajevi. To znači da će im granična straža uprkos privremenoj zabrani dozvoliti da podnesu zahtjev za azil. Ali ne onim naoružanim motkama, mačetama i noževima - kazao je Šikorski.</p>

1084x550

U Poljskoj uhapšeni krijumčari migranata iz Bjelorusije u EU

<p>Kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore učestvovaće od 23. do 29. oktobra na turniru prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.<br/>
<br/>
Selektor Radovan Kavaja za turnir u Moldaviji pozvao je 20 igrača.<br/>
<br/>
Na spisku su golmani - Dimitrije Minić (Spartak Subotica, Srbija) i Edin Lekić (Dečić Admiral bet);<br/>
<br/>
odbrana - Aleksa Perišić, Lazar Popović, Andrija Anđelić (Budućnost), Emil Kujović (Karl Cajs Jena, Njemačka), Aleksandar Radulović (Stari Aerodrom), Đorđe Fabris (Budva) i David Maraš (Zeta);<br/>
<br/>
vezni red - Petar Ražnatović, Viktor Lesjak (Arsenal), Vuk Pavićević (Mladost Lob.bet) i Jovan Anđić (Budućnost);<br/>
<br/>
napad - Matija Jovanović (Budućnost), Andrija Vukoje (Grbalj), Andrej Kartal (Rudar), Marko Glendža (Grbalj), Alan Kastrat (Vestčester, SAD), Kristijan Jovović (Legija, Poljska) i Mark Đokaj (Dečić Admiral bet).<br/>
<br/>
Na turniru grupe 10, osim domaćina Moldavije i Crne Gore, igraće još Švajcarska i Izrael.<br/>
<br/>
Selektor Kavaja kazao je da bi kvalifikacije trebalo da daju jasniju sliku o ovoj generaciji.<br/>
<br/>
- Protivnici koji su iz ozbiljnih sistema rada svakako su prilika za to. Kroz analizu dosadašnjeg rada i selektiranja više od 40 igrača, mislim da nijesmo bez šansi jer smo odigrali neke pripremne utakmice na visokom nivou. Napredak se vidi u svim pravcima, ali, da li će to biti dovoljno za prolaz u ovoj konkurenciji, ostaje da se vidi - kazao je Kavaja.<br/>
<br/>
On očekuje da će igrači koji su na spisku dati svoj maksimum i dokazati da imaju dovoljno snage da prebrode sve prepreke.<br/>
<br/>
Crna Gora će u prvom kolu turnira, 23. oktobra, igrati sa Izraelom.<br/>
<br/>
Za 26. oktobar zakazan je duel sa Švajcarskom, dok će u posljednjem kolu Crna Gora igrati sa Moldavijom.<br/>
<br/>
Kvalifikacije za U17 Evropsko prvenstvo posljednji put će se igrati u ovom formatu.<br/>
<br/>
Po dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa izboriće Ligu A, iz koje će biti moguće izboriti plasman na završni turnir.<br/>
<br/>
Trećeplasirani i četvrtoplasirani iz grupe sljedeći ciklus dočekaće u Ligi B, kroz koju će se boriti za plasman u Ligu A kvalifikacija.</p>

1250x600

Kadeti na kvalifikacionom turniru u Bjelorusiji

<p>U Bjelorusiji je uhapšen još jedan novinar pod optužbom za veleizdaju, što je najnoviji potez u nemilosrdnom gušenju medija i slobode govora od vlade autoritarnog predsjednika<b> Aleksandra Lukašenka</b>, saopštila je organizacija za zaštitu medijskih prava.</p>
<p>Bjelorusko udruženje novinara saopštilo je da je <b>Danil Paljanski</b>, reporter iz grada Bresta, uhapšen još u septembru i prijeti mu 20 godina zatvora.</p>
<p>Palianski, koji je radio za nekoliko nezavisnih novinskih kuća, jedan je od 34 novinara u pritvoru u Bjelorusiji koji izdržavaju kaznu ili čekaju suđenje.</p>
<p>- Bjelorusija je postala najopasnija zemlja u Evropi za novinare, jer nestaju iza rešetaka, ne znamo šta se s njima dešava - rekao je predsjednik Udruženja novinara <b>Andrej Baštunjec</b>.</p>
<p>On je ukazao da su vlasti pojačale represivne mjere pred predsjedničke izbore koji će biti iduće godine.</p>
<p>Lukašenko, koji vlada više od 30 godina, trebalo bi da se kandiduje i za sedmi mandat.</p>
<p>- Većina nezavisnih novinara je pobjegla u inostranstvo, a vlasti čine sve da u zemlji ne ostane ni jedan nezavisni novinar - rekao je Baštunjec.</p>

U Bjelorusiji uhapšen još jedan novinar, prijeti mu 20 godina zatvora

<p>Poljski premijer rekao je danas da planira da privremeno suspenduje pravo na azil kao dio nove migrantske politike, ukazujući na njegovu navodnu zloupotrebu od strane istočnih susjeda Bjelorusije i Rusije.</p>
<p>Premijer Donald Tusk rekao je da "država mora da povrati 100 odsto kontrole nad ulaskom i izlaskom iz Poljske" i da će teritorijalna suspenzija prava na azil biti dio strategije koja će biti predstavljena na sjednici Vlade u utorak, javila je poljska novinska agencija PAP.</p>
<p>On nije iznio detalje, ali je na konvenciji svoje Građanske koalicije rekao da ćemo "svesti ilegalnu migraciju u Poljsku na minimum".</p>
<p>Poljska se bori sa migracionim pritiscima na granici sa Bjelorusijom od 2021.</p>
<p>Uzastopne poljske vlade optužuju Bjelorusiju i Rusiju da namamljuju migrante sa Bliskog istoka i Afrike tamo kako bi destabilizovali Zapad.</p>
<p>Tusk je ukazao na navodnu zloupotrebu prava na azil "od strane (predsjednika Bjelorusije Aleksandra) Lukašenka, od strane (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, od strane krijumčara, krijumčara ljudi, trgovaca ljudima. Način na koji se ovo pravo na azil koristi je u potpunoj suprotnosti sa idejom o pravu na azil" rekao je on.</p>
<p>On je rekao da će zahtijevati priznavanje odluke o pravu na azil od Evropske unije, prenio je PAP.</p>
<p>Tuskovi komentari uslijedili su nakon što je ministar spoljnih poslova Radek Sikorski u četvrtak rekao da će Poljska pooštriti svoje vizne propise, pojačavajući provjeru kandidata.</p>
<p>Ta odluka uslijedila je nakon istrage o skandalu sa gotovinom za vize pod prethodnom vladom zemlje.</p>

Poljska planira suspenzije azila za pridošlice iz Rusije i Bjelorusije

<p>Ruski lider <b>Vladimir Putin</b> potpisao je ukaz o jesenjoj regrutnoj kampanji koja će biti održana od 1. oktobra do 31. decembra. Planirano je da se na služenje vojnog roka pozove 133.000 ljudi.</p>
<p>To se odnosi na ruske državljane od 18 do 30 godina koji nisu rezervisti i podliježu vojnoj službi, prema ruskom zakonu.</p>
<p>Pored toga, vojnici, mornari, narednici i vodnici kojima je istekao vojni rok moraju biti otpušteni iz vojne službe.</p>
<p>- Rok služenja vojnog roka se neće mijenjati i iznosiće 12 mjeseci, a otpremanje vojnih obveznika iz vojnih kancelarija planirano je od 15. oktobra - naveo je <b>Vladimir Cimljanski</b>, zamjenik načelnika organizaciono-mobilizacionog odjeljenja Generalštaba Oružanih snaga Rusije, a prenijela je Ukrajinska Pravda pozivajući se na ruski Interfaks.</p>
<p>Cimljanski je rekao da će "svi vojni obveznici biti upućeni na vojnu službu u punktove stalnog razmeštanja vojnih jedinica na teritoriji Ruske Federacije", prenosi B92.</p>
<p>Potvrdio je da će regrutacija za vojnu službu biti obavljena od 1. oktobra do 31. decembra.&nbsp;</p>
<p>- Izuzetak će biti građani koji žive u pojedinim oblastima krajnjeg sjevera i određenim područjima koja su njima ekvivalentna, gdje će se regrutacija obavljati od 1. novembra do 31. decembra. To je zbog klimatskih karakteristika ovih područja - rekao je on.</p>
<p>- Po završetku obuke biće raspoređeni u jedinice vojske u skladu sa svojim vještinama - istakao je on.&nbsp;</p>
<p>Rusija raspisuje regrutnu kampanju dva puta godišnje, u proljeće i na jesen.</p>

Putin zove 133.000 Rusa na služenje vojnog roka

<p>Evropski parlament (EP) usvojio je 19. septembra Rezoluciju o političkim zatvorenicima u Bjelorusiji, u kojoj je pozvao Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog aktiviste i novinara Andreja Gnjota.</p>
<p>- Politički zatvorenici u Bjelorusiji moraju biti oslobođeni, režim mora biti pozvan na odgovornost i zaustaviti progon bjeloruskih građana u egzilu - piše u saopštenju EP.</p>
<p>Rezolucija je usvojena sa 549 glasova za, 21 protiv i 37 uzdržanih.</p>
<p>Kako piše u prijedlogu Rezolucije, kao primjer zabrinutosti progona u egzilu navodi se slučaj Andreja Gnjota u Srbiji i "zloupotreba Interpolovih naloga za hapšenje radi izručenja političkih protivnika iz zemalja koje nisu članice EU".</p>
<p>- Evropski parlament poziva Srbiju da se uzdrži od izručenja bjeloruskog novinara Andreja Gnjota i da EU i države članice prate njegov slučaj - piše u tekstu prijedloga Rezolucije.</p>
<p>Gnjot je krajem oktobra 2023. uhapšen na beogradskom aerodromu, po potjernici Interpola koju je za njim raspisala Bjelorusija. Ta potjernica je u međuvremenu ukinuta.</p>
<p>Ovog kritičara bjeloruskog režima u Minsku terete za navodnu utaju poreza.</p>
<p>Od juna ove godine mu je zatvorska kazna zamijenjena kućnim pritvorom. On u Beogradu čeka konačnu odluku Srbije o izručenju.</p>
<p>Gnjot optužbe bjeloruskih vlasti protiv njega naziva "lažnim", navodeći da je u pitanju "sistemski mehanizam gonjenja" političkih protivnika od režima u Minsku.</p>
<p>On je jedan od nekoliko stotina hiljada građana Bjelorusije koji su učestvovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Lukašenka na predsjedničkim izborima.</p>
<p>Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Evropska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad učesnicima demonstracija.</p>
<p>U Bjelorusiji je trideset godina na vlasti Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima.</p>
<p>U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika. Među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.</p>
<p>Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su 19. septembra bjeloruske vlasti da dostave informacije o situaciji političkih zatvorenika i omoguće im pristup advokatima, članovima porodice i Međunarodnom komitetu Crvenog krsta.</p>
<p>- Bjeloruske vlasti treba odmah i bezuslovno da ih sve oslobode - dodaju poslanici Evropskog parlamenta.</p>
<p>U Rezoluciji se naglašava i zabrinutost poslanika EP zbog 300.000 Bjelorusa koji su bili primorani da napuste Bjelorusiju od 2020. godine i koji se suočavaju sa političkim progonom u inostranstvu.</p>
<p>Poslanici EP pozvali su EU i njene države članice da pojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za represiju u Bjelorusiji i da rade na tome da režim predsjednika Bjelorusije Lukašenka bude odgovoran za svoje zločine.</p>
<p>EP je naložio svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Srbiji, ali i državama članicama EU, organima EU, Evropskom sudu za ljudska prava, Savjetu Evrope, Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kao i vlastima Bjelorusije.</p>

Evropski parlament pozvao Srbiju da ne izruči bjeloruskog aktivistu

<p>Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je 37 osuđenih za ekstremizam, saopštila je 16. septembra Kancelarija bjeloruskog šefa države.</p>
<p>Bjeloruske vlasti izraz „ekstremista“ najčešće koriste za opozicione aktiviste.</p>
<p>Kako se navodi u objavi Kancelarije predsjednika Bjelorusije, među pomilovanim zatvorenicima je šest žena i osoba sa zdravstvenim problemima.</p>
<p>Identitet zatvorenika koje je Lukašenko oslobodio nije saopšten.</p>
<p>Po podacima bjeloruske nevladine organizacije Viasna, u Bjelorusiji se nalazi više od 1.300 političkih zatvorenika.</p>
<h2>"Iskreno se pokajali"</h2>
<p>Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko u avgustu je pomilovao 30 osoba osuđenih za učešće u političkim protestima u toj zemlji 2020. godine.</p>
<p>Tada je bjeloruska vlast policijom ugušila masovne demonstracije nakon izbora za koje su opozicija i Zapad tvrdili da su bili namješteni.</p>
<p>- Neki od njih su teško bolesni i u godinama za penziju. Svi pomilovani priznali su krivicu i iskreno se pokajali za ono što su uradili - saopštila je tada Kancelarija bjeloruskog predsjednika.</p>
<p>Aleksandar Lukašenko, autoritarni saveznik predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, na vlasi u Bjelorusiji je tri decenije.</p>

Lukašenko pomilovao 37 političkih zatvorenika

<p>Novoizabrani predsjednik SAD<b> Donald Tramp</b> razgovarao je s ukrajinskim kolegom <b>Volodimirom Zelenskim</b>, a njihovom telefonskom razgovoru pridružio se i milijarder <b>Ilon Mask</b>, piše CNN.</p>
<p>Razgovor se dogodio u srijedu i trajao je oko 25 minuta. Tramp je tada napomenuo da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.</p>
<p>Lideri dvije zemlje nisu govorili o slanju dodatne pomoći, kao i Trampovom planu za rješavanje rata u Ukrajini. On je, da podsjetimo, u više navrata u svojoj kampanji govorio kako će okončati rat na istoku Evrope za 24 sata.</p>
<p>Kako navode izvori, Mask je tokom ovog razgovora naveo da će pružiti pomoć Ukrajini pomoću svojih Starlink satelita.</p>
<p>Isti izvor je dalje ispričao kako je Mask ranije ismijavao Zelenskog zbog zahtijevanja pomoći od SAD. Zelenski je takođe ranije odbio Maskov plan o primirju sa Ruskom Federacijom iz 2022. godine.</p>
<p>Inače, Ilon Mask bi trebalo da obavlja određenu funkciju u administraciji Donalda Trampa. Za sada nije poznato koju tačno.</p>
<h2><b>Tramp palestinskom predsjedniku obećao da će raditi na okončanju rata</b></h2>
<p>Donald Tramp i predsjednik palestinskih vlasti <b>Mahmud Abas</b> razgovarali su telefonom, a novoizabrani američki predsjednik se obavezao da će raditi "na okončanju rata", saopštilo je večeras palestinsko predsjedništvo.</p>
<p>Tokom razgovora, Abas je poželio Trampu uspjeh i rekao da je spreman da radi sa njim "na postizanju pravednog i potpunog mira zasnovanog na međunarodnom legitimitetu", navodi se u saopštenju predsjedništva.</p>
<p>Prema istom izvoru, Tramp, koji će se vratiti u Bijelu kuću 20. januara, naglasio je da će "raditi na okončanju rata" i da je "spreman da radi sa predsjednikom Abasom i zainteresovanim stranama u regionu i u svijetu kao bi se uspostavio mir u regionu".</p>
<p>Izrael, čiji su SAD nepokolebljivi saveznik, u ratu je sa palestinskim Hamasom u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023. i ali i sa libanskim Hezbolahom na svojoj sjevernoj granici.</p>
<p>Obije grupe podržava Iran.</p>

Mask se uključio u telefonski razgovor Trampa i Zelenskog: Sada je sve jasno o ratu u Ukrajini

<p>Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je zaplijenila više od tone kokaina i prekinula rutu snabdijevanja drogom iz Latinske Amerike prema Evropskoj uniji preko Rusije. Prema navodima agencije, krijumčari su uhvaćeni u blizini letonske granice.</p>
<p>Prošlog mjeseca, agenti FSB-a primijetili su sumnjiv kamion u Lenjingradskoj oblasti i stavili ga pod nadzor. Naknadno su otkrili da je vozilo korišćeno za skrivanje droge.</p>
<p>- U oktobru 2024. godine, bezbjednosne vlasti na rusko-letonskom dijelu državne granice identifikovale su kamion na putu ka našoj zemlji, u kojem je pronađena prazna skrovište - navodi se u saopštenju FSB-a.</p>
<p>Agencija je takođe saopštila da su uhapšena dva krijumčara, oba državljani jedne balkanske zemlje, ali nisu naveli o kojoj državi se radi.</p>
<p>U videu koji je FSB podijelio, prikazani su agenti koji upadaju u hangar gdje se dvojica muškaraca, očigledno nesvjesna racije, nalaze na zadnjem dijelu teretnog kamiona. Prema tvrdnjama FSB-a, osumnjičeni su uhvaćeni na djelu dok su punili 984 paketa kokaina, od kojih je svaki težio jedan kilogram, u skrovište.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FColonelBigBoss%2Fstatus%2F1854790973068280217%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1854790973068280217%7Ctwgr%5Ec67a9666d5beae7ac223b13b30572176ca2b2ce2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>U snimku se vide pripadnici bezbjednosnih snaga kako hapse muškarce, nakon čega pronalaze brojne torbe koje sadrže pakete kokaina omotane plastikom. Prema FSB-u, droga je trebalo da bude biti prokrijumčarena u jednu zemlju EU-a.</p>
<p>Nekoliko sati prije hapšenja, krijumčari su pokušali da prodaju 20 kilograma kokaina u Rusiji, za što su drogu sakrili u šumi u Lenjingradskoj oblasti i prijavili koordinate skrovišta ruskim dilerima droge. Agenti su navodno priveli jednog estonskog državljanina i dva Rusa dok su pronalazili drogu.</p>
<p>Ukupna zaplijenjena količina iznosila je više od tone kokaina, čija je vrijednost procijenjena na više od 3,5 milijardi rubalja (32,64 miliona eura), saopštio je FSB. Pet osumnjičenih je uhapšeno i pritvoreno. Prema navodima agencije, suočiće se s optužbama za međunarodnu trgovinu drogom.</p>

Ruski FSB zaplijenio tonu kokaina, uhapšena dva balkanska krijumčara

<p>Predsjednik Češke <b>Petr Pavel</b> ocijenio je večeras otvarajući Praški odbrambeni samit da su nerealna nadanja da bi budući američki predsjednik<b> Donald Tramp</b> mogao da riješi sukob u Ukrajini brzo kako je obećao i upozorio je da će vjerovatni dil sa ruskim predsjednikom Putinom ići na štetu Ukrajine i Evrope.</p>
<p>- Mnoge zemlje nadaju se da će Donald Tramp donijeti promjenu, posebno pošto priča da će sukob riješiti za 24 sata. To je nerealno ali mislim da će uložiti napore da se dogovori sa <b>Vladimirom Putinom</b>. To vjerovatno neće biti u našem interesu ni u korist Ukrajine - kazao je Pavel u debati na početku trodnevne konferencije.</p>
<p>Češki predsjednik, inače general u penziji i bivši šef Vojnog komiteta NATO kazao je da je potrebno sačekati na konkretne poteze kada Tramp dođe u Bijelu kuću jer ovo što se trenutno saznaje o mirovnom planu od Trampovih savjetnika izgleda kao puko prepuštanje Rusiji teritorija koje je okupirala uz zabranu Ukrajini na 20 godina da uđe u NATO dok se na Evropu prebacuje odgovornost za eventualnu veliku demilitarizovanu zonu.</p>
<p>- Rezultat je privremena secesija nekih teritorija i postavljanje administrativne granice u sukobu dok ne uspijemo da dodjemo do diplomatskog rješenja - kazao je Pavel.</p>
<p>Češki predsjednik upozorio je da je situacija na ratištu gdje Rusija ima prednost takva da je teško motivisati zaraćene strane na pregovore.</p>
<p>- Prijedloga za pregovore nije do sada ni bilo. Ni ruski prijedlog ni ukrajinski plan potpune pobjede nisu bili pregovarački prijedlozi. Ni Kina nije iznijela konkretan plan pregovora - kazao je Pavel i upozorio da u mirovne inicijative treba da se uključe i Indija i Kina da izvrše pritisak na Rusiju.</p>
<p>Češki predsjednik smatra da je sadašnja prednost Rusije na ratištu rezultat spore i slabe početne podrške Zapada Ukrajini kada je napala Rusija.</p>
<p>- Agresija Rusije na Ukrajinu nije samo još jedan sukob u nizu već redefiniše međunarodni poredak i ključan je ne samo za Ukrajinu već i za međunarodna načela kao što su suverenitet i teritorijalni integritet. Podrška Ukrajini ne smije da oslabi - rekao je češki predsjednik.</p>
<p>Po njegovoj ocjeni transatlantske veze su nužnost za to da se svijet suoči sa izazovima i prijetnjama autoritarnih država poput Rusije, Sjeverne Koreje i drugih.</p>
<p>- Pozivao sam Kinu na aktivniju ulogu. Biti svjetska sila ne donosi samo pogodnosti već znači i odgovornost - rekao je Pavel.</p>
<p>Predsjednik Češke apelovao je da Evropa ne čeka na poteze nove američke administracije, već da već sada počne sama da uči da mir sočiva na jakoj odbrani, da ustupci zarad mira uvijek predstavljaju samo pozivnicu za dalju agresiju a da joj bezbjednost ne garantuje puka činjenica da NATO postoji.</p>
<p>- Evropa mora da investira više u odbranu. Dva odsto BDP-a jednostavno nije dovoljno. Evropa će morati da učini više bez obzira na ishod američkih izbora. Sa Trampom to možemo da učinimo brže - rekao je Pavel.</p>
<p>Petr Pavel podsjetio je da je u prvom predsjedničkom mandatu Tramp šokirao saveznike kada je rekao da SAD neće braniti one saveznike koji ne ulažu dovoljno u odbranu, iako član 5. sporazum NATO garantuje kolektivnu odbranu.</p>
<p>- Ostali smo šokirani ali neki američki prijatelji su mi rekli – odvoj čovjeka od izjave. I ta poruka tako jeste u redu - rekao je Pavel.</p>
<p>U Pragu je večeras počela trodnevna bezbjednosna konferencija britanskog Međunarodnog instituta za strateške studije Prague defence summit.</p>

Predsjednik Češke: Dogovor Trampa i Putina bio bi na štetu Evrope

<p>Pripadnici kriminalističke policije Odjeljenja bezbjednosti Budva uz podršku pripadnika Posebne jedinice večeras vrše kontrole na području Budve.</p>
<p>Kako „Vijesti“ nezvanično saznaju, kontrolišu se bezbjednosno interesantna lica.</p>
<p>Izvršene su racije u nekoliko popularnih ugostiteljskih lokala u gradu.</p>

Racije u budvanskim lokalima, PJP kontroliše bezbjednosno interesantne osobe

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Tag: bjelorusija