U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona, navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, koju je pripremila Unija poslodavaca (UPCG).
 
 - U Crnoj Gori je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta kako bi postao uticajniji i transparentniji u kreiranju politika, uz obavezno učešće visokih predstavnika Vlade i davanje mišljenja o svim zakonima iz svoje nadležnosti - navodi se u preporukama iz Biznis agende 2025, kojom se identifikuju prioritetne oblasti reforme, radi unapređenja poslovnog ambijenta, rasta i konkurentnosti preduzeća u narednih pet godina.
 
 Taj dokument je UPCG pripremila uz podršku Međunarodne organizacije rada, prenosi PR Centar.
 
 - Događaj na kojem smo predstavili Biznis agendu 2025, potvrdio je važnost dijaloga između privrede i donosioca odluka, čime je dodatno naglašena ključna uloga UPCG u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta. Tokom ovog događaja pokrenute su važne teme iz ove oblasti, koje su podstakle dalje konstruktivne diskusije o ključnim pitanjima i mogućim rješenjima za unapređenje poslovnog ambijenta - saopšteno je iz UPCG.
 
 Kada je u pitanju jačanje socijalnog dijaloga i kolektivno pregovaranje, u preporukama se navodi da je potrebno osnažiti ulogu Socijalnog savjeta u kreiranju politika i zakona.
 
 - Jačanje Socijalnog savjeta zahtijeva sveobuhvatnu reformu kako bi se povećao njegov uticaj i osigurala veća transparentnost u donošenju odluka. Ovo uključuje formalno imenovanje predstavnika Vlade na visokom nivou (ministara ili visokih zvaničnika) za članove Savjeta iz ključnih oblasti njegovog mandata. Socijalni savjet bi trebalo da bude obavezan da daje mišljenje o svim zakonskim aktima iz svog djelokruga - navodi se u dokumentu.
 
 Ocijenjuje se da je jačanje ljudskih, tehničkih i finansijskih kapaciteta Sekretarijata Socijalnog savjeta ključno za izgradnju djelotvornog socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou.
 
 - Dobro opremljen Sekretarijat će podržati procese donošenja politika i zakona kroz kreiranje politika zasnovanih na dokazima o ključnim pitanjima poslovanja kao što su zelena tranzicija, digitalizacija i zdravlje i sigurnost na radu. Proširenje njegovih analitičkih kapaciteta omogućiće visokokvalitetne studije o zakonodavnim reformama sa značajnim uticajem na poslovanje, kao što su fleksibilnost trgovinskih propisa, reforma zapošljavanja i unapređenja u radu centara za socijalni rad, između ostalog - navodi se u preporukama.
 
 U dokumentu se ističe da je potrebno zaštititi i ojačati položaj socijalnih partnera, ali i podstaći socijalni dijalog na lokalnom nivou osnivanjem lokalnih socijalnih savjeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UPCG: Osnažiti Socijalni savjet da bude uticajniji u kreiranju politika

Vizija Vlade je da nastavi da smanjuje poresko opterećenje na svim nivoima, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da država nije tu da opterećuje građane i privredu.
- Državni aparat treba da je što manji, efikasan i da se digitalizuje maksimalno. Naša poreska filozofija je ta da hoćemo da podsticaj privrede i države ujedinimo. Kad privreda ima velike prihode i država da ima velike prihode - kazao je Spajić na panelu u okviru foruma Biznis agenda 2025, koji je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).
On je na panelu pod nazivom Kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta: održivost, konkurentnost i inovacije, rekao da su programske reforme Evropa sad 1 i 2 bile značajne, jer su se država i privreda borile za isti cilj.
- Nekada je plaćanje poreza toliko teško i nije jednostavno platiti porez u Crnoj Gori. Da mene sad pitate kako se plaća porez, za neke od poreza ne bih znao. To su procedure i procedure i neka papirologija. U Singapuru, ja sam plaćao poreze sa tri klika. To je toliko jednostavno bilo da vas je sramota da ne platite porez. To treba Crna Gora da uradi - poručio je Spajić.
On je dodao da se slaže sa svih deset preporuka UPCG koje treba da doprinesu da Crna Gora bude konkurentnija i da ponudi povoljniji poslovni ambijent. On je rekao i da su u Vladi svjesni svih nedostataka državne uprave.
- Evropske intergracije za nas znače prvenstveno veliku stvar zbog velikog tržišta Evropske unije (EU) i zbog podsticanja trižišne ekonomije. Za male ekonomije, hiljadu puta veće tržište je nešto što je najbitnija stvar - kazao je Spajić.
On je naglasio da su bitne i diversifikacija ekonomije, infrastruktura i poreski ambijent.
- Mi i dalje prilagođavamo poreski sistem našoj privredi. Trenutno je crnogorska privreda jedna od najrasterećenijih u Evropi. Poresko opterećenje rada je 11 odsto na minimalnu zaradu, a 15 ili 16 odsto na prosječnu. U Evropi je prosjek nekih 35-40 odsto - precizirao je Spajić. 
 
On je naveo da je veoma bitna i komunikacija između privrede, Vlade i sindikata, i da će na tome insistitrrati i u budućnosti. 
 
Generalna sekretarka UPCG, Suzana Radulović, kazala je da su se problemi u crnogorskoj privredi prethodnih godina nagomilavali i da navedenih deset preporuka, koje je dala ta poslodavačka asocijacija, ne predstavlja samo broj, već je stvar mnogo složenija.
- Potrebno je uvezivanje svih institucija i segmenata društva, kako bi se stvari rješavale, počevši od regulatornig okvira, pa preko borbe protiv sive ekonomije - saopštila je Radulović.
Ona je navela da ne postoji precizna metodologija, ni kod nas, ni u svijetu, koja može da izmjeri nivo sive ekonomije, ali da su neki podaci pokazali da se ona u Crnoj Gori kreće između 30 i 35 odsto.
- To je cifra koja treba da nas zabrine, kolika su tu sredstva ostala neoporezovana. Ništa suštinski nije preduzeto i time se šalje poruka privredi da država to na neki način toleriše - dodala je Radulović.
Istraživanje UPCG je, kako je podsjetila, pokazalo da nešto oko 60 odsto kompanija trpi štetne posljedice tolerisanja neformalne ekonomije, kao i da 70 odsto građana koristi usluge onih koji su poluregistrovani ili neregistrovani.
Izvršni direktor Čikoma, Vladan Tabaš, kazao je da je digitalna transformacija u Crnoj Gori danas neprihvaćena i nejasno shvaćena.
On je naveo da postoji dobra Digitalna strategija, ali da su česte promjene u političkom i društvenom životu, u prethodnom periodu uticale na to da se akcioni planovi ne ispunjavaju.
- Imamo dobre preduslove u telekomunikacionoj infrastrukturi i digitalnim servisima, ali je potreban širi društveni konsenzuz. ICT sektor je u ogromnom rastu i razvoju i možemo biti ogroman pokretač, ali nijesmo - rekao je Tabaš.
On je poručio i da je potrebna potpuna reforma poreskog sistema i da informatika to može da prati i da pomogne.
Direktor za odnose sa Vladom u Porto Montenegru, Predrag Leković, kazao je da je dobro da Vlada razumije koji su to strukturni problemi, posebno u turizmu, i da radi na njihovom rješavanju.
- 2030. godina je več sjutra. Ako danas počinjemo da se pripremamo za 2030, onda je to kasno - poručio je Leković.
On smatra da je bitno da Vlada u narednom periodu stvori dobru strategiju razvoja.
- Vlada mora donijeti neke hrabre odluke i Crna Gora mora biti konkurentna kao država - rekao je Leković.
On je poručio da je borba protiv sive ekonomije investicija, jer je to nešto što se vraća u korist građana i privrede.
Spajić je na pitanje da li je stvoren takav ambijent da je javni sektor primamljiviji od privatnog, u smislu zapošljavanja, odgovorio da je on protiv neselektivnog povećavanja bruto zarada u javnom sektoru, dok selektivno povećavanje ima smisla.
On je objasnio da je politika Evrope sad 1 bilo povećanje neto zarade kroz smanjenje poreskog opterećenja.
- Na taj način su povećanja bila distribuirana ravnomjerno, nijesmo favorizovali javni sektor u odnosu na privatni. Međutim, između Evrope sad 1 i 2 postojao je jedan vakuum, koji je iskoristio to da neselektivno poveća bruto zarade u javnom sektoru. Privatni sektor je morao da diže bruto zarade, a dizanjem bruto zarada vi dižete trošak svog poslovanja, a na koga ćete da prebacite taj trošak poslovanja - pa naravno na potrošače, i ko je napravio inflaciju onda - pitao je Spajić.
On se osvrnuo na analizu Ekonomskog fakulteta, koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju.
- To je sramotna analiza i tražiću da popričam sa svim ljudima koji su radili tu analizu - kazao je Spajić i dodao da se moraju pronaći pravi razlozi inflacije.
Kada je riječ o pristupu privrede finansijskim sredstvima, Spajić je odgovorio da tu postoje dvije institucije koje rade u olakašavanju tog cilja – Kreditno-garantni fond i Rzavojna banka.
- Nama je Razvojna banka komplement privatnim bankama. Ono što privatne banke ne mogu, ili ne žele da rade, Razvojna banka može. Razvojna banka treba da prati razvojnu politiku Crne Gore. Razvojna banka je ono što je falilo Crnoj Gori sve ove godine i što je falilo privredu da gurne prema mnogo agresivnijem zapošljavanju i investiranju - rekao je Spajić.
Radulović je navela da su sa velikim odobravanjem dočekali formiranje te dvije institucije.
- Ove dvije institucije mogu da budu pokretačka snaga, uz poslovne banke. Podrška države u ovom smislu je jako bitna i trebalo bi da doprinese da se kreiraju neke bolje kreditne linije koji će biti podrška biznisu - zaključila je Radulović.

Spajić: Sramotna analiza Ekonomskog fakulteta, vizija Vlade da nastavi da smanjuje poresko opterećenje

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu kategorično je negirao da je 27. januara 2021. godine bio na ručku, kako se to navodi u optužnici, sa Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem, Ljubom Milovićem, Slobodanom Kašćelanom i Radojem Zvicerom.
To je izjavio odgovarajući na pitanja sudskog vijeća, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, kao i na pitanja svog advokata Zorana Piperovića, koji ga je pitao da li je u januaru ručao sa nekim u restoranu na Grahovu.
– Nikada na Grahovu nijesam ručao sa tim osobama. U tom periodu imao sam i lično obezbjeđenje koje možete pitati, a možete pitati i gazdu i učesnike tog ručka – kazao je Lazović.
<h2>NIKADA NIJE TRAŽIO USLUGU ZA BILO KOGA</h2>
Rekao je da od svih osoba koje je sudija Radovanović nabrajao, poznaje jedino Ljuba Milovića jer je s njim radio u policiji, ali se nikada nisu družili. Ostale osobe ne poznaje, nikada ih nije vidio, osim Kašćelana, i to u pritvoru kada su mu ga pokazali.
Bivši policijski funkcioner iscrpno i do detalja odgovorio je na 36 pitanja koja mu je postavio njegov advokat Piperović, kao i na tri pitanja sudskog vijeća.
Lazović se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji su članovi, prema navodima optužnog akta, postali bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saša Čađenović. Optuženi su da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Na pitanje advokata Piperovića, Lazović je kazao da nikada nije od Katnića tražio bilo kakvu uslugu, ni za Duška Roganovića, niti za bilo koju drugu osobu.
Usluge, kako je rekao, nije tražio ni od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege.
– Nikada, ni profesionalno ni privatno, nijesam sa Katnićem pominjao Duška Roganovića – izjavio je Lazović.
Na pitanje advokata rekao je i da nikada nije vidio da njegov sin Petar Lazović posjeduje kriptovani telefon, niti da ima komunikaciju sa članovima kriminalnog miljea.
&nbsp;– Mogu da se zakunem u Petrov život i u Petrovu slobodu – rekao je Lazović.
Naveo je i da se protivio zapošljavanju svog sina Petra u Sektor, jer zna koliko je to težak posao, dok su poslovi u ANB-u bili mnogo lakši.
Pojasnio je da je njegov sin bio u Odsjeku za operativnu podršku, ali da nije bio šef nijedne grupe tog tima.
Sa sinom, kako je naglasio, nikada nije razgovarao o poslu niti je imao bilo kakvu privilegiju.
Na pitanje o dolasku Marka Miljkovića i Veljka Belivuka u Crnu Goru, Lazović je rekao da niko od službenika nije tačno znao kada će ući u zemlju.
– Naš cilj je bio izričit – da se kavačka kriminalna grupa dovede u vezu sa grupom iz Beograda – kazao je.
Dodao je da je cijela akcija bila koordinirana sa kolegama iz Srbije, a da je o njihovom dolasku saznao od kolege Milorada Žižića, kojeg je obavijestio tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milovan Pavićević, a njega Veselin Milić.
Više organizacionih jedinica bilo je upoznato sa akcijom, a kada je dobio informaciju o dolasku Belivuka i Miljkovića, upoznao je direktora Uprave policije, specijalnog tužioca, Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kao i kolege iz Srbije – svi su, prema njegovim riječima, znali kada su ušli i kada su napustili Crnu Goru.
Na dodatno pitanje advokata, Lazović je rekao da su bili angažovani službenici kojima je rukovodio Enis Baković.&nbsp;
– Ne može se desiti da budu angažovani službenici nekog sektora, a da njihov rukovodilac to ne zna – rekao je.
Advokat Piperović se zatim obratio Lazoviću.&nbsp;
&nbsp;– Sramota me je od vas i izvinjavam se što ovo pitam, ali moram zbog navoda iz optužnice – da li ste ikada dobijali novac od sina? - pitao je Piperović.
– Ne, nikada. Od svog sina Petra nijesam dobio novac, osim ako ne računate rođendan, kada je imao običaj da mi kupi poklon – kazao je Lazović.
Na pitanje da li je s advokatom Piperovićem bio kod tužiteljke Sanje Jovićević, odgovorio je:&nbsp;
&nbsp;– Mogu da se zakunem u svoju familiju – djecu, unuke, grobove – da sa Piperovićem nijesam bio kod tužiteljke Jovićević u SDT-u – izjavio je Lazović, na šta je Piperović rekao da se i on kune u svoju djecu i unuke da nijesu zajedno bili.
Na ročištu 9. maja Lazović je iznio odbranu i negirao sve navode iz optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces, koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore – iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala – a da su izvođači tih "radova" u Crnoj Gori.
<h2>FALSIFIKOVANJE DOKAZA</h2>
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je počeo iznošenje odbrane i ustvrdio da se radi o političkom procesu.
– Optužnica, kao i postupak, rezultat su odluke demokratski izabrane većine da Katnića treba da stigne ruka pravde i da SDT ne treba da primjenjuje odredbe o zaštiti ljudskih prava i sloboda – kazao je Katnić.
Naglasio je da je tužilac Šoškić falsifikovao dokaze – nije unosio originalne podatke. Prema njegovim riječima, tužilac nije unio desetine službenih isprava koje je dobio od Europola.
– Šoškić je to uradio sa direktnim umišljajem i time počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja jer nije uvrstio dokaze koji su išli u moju korist – izjavio je Katnić.
Tokom odbrane podsjetio je i na reakcije pojedinih političara – Milana Kneževića, Moma Koprivicu, Nikolu Rovčanina – koji su se oglašavali i komentarisali odluke Ustavnog suda u vezi sa pritvorom.
Ukazao je da protiv Saše Čađenovića i Petra Lazovića nikada nije donijeto rješenje o potvrđivanju optužnice za formiranje OKG koju je, navodno, formirao Zoran Lazović.
&nbsp;– Optužnica ne ispunjava osnovne kriterijume predviđene ZKP-om u odnosu na Petra Lazovića i Čađenovića – kazao je Katnić.
Dodao je da odredbe ZKP-a zahtijevaju da se u fazi istrage i podizanja optužnice saslušaju okrivljeni o svim okolnostima.
Katnić je istakao da su u navodnoj organizaciji imenovana samo dva člana – on i Zoran Lazović – te da nema treće osobe.
Takođe je rekao da su brojne komunikacije koje demantuju optužnicu – sakrivene.
Naglasio je da želi da dokaže svoju nevinost i da mu je Forum za zaštitu ljudskih prava s razlogom pružio podršku u borbi za prava koja su mu garantovana.
Katnić je tražio ukidanje pritvora i kazao da je već više od godinu dana u zarobljeništvu.
Sudija Radovanović je odbio njegov prijedlog, a nastavak suđenja zakazan je za 19. jun.
Na pitanje sudije Radovanovića, Katnić je rekao da će njegova odbrana trajati još osam sati.

LAZOVIĆ: Nijesam bio na ručku sa Zvicerom, Kašćelanom, Belivukom, Milovićem i Miljkovićem; KATNIĆ: Ovo je politički proces

Za realizaciju Plana pravedne tranzicije, koji se bazira na poslovnoj transformaciji Rudnika uglja Pljevlja (RUP), neophodna je dodatna finansijska i partnerska podrška, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Nemanja Laković.
On je ugostio šefa odjeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Yngve Engstroema, sa timom eksperata i konsultanata u oblasti investicija, u cilju konkretizacije koraka za uspostavljanje partnerstva u cilju obezbjeđivanja podrške EU u procesu pravedne energetske tranzicije.
„Razvili smo 12 konkretnih biznis ideja koje imaju spremne planove i strategije razvoja. Imamo podršku vlasnika – Elektroprivrede (EPCG), kao i dobru saradnju sa državnim institucijama, ali su nam potrebni konkretni mehanizmi za dalje investiranje. Naš cilj je da obezbjedimo inicijalno finansiranje, nakon čega bi se biznisi dalje razvijali na tržišnim osnovama”, rekao je Laković.
On je, kako je saopšteno iz RUP-a, objasnio da su ti biznisi dugoročni i obezbjeđuju zapošljavanje dodatne radne snage na održivim radnim mjestima.
Laković je posebno naglasio potencijal IT sektora za razvoj u saradnji sa EU, uz napomenu da je riječ o oblasti koja zahtijeva dodatne infrastrukturne i kadrovske kapacitete.
Engstroem je kazao da je zadovoljan ostavarenom saradnjom i pohvalio predstavljeni Plan, istakavši da ovaj region ima značajne potencijale za razvoj zelenih energetskih rješenja.
„EU pruža podršku u sektorima kao što su IT, obnovljivi izvori energije, agrobiznis i transport. Više od 80 miliona EUR dodatne podrške dostupno je samo za zelenu i pravednu tranziciju Vladi Crne Gore kroz Plan rasta EU za Zapadni Balkan”, rekao je Engstroem.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha biće u povezivanju početnih državnih investicija sa fondovima EU i sprovođenju obuke ljudi, daljim investicijama i privlačenju novih privatnih investicija.
“Verujem da i među ljudima koji su se iselili iz Pljevalja, uključujući dijasporu, ima mnogo uspešnih poslovnih ljudi koji bi mogli biti pozvani da doprinesu investicionim naporima“, kazao je Engstroem.
Učesnici sastanka složili su se da je neophodno uspostaviti jaku bazu lokalnih partnera, ojačati saradnju sa investitorima i pojednostaviti administrativne procedure. Sprovođenje Plana rasta EU za Zapadni Balkan biće od posebnog značaja, jer će se njegova sredstva koristiti paralelno sa postojećim instrumentima koji podržavaju energetski sektor, ljudske resurse i poboljšanje poslovnog okruženja.

RUP: Neophodna dodatna podrška za realizaciju Plana pravedne tranzicije

Smatram da od politički bliskih partnera moramo da dođemo u situaciju da budemo i snažni ekonomski saveznici na djelu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na poslovnom forumu Crna Gora- Slovačka, u organizaciji privrednih komora dvije zemlje.
Crna Gora i Slovačka, kako je istakao, dijele iste političke vrijednosti i strateške ciljeve.
- Slovačka je među prvim zemljama koja je snažno podržala naš evropski put. Ali, naš potencijal prevazilazi političku i diplomatsku sferu - mi danas imamo šansu da izgradimo snažno ekonomsko partnerstvo kako bi naša saradnja dobila još jednu konkretniju i mjerljiviju dimenziju - ocijenio je Milatović.
On je poručio da biznis forum ne predstavlja samo simbol prijateljstva između Crne Gore i Slovačke, već i konkretan izraz obostrane spremnosti da se to prijateljstvo pretoči u jaču i smisleniju ekonomsku saradnju.
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, predočio tri ključna pravca za dodatan razvoj ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Kazao je da slovačke kompanije sve više prepoznaju Crnu Goru kao sigurno i atraktivno tržište, dok crnogorske firme traže pouzdane partnere u evropskom prostoru.
- Zato mi je posebno zadovoljstvo što je naša Privredna komora, kojoj se ovim putem zahvaljujem, danas domaćin za 30 slovačkih privrednika u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi sa predstavnicima naše privrede. Kao bivši ministar ekonomije mogu da kažem da se naša dva sistema dopunjuju - vaše iskustvo u industriji, energetici i logistici i naš potencijal u turizmu, obnovljivim izvorima energije i infrastrukturnim projektima - kazao je Milatović.
Kao drugu važnu oblast za razvoj ekonomskih odnosa on je naveo zelenu energiju i digitalna rješenja kao prostor za zajednički uspjeh.
- Crna Gora i Slovačka dijele sličnu prošlost a uvjeren sam istu budućnost - onu koja je digitalna, održiva i inovativna. U svijetu koji se ubrzano mijenja, zelena tranzicija i digitalizacija nisu više samo opcije - to su putevi opstanka. Crna Gora ima ogroman potencijal u obnovljivim izvorima energije, posebno u hidro, solarnoj i vjetroenergiji. Slovačka ima tehničko znanje i iskustvo u ovim oblastima - rekao je on.
Zajedno, kako je ocijenio, možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi - i na korist obje zemlje.
- U oblasti digitalizacije Crnoj Gori trebaju partneri koji mogu pomoći u modernizaciji naše administracije, obrazovanja i javnih usluga - a slovačke IT kompanije već su prepoznate na evropskom prostoru po svojoj ekspertizi u ovoj oblasti - istakao je Milatović.
On je kao treći važan zaključak iznio da povjerenje gradi investicije - a investicije grade zajedničku, bolju budućnost za dvije države.
- Vjerujem da ekonomska saradnja počinje od povjerenja - između predsjednika država, vlada, između privrednih komora i građana Crne Gore i Slovačke. Na tome ćemo raditi još intenzivnije i znam da u predsjedniku Slovačke imamo pouzdanog partnera. U tom kontekstu, posebno me raduje najava obnove direktne avio-linije između Podgorice i Bratislave tokom sezone. Ova linija je ključan vazdušni most i konkretan korak ka povezivanju naših tržišta. Pomenuću još i turizam. Prošle godine smo zabilježili preko 33 hiljade noćenja turista iz Slovačke. To je veliki broj ali sam siguran da će uz ovu avio liniju taj broj bio još veći - saopštio je Milatović.
Rekao je da će Crna Gora stajati uz svakog kredibilnog investitora iz Slovačke - kroz jasne procedure, pravnu sigurnost, iste vrijednosti i tretman jednak onom koji imaju domaći investitori.
- Pozivam vas, kao predsjednik Crne Gore da razmišljate o našoj zemlji ne samo kao o tržištu, već kao o dugoročnom partneru sa kojim dijelite viziju razvoja, stabilnosti i prosperiteta - zaključio je Milatović.

Milatović na poslovnom forumu Crna Gora - Slovačka: Zajedno možemo razvijati projekte koji su profitabilni i održivi

Saopštenje Pokreta Evroap sad povodom oslobađajuće presude u slučaju bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović predstavlja još jedan opasan i krajnje neodgovoran pokušaj političkog pritiska na sudsku vlast, ocijenila je poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Milatović.
- Možda PES ne razumije da je podjela vlasti temelj funkcionisanja države, nego zamišlja Crnu Goru kao državu u kojoj bi se sudovi ukinuli, a njihovu funkciju preuzimali partijski organi – kazala je Milatović pitajući se da li bi odluke o krivici ili nevinosti trebalo da donosi Glavni odbor PES-a, umjesto sudova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-presudio-oslobadajucoj-presudi-perovic-pa-poziva-da-se-ne-prejudicira-necija-krivica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pozivanje na reformu pravosuđa u trenutku kada se osporava konkretna sudska odluka – bez uvida u činjenično stanje, bez poštovanja principa nevinosti i bez razumijevanja uloge suda – predstavlja ne samo politizaciju slučaja, već i direktnu poruku svakom sudiji: ako presudite „pogrešno“, postaćete meta vlasti – dodala je ona.
Prema njenim riječima, ukoliko PES sebe vidi kao evropsku stranku, a ne samo skup karijerista i populista, onda mora najprije prihvatiti i poštovati osnovna pravila evropske demokratije: ne presuđuje partija, presuđuje sud.&nbsp;
- Ne nameće se „adekvatna pravna ocjena“, kao što stoji u ovom politikantskom saopštenju, već se čeka ona koju donesu nezavisni sudovi – ma kakva bila – zaključila je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjelena-perovic-oslobodena-optuzbi-zbog-prodaje-stana-koji-je-dobila-pod-povoljnim-uslovima-kao-sudija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Sudovi da se ukinu, a PES da presuđuje?

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;