Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Bivši radnici Montenegro Airlines-a ističu da su od same najave gašenja te kompanije upozoravali na pogubnost takve odluke, putem saopštenja, medijskih izjava i razgovora s donosiocima odluka. Njihovi napori, kako tvrde, nisu imali efekta jer je odluka o gašenju bila već donesena, a motivi su, kažu, bili lični animozitet i revanšizam pojedinih članova tadašnje Vlade.
Pet godina nakon obustave rada, bivši zaposleni podsjećaju na &nbsp;tvrdnje koje su, kako navode, bile netačne.
Da ne postoji zakoniti način da se pomogne i održi kompanija. U to vrijeme je na snazi bio LEX SPECIALIS, zakon o konsolidaciji MA koji je samo trebalo primijeniti... Da MA nema resursa i da su tamo ostali samo “neki bezvrijedni radnici”, kako ih je okarakterisao tadašnji ministar finansija, rada i socijalnog staranja, a sadašnji premijer Milojko Spajić.
- MA je posjedovao značajne resurse, materijalne kao i nematerijalne prirode, a između ostalog i 11.2 miliona američkih dolara na posebnom računu za “maintenance reserve”, odnosno tehničko održavanje vazduhoplova što je Spajić znao prije donošenja odluke o gašenju kompanije. Sudbina tih sredstava nam nije poznata do današnjeg dana. Da će nova kompanija koštati državu 0 eura. Sada znamo da je osnivački ulog iznosio 30 miliona eura, plus ko zna koji iznos je upumpan od strane države u istu kompaniju na razne načine. Danas možemo zaključiti da nova kompanija ne obavlja funkciju zbog koje je osnovana, a to vidimo iz namjere Vlade da se oslanja na lowcost kompanije, pa mislimo da će i ToMontenegro u dogledno vrijeme biti ostavljen na cjedilu kao i prethodnik MA- ističu bivši radnici.
Bivši radnici podsjećaju i na neispunjena prava-sedam neisplaćenih ličnih dohodaka, neuplaćenih tri i po godine radnog staža, te neformiran socijalni program za sve bivše zaposlenike.
Njihova višegodišnja komunikacija s predstavnicima Vlade, ambasadama i kancelarijom EU, kažu , nije dovela do rješenja.
- Stečaj se bezrazložno odugovlači, dok stečajni upravnik i sudija ne unovčavaju najvrednije resurse MA, već ih rentiraju, produžujući agoniju bivših radnika- navodi se u saopštenju.
Takođe, Ombudsman nije dao mišljenje o njihovim zahtjevima, dok se procesi u Crnoj Gori, prema iskustvu bivših radnika, mogu otegnuti i više decenija.
- Na marginama medijske pažnje i nonšalantnosti institucija, čestitamo svima Novu godinu i Božićne praznike, uz želju da se nikome ne ponovi da bude izbačen na ulicu kao što smo mi bili u sred pandemije COVID-19 ljeta Gospodnjeg 2020. na Božić po gregorijanskom kalendaru, od strane apostolske Vlade Zdravka Krivokapića, gle ironije…- zaključuju bivši zaposleni Montenegro Airlinesa.

1250x600

Pet godina od gašenja Montenegro Airlinesa: Bivši radnici optužuju Vladu za nepravdu i zanemarivanje

Vlada je za samo dvije godine mandata opredijelila značajan iznos sredstava za namirenje potraživanja bivših radnika, saopštila je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić i dodala da taj resor sistematično pristupa rješavanju te problematike.
Ona je u odgovoru na poslaničko pitanje, podsjetila na rezultate trenutne Vlade, u pravcu rješavanja pitanja zaostalih potraživanja bivših radnika.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar pitao je Nišić da li podržava donošenje zakona kojim će se finansijski obeštetiti svi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj i da li je sada red da se poslije bivših zaposlenih u metalskoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, ispravi nepravda i prema svim drugim bivšim radnicima, bez izuzetka.
- Svjesni da svi podnosioci zahtjeva traze isključivo ono što su svojim radom zaslužili, opravdano se nameće pitanje - kako je moguće da ovakav pravedan odnos prema bivšim zaposlenima nijesu pokazali i oni koji su bili ključni činioci prethodnih vlada - pitala je Nišić.
Ona smatra da je važno ukazati na odgovornost prema održivosti javnih finansija i poštovanju principa pravedne raspodjele sredstava, te da to mora predstavijati osnovni princip i kodeks političkog djelovanja svih donosilaca odluka u svim granama vlasti.&nbsp;
- Polazeći od jasnih smjernica o nužnosti očuvanja održivosti javnih finansija i pažljivog planiranja budućih koraka ka realnim i mogućim isplatama osnovanih potraživanja, ovo Ministarstvo je sistematično pristupilo rješavanju predmetne problematike - navela je Nišić.&nbsp;
Ona je ocijenila da su u tom procesu poštovani principi vlade i kolektivnog odlučivanja, ali i iskazano duboko uvažavanje prema građanima.
Nišić je podsjetila da je u cilju povezivanja beneficiranog radnog staža Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, sa predstavnicom sindikata Kombinata aluminijuma (KAP) i Fondom rada zaključilo sporazum kako bi radnici ostvarili pravo na starosnu penziju. Navedeno pravo do sad je ostvarilo 29 bivših radnika.&nbsp;
- Izvršena je isplata priznatih, a neisplaćenih potraživanja u cjelosti za 88 penzionera KAP-a, u iznosu od 1,15 miliona EUR, u skladu sa presudama suda po osnovu naknade štete na ime manje uplaćenih doprinosa za PIO - navela je Nišić.&nbsp;
Ona je podsjetila da su zaključeni sporazumi kako bi bivši radnici metalsko rudarskog sektora mogli da ostvare pravo na penziju. To se odnosi na bivše radnike Tosčelika, Radventa, Minel Promonfa iz Nikšića i Bumech-a Crna Gora, a u pitanju je oko 30-ak radnika.&nbsp;
- Riješeno je pitanje bivših radnika IMO Košuta Cetinje koji se odnose na isplate zaostalih zarada za 699 radnika, preko Fonda rada. Nakon gotovo 30 godina od otvaranja stečaja, bivsi zaposleni su decembra prošle godine ostvarili svoja zaostala potraživanja, prilikom čega su isplaćena sredstva u iznosu od 2,52 miliona eura. Do danas je isplaćeno gotovo 2,6 miliona eura za 720 radnika Košute, a u toku je postupak za još 48 zahtjeva - precizirala je Nišić.&nbsp;
Bivšim zaposlenima firme „Radoje Dakić", tokom prošle godine isplaćeno je ukupno 15,73 miliona eura.&nbsp;
- Od februara Fondu rada podnijeto je 320 zahtjeva za isplatu zarada bivših zaposlenih Rudnika boksita, po osnovu prestanka radnog odnosa usljed stečaja. Do sada je isplaćeno 115 bivših zaposlenih, za čije namirenje je bilo neophodno 306,8 hiljada eura - dodala je Nišić.
Pred Fondom rada trenutno je, kako je zaključila, u toku prikupljanje dokumentacije i zahtjeva za bivše radnike bjelopoljskog preduzeća „Prva Petoljetka“ u cilju isplate neizmirenih potraživanja.&nbsp;

Nišić: Sistematično rješavamo pitanje zaostalih potraživanja bivših radnika

Bivši radnici Solane blokirali su danas glavnu saobraćajnicu na ulazu u Ulcinj.
Blokada je počela u 11 sati i trajala je sat vremena, navodi RTCG.
Predstavnik bivših radnika Solane Veselin Saša Mitrović je kazao da ako se niko ne oglasi u vezi njihovih dugovanja, nastaviće sa blokadama saobraćajnica.

Bivši radnici Solane blokirali saobraćaj: Nastaviće ako se niko ne oglasi

Bivši radnici Solane protestovali su danas zbog neisplaćenih zarada iz vremena dok je fabrika radila, a koje nijesu primili ni tokom stečajnog postupka. 
 
Oni su zbog 900 hiljada EUR koliko im se duguje najavili radikalizaciju protesta i blokade saobraćajnica, prenosi Dan. 
 
Bivši radnici su saopštili da imaju i oko pet i po godina nepovezanog staža, zbog čega jedan broj radnika ne može u zasluženu penziju. I taj problem očekuju da se riješi u najskorije vrijeme. 
 
Predstavnik bivših radnika, Aleksandar Saša Mitrović, rekao je da znaju da će biti pritisaka, ali neće odustati od blokade saobraćajnica. 
 
"Poslije svega što smo probali, to je jedino što nam je preostalo", kazao je Mitrović. 
 
Poručeno je da Solanom shodno odluci Vlade Crne Gore, privremeno upravljaju Nacionalni parkovi, a njihova uloga se zasniva na ugovoru koji se periodično obnavlja između stečajne uprave fabrike za proizvodnju soli „Bajo Sekulić“ i tog preduzeća. 
 
U parku prirode Ulcinjska solana angažovani su radnici koji održavaju pumpne stanice, upravljaju hidrološkim režimom, održavaju ambijentalnu higijenu, rade monitoring krivolovnih i drugih nelegalnih aktivnosti.

Bivši radnici Solane najavili blokadu saobraćajnica

NVO Bivši zapošljeni Montegro airlines-a u ponedjeljak će, na dan četvrte godišnjice uvođenja stečaja tom preduzeću, protestovati ispred Privrednog suda, s početkom u 11 sati.&nbsp;
Tom prilikom će, kako su naveli, obavijestiti domaću i međunarodnu javnost o flagrantnom kršenju osnovnih i ljudskih i radnih prava, kao i &nbsp;o kršenju samog stečajnog postupka.&nbsp;

Protest bivših zapošljenih radnika Montenegro airlines-a u ponedjeljak ispred Privrednog suda

Najmanje petoro ljudi poginulo je u seriji lavina koje su zahvatile zapadnu Austriju, saopštila je vlada pokrajine Tirol.
&nbsp;U saopštenju se navodi da su intenzivne sniježne padavine tokom protekle sedmice dovela do nagomilavanja snijega u visini do 1,5 metra.
&nbsp;Kombinacija sniježnih padavina, jakog vjetra i slabog sniježnog sloja stvorila je uslove koji su bili posebno pogodni za lavine, prenosi Asošiejted pres.
Policija Tirola saopštila je da su petorica skijaša van staza bili zatečeni u lavini širokoj oko 450 metara, koja je pala u petak popodne u oblasti St. Anton am Arlberg, na visini od oko dvije hiljade metara.
Među poginulima su bili Amerikanac i Poljak, dok je 21-godišnji Austrijanac preminuo od povreda nakon što je prevezen u bolnicu.
Brojni članovi spasilačkih timova, ambulantno osoblje, vatrogasci i psi tragači angažovani su u spasilačkoj akciji, prenosi Tanjug.
U petak ujutro, u skijaškom centru Nauders-Bergkastel jugoistočno od ovog područja, 42-godišnji njemački državljanin i njegov 16-godišnji sin bili su zatečeni lavinom, ali je mladi preživio, dok je njegov otac poginuo.
U Klesterleu, u susjednoj pokrajini Vorarlberg, tridesetdevetogodišnji švajcarski snouborder je poginuo u lavini van ski staze.
Kancelarija guvernera Tirola saopštila je da je u petak prijavljeno skoro tri desetine lavina, a tokom poslednje sedmice zabilježeno je više od 200 incidenata.
Iz te kancelarije su upozorili da se vremenski uslovi neće poboljšati ni u nedjelju i da vrijeme ostaje nestabilno.

Najmanje petoro poginulih u seriji lavina u Austriji

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa deset golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Golgeter Mornara Balša Sekulić postigao je osam, dok su se po šest puta u strijelce upisali golgeter Petrovca Adnan Bašić i Savo Arambašić iz Petrovca.
Po gol manje imaju Asmir Kajević iz Dečića, Andrija Ražnatović iz Sutjeske, Balša Mrvaljević iz Mladosti, Ognjen Rolović iz Jezera, Stefan Denković iz Mornara, Trimor Seljimi iz Dečića i Žarko Popović iz Petrovca.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.

Maksimović vodeći strijelac

Četiri vatrogasca povrijeđena su danas u Rožajama kada je došlo do prevrtanja vozila vatrogasne službe, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Oni su zbrinuti u Kliničko-bolničkom centru u Beranama i van su životne opasnosti.
Do nezgode je došlo oko 16.45 sati, kada su izašli na teren zbog gašenja požara na jednoj kući.
O razlogu prevrtanja vozila u OKC-u nisu imali informacije.
J. B.&nbsp;

Rožaje: Povrijeđena četiri vatrogasca prilikom prevrtanja vozila, zbrinuti u bolnici u Beranama

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: bivsi-radnici