Policija je u Zeti uhapsila Milorad Kovačević (61), državljanina Republike Hrvatske, kojeg ta država potražuje zbog krivičnog postupka za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Lice je locirano na osnovu međunarodne potjernice i privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.
Uprava policije saopštila je da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa NCB Interpol Podgorica, sproveli pojačane aktivnosti sa fokusom na lociranje lica koja se međunarodno potražuju za teška krivična djela.
– U selu Bistrica, policija je locirala i lišila slobode M.K. (61), državljanina Republike Hrvatske kojeg ta zemlja potražuje zbog prisustva krivičnom postupku za ratni zločin protiv civilnog stanovništva – navodi se u saopštenju.
Uhapšeni je sproveden nadležnom sudiji na dalje postupanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Zeti uhapšen državljanin Hrvatske kojeg ta država potražuje za ratne zločine

Skupština je danas završila raspravu o setu poreskih i carinskih zakona, kojima se, prema riječima poslanika opozicije, stvara poslovni ambijent koji nije povoljan za privlačenje kvalitetnih investicija, dok predstavnici vlasti smatraju da dolazak investitora zavisi od političke stabilnosti.
&nbsp;Ministar finansija, Novica Vuković je, obrazlažući Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kazao da se predlaže polugodišnje povećanje visine specifične akcize za cigarete, koja bi od 1. januara iznosila 58,85 EUR na hiljadu komada.
- Tim odredbama predlaže se uvođenje novog akciznog kalendara minimalne akcize izražen u apsolutnom iznosu na hiljadu komada cigareta, čime se obezbjeđuju stabilniji budžetski prihodi i veća predvidivost u kretanju poreske politike- rekao je Vuković.
&nbsp;Predloženim izmjenama se unapređuje sistem povraćaja plaćanja akcize na mineralna ulja, naročitio u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, indsutriju, grijanje, avio i pomorski saobraćaj.
&nbsp;Predlogom zakona o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i preduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, pružiće se podsticaj u rješavanju njihove situacije u pogledu plaćanja poreskih obaveza, odnosno omogućiti da reprogramiraju poreski dug.
Predviđeno je da se mogu odložiti poreska potraživanja po osnovu poreza na dobit pravnih lica, na dohodak fizičkih lica i na dodatu vrijednost, kao i doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za obavezno zdravstveno osiguranje, za osiguranje za slučaj nezaposlenosti i doprinosa Fondu rada.
- Reprogram poreskog potrazivanja poreskog dužnika obuhvata odiaganje plaćanja poreskog potraživanja u više jednakih mjesečnih rata, u zavisnosti od iznosa, a najviše do 120, kao i otpis kamate i troškova postupka nastalih u vezi sa poreskim potraživanjem- dodao je Vuković.
&nbsp;On je detaljno obrazložio i predložene izmjene i dopune carinskog, kao i zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o poreskoj administraciji i o porezu na dohodak fizičkih lica.
&nbsp;Vuković je predstavio i Predlog zakona o klasifikaciji djelatnosti, kao i izmjene Zakona o carinskoj službi.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Andrija Nikolić, rekao je da u Crnu Goru ne dolaze investitori, jer je poslovni ambijent nesiguran.
&nbsp;On je dodao da sa dobrim investicijama dolazi znanje, iskustvo i projekti, kao i da bi bio veoma zabrinut da je na mjestu ministra finansija.
&nbsp;- Crna Gora je danas najskuplja država za život u regionu. Plate i penzije su se toliko povećale, a standard građana je stagnirao. To je ozbiljan problem- poručio je Nikolić.
&nbsp;On je kazao da Crnu Goru čeka takozvani Grčki scenario, ukoliko se nastavi sa propuštanjem šansi.
&nbsp;Poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, saopštila je da kvalitetne strane investicije dolaze u državu u kojoj postoji pravna sigurnost i politička stabilnost, te da nije prohvatljiva kritika da se investitori tjeraju uvođenjem progresivne stope poreza na dobit, od maksimalno 15 odsto.
&nbsp;- Izjava da poreskom i akciznom politikom tjeramo investitore iz Crne Gore je maliciozna i politički manipulatorska- rekla je Popović.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, kazao je da su trenutne javne finansije stabilne i povoljne.
&nbsp;- Svi trendovi kada su u pitanu prihodi pokazuju da su sve usvojene reforme bile ispravne- rekao je Petrić.
&nbsp;On je podsjetio da se Crna Gora sprema za snažan investicioni ciklus i da se trenutno radi na 13 infrastruktunih projekata širom zemlje.&nbsp;
Govoreći o tržištu cigareta, Petrić je naveo da je za nekoliko godina legalizovan promet cigareta za duplo, što znači da država može da prihoduje akcize.
&nbsp;Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, rekao je da je Ministarstvu finansija nametnuta obaveza da mora da nađe nove prihode, jer nevjerovatno raste potrošnja.
&nbsp;On je pitao i gdje su investicije.
- Ja bih volio da ste vi doveli investitore i svakog koga dovedete ja ću vam čestitati, ali u stuaciju kad vi nijeste nikoga doveli, nemojte da kritikujete one prije koji su dovodili- poručio je Mugoša.
&nbsp;On je kazao da Vlada, zbog potrošnje koja je neproduktivna i neracionalna, mora da povećava akcize i poreze.
- Sve što može da poveća je povećala, jedino ne dira opštu stopu PDV-a- naglasio je Mugoša.
&nbsp;Skupština će se o ovim predloženim aktima izjasniti naknadno.

Skupština završila raspravu o setu poreskih zakona

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Službenici Stanice granične policije I Ulcinj podnijeli su krivičnu prijavu protiv N.M. zbog sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljena trgovina, nakon što je u vozilu pronađeno 20 kilograma rezanog duvana bez prateće dokumentacije.
Kontrola je obavljena sinoć na putnom pravcu Ostros – Vladimir, kada je zaustavljeno vozilo marke Volkswagen, ulcinjskih registarskih oznaka, kojim je upravljao S.M., dok se N.M. nalazila kao saputnica.
Detaljnom kontrolom vozila, policijski službenici granične policije pronašli su 20 kilograma rezanog duvana za koji ova lica nijesu posjedovala potrebnu dokumentaciju. O događaju je obaviješten tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju, koji je djelo kvalifikovao kao nedozvoljenu trgovinu.
Pronađeni duvan je oduzet, a protiv N.M. podnijeta je krivična prijava u redovnom postupku.

Oduzeto 20 kilograma rezanog duvana

Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Tag: bistrice

U Zeti uhapšen državljanin Hrvatske kojeg ta država potražuje za ratne zločine

Skupština završila raspravu o setu poreskih zakona

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Oduzeto 20 kilograma rezanog duvana

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

PRATITE TVe UŽIVO