<p>Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore <b>Robert Prosinečki</b> objavio je spisak igrača za duele sa Islandom i Turskom, u B Ligi nacija.<br/>
<br/>
Duel sa Islandom zakazan je 16. novembar, dok će ae tri dana ksanije aastati sa Turskom u Nikšiću.<br/>
<br/>
Na spisku ponovo nema nedovoljno spremnog <b>Stefana Savića</b>, a nedostaje i vezista Juventusa <b>Vasilije Adžić</b> nakon što je obnovio povredu...<br/>
<br/>
Nema ni štopera Aberdina <b>Slobodana Rubežića</b>, kao ni <b>Marka Vešovića </b>koji se oporavio i u četvrtak u dresu Karabaga odigrao prvu utakmicu nakon skoro tri mjeseca.<br/>
<br/>
Na spisku su: golmani: <b>Milan Mijatović</b> (Budućnost), <b>Danijel Petković </b>(Liepaja, Letonija), <b>Igor Nikić</b> (Dečić AdmiralBet), <b>Balša Popović</b> (OFK Beograd, Srbija);<br/>
<br/>
Odbranu čine <b>Adam Marušić</b> (Lacio, Italija), <b>Risto Radunović</b> (FCSB, Rumunija), <b>Igor Vujačić</b> (Rubin, Rusija), <b>Marko Vukčević</b> (Borac Banjaluka, BIH), <b>Andrija Vukčević</b> (Kartahena, Španija), <b>Nikola Šipčić </b>(Kartahena, Španija), <b>Marko Tući</b> (Gangvon, Južna Koreja), a vezni red: <b>Vladimir Jovović</b> (Sogdiana, Uzbekistan), <b>Marko Janković</b> (Karabag, Azerbejdžan), <b>Marko Bakić</b> (OFI Krit, Grčka), <b>Driton Camaj</b> (Kišvarda, Mađarska), <b>Stefan Lončar</b> (Akron, Rusija), <b>Edvin Kuč</b> (Nefči, Azerbejdžan), <b>Miloš Brnović</b> (Budućnost) i <b>Milan Vukotić</b> (Budućnost).</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prosinečki objavio spisak za Island i Tursku, nema Savića, Vešovića, Rubežića...

<p>Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;</p>
<p>To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju <b>Milica Kovačević</b> komentarišući najavu ministra <b>Danila Šaranovića</b> da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.</p>
<p>- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.</p>
<p>Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.</p>
<p>- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.</p>
<p>CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.</p>
<p>- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.</p>
<p>Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.</p>
<p>- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.</p>
<p>Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne</p>
<h2>Izborna reforma</h2>
<p>Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.</p>
<p>- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.</p>
<h2>Jezik</h2>
<p>Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.</p>
<p>- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.</p>
<p>Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.</p>
<p>- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.</p>
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
<p>Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.</p>
<p>- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.</p>
<p>To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.</p>
<p>- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

<p>Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;</p>
<p>To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.</p>
<p>Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.</p>
<p>Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.</p>

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović </b>saopštio je da će formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da, u saradnji sa Upravom za statistiku – Monstatom, analizira podatke dobijene popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.<br/>
<br/>
On je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dalo snažan doprinos da Monstat, nakon popisa, postupak obrade podataka sprovede na nikada transparentniji i pouzdaniji način u istoriji sprovođenja tog procesa.<br/>
<br/>
- Znamo da će nastavak naše saradnje biti na dalju korist javnog interesa - naveo je Šaranović u saopštenju.<br/>
<br/>
Dobijanje rezultata popisa nakon 13 godina, prema njegovim riječima, predstavlja ključni trenutak za temeljnu reviziju biračkog spiska.<br/>
<br/>
- Zbog toga je cilj ovakve odluke da se pristupi analizi dobijenih podataka, sa fokusom na popisane punoljetne državljane Crne Gore - rekao je Šaranović.<br/>
<br/>
Kako je istakao, svaki pojedinačni podatak o biraču biće temeljno analiziran, a onda i provjeren, kako bi se utvrdio osnov upisa u birački spisak.</p>
<p>- Naš zadatak je jasan – tačnost, ažurnost i zakonitost svih upisa u birački spisak - rekao je Šaranović.<br/>
<br/>
On je kazao da će tim djelovati u skladu sa svim zakonskim procedurama i najboljim međunarodnim praksama, s posebnim fokusom na obezbjeđivanje da su podaci tačni i pouzdani.<br/>
<br/>
Zajednički rad institucija, kako je naveo Šaranović. je ključan za unapređenje izbornog sistema, a ovo je još jedan od koraka u pravcu jačanja demokratskih procesa.<br/>
<br/>
- Pozivamo sve građane da se aktivno uključe i doprinesu ovim procesima, jer samo zajedno možemo graditi transparentniju i pravedniju Crnu Goru - zaključio je Šaranović.</p>

1250x600

1084x550

Šaranović: Dobijanje rezultata popisa ključni trenutak za reviziju biračkog spiska

<p>Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da je tom predsjednik Demorkatske partije socijalista (DPS) Danijel Živković njegovom resoru dostavio spisak sa ukupno 1.910 osoba.</p>
<p>On tvrdi da MUP-u "nije dostavljen spisak od 3.300 lica kako je Živković najavio na pres konferenciji 25. septembra, ali ni spisak od 2.300 kako je saopštio tri dana kasnije - nakon predaje spiska lica Upravi policije".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-predali-smo-spisak-od-2-300-imena-ljudi-za-koje-sumnjamo-da-glasaju-u-srbiji-republici-srpskoj-i-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Vrlo je indikativno da spiskovi lica Upravi policije nijesu dostavljeni 25. septembra 2024. godine nakon održane pres konferencije, već tri dana kasnije, tačnije, dan prije izbornog dana i to nakon radnog vremena. Prethodno, vjerovatno iz razloga da pokušaju onemogućiti Ministarstvo da pristupi provjeri upisa birača sa dostavljenog spiska lica - ocijenio je Šaranović.</p>
<p>On je dodao da je MUP odmah pristupio provjeri upisa naznačenih osoba i utvrdilo da su one upisane u sljedećem vremenskom razdoblju: 1953. – 1, 1967. – 2, 1968. – 1, 1973. – 1, 1974. – 1, 1979. – 2, 1980. – 2, 1981. – 18, 1982. – 37, 1983. – 75, 1984. – 59, 1985. – 75, 1986. – 68, 1987. – 46, 1988. – 42, 1989. – 43, 1990. – 48, 1991. – 52, 1992. – 70, 1993. – 64, 1994. – 68, 1995. – 69, 1996. – 64, 1997. – 93, 1998. – 106, 1999. – 78, 2000. – 76, 2001. – 44, 2002. – 72, 2003. – 44, 2004. – 61, 2005. – 24, 2006. – 62, 2007. – 29, 2008. – 20, 2009. – 35, 2010. – 31, 2011. – 27, 2012. – 32, 2013. – 33, 2014. – 21, 2015. – 39, 2016. – 18, 2017. – 29, 2018. – 22, 2019. – 1, 2020. – 0, 2021. - 4, 2022. – 1, 2023. – 0 i 2024. – 0.</p>
<p>- S tim u vezi kontatujemo da je od 1.910 lica, koliko je dostavio gospodin Živković, 1.905 lica upisano u mandatu Vlada koje je konstituisala partija poslanika Živkovića i njihovih pravnih prethodnika - naveo je Šaranović.</p>
<p>U mandatu aktuelne 44. Vlade Crne Gore upisano je, kaže, &nbsp;nula birača sa spiska poslanika Živkovića.</p>
<p>- Podsjećamo i da su Vlade koje je konstituisala partija poslanika Živkovića tvrdile da Crna Gora ima tačan i ažuran Birački spisak i da se isti vodi u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore. I finalno, još jednom naglašavamo da za eventualne upise van naše zemlje i zakonitost upisa na teritoriji druge zemlje, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nadležno - zaključio je Šaranović.</p>

Šaranović: Živković dostavio spisak sa 1.910 lica, u mandatu aktuelne Vlade upisano nula birača sa spiska

<p>Porrtal Standard ekskluzivno je objavio dokument na 45 strana sa incijalima preko 2.200 osoba iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine Republike srpske nezakonito upisanih u birački spisak za lokalne izbore u Podgorici</p>
<p>Prije dva dana predsjednik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković </b>saopštio je da je u birački spisak Podgorice, ali u spiskove više gradova iz Srbije i RS oko 3.300 osoba i najavio da će ta stranka informacije dostaviti nadležnom tužilaštvu.</p>
<p>Portal Standard objavio je incijale nezakonito upisanih birača i pripadajuća biračka mjesta na kojima su upisani u opštini Podgoric, a kako su naveli kompletan spisak, sa punim imenima i prezimenima, spremni su da dostave nadležnim istražnim organima, ukoliko za to pokažu interesovanje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.4706%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fstandard.co.me%2Fpolitika%2Fekskluzivno-objavljujemo-spisak-vise-od-2-000-osoba-iz-srbije-i-rs-nezakonito-upisanih-u-biracki-spisak-podgorice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Portal Standard objavio spisak preko 2.200 osoba iz Srbije i RS nezakonito upisanih u Birački spisak Podgorice

<p>Birački spisak koji danas imamo, usljed još nereformisanog izbornog zakonodavstva, nije ništa drugo do suštinski nasljeđe onih koji su upravljali zemljom više od tri decenije. Upravo su oni, koji sada kritikuju, kreirali i održavali taj spisak, kazali su u Demokratskoj Crnoj Gori.</p>
<p>U toj partiji su reagovali nakon što je lider Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Danijel Živković </b>kazao na današnjoj konferenciji za medije da pravo glasa u Podgorici ima 3.300 birača iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-imamo-nepobitne-dokaze-da-se-3-300-biraca-iz-srbije-i-rs-sprema-da-glasa-u-podgorici-to-necemo-dozvoliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Demokrate kažu da je simptomatično što se eventualne primjedbe ističu tek sada, kada je birački spisak zaključen i kada više nema mogućnosti za bilo kakve promjene.&nbsp;</p>
<p>- Pitanje koje se postavlja je: zašto nisu reagovali ranije, dok su imali punu kontrolu nad tim procesom, zašto imaginarna lica na koje sumnjaju nijesu obrisali - navedeno je u saopštenju te partije.<br/>
<br/>
Posebno je zanimljivo, ističu, što se ovakvi "teatralni" istupi pojavljuju baš u trenutku kada DPS masovno gubi odbornike, kao što se, kako kažu, desilo danas na Cetinju.&nbsp;</p>
<p>Čini se, smatraju Demokrate, da je ovo pokušaj odvraćanja pažnje sa internih problema partije i gubitka političke moći.&nbsp;</p>
<p>- Internim problemima drugih se ne bi bavili da nije od istih bilo manipulacija i udaranja ispod pojasa kada smo mi u pitanju. Ova press konferencija ne djeluje kao iskrena briga za navodne nepravilnosti, već kao pokušaj traženja opravdanja za neizbježni skoro pa 30. poraz u posljednje četiri godine na lokalnim ili državnim izborima. Već smo svjedočili njihovom padu na parlamentarnim izborima 2020. godine, zatim na parlamentarnim izborima 2023. godine, zatim na predsjedničkim izborima, pa sve do lokalnih izbora širom Crne Gore – od Budve, Kotora, Andrijevice, Nikšića, Herceg Novog, Mojkovca, Cetinja, Berana, Ulcinja, Gusinja, Podgorice, Tivta, Žabljaka, Danilovgrada, Plužina, Zeti, Pljevalja, Kolašina, Rožaja, Tuzi do onih rijetkih gdje još uvijek vrše vlast i ako na klimavim nogama i uz pad podrške na izborima, pa sve do ponovnih poraz ai padova u Podgorici i Kotoru narednih dana. Svaki od ovih poraza dodatno je pokazao koliko je njihov politički uticaj oslabio - navedeno je u saopštenju Demokratske.<br/>
<br/>
Dodaju da ovaj pritisak sada dolazi kao pokušaj da se prikrije nesposobnost DPS-a da zadrži povjerenje građana, "dok istovremeno pokušavaju da delegitimizuju izbore unaprijed znajući da ih očekuje još jedan u nizu poraza".&nbsp;</p>
<p>- S tim u vezi ne želimo da otvaramo pitanje upisa njihovih funkcionera u biračke spiskove drugih zemalja. Ovakvi manevri nisu ništa novo, već dobro poznata strategija onih koji su već izgubili kontakt sa realnošću i oslonac među biračima. Poruke koje šalju nisu pokušaj suočavanja s istinom, već signal da i sami traže opravdanja za ono što dolazi – još jedan poraz, još jedna potvrda da je politička scena Crne Gore trajno promijenjena. Umjesto da se bave konstruktivnim predlozima, DPS se vraća starim šablonima i tako dodatno gubi podršku koju više ne može povratiti - zaključeno je u saopštenju Demokratske.<br/>
&nbsp;</p>

Demokrate: Oni koji su kreirali i održavali birački spisak sada ga kritikuju

<p>U biračkom spisku Glavnog grada do 18. septembra upisano je 145.724 građana, dok je u Kotoru ovaj broj 18.498 - podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova.</p> <p>Kako su precizirali u saopštenju, prošle godine do 11. juna u Glavnom gradu bilo je upisano 144.095 građana, a u Kotoru 18.431.</p> <p>U Podgorici je broj novoupisanih birača 3.310, a u Kotoru 372.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090940_dba21912f186fe3b64092b9282f1a09a54e614aa9ce50eaf9b4faf89ca1e3f0b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920090940_dba21912f186fe3b64092b9282f1a09a54e614aa9ce50eaf9b4faf89ca1e3f0b" data-rendition-name="original" width="762" height="613" loading="lazy" alt="Podgorica, podaci"> </figure>  <p>Ističu da građani uvid u birački spisak mogu ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Kotor svakim radnim danom od 8 do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš), dok se uvid u birački spisak u Područnoj jedinici za upravne poslove, državljanstvo i strance Podgorica može ostvariti u periodu od 8 do 17 sati.</p> <p>Najavljuju i da će filijale u Podgorici i Kotoru na dan izbora, 29. septembra, raditi od 7 do 20 sati, kako bi građani bili u mogućnosti da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli u prethodnom periodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090940_ecc0c1ccf148daf68ae7a4b487e40cad730217ff57cda46a61afac58e997078c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090940_ecc0c1ccf148daf68ae7a4b487e40cad730217ff57cda46a61afac58e997078c" data-rendition-name="original" width="761" height="597" loading="lazy" alt="Kotor, podaci"> </figure>  <p><br/></p> <p>&nbsp;- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala <a href="http://www.biraci.me">www.biraci.me</a>. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala <a href="https://e.servis.mup.gov.me">https://e.servis.mup.gov.me</a>, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. &nbsp;Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici <a href="https://ca.elk.gov.me">https://ca.elk.gov.me</a> - objasnili su iz MUP-a.&nbsp;</p> <p>Dodaju i da su oformili Kol centar sa jedinstvenim brojem 19820.&nbsp;</p> <p>- Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori - ističu iz MUP-a.</p> <p>Kol centar radiće svakog dana od 20. septembra, u terminu od 8 do 15 sati, u subotu 28. septembra radiće u periodu od 8 do 20 sati, a na dan izbora od 7 do 20 sati.</p>

U biračkom spisku Glavnog grada 145.724 građana, u Kotoru 18.498

<p>Pravo glasa na lokalnim izborima u Gusinju, koji će biti održani 15. septembra, ima 4.618 građana.</p>
<p>To je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova uz napomenu da je na prethodnim izborima 11. jula 2023. broj birača u gusinjskom spisku bio 4.561.</p>
<p>- Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Gusinje, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš) - istakli su u MUP-u.</p>
<p> Istakli su i da će Filijala za upravne poslove, državljanstvo i strance Gusinje, u vrijeme održavanja izbora raditi od sedam do 20 sati - kako bi građani bili u mogućnosti da preuzmu identifikaciona dokumenta, za čije izdavanje su zahtjev podnijeli u prethodnom periodu.</p>
<p>- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala <a href="http://www.biraci.me">www.biraci.me</a>. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa - dodaju u MUP-u.</p>
<p>Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala <a href="https://e.servis.mup.gov.me">https://e.servis.mup.gov.me</a>, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. </p>
<p>- Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranja certifikata nalazi se na internet stranici <a href="https://ca.elk.gov.me">https://ca.elk.gov.me</a> - dodali su u MUP-u.</p>
<p> Podsjetili su da je uoči održavanja ovih izbora Ministarstvo unutrašnjih poslova oformilo „Call-centar“ sa jedinstvenim brojem 19820. </p>
<p>- Pozivanjem ovog broja i saopštavanjem ličnih podataka (ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja) ili jedinstvenog matičnog broja, građanin će od operatera dobiti informaciju o tome da li je upisan u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasa. Jedinstveni broj 19820 je besplatan i dostupan za sve korisnike mobilne i fiksne telefonije u Crnoj Gori. „Call-centar“ MUP-a radiće svakog dana počev od petka 6. septembra, u terminu od 8 do 15 časova.  „Call-centar“ će uoči održavanja izbora, odnosno u subotu 14. septembra raditi u periodu od osam do 20 časova, dok će u nedjelju 15. septembra, odnosno na dan održavanja izbora, raditi u periodu od sedam do 20 časova - naveli su u saopštenju.</p>

U Gusinju pravo glasa ima 4.618 građana

<p>Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.</p>
<p>Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.</p>
<p>Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.</p>
<p>- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.</p>
<p>Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.</p>
<p>Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.</p>
<p>- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.</p>
<p>Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.</p>
<p>- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

<p>Funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković pozvao je premijera Milojka Spajića da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog incidenta u kojem je policijski helikopter uništio vojni dron.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6225%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-potrazi-za-balijagicem-stradao-vojni-dron-kojeg-je-ostetio-policijski-helikopter&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Ako već ministar ne osjeća odgovornost onda bi premijer Spajić trebao da ga smijeni. Vjerovatno će ovo biti još jedna potvrda da su Vlada Crne Gore i ministarstva tj. institucije zarobljenici političkog klinča koji ih guši i zbog kojeg zajedno ton - poručio je Đuričković u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<p>Riječ je, ocijenio je Đuričković, o "klinču" koji u sunovrat &nbsp;vodi i samu državu.</p>
<p>- Međusobna zavisnost Pokreta Evropa sad i Demokrata zarad političkog preživljavanja, dovodi do sunovrata institucije i državu - dodao je on.</p>
<p>Đuričković je nabrojao razloge, nedavne incidente i neuspješne akcije dva ministarstva, kojima rukovode Dragan Krapović i Danilo Šaranović, inače kadrovi Demokrata Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosdj%2Fstatus%2F1859291298571968536%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1859291298571968536%7Ctwgr%5E2ec65e613b7f47f2e1ee80596d8a525812575f06%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Svi izbori, od parlamentarnih do danas, potvrdili su da su ih građani prozreli i odrekli ih se. Vrijeme je da se gospodo uklonite iz fotelja!</p>
<p>1. Kako su istakla dva izvora iz policije, policijski helikopter je, poštujući uputstva nadređenog iz vrha Uprave policije koji je odredio lokaciju za slijetanje, prilikom spuštanja na zadato mjesto u blizini Bijelog Polja udario u vojnu letjelicu kojom se pretraživao teren.<br/>
2. A prema informacijama Portala ETV, tokom 26 dana potrage, policija je imala više pehova i nezgoda u kojima su oštećena četiri vozila, među njima i dva džipa marke ,,volvo"..<br/>
3. Isti izvori ističu da su vojna lica više puta upozoravala policijskog starješinu da može doći do kolizije i da ne bi trebalo da se približavaju putanje drona i helikoptera da bi se izbjegao mogući incident.<br/>
4. U AKCIJI RUČAVANJA NA TERENU:<br/>
Izvori Portala ETV ističu i da je nekoliko puta tokom skoro jednomjesečne potrage, kada je navodno Balijagić bio lociran u nekim mjestima blizu granice sa Srbijom, ministar Šaranović letio helikopterom da bi se – u slučaju hvatanja bjegunca – slikao sa pripadnicima policije - naveo je on.</p>

Đuričković: Spajić da smijeni Šaranovića zbog incidenta u kojem je policijski helikopter uništio vojni dron

<p>Predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik Danijel Živković konstatovao je na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu da čelnici sektora bezbjednosti, poput direktora Uprave policije, vršilaca dužnosti njegovog zamjenika kao i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost nemaju političku podršku parlamentarne većine i Vlade, i da takvu situaciju kriminalci koriste.&nbsp;</p>
<p>Kao uzrok takvog stanja Živković je naveo političku borbu stranaka na vlasti za upravljanje ovim sektorom.</p>
<p>- Direktor UP Zoran Brđanin je tri puta smijenjen, sa pozicije direktora Uprave policije (UP). I smijenile su ga vlade koju su podržane dominantno od stranka ove parlamentarne većine. Pričamo o političkoj podršci za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno za unaprijeđenje stanja u sektoru bezbjednosti. Promjena vlasti se desila 30. avgusta 2020., Zoran Brđanin je izabran za direktora UP u 2021. godini, i od 2021. do 2024. direktor UP je tri puta smijenjen sa te pozicije i tri puta vraćen odlukom Upravnog suda Crne Gore. Dva pomoćnika direktora UP su u v. d. stanju tri godine, jer ne možete da se politički dogovorite unutar parlamentarne većine ko treba da bude direktor UP i kome treba dati političku podršku, za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije - naveo je on.</p>
<p>Nije smijenjen Zoran Brđanin, kako je rekao, od strane parlamentarne opozicije - već je to uradila Vlada.</p>
<p>- E, sad zamislite onaj ko se bavi kriminalom ili korupcijom, kakav utisak ima o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori, kad mijenjate direktora UP tri puta…. Kakav će utisak javnost da stekne, osim da se radi o političkoj borbi u bezbjednosnom sektoru?! Ovdje nema političke podrške Vlade Crne Gore ili Ministarstva unutrašnjih poslova, za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori i u ovim okolnostima ne možete imati kvalitet kontinuiranog rada - istakao je on.</p>
<p>Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), kako je naglasio, nema podršku parlamentarne većine.</p>
<p>- Izvještaj direktora ANB-a nije dobio podršku Odbora. On nema političku podršku, kao što nemaju ni ovi ljudi koji ovdje sjede. Kako će se kriminalci u tim okolnostima ponašati, gdje direktor policije nema mogućnost da postavi svoje pomoćnike, odnosno nema saglasnost ministra unutrašnjih poslova… I onda se dešava ono što se dešava… - kazao je Živković na Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.</p>

Živković: Čelnici bezbjednosnog sektora nemaju potrebnu političku podršku stranaka na vlasti, takvo stanje odgovara kriminalcima

<p>Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio inicijativu za kontrolno saslušanje premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, Zorana Brđanina i Borisa Milića, povodom bezbjednosne situacije u državi.<br/>
<br/>
Za saslušanje su glasala tri poslanika, dok su po tri bila protiv i uzdržana.<br/>
<br/>
Predstavnici opozicije tražili su saslušanje Spajića, Šaranovića, Brđanina i Milića na temu postupanja sektora bezbjednosti u odnosu na učestale likvidacije u obračunima kriminalnih klanova, kao i u slučaju odbjeglog ubice Alije Balijagića.</p>

Odbijena inicijativa za kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića i čelnika sektora bezbjednosti

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: biracki-spisak