<p>Predstavnici opozicije u Zaječaru došli u posed džaka sa, kako kažu, biračkim spiskovima za koje oni tvrde da je visoki funkcioner SNS-a bacio u kontejner na planini Tresibaba.</p>
<p>- Dvadeset minuta prije nego što smo pozvali ljude da dođu ovdje, dobila sam prijavu da je visoki funckioner SNS-a <b>Milan Stanković</b> viđen na potezu od Niša ka Zaječaru na Tresibabi kako staje i sivu kesu ubacuje u kontejner - rekla je za N1<b> Dragana Rašić</b> sa liste "Promena u koju verujemo".</p>
<p>Ona je dodala da je sa kolegom u tom trenutku sela u automobil i da su otišli na Tresibabu i da su iz sive kese u kontejneru izvukli neku vrstu biračkog spiska za sva 69 biračka mjesta.</p>
<p>- Ovo je nešto što niko ne može da ima. Sama činjenica da je na taj način pokušao da sakrije podatke govori da je ova dokumentacija nešto što je protivzakonito - dodala je Rašić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Opozicija u Zaječaru: Pronašli smo neku vrstu biračkog spiska koji je funkcioner SNS bacio u kontejner

<p>Na nivou Crne Gore 241.252 građana ima prijavljenu nepotpunu adresu, od čega je najveći njih bez broja ili kuće stana evidentiran u Podgorici - čak 30.178, što značajno otežava tačnost i pouzdanost biračkog spiska - kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.</p>
<p>Ovo su podaci, kako je precizirano, Radne grupe za kontrolu biračkog spiska u okviru analize podataka u vezi sa preciznošću adresa upisanih u birački spisak.</p>
<p>- Identifikovan je značajan broj osoba kojima je adresa prijavljenog prebivališta, nepotpuna, tačnije upisana bez broja kuće ili stana - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Nakon Podgorice, slijedi Bar sa 23.715 osoba sa nepotpunom adresu, dok je u Nikšiću takvih 21.110.&nbsp;</p>
<p>- U Rožajama je evidentirano 18.981, a u Ulcinju 17.622 osobe bez preciznog broja u adresi. Značajne brojke bilježe i Berane sa 17.751, Bijelo Polje sa 13.176, te Danilovgrad gdje je bez broja prijavljeno 12.535 građana. U opštini Tuzi broj osoba sa adresom bez broja kuće ili stana iznosi 11.175, dok ih je u Budvi 9.940. Plav ima 8.516, a Kotor 7.436 takvih slučajeva - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>U Petnjici ovaj broj iznosi 6.280, u Tivtu 5.691, dok Herceg Novi broji 4.526 građana sa nepreciznom adresom.&nbsp;</p>
<p>- U Mojkovcu ih je 4.598, a Pljevlja bilježe 4.894. Kolašin ima 4.089, dok u Gusinju broj iznosi 4.161, a u Andrijevici 3.659. Na Cetinju je registrovano 2.937 lica sa nepotpunom adresom, u Žabljaku 2.532, a u novoj opštini Zeta 2.426. U Plužinama broj iznosi 2.078, dok je najmanje takvih slučajeva u Šavniku, gdje je evidentirano 1.246 osoba sa adresom bez broja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Radna grupa konstatuje da ovakvo stanje ukazuje na sistemski problem koji u velikoj mjeri potiče iz neadekvatnog sprovođenja obaveza lokalnih samouprava.</p>
<p>Radna grupa je već pokrenula inicijativu da se, u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Uredba o načinu označavanja naziva naselja, ulica, trgova i zgrada, a u saradnji sa Zajednicom opština, sa ciljem sagledavanja aktuelnog stanja u realizaciji preuzetih obaveza od loklanih samouprava, kao i razmatranja realnog vremenskog okvira u kojem bi one mogle biti u potpunosti ispunjene.</p>
<p>- Radna grupa će o svim narednim koracima blagovremeno obavještavati javnost - dodaju iz MUP-a.</p>

500x500

1084x550

MUP: Nepotpunu adresu ima 241.252 građana, najviše njih u Podgorici

<p>Poslanički klub Demokrata će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku, sa ciljem deblokade izbornog procesa u Opštini Šavnik, saopšteno je iz te partije.<br/>
 <br/>
- Predlogom zakona obezbjeđuju se normativne pretpostavke da na ponovnim izborima za izbor odbornika mogu glasati samo birači koji na dan održavanja izbora, u skladu sa važećim propisima imaju biračko pravo. Odnosno, da na ponovnim izborima za izbor odbornika ne mogu glasati birači koji su od dana zaključenja biračkog spiska pa do dana održavanja ponovnih izbora odjavili prebivalište u opštini u kojoj se održavaju izbori za odbornike, ili im je od strane nadležnog organa državne uprave u navedenom periodu doneseno pravosnažno rješenje o odjavi prebivališta u toj opštini- navodi se u saopštenju Demokrata.<br/>
 <br/>
 Time se, kako ističu iz DCG, &nbsp;onemogućava praksa fiktivnih prijava prebivališta u cilju izbornog inženjeringa, koja je naročito došla do izražaja u Opštini Šavnik i rezultirala višegodišnjom blokadom lokalnog izbornog procesa.<br/>
 <br/>
 Predlog će biti upućen po hitnom postupku, imajući u vidu da ni nakon više od dvije godine izbori u Šavniku nijesu završeni, a da odbornici Skupštine opštine Šavnik, izabrani na izborima 27. maja 2018. godine, funkciju odbornika nastavljaju da vrše dvije godine i šest mjeseci nakon isteka četvorogodišnjeg mandata Skupštine opštine Šavnik.<br/>
 <br/>
- Demokrate ovim zakonskim rješenjem žele da doprinesu punom poštovanju izborne volje građana i očuvanju integriteta izbornog sistema, a sve u cilju obezbjeđenja zakonitog sprovođenja izbornog procesa na ponovnim izborima, odnosno da na tim izborima glasaju samo birači koji imaju biračko pravo u opštini u kojoj se sprovode izbori- navode u saopštenju.<br/>
 <br/>
Iz Demokratske Crne gore pozivaju sve poslaničke klubove da podrže ovaj predlog i tako pokažu spremnost da se na zakonit način konačno sprovedu izbori u ovoj opštini.</p>

1250x600

Demokrate će u skupštinsku proceduru uputiti Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku

<p>Analizom stanja utvrđeno je da se broj upisanih birača u opštini Šavnik povećao sa 1.597 (stanje od 13. aprila 2022. godine) na 1.968 birača (12. oktobra 2022. godine), što predstavlja povećanje od 371 birača. U pitanju su lica koja su odjavila prebivalište iz drugih opština i prijavila ga u Šavniku u izbornoj godini, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;</p>
<p>MUP je u cilju sveobuhvatnog sagledavanja stanja u vezi sa tačnošću biračkog spiska, formiralo međuresornu Radnu grupu za kontrolu biračkog spiska.&nbsp;</p>
<p>U njenom radu, kako su naveli, učestvuju i predstavnici Zajednice opština Crne Gore, Skupštine Crne Gore i Državne izborne komisije.</p>
<p>- Nakon što izborni proces nije okončan, evidentirano je da se od 371 novo prijavljenog birača, njih 236 vratilo u svoje prethodne opštine prebivališta, a na taj način je došlo do situacije da se ista lica istovremeno nalaze u biračkim spiskovima dvije opštine - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Dodatno, na dva biračka mjesta u Šavniku, na kojima je izborni proces prekinut, upisano je 207 novih birača, od kojih se 153 kasnije vratilo u opštine u kojima su imali prethodno prebivalište.</p>
<p>Iz MUP-a napominju da je zakonska mogućnost za traženje terenskih provjera u slučajevima sumnje u istinitost prijave prebivališta stupila na snagu 18. januara 2023. godine.&nbsp;</p>
<p>- U skladu s tim, Ministarstvo je, nakon obavljenih analiza, anonimnih prijava građana Šavnika i posjeta njihovih predstavnika, iniciralo terenske provjere - dodaje se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Do sada je, dodaju, izvršena terenska provjera za 86 lica, od kojih je samo 20 zatečeno na adresama na kojima su prijavili prebivalište, tačnije za njih 20 je utvrđeno da stvarno borave na adresama.</p>
<p>- Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje posvećeno sprovođenju svih mjera u cilju očuvanja integriteta izbornog procesa i osiguravanja ravnopravnog izbornog prava svih građana - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

MUP: U Šavniku utvrđeno da je broj upisanih birača veći za 371 u odnosu na 2022. godinu

<p>Posljednih godina svaki izborni proces u Crnoj Gori prate optužbe o glasanju "uvezenih" birača iz država regiona koji, iako ne žive u Crnoj Gori, utiču ko će u njoj vladati.</p>
<p>Opozicija tvrdi da glasači dolaze dominantno iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, u kojima su na vlasti partije bliske prosrpskim vladajućim partijama u Crnoj Gori.</p>
<p>Tokom trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), koja je smijenjena 2020. optužbe opozicije su bile da na izborima glasaju i fantomski birači - na više mjesta upisane iste osobe, preminuli, dijaspora koja više godina ne živi u Crnoj Gori...</p>
<p>Nakon promjene vlasti uglavnom se govori o dovođenju birača iz drugih država da glasaju u Crnoj Gori.</p>
<p>Oni do biračkog prava u Crnoj Gori dolaze nezakonitom prijavom prebivališta. Prema zakonu prebivalište može biti samo jedno - koje oni imaju u drugoj državi. Ni osobe koje imaju dvojno državljanstvo ne mogu imati dva prebivališta.</p>
<p>- Ne postoji zakonito duplo prebivalište - kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Centra za monitoring (CEMI) i zamjenik predsjednika Globalne mreže nepristrasnih posmatrača izbora, <b>Zlatko Vujović</b>.</p>
<p>Prema ranijim procjenama CEMI-ja više desetina hiljada birača ima duplo prebivalište i biračko pravo, jedno u Crnoj Gori, a drugo u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Kao glavni razlog zašto se oni ne brišu iz biračkog spiska, Vujović navodi izostanak političke volje.</p>
<p>Pravo da bira ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, navodi se u Ustavu.</p>
<p>Prema zakonu, prebivalište je mjesto u kojima se građanin nastanio s namjerom da u njemu stalno živi i ono može biti samo jedno.</p>
<h2>Žalbe na "duple glasače" bez rezultata</h2>
<p>Za lokalne izbore u Nikšiću, opoziciona DPS je policiji podnijela prijavu u kojoj je tvrdila da postoji oko 200 birača koji ostvaruju biračko pravo i u BIH. Iz MUP-a je saopšteno da ti birači godinama imaju pravo glasa u Crnoj Gori.</p>
<p>I pred prošlogodišnje izbore u Podgorici, DPS je tvrdio da se nekoliko hiljada osoba iz susjednih država nalazi i u podgoričkom biračkom spisku. Tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu.</p>
<p>- U određenim crnogorskim gradovima postoje lica koja imaju čak trojno državljanstvo - u Srbiji, BIH i Crnoj Gori. I u sve tri države imaju prebivalište što je nezakonito - kaže Vujović.</p>
<p>Podatke sa dokazima i zahtjevom da ti birači budu izbrisani iz biračkog spiska Crne Gore, CEMI je 2021. predao MUP-u.</p>
<p>- Ne postoje dva državljanina u Srbiji, BiH i Crnoj Gori sa istim matičnim brojem. Ali je Srbija onemogućila kontrolu biračkog spiska na bazi jedinstvenog matičnog broja, uvodeći kategoriju broja lične karte - ističe Vujović.</p>
<p>Na tu prijavu MUP nikada nije reagovao, dodaje Vujović.</p>
<p>CEMI je tražio brisanje iz biračkog spiska oko hiljadu nezakonito upisanih birača u Nikšiću i oko 2.500 u Herceg Novom, koji imaju glasačko pravo i u Srbiji.</p>
<p>Tadašnji ministar policije je rekao da Srbija ne želi da sarađuje.</p>
<h2>Pokušaj eliminacije "duplih birača" putem Berlinskog procesa</h2>
<p>CEMI je sa nevladinim organizacijama CRTA i CESID iz Srbije inicirao da kroz Berlinski proces otvore pitanje "duplih birača".</p>
<p>- Ideja je bila da države, kao pripremu za priključenje EU, razmijene podatke o prebivalištima i državljanstvima građana. Ali za projekat nije bilo dovoljnog interesovanja Njemačke - objašnjava Vujović.</p>
<p>Berlinski proces je međuvladina inicijativa povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije koji treba da pomogne da ove države grade veze na bazi evropskih vrijednosti.</p>
<p>Vujović kaže da kada se zemlje regiona budu pridružile EU problem biračkog prava u dvije ili više zemlja i više prebivališta biće riješen.</p>
<p>- Do tada bi bilo važno da se uspostavi saradnja sa Srbijom za razmjenu podataka o prebivalištu. Srbija jednostavno ne želi da razmjeni podatke o licima koja imaju dvojno državljanstvo i prebivalište sa Crnom Gorom - kaže Vujović.</p>
<p>Vujović podsjeća da je biračko pravo u dvije države bio ključni problem 2008. godine kada su Srbija i Crna Gora pokušale da dogovore liberalizaciju dvojnog državljanstva:</p>
<p>- Da bi se dozvolilo dvojno državljanstvo, uslov Crne Gore je bio da postoji razmjena podataka o prebivalištu kako bi se spriječile zloupotrebe u izbornom procesu. Srbija to nije prihvatila i nije došlo do dogovora. Kad bi Srbija sarađivala, mi ne bismo imali ove probleme -dodaje Vujović.</p>
<h2>Je li dijaspora problem biračkog spiska?</h2>
<p>Nakon što je DPS izgubio na izborima, nove vlasti predvođene proruskim Demokratskim frontom su 2021. inicirale da se iz biračkog spiska eliminišu crnogorski državljani, koji su na radu u zemljama zapada.</p>
<p>Odnosno, kako su naveli, svi koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.</p>
<p>Usprotivile su se manjinske nacionalne stranke, koje imaju najbrojniju dijasporu i opozicija, organizovali su protestni skup i vlast je odustala od "čišćenja" biračkog spiska.</p>
<p>Prema riječima Vujovića, postoji razlika između dijaspore i onih koji u zemljama regiona imaju "dvojno" prebivalište.</p>
<p>"Dijaspora čine ljudi rođeni u Crnoj Gori koji su otišli da rade u inostranstvo i tamo dobili dozvolu privremenog boravka. Dakle, imaju tamo boravište, a prebivalište ostaje u Crnoj Gori", riječi su Vujovića.</p>
<p>No, Vujović smatra da je vlast od "sređivanja" biračkog spiska odustala iz drugih razloga.</p>
<p>Kako kaže dramatično je veći broj birača koji dolaze iz Srbije i BIH i koji mogu u nekim slučajevima i presudno da utiču ko će formirati vlast u Crnoj Gori.</p>
<p>- Procjena aktuelne vlasti je, da imaju koristi od tih birača, zahvaljujući podršci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. I zato je blokirana akcija čišćenja biračkog spiska 2021. - zaključuje Vujović.</p>
<p>Dio partija vlasti, prvenstveno partije bivšeg Demokratskog fronta (DF) imaju bliske političke odnose sa Vučićem i njegovom partijom.</p>
<p>I statistika ukazuje na nerealnost</p>
<p>Crne Gore je juna 2023. na posljednjim izborima imala 542.468 upisana birača.</p>
<p>Na popisu iste godine ustanovljeno je ima 633.158 stanovnika od kojih je punoljetnih 489.213.</p>
<p>Dakle, više od 53.000 je više birača nego punoljetnih građana.</p>
<p>Uz to podaci pokazuju da je više od 85 odsto stanovnika u biračkom spisku. Evropski standard za odnos broja birača i stanovnika je 70 odsto.</p>

"Uvezeni", dupli, fantom birači - vječita tema izbora u Crnoj Gori

<p>Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova <b>Petar Koprivica</b> kazao je da spisak koji je juče predao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>sadrži 206 imena bez ijednog dokaza da su ona upisana u birački spisak drugih država.&nbsp;</p>
<p>- Dostavljeni spisak sadrži samo imena i datume rođenja ovih lica i jednu rečenicu u kojoj iznose sumnju da su ova lica upisana u birački spisak Bosne i Hercegovine - tvrdi Koprivica u saopštenju za javnost.</p>
<p>Očigledan je, dodaje on, identičan modus operandi poput onog iz septembra prošle godine u predvečerju izbora u Podgorici.&nbsp;</p>
<p>- Podsjećamo da su u to vrijeme prvobitno tvrdili da postoji 3.300 birača upisanih u biračke spiskove tri države. Nakon toga je spisak spao sa 3.300 na 2.300, pa sa 2.300 na 1.910, a detaljnom provjerom je utvrđeno da je od 1.910 lica čak 1.905 upisano u birački spisak u vrijeme Vlada DPS-a i da ni jedno lice nije upisano u birački spisak za vrijeme aktuelne Vlade. Ni tada, kao ni sada, DPS nije podnio ni jednu krivičnu prijavu, iako su tvrdili da će to učiniti, jer naravno, za isto nemaju osnova - naglasio je Koprivica.</p>
<p>Prema njegovim riječima, iako je spisak sa ovim imenima dostavljen nakon zaključenja biračkog spiska, službenici Ministarstva su izvršili detaljnu provjeru i utvrdili da je od 206 osoba, preko 90 odsto odnosno njih 186, upisano za vrijeme vlasti DPS-a. Sa druge strane, kako tvrdi, 20 osoba je upisano u birački spisak nakon 2020. godine u skladu sa zakonom, a dominantno zbog sticanja punoljetstva.</p>
<p>Koprivica napominje da Ministarstvo unutrašnjih poslova, niti bilo koji drugi državni organ ili subjekt, ne smije vršiti provjere javnih portala drugih država, jer bi na taj način bio kršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.&nbsp;</p>
<p>- U tom smislu, podsjećamo na mišljenje AZLP br. 06-11-2731-4/21 od 29.4.2021. godine u kojem se kaže da provjera od strane Državne izborne komisije da li je lice sa biračkim pravom u Crnoj Gori upisano u birački spisak druge države uvidom u javne portale druge države u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti - naveo je on.</p>
<p>Koprivica je pozvao DPS da odmah dostave dokaze prikupljene u skladu sa zakonom i u skladu sa Mišljenjem AZLP iz 2021. godine da su ove osobe nezakonito upisane u birački spisak ili da u suprotnom, kako je rekao, prestanu sa političkim zloupotrebama.&nbsp;</p>
<p>- Prošlo je vrijeme etiketiranja građana, lažnih optužbi, zastrašivanja i nezakonitih upisa - naglasio je Koprivica.</p>
<p>On je podsjetio da je MUP u prethodnom periodu tražio od nadležnih organa drugih država podatke o navodnim upisima određenih lica u birački spisak tih država, dodajući da nadležni organi tih zemalja to nijesu potvrdili, "jer saglasno njihovom pravnom poretku takve informacije nije moguće dostaviti".</p>
<p>- DPS ovo odlično zna i baš zato dostavlja ovakve spiskove lica, navodno upisanih u biračke spiskove drugih država, bez jednog jedinog dokaza zasnovanog na zakonu i to nakon zaključenja biračkog spiska, jer u suprotnom, to ne bio bio još jedan u nizu predizborni politički performans - istakao je Koprivica.</p>
<p>On je konstatovao da se, u skladu sa zakonom, iz biračkog spiska brišu birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta.</p>
<p>- Političke konstrukcije, pokušaji medijskog pritiska i manipulacije javnošću neće imati nikakav uticaj na naš rad. Ministarstvo ostaje otvoreno za svaki dobronamjeran dijalog, ali odlučno odbacuje pokušaje da se kroz već viđene performanse i saopštenja retroaktivno prikrije odgovornost bivše vlasti za stanje u kojem je sistem zatečen. Ujedno pozivamo sve subjekte da ne krše zakone, mišljenje AZLP i ne zloupotrebljavaju lične podatke građana Crne Gore. Ukoliko DPS ne dostavi dokaze to će biti potvrda da su prekršili Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Mišljenje AZLP - zaključio je Koprivica.</p>

Koprivica: Nema dokaza da 206 ljudi ima pravo glasa u drugim državama, njih 186 upisano u birački spisak za vrijeme DPS vlasti

<p>Pravo glasa u Herceg Novom ima 25.691 građana, a u Nikšiću 57.717, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).</p>
<p>Predsjednik države<b> Jakov Milatović </b>nedavno je raspisao izbore u ove dvije opštine za 13. april ove godine.</p>
<p>Tim povodom iz MUP-a su objavili podatke o broju birača u Herceg Novom i Nikšiću.</p>
<p>- Broj birača u biračkom spisku u opštini Herceg Novi po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. iznosio je 25.508; a na dan 22. januara 2025. bio je 25.691. Broj birača u biračkom spisku u opštini Nikšić po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je 57.466, dok ih je 22. januara ove godine godine bilo 57.717 - saopšteno je iz MUP-a.</p>
<p>Kako su rekli u tom resoru, uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica za građanska stanja i lične isprave Nikšić i Herceg Novi, svakim radnim danom, od osam do 14 sati, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš).</p>
<p>Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.</p>
<p>- Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište - pojasnili su iz MUP-a.</p>
<p>Glasači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis.mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu. </p>
<p>Iz MUP-a napominju da je, kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak upotrebom elektronske lične karte, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici https://ca.elk.gov.me</p>
<p>- U birački spisak upisuju se državljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke  o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta - podsjećaju iz MUP-a.</p>

Pravo glasa u Herceg Novom ima 25.691 građana, u Nikšiću 57.717

<p>Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore <b>Robert Prosinečki</b> objavio je spisak igrača za duele sa Islandom i Turskom, u B Ligi nacija.<br/>
<br/>
Duel sa Islandom zakazan je 16. novembar, dok će ae tri dana ksanije aastati sa Turskom u Nikšiću.<br/>
<br/>
Na spisku ponovo nema nedovoljno spremnog <b>Stefana Savića</b>, a nedostaje i vezista Juventusa <b>Vasilije Adžić</b> nakon što je obnovio povredu...<br/>
<br/>
Nema ni štopera Aberdina <b>Slobodana Rubežića</b>, kao ni <b>Marka Vešovića </b>koji se oporavio i u četvrtak u dresu Karabaga odigrao prvu utakmicu nakon skoro tri mjeseca.<br/>
<br/>
Na spisku su: golmani: <b>Milan Mijatović</b> (Budućnost), <b>Danijel Petković </b>(Liepaja, Letonija), <b>Igor Nikić</b> (Dečić AdmiralBet), <b>Balša Popović</b> (OFK Beograd, Srbija);<br/>
<br/>
Odbranu čine <b>Adam Marušić</b> (Lacio, Italija), <b>Risto Radunović</b> (FCSB, Rumunija), <b>Igor Vujačić</b> (Rubin, Rusija), <b>Marko Vukčević</b> (Borac Banjaluka, BIH), <b>Andrija Vukčević</b> (Kartahena, Španija), <b>Nikola Šipčić </b>(Kartahena, Španija), <b>Marko Tući</b> (Gangvon, Južna Koreja), a vezni red: <b>Vladimir Jovović</b> (Sogdiana, Uzbekistan), <b>Marko Janković</b> (Karabag, Azerbejdžan), <b>Marko Bakić</b> (OFI Krit, Grčka), <b>Driton Camaj</b> (Kišvarda, Mađarska), <b>Stefan Lončar</b> (Akron, Rusija), <b>Edvin Kuč</b> (Nefči, Azerbejdžan), <b>Miloš Brnović</b> (Budućnost) i <b>Milan Vukotić</b> (Budućnost).</p>

Prosinečki objavio spisak za Island i Tursku, nema Savića, Vešovića, Rubežića...

<p>Individualni podaci sa popisa stanovništva se ne mogu koristiti. Zainteresovana javnost, u koju spada i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović), može dobiti zbirne podatke, koji mogu poslužiti za neku zbirnu analizu.&nbsp;</p>
<p>To je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, kazala programska direktorica u Centru za demokratsku tranziciju <b>Milica Kovačević</b> komentarišući najavu ministra <b>Danila Šaranovića</b> da će formirati specijalizovani tim koji će analizirati rezultate popisa i na osnovu njih provjeriti birački spisak.</p>
<p>- Mislila da smo mi ovu temu raspravili 2011. godine, nakon popisa. I tada smo imali jednu dugotrajnu raspravu o tome da se upoređuju popis i birački spisak. Mislila sam da je stručna javnost do kraja objasnila da to jednostavno nijesu podaci koji se mogu direktno upoređivati. Imali smo i tada intencije i pritisak na Monstat da se individualni podaci, suprotno međunarodnim standardima statistike i suprotno našem Zakonu, ustupe uz različite namjene. Monstat je tad uspio da se odupre, mislim da je to čak prošlo jednu sudsku kontrolu i na to je stavljena tačka - rekla je Kovačević.</p>
<p>Druge vrste analiza, podsjeća Kovačević, koje isključuju individualne podatke, može da koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Postavlja se, kaže ona, pitanje čemu inicijativa ministra Šaranovića nakon popisa.</p>
<p>- Popis nije otkrio ništa novo u vezi sa biračkim spiskom. Mi smo ovih problema svjesni decenijama. Problem nije u biračkom spisku, problem je u registrima državljana, u registrima prebivališta i boravišta, koji su u nadležnosti Ministarstva. Taj Zakon treba da se mijenja. Specijalni tim je potreban i on je mogao prvog dana njegovog (Šaranovićevog) mandata da bude osnovan, nije morao popis da se čeka za to saznanje - naglasila je Kovačević.</p>
<p>CDT je u Izbornoj reformi iz 2014. godine, podsjeća Kovačević, zagovarao da se krene sa unaprjeđenjima Zakona o registrima boravišta i prebivališta crnogorskih građana, po uzoru na Hrvatsku.</p>
<p>- Ne znam da li bi danas problem bio kompletno riješen, jer je veliki, ali bismo imali prilično sređene registre. To se nije uradilo. Posljednja velika reforma je bila centralizacija biračkog spiska. Danas kad govorimo o problemima sa biračkim spiskom, on je samo izvedena baza koja se puni drugim bazama - navela je ona.</p>
<p>Kovačević smatra da je problem u našim osnovnim registrima.</p>
<p>- Problem je u tome što u našem registru državljana imamo i ljudi, koji nezakonito imaju i neko drugo državljanstvo, a nijesu izgubili posljedično crnogorsko, i nemamo mogućnost to da provjerimo kao država. Problem sa registrima prebivališta je i u tome što imamo ljude koji su se trajno odselili iz Crne Gore, i tamo gdje su se odselili uživaju druga građanska prava, a drže fiktivno prebivalište koje zloupotrebljavaju, pored ostalog, i za ostvarivanje prava glasa - istakla je Kovačević.</p>
<p>Promblema ima i sa drugim registima, poput registra umrlih, ističe Kovačević, i dodaje da uprkos tome što se deset godina zna kako problem treba da se riješi, ne postoji politička volja. Zakasnili smo za mnoge prethodne</p>
<h2>Izborna reforma</h2>
<p>Mnogo toga potrebno je za izbornu reformu, napominje Kovačević. Smatra da djelokrug Odbora za izbornu reformu treba proširiti zato što su to, kako kaže, sistemske stvari koje treba rješavati kroz različite dijelove zakonodavstva, a najneophodnija je profesionalizacija izborne administracije.</p>
<p>- Mi imamo politizovanu, politički kontrolisanu izbornu administraciju, gdje oni koji učestvuju na izborima o njima odlučuju. Nama treba ozbiljna reforma sistema finansiranja političkih partija, izbornih kampanja, nadzor nad tim finansiranjem. Nama treba ozbiljna reforma i medijskog zakonodavstva i zakona o finansiranju u skladu sa novim trendovima, novim kanalima komunikacije, tehnologija, malignim stranim uticajima, dezinformacijama. Nama treba oslobađenje političkog procesa od diktata partija, nama treba mogućnost individualnih kandidatura, nama trebaju otvorene liste, više uticaja građana na izbore, odrobljavanje tog procesa od uskih partijskih interesa - poručila je Kovačević.</p>
<h2>Jezik</h2>
<p>Komentarišući to što se od objave rezultata popisa najviše reakcija vlasti odnosilo na podatke o jeziku, kao i to da je, navodno, učinjena velika nepravda što srpski nije postao službeni onda kada je pisan Ustav, Kovačević objašnjava da bi izmjene najvišeg pravnog akt bile prilično izazovne.</p>
<p>- To je složen proces, posebno za jedan manji broj članova Ustava, među kojima je član 13 kojim je definisan jezik. Promjenu je potrebno da na referendumu podrže tri petine svih birača u Crnoj Gori - navela je ona.</p>
<p>Najvažnije stvari u Ustavu mogu, kaže Kovačević, da se mijenjaju tek ako postoji jedno prevladavajuće, apsolutno dominantno mišljenje u društvu da nešto treba da se mijenja.</p>
<p>- Prvo, tako nešto ne može da se promijeni u ovim političkim okolnostima, bez kršenja Ustava. Drugo, imam potrebu da podsjetim građane kako je tretiran srpski jezik. Srpski jezik jeste službeni jezik u Crnoj Gori. Taj član Ustava kaže: službeni jezik je crnogorski, u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, hrvatski, albanski. Između službenog jezika i službene, suštinske, upotrebne razlike u svakodnevnom životu nema. Mi, inače, govorimo istim jezikom, koga zovemo različitim nazivima, ali lingvistički govorimo istim jezikom. Vi nemate nikakvu prepreku, nigdje, da komunicirate na jeziku kojeg zovete srpski. Dakle, ta cijela nepravda, i njeno otklanjanje, nema nikakve praktične konsekvence, jer se ništa neće promijeniti. Samo je pitanje te male prednosti, koju je ustavopisac dao jeziku koji nosi ime države, onda kad je pisan Ustav za tu državu - rekla je Kovačević.</p>
<h2>Bič za vaspitanje nevladinog sektora</h2>
<p>Sve je, kaže progrmaska direktorica u CDT-u, sporno u vezi sa inicijativom o Zakonu o agentima stranog uticaja, od same namjere, do komunikacije.</p>
<p>- Pojavila se ta inicijativa, istina da Zakon još nije napisan, ali smo u samoj najavi čuli šta bi trebalo da donese nevladinom sektoru, koji se označava kao agentura, kao strani plaćenici, kao ljudi koji kriju finansije, kao ljudi koji ne plaćaju poreze, kao ljudi koji su zauzeli neku ulogu koja im ne pripada - istakla je Kovačević.</p>
<p>To je, ukazuje, saopšteno jednom izuzetno agresivnom retorikom.</p>
<p>- Koja nama saopštava da je to bič za vaspitanje nevladinog sektora. Jedan autokratski potez, anti demokratski, anti evropski, koji bi trebalo da ućutka NVO i to naročito one NVO koje se bave stvarima koje su neprijatne vladajućim političarima, koje se bave javnim politikama, analiziraju i kritikuju. Čuli smo i od potpredsjednika Vlade da smo zečevi, da su svi zečevi istjerani iz grmova. U toj kampanji se pojavilo bezbroj netačnih informacija, dezinformacija, kojima ćemo se mi baviti u narednom periodu. Mi vjerujemo da ovdje nije pitanje samo toga da se Zakon ne usvoji, drago nam je što se većina većine izjasnila eksplicitno protiv tog zakona, nego da ova kampanja ne smije da posluži kao kampanja za ućutkivanje i targetiranje civilnog društva - zaključila je Kovačević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgNjBpG931VQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kovačević: Popis i birački spisak se ne mogu upoređivati

<p>Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima jer se ne koriste iste definicije - a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.&nbsp;</p>
<p>To je saopšteno Radiju Crne Gore iz Upravu za statistiku (Monstat) u odgovoru na pitanje mogu li se podaci iz popisa koristiti za reviziju biračkog spiska.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> saopštio je da će, imajući u vidu da su objavljeni rezultati popisa, formirati specijalizovani tim čiji će zadatak biti da u bliskoj saradnji sa Monstatom pristupi analizi podataka dobijenih sprovedenim popisom, a koje su od važnosti za birački spisak Crne Gore.</p>
<p>Sa druge strane, u odgovoru dostavljenom Radiju Crne Gore Monstat navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i svaki drugi korisnik, ima pravo pristupa rezultatima popisa u skladu sa odredbama koje su definisane Zakonima o zvaničnoj statistici i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova.</p>
<p>Napominju i da rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskovima, jer ne koriste iste definicije i nemaju istu namjenu, a i same metodologije su u potpunosti neuporedive.</p>

Monstat: Rezultati popisa nijesu uporedivi sa biračkim spiskom

<p>Crnogorski automobilista Filip Kunčer na 16. mjestu je završio trku u Imoli, koja je vožena u okviru takmičenja Reno Klio kup.<br/>
<br/>
Najbrži u Imoli bio he Gabrijel Toreli.<br/>
<br/>
Kunčer je na prethodnom takmičarskom vikendu, na stazi Spa Frankošamp u Belgiji, zauzeo osmo i peto mjesto.<br/>
<br/>
Kunčer je početkom maja nastupao i u Dižonu, ali je oba puta ispao.<br/>
<br/>
U prvom takmičenju ove sezone, takođe u Francuskoj, jednom je zauzeo treće, a jednom 11. mjesto.<br/>
<br/>
Drugu trku u Imoli Kunčer će voziti sjutra od devet sati.</p>

Kunčer na 16. mjestu u Imoli

<p>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u Baru, automobilom je oborena starija žena.</p>
<p>Do udesa je došlo kada je na A. S. (75) iz Bara, koja se kretala kao pješak, automobilom marke ‘Peugeot 407’ naletjela P. M. (22) iz Bara, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.</p>
<p>Povrijeđena žena je transportovana na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar.</p>

U saobraćajnoj nezgodi u Baru povrijeđena žena

<p>Predsjednica Slovenije <b>Nataša Pirc Musar</b> je u subotu pozvala političare na odgovornost zbog najava savjetodavnog referenduma o pitanju povećanja izdvajanja za odbranu i izlasku Slovenije iz NATO-a.</p>
<p>Ona je istakla da "ne treba skakati sa jedne odluke na drugu" i da je potrebno da se strasti smire, uz razgovor svih strana, piše Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Slovenački parlament je u petak na prijedlog stranke Ljevica iz vladajuće koalicije podržao održavanje savjetodavnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Premijer Robert Golob je na samitu NATO-a potpisao deklaraciju o povećanju ulaganja u odbranu na pet posto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine.</p>
<p>Pored Ljevice za referendum glasali su i poslanici Socijaldemokrata, takođe vladajuće stranke, a podršku su pružile i opozicione Slovenska demokratska stranka (SDS) i Nova Slovenija (NSI).</p>
<p>Takav postupak je doveo do reakcije Pokreta Sloboda, najveće stranke u vladajućoj koaliciji, čiji član je i sam premijer Slovenije.</p>
<p>Taj pokret je najavio da će iduće nedjelje Državnom zboru - Skupštini Slovenije - proslijediti prijedlog o održavanju referenduma o izlasku iz NATO saveza, jer je to pravo pitanje na koje građani treba da odgovore.</p>
<p>Slovenija je ranije donijela rezoluciju o odbrani kojom je predviđeno povećanje ulaganja u vojsku na tri posto BDP-a do 2030. godine, dok su čelnici država NATO-a u Hagu postigli dogovor o povećanju na pet posto BDP-a do 2035. godine.</p>
<p>- Moramo otvoreno govoriti o tome šta se zapravo događa iza kulisa - rekla je Pirc Musar i najavila sastanak sa premijerom Golobom, prenijela je Beta.</p>
<p>O pitanju mogućeg izlaska Slovenije iz NATO-a oglasio se i lider najjače opozicione stranke SDS Janez Janša koji je građanima poručio da mogu biti mirni, jer je za takvu odluku potrebna dvotrećinska većina u Državnom zboru, a koju aktuelna vlada nema.</p>
<p>Neslaganja o pitanju ulaganja u odbranu otvaraju mogućnost raspada vladajuće koalicije i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, gotovo godinu dana prije kraja aktuelnog mandata.</p>

Predsjednica Slovenije traži odgovornost za najave referenduma o izlasku iz NATO-a

<p>Evropska unija (EU) planira da napravi zalihe ključnih minerala iz predostrožnosti povodom potencijalnih poremećaja u snabdijevanju usljed geopolitičkih tenzija, piše Financial Times, pozivajući se na nacrt dokumenta Evropske komisije.</p>
<p>- EU se suočava sa sve složenijim i pogoršavajućim rizičnim pejzažom obilježenim rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući sukobe, sve veće uticaje klimatskih promjena, degradaciju životne sredine, hibridne i kibernetičke prijetnje - navodi se u nacrtu koji citira list.</p>
<p>U dokumentu se upozorava da je okruženje sa većim rizikom vođeno povećanom aktivnošću hakera i aktivista, kibernetičkih kriminalaca i grupa čiji su sponzori države, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>U nacrtu dokumenta, koji bi trebalo da bude objavljen naredne sedmice i koji je još podložan promjenama, navodi se da postoji ograničeno zajedničko shvatanje o tome koje su osnovne robe potrebne u okviru priprema za krize u kontekstu brzo evoluirajućeg rizičnog pejzaža.</p>
<p>Evropska komisija je u martu predstavila Strategiju EU za spremnost i pozvala države članice da povećaju zalihe ključne opreme, a građanima je preporučila da održavaju zalihe osnovnih namirnica za najmanje 72 časa, za slučaj vanrednih situacija.</p>
<p>Strategija je osmišljena s ciljem da pripremi blok za rizike kao što su prirodne katastrofe, kibernetički napadi i geopolitičke krize, uključujući mogućnost oružane agresije na zemlje EU.</p>

EU planira da napravi zalihe ključnih minerala

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: biracki-spisak