Neke vlasti na Zapadnom Balkanu svjesno jačaju ekstremizam, dok su neke, od kojih bi se to moglo i očekivati jer je u njima krajnja desnica, ekstremistički narativ utišale, što govori da jačanje ekstremističkih narativa zavisi od vlasti i njenih institucija, poruka je sa drugog panela Nacionalne platforme za sprječavanje ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT), navodi se u njihovom saopštenju.&nbsp;
Govoreći o ekstremizmu u državama regije, odnosno polarizaciji u društvu, filozof i politički analitčar sa Kosova Škeljzen Malići je ukazao da u toj državi polarizacije ima ali da nije snažna kao u drugim zemlhama.
- Kosovo je mirnija oaza od regiona, ali imamo unutrašnju blokadu pošto smo mlada demokratija. U suštini institucionalni život nije siguran, kosovsko društvo je bilo podijeljeno i kad smo bili najhegemonizovaniji. Danas je ista podjela kao ranije, samo su se promijenili akteri. Na Kosovu imamo trenutno drugu vrstu blokade da se institucije ne poštuju ili zaobilaze. Imamo situaciju da tri mjeseca ne može da se konstituiše Skupština zbog jedne proceduralne stvari - naveo je on.
Poslanica u Narodnoj skupštini Srbije Biljana Đorđević istakla je da u toj zemlji nema ni pokušaja, makar i nespretnog, institucionalnog odgovora na ekstremizam.&nbsp;
- Zapravo, imamo jednu vrstu potpune inverzije, gdje govor mržnje dolazi od samog vrha vlasti, gdje jedna vrlo opasna relativizacija koja je u proteklih deset dana bila vidljiva u slučaju nacizma. Imali smo situaciju da se transparent “Bolje ćaci, nego naci” našao na Niškoj tvrđavi, sa sve svastikom koja nije bila precrtana. Bilo je jasno da je to djelo povezano sa Srpskom naprednom strankom, koja je na vlasti. Iako je to zabranjeno zakonima koje imamo, nije bilo reakcije institucija na tako nešto. Imamo govore opozicije i zgrožavanje javnosti, ali izostaje reakcija institucija. Nakon nekoliko dana, pojavio se takav veliki transparent sa precrtanom svastikom ispred Narodne skupštine, jer se saznalo da je to zakonom zabranjeno, &nbsp;istakla je Đorđević, navodi se u saopštenju CDT-a.&nbsp;
Đorđević kaže da sa takvom revitalizacijom nečega što je nacizam, trivijalizacijom toga i tvrdnjama da su oni koji protestuju izdajnici države, nacisti, fašisti, onemogućava da se institucije razviju i reaguju.&nbsp;
- Ali ne samo da onemogućavamo institucije da razviju mogućnosti da reaguju na tako nešto, nego trivijalizacijom onesposobljavamo društvo da reaguje kada se stvarno suoči sa stvarnim prijetnjama, sa stvarnim pokretima koji su neonacistički, rasistički. Nemamo institucionalni odgovor, imamo pokušaj društvenog odgovora - kazala je Đorđević.
Bojan Glavašević, osnivač Greyhound advisory i bivši zastupnik u hrvatskom saboru kaže da ne vidi da ekstremistički narativi u Hrvatskoj rastu.
- Oni jesu dio vladajuće većine, ali za razliku od ranije, iako je krajnja desnica u koaliciji sa HDZ-om, taj ekstremistički narativ je utišan jako, što je pomalo apsurdno. To ima veze sa tim što naš premijer nije autentično nacionalista i to ne trpi, ali nemamo garancije da će onaj koji dođe nakon njega biti isti takav - rekao je Glavašević.
Podsjetio je da je prije par dana izašao izvještaj Evropske komisije o zločinima i govoru mržnje u Hrvatskoj i da tu postoji nekakva konstanta kada su u pitanju mete.
- Dakle, uvijek su tu Romi, Srbi, LGBT zajednica, u posljednje vrijeme jevrejska zajednica su mete takvih napada. Ali, generalno u Hrvatskoj ja vidim neko smanjivanje toga - dodao je Glavašević.
Nedobronamjerni akteri nijesu, kako navodi on, ekskluzivni za Crnu Goru.&nbsp;
- Naći ćete ih u svakoj demokratiji, pogotovo mladoj kakve sve naše jesu i oni fundamentalno će iskoristiti svaku situaciju da okrenu taj trend unazad. Mislim da je puno važnije to što se radikalizacija maknula iz velikih “mainstream” stranaka, to je proizvodilo mikrosocijalni efekat koji je bio problematičan do mjere da je bilo teško nositi se s njime” kazao je Glavašević i dodao da su se policija i sudska praksa u Hrvatskoj ipak stabilizovale.&nbsp;
- Imate institucije za koje znate da će, kad neko iskoristi ustaški pozdrav, da će policija reagovati i da će sudska praksa to reflektovati kao nešto što se ipak kažnjava. Velikim dijelom na tom putu nam je pomogla EU - zaključio je on.
Đorđević je kazala da je kod studenata koji protestuju u Srbiji posebno zanimljivo što su među sobom različiti ideološki i što jako vode računa da očuvaju svoje jedinstvo.&nbsp;
-Nama, kao starijoj generaciji, u početku je bilo neobično da prihvatimo miks različitih simbola, ali je bila vrlo značajna reaproprijacija tih nacionalnih simbola. Ne u smislu otetih i isključivo nacionalističkih, nego kao naših, patriotskih, koji su u suštini građanski - od zastave, himne, kola koja se igraju paralelno sa drugim muzikama - kazala je Đorđević.
Glavašević, čiji je otac, novinar Siniša Glavašević ubijen u Vukovaru tokom rata, naveo je da nacionalizam dijeli ljude na “nas i njih” i stvara neprijatelje.
- Nacionalizam funkcioniše na konstruisanju nas i njih i oni su naši neprijatelji, kakvi god oni bili. Istovremeno mi konstruišemo sopstveni identitet i mi nismo kao oni i oni nisu kao mi. I na tom nekom najvišem nivou ta priča onda bude vrlo učinkovita. Ali na nivou ličnih priča smo otvorenih čuti da je neko proživio nešto što je bilo teško, iako je možda ta osoba bila na drugoj strani, možda mogu čuti šta ta osoba ima reći, na trenutak da se izmaknem iz sopstvenog iskustva... Na tom nivou ljudskom negdje možemo da se nađemo. Ne moramo da se složimo oko svega, ali to može biti temelj da ta mržnja otupi - zaključio je Glavašević.
Malići je podsjetio da je od osamdesetih godina sam bio u svim inicijativama dijaloga i razgovara između Albanaca i Srba, da je pravio i izložbe u Beogradu devedesetih godina, pa poslije rata književne večeri, predstave.
- Nisam saglasan sa osudama Evropske unije, ona je pokušavala šta može. Mislim da su na individualnom i grupnom planu postojali kontakti srpske i kosovske alternativne scene koji nisu nikad ni prestali, postoje neki centri moći koji guraju na drugu stranu. Postoje u politici vrhunski prevaranti kao što je Vučić, on je sve obećavao i jednoj i drugoj strani. Ključ stabilnosti Balkana je pomirenje - srpsko i albansko - rekao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

<h3>Hrvatska javnost ne smije, baš zbog sopstvenih iskustava i nacionalnih sjećanja — ne samo bolnih uspomena sve do formalnog političkog poraza jugoslovenskog komunističkog poretka na prvim slobodnim izborima 1990. godine, nego i do danas — zanemariti progon vrhunskih crnogorskih intelektualaca, koji se sprovodi praktično u režiji i interesu iste političke ideje i cilja.</h3>
Taj progon se svom žestinom odvija upravo sada, danas, tu pored nas — u režiji velikosrpskog imperijalnog programa. Već tri godine crnogorski posrbljeni državni poredak brutalno progoni, koristeći državne institucije, predsjednika Skupštine DANU (Dukljanske akademije nauka i umjetnosti) akademika Sretena Vujovića i njegove prijatelje, zato što su tokom prošle predsjedničke kampanje protestovali na Cetinju protiv aktuelnog predsjednika, tada prosrpskog predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića.
Bio je to u potpunosti miran, nenasilan protest crnogorskih patriota — ljudi koji su još od 1990. godine, bez rezerve i često izloženi pogibiji, imali hrabrosti da se suprotstave ratnom huškanju i ratnoj kampanji Slobodana Miloševića, koji je crnogorski narod gurao u rat protiv hrvatskog naroda.
Međunarodno priznati književnik, pjesnik i intelektualac Sreten Vujović tada je izbačen s posla nastavnika u dopunskoj školi u Švajcarskoj zbog učešća u antiratnoj kampanji, nakon čega se vratio u Crnu Goru i nastavio svoje antiratno i patriotsko djelovanje. Bio je sa svojim kolegama stalna meta režima — progonjen, osuđivan na osnovu falsifikovanih i podmetnutih dokaza, zatvaran, izlagan prijetnjama smrću, više puta bježao iz Crne Gore, a sa grupom crnogorskih intelektualaca u Zagrebu je u jesen 1991. godine pripremao pristupanje dobrovoljaca za odbranu Vukovara.
Crnogorski PEN centar je prije nekoliko dana uputio apel intelektualcima, upozoravajući na zabrinjavajuće događaje u Crnoj Gori, na primjeru pravosudnog progona akademika Vujovića i grupe Cetinjana. Posebno je značajno naglasiti da se to dešava pred zatvorenim očima evropskog establišmenta, upravo u trenutku kada prosrpski poredak u Crnoj Gori dobija pohvale Evropske unije u pristupnim pregovorima.
Iz hrvatske nacionalne i političke perspektive — gdje smo, godinama nakon brutalne srpske agresije, izloženi nastavku specijalno-ratovskog velikosrpskog djelovanja — hrvatski domoljubi, intelektualci, ali i državna politika nikako ne bi smjeli da ignorišu ove procese i progon najboljih crnogorskih ljudi, samo zato što vole svoj narod i žive vrijednosti na kojima počiva evropski poredak.
Crnogorski PEN objavljuje:
<blockquote>&nbsp;“Ta i takva vlast, koja do danas nije pokazala nijedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo, danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do pet godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka.”</blockquote>
Na kraju želim zaključiti i nastaviti ovaj apel: 
 Mi, hrvatski intelektualci, domoljubi, javne ličnosti, aktivisti, političari, novinari i mediji, nikako ne smijemo da prećutimo niti ignorišemo ove događaje. Ovo nije ideološko, stranačko ili dnevno-političko pitanje — podrška akademiku Vujoviću i njegovim saborcima u borbi za emancipaciju crnogorskog naroda predstavlja najdublje načelno pitanje i test našeg hrišćanskog i ljudskog identiteta.
U političkom smislu — nadasve hrvatskog! 
 Nemojmo ćutati!

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Službenici policije uhapsili su ženu u Podgorici koja je osumnjičena za davanje mita, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, za krivično djelo davanje mita osumnjičena je I.B. (27) koja je ovo djelo izvršila na način što je na prijavnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uz dokumentaciju koju je trebala da dostavi u sklopu predmeta u kojem predstavlja oštećenu stranu, ostavila i novac u iznosu od 500 eura, sve u koverti na kojoj je bilo ispisano ime i prezime postupajućeg policijskog službenika. Nakon što je ovaj policijski službenik preuzeo kovertu uočio je da se u njoj, osim potrebne dokumentacije, odnosno popisne liste, nalazi i novac u iznosu od 500 eura- navode iz policije.
Kako dodaju, sa svim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo davanje mita, te je po njegovom nalogu I.B. lišena slobode.
- Ona je u zakonskom roku uz krivičnu prijavu privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšena Podgoričanka: Osumnjičena za pokušaj davanja mita policajcu

Iz Kine do Srbije avionom, potom do Sarajeva autobusom. Tako dvojica kineskih državljana, mladića u ranim dvadesetim godinama, opisuju svoj migrantski put. - Platio sam kartu za autobus i tako došao- rekao je za RSE Yong o tome kako je stigao iz Srbije do Sarajeva. Kineskim državljanima nije potrebna viza za boravak do 30 dana u Srbiji, dok bezvizni režim za BiH propisuje bezvizni boravak do 90 dana. Yong i Chen su u migrantskom kampu Blažuj desetak kilometara od Sarajeva. To nisu njihova prava imena jer nisu željeli da se predstave. Oni se među nekoliko stotina kineskih migranata koji su se pojavili od početka godine na zapadnobalkanskoj ruti, otvorenoj 2015. kada su stotine hiljada izbjeglica sa Bliskog istoka i Severne Afrike zbog ratova bježale u Evropu. Prema podacima Frontex-a, Evropske agencije za zaštitu granica i obale, na toj ruti je od početka godine do septembra otkriveno 482 državljana Kine u ilegalnom prelasku granica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111212110_55ead4e1b76f7f098f3c78d0f01141ca8c6773368224f50ac3fac644d17e4931" data-rendition-name="original" width="851" height="479" loading="lazy" alt="Kineski migranti"> </figure>  A samo u posljednja tri mjeseca otkrivene su četiri grupe sa preko 50 državljana Kine u nedozvoljenom pokušaju prelaženja granice na zapadnobalkanskoj ruti. U jednom od tih pokušaja, početkom oktobra, u prevrtanju čamca na Dunavu stradao je jedan kineski državljanin. Yong i Chen, sa kojima je RSE razgovarao isred kampa Blažuj, nerado govore, pa tako ne žele ni o razlozima zbog kojih su napustili Kinu. Dvadeset jednogodišnji Yong ispričao je da razmišlja o mogućnosti odlaska u neku od zemalja Evropske unije, ali da nije pokušavao i da ne zna kako bi to uradio. - Želim da ostanem ovde i nađem posao, zaradim neki novac. Možda ću tražiti posao u nekoj prodavnici, mogao bih da radim kao trgovac- kaže Yong. Došao je iz provincije Henan, a u svojoj zemlji je radio kao dostavljač hrane. U Blažuju je sreo Chena, koji je stigao iz provincije Jiangsu. Chen je u Kini radio kao pomoćni radnik u kuhinji. Nemaju novca da plaćaju smještaj i tvrde da su im po dolasku u Bosnu nestale stvari i da su izgubili pasoše, ne želeći da govore o detaljima. Na pitanje da li su tražili pomoć od kineske ambasade zbog pasoša, kažu da to ne namjeravaju i da pomoć očekuju od Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Njih dvojica kažu i da su u kampu upoznali još nekoliko osoba iz Kine. U prihvatnom centru Blažuj je, prema zvaničnim podacima, krajem oktobra boravilo je pet kineskih državljana. Reč je o kampu otvorenog tipa koji korisnici mogu da napuštaju kako žele. U drugom kampu Ušivak kod Sarajeva boravila su dva državljana Kine. Komesarijat za izbeglice i migracije Srbije nije odgovorio na uput RSE da li je u prihvatim kampovima i centrima za azil bilo u 2024. i 2025. kineskih državljana. Ni ambasade Kine u Beogradu i Sarajevu nisu odgovorila na upit RSE o pojavi kineskih držvljana na balkanskoj migrantskoj ruti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111212110_139580e3c76ab4dea77bea3f021ce196c6680e99011bf598693e56eef6b18085" data-rendition-name="original" width="643" height="709" loading="lazy" alt="Balkanska ruta"> </figure>  <h2>Kako kineski migranti stižu do Balkana?</h2> Samo jedan avionski let približava državljane Kine granicama zapadnih zemalja i Evropske unije (EU). Onda iz Srbije i Bosne Hercegovine, za koje im nisu potrebne vize, pokušavaju dalje ka Zapadu. Time prisustvo kineskih migranata na zapadnobalkanskoj ruti objašnjava Radoš Đurović iz nevladinog beogradskog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. Srbija je bezviznim režimom otvorila vrata za državljane Kine, zemlje sa kojom tokom posljednje decenije intenzivira političku, ekonomsku i vojnu saradnju. Jedna od zemalja EU u koju pokušavaju da uđu iz Srbije i BiH je Hrvatska. U toj zemlji je namjeru za međunarodnom zaštitom u 2024. izrazilo 454 državljana Kine, a u devet mjeseci 2025. njih 377. - Svi su oni pristigli iz Bosne i Hercegovine i Srbije zlorabeći bezvizni režim u tim državama- navelo je za RSE Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske. MUP Srbije nije odgovorio na upit RSE koliko je tokom 2025. evidentirano državljana Kine u nedozvoljenom prelasku granice. Dok je prema podacima Granične policije BiH samo od jula spriječeno krijumčarenje više od 140 stranih državljana, uglavnom, u pokušaju prelaska granice prema Hrvatskoj. Među njima je najviše bilo državljana Kine, Egipta, Maroka, Bangladeša i Pakistana. Preko milion Kineza tražilo je azil u inostranstvu između 2012. i 2024. godine, pokazaju podaci Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR). Iako su Sjedinjene Države njihov primarni cilj, očito je da je jedan broj kineskih migranata želi da stigne do Evrope. Laura Hart (Harth) iz međunarodne organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders, kaže za RSE da bi balkanska ruta, slično rutama ilegalne imigracije u SAD, mogla biti korišćena kao probna putanja. - Za one koji žele da stignu do Evrope preko ilegalnih migracionih puteva, posebno uz opasno učešće mreža trgovine ljudima- dodala je. Upravo zbog eksploatacije zapadnobalkanske rute za ilegalnu migraciju, Velika Britanija je sredinom oktobra uvela sankcije balkanskim kriminalnim grupama zbog prodaje lažnih pasoša koji se koriste u trgovini ljudima, kao i za nekoliko osoba umiješanih u finansiranje ilegalnih migracija. Istovremeno su britanski službenici za bezbjednost granice raspoređeni prvi put na Balkanu u cilju razbijanja mreža koje krijumčare migrante u Veliku Britaniju. Britanska vlada je navela u saopštenju da je omela ključni put za ilegalnu migraciju u Veliku Britaniju "sankcionisanjem bandi koje eksploatišu rutu Zapadnog Balkana i finansijera koji snabdijevaju opremu za male čamce". U Frontex-u, međutim, kažu da je u 2024. na zapadnobalkanskoj ruti zabilježen nagli pad ilegalnih prelazaka za 78 odsto nakon snažnih napora zemalja regiona da zaustave tok. - Ovaj trend pada nastavlja se i tokom ove godine sa padom otkrivanja ilegalnih prelazaka granice od 47 odsto u prvih devet mjeseci u poređenju sa istim periodom prošle godine- dodaje se u odgovoru Frontex-a za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025111212110_b18d33bcc1378b1965df9be871e1b2b4806ec647e38a1d5c12bf17ea1a41f196" data-rendition-name="original" width="677" height="288" loading="lazy" alt="Zapadnobalkanska ruta"> </figure>  Fronteks je raspoređivanjem svojih pripadnika na granicama BiH krajem oktobra, kompletirao svoje prisustvo u svim zemljama Zapadnog Balkana sa ciljem jačanja kontrole granica i borbe protiv ilegalnih migracija. Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner rekao je tada da to doprinosi smanjenju ilegalnih prelazaka granice za više od 90 odsto u protekle tri godine. &nbsp; <h2>Šta govore brojke u Srbiji i BiH?</h2> Nikola Kovačević iz nevladinog Centra za istraživanje i razvoj društva (IDEAS) kaže da kineski državljani nisu neuobičajeni ni kao turisti u Srbiji, ali ni kao ljudi koji dolaze kako bi dalje migrirali ka Evropi. - Moj indikator je broj Kineza koji traže azil u Srbiji koji je porastao u zadnje dvije godine. To je nekoliko ljudi, ali prije ih nije bilo uopšte.- kaže on upitan o kineskim migrantima na balkanskoj ruti. Kovačević kaže da je prema podacima MUP-a Srbije u prvih devet mjeseci 2025. bilo tri zahtjeva za azil kineskih državljana, a u prethodnoj godini jedan. Prema tim podacima, kako dodaje, namjeru za traženje azila u 2022. izrazilo je troje kineskih državljana, u 2023 – osmoro, 2024 – troje i do septembra 2025 – petoro. U Migracionom profilu Srbije za 2024. navodi se i da je u 2024. za 27 državljana Kine izrečena mjera udaljenja sa teritorije Srbije. U tom zvaničnom dokumentu, kao najčešći razlozi za udaljenje stranaca navode se nezakoniti prelasci granice, čak 72,8 odsto. Radoš Đurović, čija organizacija pomaže tražiocima azila, kaže da se ne susreću često sa državljanima Kine. - To znači tokom godine nekoliko slučaja, a Centar radi sa preko 2.500 ljudi godišnje, što ne znači da tih ljudi nema. Oni ne moraju da dođu u kontakt sa nama ako je krijumčarenje uspješno. Izuzetno rijetko se ljudi iz Kine nađu u centrima za prihvat- objasnio je. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH posljednje dvije godine raste broj kineskih državljana koji su otkriveni u nezakonitom prelasku granice. Od dvoje u 2023. taj broj se popeo na 151 u 2024. Retko ko od njih iskazuje namjeru za azil u BiH, pa je tako tokom 2024. godine od 21.489 migranata koji su iskazali namjeru za azil bilo tri državljanina Kine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111212110_36051bfc461cf86d92e57b1528d933cdb99660b2cda7f5087891b5e69c4644ad" data-rendition-name="original" width="692" height="641" loading="lazy" alt="Kineski državljani u BIH"> </figure>  <h2>Sa migrantima dolaze i kriminalne grupe</h2> - Ono što smo mi primijetili u posljednje vrijeme je da s migrantima dolaze i kriminalne grupe- rekao je za RSE Samir Avdibegović iz udruženja Vaša prava, koje pruža pravnu pomoć migrantima. On podjseća na slučaj Yonga Zhanga (42), koga je Sud BiH 15. oktobra prvostepeno osudio na deset mjeseci zatvora zbog međunarodnog navođenja na prostituciju. Osuđen je zbog navođenja i podsticanja prostitucije uglavnom državljanki Kine u Mostaru, Sarajevu, Doboju i Banja Luci i vršenja prevoza iz Srbije u BiH. U Srbiji su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2024. identifikovane dvije žrtve trgovine ljudima koje imaju državljanstvo Kine. Zapadnobalkanski koridor se pominje i u saopštenju Europola, policijske agencije EU, iz januara kada je objavljeno razbijanje sofisticirane kineske kriminalne mreže. Ta mreža je bila uključena u iregularnu imigraciju i trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. U racijama u Barseloni, Madridu i Toledu u Španiji, kao u Zagrebu u Hrvatskoj uhapšeno je 30 ljudi, uključujući vođe kriminalne mreže. U saopštenju je navedeno da je koristeći zapadnobalkanski koridor, krijumčarska grupa sarađivala sa lokalnim posrednicima i vozačima kako bi iregularno transportovali žrtve u EU. <h2>Zašto Kinezi sve više traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a broj tražilaca azila iz Kine povećao se 11 puta od 2012. kada je na vlast došao Si Đinping, koji se smatra najmoćnijim kineskim liderom u posljednjih nekoliko decenija. Kada je došao na vlast za Đinpinga se smatralo da će zemlji donijeti reforme, danas ga kritičari optužuju da stvara totalitarnu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025111212114_d42d0b06860ebd9798ba83ac37497b2f36f765b0902750506059ea33b378b6f0" data-rendition-name="original" width="678" height="448" loading="lazy" alt="državljani Kine"> </figure>  Organizacija Safeguard defenders navodi da je samo u 2022. godini, broj kineskih tražilaca azila u inostranstvu bio isti kao i tokom cijele desetogodišnje ere Hu Đintaoa. Aktivistkinja ove organizacije Laura Hart kaže za RSE da pored rastućeg represivnog okruženja, posebno prema etničkim i vjerskim manjinama, treba uzeti u obzir i druge faktore. - Pad domaće ekonomije u Kini, sve niža društvena mobilnost i gotovo nemogućnost traženja pravne zaštite za uobičajene probleme kao što su nezakonito prisvajanje zemljišta, neisplaćene plate i korumpirani zvaničnici- navela je. <h2>Gdje kineski državljani najviše traže azil?</h2> Prema podacima UNHCR-a u 2024. kineski državljani su najviše zahtjeva za azil podnijeli u Sjedinjenim Država, skoro 148.000. Potom Australiji, gdje ih je bilo oko 14.000, pa u Kanadi skoro 5.000. U Evropi su kineski državljani azil najviše tražili u Velikoj Britaniji – njih skoro 2.500, zatim Italiji – preko 2.000 i Nemačkoj – preko 1.200.

Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

Od 17. do 26.novembra u sali Dodest u okviru novog Makada biće izvedeno deset predstava, a publika će moći da vidi neka dobro poznata glumačka lica Svetlana Bojković, Vesna Čipčić, Radmila Đurevski ,ali tu su i naši mladi glumci Milica Šćepanović, Maja Stojanović, Stevan Vuković, mladi glumci iz Gradskog pozorišta, rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, PR menadžerka &nbsp;KIC-a ,,Budo Tomović” Elida Korać.
Deseto jubilarno izdanje kamernih dramskih ostvarenja Makado, koja se tokom proteklih godina profilisala kao jedno od najznačajnijih mjesta susreta savremenog pozorišnog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu biće održana od 17. do &nbsp;26.novembra u sali Dodest sa početkom u 20 sati.
Publika je sa velikim oduševljenjem, kaže Korać, prihvatila što će ove godine povodom desetog jubileja biti izvedeno deset predstava, iako je organizaciono &nbsp;bilo dosta zahtjevno.
- Deset dana je trebalo popuniti sa deset različitih i tematskih i žanrovskih komada, ali smo se potrudili da imamo zastupljeno, kao što je inače slučaj sa Makadom, i domaću produkciju i domaći teatar i regionalne goste, da sve to bude kvalitetno i dobro upakovano, da to budu interesantne predstave- kazala je Korać.
Stoga su, pojašnjava izabrali salu Dodest koja je specifična po tome što je dosta manja od Velike sale, sa svega 100 mjesta, intimnija je atmosfera, &nbsp;intimniji ambijent.
&nbsp;- Upravo iz tog razloga smo birali predstave &nbsp;gdje je fokus baš na glumi, tu nema velikih scenografija, nema specijalnih efekata, isključivo dobri tekstovi i dobri glumci. Neka imena su svima dobro poznata poput Svetlane Cece Bojković, Vesne Čipčić, Radmile Đurevski koja je već dolazila sa jednim interesantnim projektom, ali tu su i naši mladi glumci Milica Šćepanović, Maja Stojanović, Stevan Vuković, mladi glumci iz Gradskog pozorišta, nekako smo se potrudili da napravimo dobru sublimaciju onoga što su istaknuta imena i ova naša domaća imena koja svakako ne treba zanemariti kada je riječ o kvalitetu- rekla je Korać.
U početku se, podsjeća ona, Makado održavao krajem januara, jer je tada bilo malo kulturnih dešavanja u Podgorici, a s obzirom na to da je januar mjesec proslava uzimali su obzir velike izdatke u tom mjesecu pa je Makadu tih prvih godina bio besplatnog karaktera.
Kaže da je sad već fiksiran novembar za Makado, jer tada nema mnogo dešavanja u kulturi, jer se polako posle Deusa ulazi u zatišje u kome nema više programa, a što je najvažnije publici se taj termin dopada.&nbsp;
- Odlučili smo da uvedemo tu simboličnu cijenu karte, ne toliko zbog zarade, KIC nema zaradu od ovih programa, sad novac, kao što svi znaju mi smo dio Glavnog grada, ide u budžet Glavnog grada, tako da zarada tu nama nije primarna, ali negdje neki osjećaj minimalnog poštovanja prema trudu i radu, entuzijazmu koji se ulaže u pripremu ovog programa, pa mislim simbolična cijena od 5 eura sve ove programe zaista prihvatljiva, imajući u vidu da se neke od ovih predstava igraju na drugim lokacijama po mnogo većim cijenama- zaključila je Korać.

Korać: Posjetioce festivala očekuje deset tematski i žanrovski različitih predstava, dobri tekstovi i dobri glumci

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Tag: biljana-dordevic

Da li će ekstremistički narativi jačati zavisi od vlasti

NEMOJMO ĆUTATI! Velikosrpski progon crnogorskog akademika Sretena Vujovića

Uhapšena Podgoričanka: Osumnjičena za pokušaj davanja mita policajcu

Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

Korać: Posjetioce festivala očekuje deset tematski i žanrovski različitih predstava, dobri tekstovi i dobri glumci

PRATITE TVe UŽIVO