Svjesno ili moderno roditeljstvo je način kako i oca uključiti od samog porođaja u vaspitanje i odrastanje djece, jer je uloga oca jako važna u sticanju sigurnosti kod djece - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, psihološkinja i psihoterapeutkinja Biljana Andrijašević.
U žiži javnosti se našao prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu, koji se usaglašava sa evropskom direktivom o usklađivanju privatnog i poslovnog života, zbog najavljenog skraćenja roditeljskog odsustva sa 12 na 10 mjeseci &nbsp;i 2 neprenosiva mjeseca koja sljeduju oca nakon rođenja djeteta.&nbsp;
Prva reakcije su bile, kaže Andrijašević, da izmjene po pitanju roditeljskog odsustva nijesu dobre, jer je rana njega ono što obilježava osobu tokom odrastanja i zavisno od toga šta osoba dobije u tom prvom životnom periodu, dodaje ona, formira i sve druge odluke, postignuća, ljubavne veze, odnose i posao.
- Ova tema je jako značajna, čak sam očekivala da se produžava taj period gdje se dijete adaptira na majku, a ne da skraćujemo i kao što vidimo neće se mijenjati. Kad bi mogao da se produži period i ta mogućnost da otac koristi to svoje pravo onako kako roditelji smatraju u kom periodu treba. Ima dosta situacija u kojima otac nije tu, ne zato što on ne želi, zato što je odsutan, posao i neke druge obaveze, pa bi čak majke mogle da koriste i to očevo odsustvo kao produženo odsustvo što se tiče djece- rekla je Andrijašević.
Kaže da su svi svjesni da je uloga majke nezamjenjiva, jer je u svim psihološkim istraživanjima utvrđeno da su prve tri godine najvažnije razvojne godine i tu je uloga majke najvažnija.&nbsp;
Dodaje i da je za djecu najznačajnija sigurnost, povezanost, pažnja, privrženost, a sigurnost djeci daje &nbsp;otac.&nbsp;
- Otac je taj koji djeci daje krila, pa kad posmatrate kako se igraju otac i majka sa djetetom otac je taj koji baci dijete u vazduh, majka rijetko koja će to uraditi, i na taj način dijete uči da su suoči sa određenim izazovom, osjeća sigurnost i ima osjećaj da će ga neko uhvatiti, taj osjećaj ima i kasnije kroz odrastanje. Brižnost je više majčina uloga i potreba za ljubavlju, za namirenjem svih potreba koje dijete ima- istakla je Andrijašević.
Značajno je, smatra psihološkinja, da ako ne mogu očevi da iskoriste 2 mjeseca roditeljskog odsustva, kao što na primjer često pomorci ne mogu, da se to odsustvo prenese na majku.&nbsp;
- Dugo je rađeno na tom Zakonu, ali mislim da nijesu sagledane sve strane i mislim da struka nije tu baš mnogo uključena bila. Kolege su reagovale, što je za očekivati jer se mi svakodnevno susrećemo sa problemima…Uloga oca je jako bitna, po istraživanjima koja su vršena u drugim zemljama &nbsp;se vidi gdje je otac bio uključen u vaspitanje i odrastanje djece. Zašto je uvedeno to da otac može da prisustvuje porođaju, zato jer je majki dato zato što ona nosi dijete, osjeća otkucaje srca, majka je povezana sa djetetom prije nego što se rodi, a očev prvi susret s djetetom je kada se rodi i ta mogućnost da vi svoje dijete stavite ocu na grudi, prvi kontakt, da ga presvuče i da se bavi njim- zaključila je Andrijašević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Andrijašević: Uloga majke u prve tri godine života djeteta je najvažnija, otac pruža sigurnost

Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, a može &nbsp;biti i anksioznost, depresija i sve što može da utiče na osobu i njeno okruženje - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, psihološkinja Biljana Andrijašević.
Kriza srednjih godina, kao i bilo koja kriza u životnoj dobi, objašnjava Andrijašević, jeste neki razvojni period,i, dodaje ona, to je kada se čovjek suoči sa svojom svrhom, kada su srednje godine u pitanju, i, kako kaže, smislom postojanja i svega šta je uradio.
- Ne postoji klasifikacija gdje bi se dijagnostički smjestila kriza srednjih godina, više je to na nivou priče, da smo je prepoznali kao krizu, kao problematika i dijagnostika nije prepoznata, što ne znači da se dosta ljudi ne bori sa njom. Da bi rekli da je neko u krizi srednjih godina, onda moraju da budu duži periodi nekog ponašanja koje je atipično do tog perioda - rekla je Andrijašević.
Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, objašnjava Andrijašević, &nbsp;može biti i anksioznost, depresija, dodaje ona, sve što može da utiče na osobu i, kako kaže, na njeno okruženje.
- Vi kad vidite neku promjenu, koja dosta dugo traje, ako ste bili neko ko je veseo, volio da se druži, bio okružen sa različitim ljudima, onda u jednom periodu počnete da se povlačite u sebe, izbjegavate druženje i razmišljanje o tome da li je dobro to što smo da sada postigli. To je neka faza preispitivanja sebe i svega onoga nečega što smo do tog momenta ostvarili - istakla je Andrijašević.
Razlika između muškaraca i žena, objašnjava Andrijašević, u tom kriznom periodu je način, ističe ona, na koji žena posmatra sebe kroz rodnu ulogu, ili, kako kaže, kulturu koja joj je nametnuta.
- Žena je ta koja je majka, domaćica, poslovna žena i sve to nešto što jednu ženu čini. Dođe, možda, period taj kad završite te neke uloge koje imate, na primjer, &nbsp;ukoliko ste majka djeca idu. Ako kažemo da kriza nastaje od trideset pete, pa se pomjera do šezdeset pete godine, kako se mijenja naš životni vijek i kako mi dolazimo u neke godine, pa malo pomjeramo tu krizu. Ono što želim da kažem da suština nijesu godine, i ne trebaju ljudi da razmišljaju kako već od 35 godina ulaze u krizu srednjih godina, jer po nekoj statistici od 10 do 20 posto ljudi uđe u krizu srednjih godina. Ne mora da znači da ćemo svi proći kroz tu fazu. Imate ljude koji su zadovoljni svojim životom, i svim postignutim i ne ulaze tako lako u ta preispitivanja i nezadovoljstva…Ukoliko su žene ostvarene u ulogama koje su same sebi izabrale, jer mi često imamo u našem okruženju priču da ti ulaziš u 30 kako se nijesi udala, kako nemaš porodicu, kako nemaš neki posao i sve to može da bude uslov da neko uđe i da se zapita - naglasila je Andrijašević.
Kriza se može manifestovati i potpuno suprotnim ponašanjem, kaže Andrijašević, a to je potreba za druženjem, provodom, i kako kaže, ljepšim izgledom.
Muškarac bi trebalo da bude oličenje stabilnosti i snage, objašnjava Andrijašević, i u tim kriznim godinama se obično preispituje da li je dovoljno postigao, dodaje ona, u fizičkom i poslovnom smislu.
- Dobijamo taj momenat, i žene i muškarci, kad neko iz okruženja nije više sa nama. Javlja se taj momenat smrtnosti. To nekad može da bude okidači za jedno i za drugo, zato što u tom momentu postajete svjesni možda sam ja tu negdje na sredini, možda me brzo neće biti - istakla je Andrijašević.
Često se u terapijskom radu susretala sa osobama, prisjeća se Andrijašević, o kojima su ljudi govorili da im ništa ne fali, da sve imaju, a u suštini, ističe ona, ta osoba bi bila nezadovoljnija, kako navodi, nego ikad u svom životu.
- Nekad radite stvari koje su nametnute, zato što živite u sredini gdje se to očekuje od vas, i teško je to breme iz perspektive čovjeka koji to osjeća u tom momentu. Svaki čovjek za sebe shvata svoj život, i poenta je kad neko stvarno osjeća da bi, da ima mogućnost ispočetka, živio život na isti način. Kad neko stvarno to osjeća, taj čovjek neće doći u krizu, jer je bio u svemu tome što je živio… Važni su realni ciljevi i dobri životni izbori, koji su naši izbori, a ne izbori naše okoline, naših roditelja, što je često slučaj - zaključila je Andrijašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7mXQVJpjE4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Andrijašević: Važni su realni ciljevi i naši dobri životni izbori

Turska privredna komora u Crnoj Gori ukazala je na značaj kontinuiranog i otvorenog dijaloga između institucija i poslovne zajednice, kao važnog preduslova za unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta i jačanje povjerenja investitora.
Predstavnici kompanija članica Komore razgovarali su sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore – državnom sekretarkom Draganom Kažanegra Stanišić i vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Draganom Dašićem – o aktuelnim izazovima, zakonskim reformama i administrativnim procedurama od značaja za strane državljane i investitore.
Susretu je prisustvovala i ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Ajda Ünlü, čime je dodatno potvrđen značaj institucionalne i diplomatske podrške jačanju ekonomskih odnosa između dvije države.
Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori Burhan Genć, koji je juče izabran na novi dvogodišnji mandat, istakao je da mu je cilj u narednom periodu dalje jačanje direktne i efikasne komunikacije između institucija i poslovne zajednice.
- Kontinuirani dijalog sa donosiocima odluka omogućava da se izazovi sagledaju realno i da se zajednički traže održiva rješenja. Naša uloga je da budemo pouzdan most između turske i crnogorske poslovne zajednice i konstruktivan partner institucijama - poručio je Genć.
Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić naglasila je da su odnosi Crne Gore i Republike Turske zasnovani na dugoročnom povjerenju i snažnoj ekonomskoj saradnji.
- Republika Turska se izdvaja kao jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore. Samo tokom 2025. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija od preko 870 miliona eura, pri čemu je Turska najveći pojedinačni investitor sa oko 127 miliona eura, odnosno približno 15 odsto ukupnog priliva - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ona je istakla da saradnja u oblastima bezbjednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i upravljanja migracijama predstavlja temelj stabilnosti i važan preduslov za sigurnost investitora i održivi ekonomski razvoj.
Govoreći o položaju stranih državljana u Crnoj Gori, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Dašić naveo je da podaci potvrđuju snažno interesovanje za boravak i poslovanje u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori trenutno boravi 11.966 državljana Republike Turske na privremenom boravku po osnovu privredne djelatnosti, dok 96 ima odobren stalni boravak. Državljani Turske nalaze se na trećem mjestu po brojnosti stranaca koji borave u Crnoj Gori, nakon državljana Ruske Federacije i Republike Srbije - saopštio je Dašić.
Dašić je govorio i o Zakonu o strancima, koji je nedavno stupio na snagu, kao i o izazovima u njegovoj primjeni.
Sagovornici su saglasni da nastavak institucionalnog dijaloga i partnerstva sa poslovnom zajednicom predstavlja ključ za jačanje povjerenja, unapređenje poslovnog ambijenta i dalji razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Predsjednik Turske privredne komore Burhan Genć završio je susret simboličnim uručenjem poklona državnoj sekretarki Kažanegri Stanišić.
Iz ovog poslovnog udruženja najavljeno je da će tokom godine biti organizovan niz susreta sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima poslovnih zajednica, kao primjer dobre prakse razmjene iskustava i predloga.

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford napustio je NATO bazu na Kreti i uputio se prema istočnom Mediteranu, gdje bi u roku od 24 sata trebao stići do Izraela usred rasta napetosti s Iranom.
Nuklearni nosač aviona USS Gerald R. Ford proveo je četiri dana u bazi Souda Bay na Kreti, gdje je bio na snabdijevanju, nakon čega je isplovio prema istočnom dijelu Mediterana. U okviru jačanja američkog vojnog prisustva u regiji, usljed povišenih tenzija s Iranom, brod je dobio zadatak da se pridruži američkoj floti raspoređenoj na Bliskom istoku.
Očekuje se da će Ford stići do izraelskih teritorijalnih voda u roku od 24 sata. Njegov dolazak uslijediće nakon što je nosač aviona USS Abraham Lincoln s pratećim brodovima stigao na Bliski istok prošlog mjeseca, čime će u regiji biti raspoređena dva velika američka nosača.
USS Gerald R. Ford, porinut 2017. godine, dug je 334 metra, ima istisninu veću od 100.000 tona i posadu od gotovo 4.600 članova. Riječ je o najvećem američkom ratnom brodu, koji je ujedno i nuklearno pogonjen i predstavlja ključni element američke pomorske moći.
Posljednji put kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile dva nosača aviona na Bliskom istoku bio je u junu 2025. godine, tokom bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja, što u kontekstu sadašnjeg raspoređivanja dodatno naglašava mogućnost eskalacije.

Nosač aviona USS Gerald Ford isplovio s Krete: Za manje od 24 sata će biti pred obalama Izraela

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva sugrađanina

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Tag: biljana-andrijasevic

Andrijašević: Uloga majke u prve tri godine života djeteta je najvažnija, otac pruža sigurnost

Andrijašević: Važni su realni ciljevi i naši dobri životni izbori

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Nosač aviona USS Gerald Ford isplovio s Krete: Za manje od 24 sata će biti pred obalama Izraela

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva sugrađanina

Vuković-Kuč: Priprema li se to sjednica u tajnosti kako bi Crna Gora bila pretvorena u policijsku državu

PRATITE TVe UŽIVO