Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, a može &nbsp;biti i anksioznost, depresija i sve što može da utiče na osobu i njeno okruženje - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, psihološkinja Biljana Andrijašević.
Kriza srednjih godina, kao i bilo koja kriza u životnoj dobi, objašnjava Andrijašević, jeste neki razvojni period,i, dodaje ona, to je kada se čovjek suoči sa svojom svrhom, kada su srednje godine u pitanju, i, kako kaže, smislom postojanja i svega šta je uradio.
- Ne postoji klasifikacija gdje bi se dijagnostički smjestila kriza srednjih godina, više je to na nivou priče, da smo je prepoznali kao krizu, kao problematika i dijagnostika nije prepoznata, što ne znači da se dosta ljudi ne bori sa njom. Da bi rekli da je neko u krizi srednjih godina, onda moraju da budu duži periodi nekog ponašanja koje je atipično do tog perioda - rekla je Andrijašević.
Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, objašnjava Andrijašević, &nbsp;može biti i anksioznost, depresija, dodaje ona, sve što može da utiče na osobu i, kako kaže, na njeno okruženje.
- Vi kad vidite neku promjenu, koja dosta dugo traje, ako ste bili neko ko je veseo, volio da se druži, bio okružen sa različitim ljudima, onda u jednom periodu počnete da se povlačite u sebe, izbjegavate druženje i razmišljanje o tome da li je dobro to što smo da sada postigli. To je neka faza preispitivanja sebe i svega onoga nečega što smo do tog momenta ostvarili - istakla je Andrijašević.
Razlika između muškaraca i žena, objašnjava Andrijašević, u tom kriznom periodu je način, ističe ona, na koji žena posmatra sebe kroz rodnu ulogu, ili, kako kaže, kulturu koja joj je nametnuta.
- Žena je ta koja je majka, domaćica, poslovna žena i sve to nešto što jednu ženu čini. Dođe, možda, period taj kad završite te neke uloge koje imate, na primjer, &nbsp;ukoliko ste majka djeca idu. Ako kažemo da kriza nastaje od trideset pete, pa se pomjera do šezdeset pete godine, kako se mijenja naš životni vijek i kako mi dolazimo u neke godine, pa malo pomjeramo tu krizu. Ono što želim da kažem da suština nijesu godine, i ne trebaju ljudi da razmišljaju kako već od 35 godina ulaze u krizu srednjih godina, jer po nekoj statistici od 10 do 20 posto ljudi uđe u krizu srednjih godina. Ne mora da znači da ćemo svi proći kroz tu fazu. Imate ljude koji su zadovoljni svojim životom, i svim postignutim i ne ulaze tako lako u ta preispitivanja i nezadovoljstva…Ukoliko su žene ostvarene u ulogama koje su same sebi izabrale, jer mi često imamo u našem okruženju priču da ti ulaziš u 30 kako se nijesi udala, kako nemaš porodicu, kako nemaš neki posao i sve to može da bude uslov da neko uđe i da se zapita - naglasila je Andrijašević.
Kriza se može manifestovati i potpuno suprotnim ponašanjem, kaže Andrijašević, a to je potreba za druženjem, provodom, i kako kaže, ljepšim izgledom.
Muškarac bi trebalo da bude oličenje stabilnosti i snage, objašnjava Andrijašević, i u tim kriznim godinama se obično preispituje da li je dovoljno postigao, dodaje ona, u fizičkom i poslovnom smislu.
- Dobijamo taj momenat, i žene i muškarci, kad neko iz okruženja nije više sa nama. Javlja se taj momenat smrtnosti. To nekad može da bude okidači za jedno i za drugo, zato što u tom momentu postajete svjesni možda sam ja tu negdje na sredini, možda me brzo neće biti - istakla je Andrijašević.
Često se u terapijskom radu susretala sa osobama, prisjeća se Andrijašević, o kojima su ljudi govorili da im ništa ne fali, da sve imaju, a u suštini, ističe ona, ta osoba bi bila nezadovoljnija, kako navodi, nego ikad u svom životu.
- Nekad radite stvari koje su nametnute, zato što živite u sredini gdje se to očekuje od vas, i teško je to breme iz perspektive čovjeka koji to osjeća u tom momentu. Svaki čovjek za sebe shvata svoj život, i poenta je kad neko stvarno osjeća da bi, da ima mogućnost ispočetka, živio život na isti način. Kad neko stvarno to osjeća, taj čovjek neće doći u krizu, jer je bio u svemu tome što je živio… Važni su realni ciljevi i dobri životni izbori, koji su naši izbori, a ne izbori naše okoline, naših roditelja, što je često slučaj - zaključila je Andrijašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7mXQVJpjE4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Andrijašević: Važni su realni ciljevi i naši dobri životni izbori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) nedavno je uputio urgenciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) tražeći informacije o statusu krivične prijave zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori od 2019. do 2023. godine, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, saopšteno je iz te organizacije.&nbsp;
&nbsp;
Podjećaju i da je Državna rezivorska institucija (DRI) je u svom izvještaju konstatovala da se u ovom slučaju radi o zloupotrebi službenog položaja na štetu Budžeta Crne Gore.
&nbsp;
- Prošlo je pola godine od podnošenja prijave, a i dalje nemamo informaciju da li su pokrenute izviđajne radnje ili izdat nalog za sprovođenje istrage. Razumijemo opterećenost SDT-a, ali vjerujemo da ovakvi slučajevi zahtijevaju hitno postupanje. Tužilaštvo mora poslati jasnu poruku da zakon važi za sve i da će šteta državi biti nadoknađena od onih koji su je prouzrokovali – navode iz CGO.
&nbsp;
Kako dodaju, selektivno i neefikasno postupanje šalje suprotnu poruku - da se zloupotrebe isplate, što otvara vrata novim nezakonitostima, dodatno opterećuje rad SDT-a i urušava povjerenje u institucije.
&nbsp;
- Efikasan pristup u ovakvim predmetima je ključan za vladavinu prava, budžet, ali i povjerenje građana i građanki da institucije rade u javnom interesu. Očekujemo konkretne informacije i djelovanje – zaključuju iz CGO.

CGO: SDT da procesuira 4.9 miliona eura nezakonito datih vjerskim školama

Proširenje Evropske unije (EU) najefektivniji je način za osiguravanje mira, prosperiteta i slobode u Evropi, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
Kos je u intervjuu za European Newsroom kazala da nova geopolitička stvarnost zahtijeva i nove korake od EU, kao i da proširenje sada izgleda drugačije nego što je izgledalo u decembru prošle godine.
“Kada sam došla na ovu poziciju, govorila sam da je proširenje drugačije nego što je bilo prije pet godina, a sada kažem da je proširenje danas drugačije nego što je bilo u decembru prošle godine. Zato što je cijeli svijet u pokretu, cijela Evropa i cijelo susjedstvo su u pokretu”, kazala je Kos.
Prema njenim riječima, imperativ bezbjednosti ubrzano dobija na značaju.
“Imperativ bezbjednosti brzo raste i moramo pronaći odgovore, ne samo u vezi sa procesom proširenja, već i sa čitavom susjedskom politikom”, rekla je Kos.
Ona je ukazala i na postojanje spoljnih “remetilačkih snaga” koje bi, kako je navela, voljele da vide da proces proširenja ne uspijeva.
Kos je poručila da je u ovom trenutku važno i pokazati jedinstvo.
Kako je istakla, EU mora pronaći odgovore i o tome na koji način će se nositi sa tenzijom koja postoji između geopolitike, odnosno geopolitičkih i bezbjednosnih potreba sa jedne strane, i metodologije proširenja sa druge strane.
“Proširenje EU ostaje najefikasnije sredstvo za obezbeđivanje mira, prosperiteta i slobode”, rekla je Kos.
Ona je istakla da je EU snažno posvećena uvođenju Zapadnog Balkana u Uniju.
“Naravno, mi ćemo se držati zasluga i vidjećemo”, kazala je Kos, dodajući da su snažno uključeni i u bilateralna pitanja, kojih je dosta u regionu.
Na pitanje novinara o saradnji EU sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u kontekstu proširenja, Kos je rekla da samo EU može uvesti države kandidate u Uniju.
“Samo EU može uvesti države kandidate u Uniju. Niko drugi nema za to odgovornost, a tu se radi i o našem kredibilitetu. Zato zaista moramo da isporučimo i zato ne možemo izgubiti nijednu od zemalja kandidata”, navela je Kos.
Upitana o investicijama koje se iz SAD-a nude u regionu i koje bi eventualno mogle uticati na proces proširenja, Kos je rekla da džave kandidati same odlučuju o prihvatanju investicija.
Kos je ukazala na primjer Crne Gore čija Vlada je sklopila sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji razmatraju velika ulaganja u državi, navodeći da EU pažljivo prati šta se dešava na tom polju.
Prema njenim riječima, i kroz ranija proširenja se pokazalo da su investicije u državama kandidatima rasle prije učlanjenja države u EU.
“Mi pratimo ono što se dešava na ovom polju, jer biti zemlja kandidat takođe sa sobom nosi neke stvari. Zemlje kandidati mogu da biraju svoje investitore, ali pažljivo pratimo dešavanja”, rekla je Kos.
Ona je podsjetila i da Crna Gora ima otvorena sva i zatvorena neka poglavlja, kao i da je planirano da se sva zatvore do 2026. godine, kako bi država mogla postati članica do 2028.
Govoreći o situaciji u regionu, Kos je ukazala na napredak koji Albanija postiže u procesu pregovora sa Unijom, navodeći da EU podržava viziju Vlade te države da završe pregovore do 2027, kako bi država mogla postati članica do 2030. godine.
Kos je rekla da očekuje da nova vlada Srbije bude proevropska i reformska.
“Srbija mora da se vrati na evropski put i Evropska komisija je spremna da učini sve da se to desi”, rekla je Kos, dodajući da planira posjetu Beogradu krajem mjeseca.
Prema njenim riječima, ono što EU zahtijeva od Srbije na planu vladavine prava gotovo je identično zahtjevima studenata i ostalih koji protestuju.
Kos je kazala i da su svjesni institucionalne i političke krize u Bosni i Hercegovni (BiH), kao i da rade na tome da svi entiteti u BiH urade ono što je najbolje za cijelu državu.
“Ja bih bila najsrećnija osoba kada bismo mogli da počnemo pregovore sa BiH. Narod te države zaista to zaslužuje”, rekla je Kos, dodajući da neki od političara u državi rade protiv toga.
Prema riječima Kos, proces pregovora mogao bi da se desi ukoliko dođe do kompromisa u državi.
“Ja to zovem od Dejtona do Brisela. Moramo omogućiti BiH da političke odluke budu u njihovim rukama, a da mi budemo u mogućnosti da ih pregledamo. Zaista bismo im mogli mnogo pomoći na taj način. Dakle, postoje dobre perspektive, ali, naravno, potrebna nam je saradnja i sa Republikom Srpskom”, kazala je Kos.
Govoreći o procesu pristupanja Sjeverne Makedonije, Kos je kazala da ohrabruje vlasti te države da sprovode reforme.
Na pitanje novinara da li može garantovati da neće biti novih blokada na makedonskom putu ka EU koje proističu iz bilateralnih sporova, poput identiteta, istorije ili jezika, Kos je rekla da razumije frustriranost koja postoji u Sjevernoj Makedoniji.
“Niko ne može dati Sjevernoj Makedoniji garancije da, ako sada promijeni Ustav, više neće biti prigovora. To ne znači da ne radimo na tome da pomognemo Severnoj Makedoniji”, kazala je Kos.
Ona je istakla da očekuju od svih država članica da se pregovori u slučajevima bilateralnih sporova održavaju u dobroj vjeri i sa vizijom da se dođe do kompromisa.
“Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u proces pristupanja, iako to ne znači da bilateralna pitanja nijesu važna”, kazala je Kos.
Upoređujući pojedine države Istočnog partnerstva sa Zapadnim Balkanom, Kos je navela da je za pojedine države Zapadnog Balkana bilo lakše da postanu članice NATO-a, nego EU, dok je za države poput Moldavije i Ukranije lakše postići članstvo u EU.
Kos je rekla da, kada se radi o pristupanju Ukrajine Uniji, proširenje shvata kao političku stranu bezbjednosnih garancija.
Kako je navela, za sada nije realno da Ukrajina i Moldavija postanu članice NATO-a, dok bi članstvo u EU moglo biti jaka politička podrška bezbjednosnih garancija.

Kos: Proširenje najbolji način da se osiguraju mir i prosperitet

Na većini putnih pravaca jutros u Crnoj Gori saobraća se po mjestimično mokrim kolovozima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). Vozačima se savjetuje sporija i opreznija vožnja, naročito na dionicama koje prolaze kroz usjeke, gdje postoji opasnost od sitnijih odrona.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, i dalje je na snazi potpuna obustava saobraćaja zbog sanacije kritične tačke. Obustava traje od septembra prošle godine i važi do završetka radova.
Na više magistralnih i regionalnih puteva širom zemlje trenutno su aktivni brojni radovi koji uslovljavaju izmjene režima saobraćaja, uključujući:
· Nikšić–Vilusi (dionica Nikšić–Kuside): potpuna obustava saobraćaja od 12 do 17 sati dana 16, 17, 22, 23. i 24. aprila.
· M-2 Ribarevine–Berane: obustave u terminima 08–11 i 14–17 sati do 30. aprila.
· M-3 Plužine–Jasenovo Polje: svakodnevne obustave osim nedjeljom u terminima 10–12 i 13–15 sati.
· R-29 Bar–Kamenički most (Krute): potpuna obustava u terminima 08–11 i 13–16 sati.
· Autoput "Princeza Ksenija": zatvaranje jedne trake u tunelima zbog održavanja sistema odvodnjavanja.
· M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara i M-10 Cetinje–Budva (lokalitet Boreti): saobraćaj se odvija jednom trakom zbog radova.
· M-2 Lepenac–Ribarevine i Nikšić–Kuside (rekonstrukcija mosta Autobaza): naizmjenično odvijanje saobraćaja.
· Tunel Sozina: radovi na sanaciji i bojenju obloge trajaće do 28. maja, s mogućnošću kraćih totalnih obustava noću (22–06h).
· Sekcija Podgorica, Bar, Kotor, Tivat: više dionica pod režimom naizmjeničnog propuštanja vozila zbog investicionih radova na asfaltiranju.
· Zona škola i ključnih raskrsnica: u toku su radovi na unapređenju bezbjednosti saobraćaja, uz povremene kraće obustave.
Tokom protekla 24 sata u zemlji je registrovano 25 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe zadobile lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore podsjeća vozače da je njihova služba tehničke pomoći dostupna 24 sata dnevno na brojevima 19807, 020 234 999 i 063 239 987. Usluga uključuje pomoć na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje do najbliže radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Oprez zbog radova, odrona i izmjena režima saobraćaja

Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano vrijeme, uz povremenu slabiju i umjerenu oblačnost. U popodnevnim satima prognozira se postepeno povećanje oblačnosti, što može usloviti slabu kišu u pojedinim krajevima.
Vjetar će mjestimično biti umjeren do jak, uglavnom južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 17 i 26 stepeni Celzijusa.

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: biljana-andrijasevic

Andrijašević: Važni su realni ciljevi i naši dobri životni izbori

CGO: SDT da procesuira 4.9 miliona eura nezakonito datih vjerskim školama

Kos: Proširenje najbolji način da se osiguraju mir i prosperitet

Oprez zbog radova, odrona i izmjena režima saobraćaja

Sunčano sa mogućom slabom kišom popodne

PRATITE TVe UŽIVO