Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.
Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.
- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.
Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".
Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-
Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.
- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavilo je hiljade novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, ali je najmanje 550 stranica u tim dosijeima u potpunosti zacrnjeno, objavio je CBS.
Prema navodima tog medija, novoobjavljeni dokumenti sadrže fotografije osoba iz Epstinovog okruženja, snimke iz njegovih rezidencija i istražne zapise sa detaljima o optužbama protiv pokojnog seksualnog prestupnika.
Ipak, obimna redakcija izazvala je kritike pojedinih demokrata i republikanaca, dok Ministarstvo pravde tvrdi da je postupalo u skladu sa zakonom. CBS je naveo da su tri uzastopna dokumenta, ukupne dužine 255 stranica, u potpunosti redigovana, pri čemu je svaka stranica prekrivena crnim okvirom.
Još jedan dokument od 119 stranica, označen kao "Velika porota - Njujork", takođe je u cjelosti zacrnjen.
Taj dokument se pojavljuje neposredno iza transkripta u kojem tužilac 2020. godine traži od velike porote da razmotri dokaze za zamjensku optužnicu protiv Epstinove saradnice Gislen Maksvel.
Najmanje 180 dodatnih stranica u drugim fajlovima je potpuno zacrnjeno, iako su same datoteke djelimično redigovane. U pojedinim slučajevima, stranice sa naslovima ili fotografijama fascikli prethode nizu stranica koje su u potpunosti prekrivene redakcijom.
U drugim dokumentima redakcije su bile ograničenije. Policijski izvještaj od 96 stranica o istrazi Epstina na Floridi sredinom 2000-ih rediguje imena žrtava i određene detalje, ali ostavlja vidljivim veći dio sadržaja. Dio fotografija koje su sinoć objavljene takođe je djelimično redigovan, pri čemu su lica nekih osoba zamagljena.
Fotografije bivšeg predsjednika SAD-a Bila Klintona, pjevača Majkla Džeksona i drugih javnih ličnosti djelimično su redigovane, dok su same ličnosti ostale vidljive. Objavljivanje dokumenata uslijedilo je nakon usvajanja Zakona o transparentnosti dosijea o Epstinu, kojim se od Ministarstva pravde zahtijeva da objavi dosijee koje posjeduje u vezi sa Epstinom i Maksvel.
Zakon dopušta redakcije radi zaštite ličnih podataka preživjelih, uklanjanja nasilnih fotografija i materijala o seksualnom zlostavljanju djece, kao i u slučajevima kada bi objavljivanje moglo da ugrozi aktivne istrage ili krivične postupke.
Prema navodima CBS, u nekim slučajevima nije jasno zbog čega su pojedini djelovi dokumenata zacrnjeni.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je u pismu Kongresu da je više od 200 advokata Ministarstva pravde pregledalo dokumenta kako bi identifikovalo imena preživjelih i druge podatke koji podliježu redakciji. On je dodao da se pregled dosijea nastavlja i da će dodatni dokumenti biti objavljivani postepeno.
U pismu je takođe navedeno da je prilikom pregleda transkripata velike porote bio potreban dodatni pravni nadzor, uključujući zahtjev sudije u slučaju Gislen Maksvel da glavni savezni tužilac na Menhetnu lično potvrdi da dokumenti ne sadrže lične podatke žrtava. Objavljivanje dokumenata izazvalo je kritike pojedinih zakonodavaca.
Demokratski kongresmen Ro Kana iz Kalifornije i republikanski kongresmen Tomas Masi iz Kentakija ocijenili su da objavljeni materijal nije u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea o Epstinu.
Kana je objavljivanje nazvao "nepotpunim i previše redigovanim", dok je Masi naveo da ono "krši duh i slovo zakona".
Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer kazao je da objavljivanje velikog broja potpuno zacrnjenih stranica krši principe transparentnosti i zatražio objašnjenje za takvu praksu. Ministarstvo pravde je odbacilo kritike.

Objavljene hiljade novih dokumenata o Epstinu: Pominju se Klinton, Majkl Džekson...

Američka državna tužiteljka Pem Bondi zadužila je tužioca na Menhetnu u Njujorku da istraži bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i druge osobe imenovane u imejlovima ozloglašenog pedofila Džefrija Epstina nekoliko sati pošto joj je aktuelni predsjednik Donald Tramp naredio da to učini.
Kako je ocijenjeno u tekstu "Njujork tajmsa", potez Bondi je "očigledna demonstracija njene spremnosti da se odrekne tradicionalne nezavisnosti Ministarstva pravosuđa kako bi služila Trampovoj ličnoj političkoj agendi".
- Hvala vam - poručila je državna tužiteljka Trampu u objavi na mreži Iks (X).
Dodaje da je Džej Klejton "jedan od najsposobnijih i najpouzdanijih tužilaca u zemlji".
- Zamolila sam ga da preuzme vođstvo. Kao i sa svim pitanjima, Ministarstvo će ovo nastaviti hitno i s integritetom kako bi pružilo odgovore američkom narodu - dodala je Bondi.
Odluka tužiteljke Bondi da nastavi s istragom predstavlja potpuni zaokret u odnosu na memorandum koji su izdali Ministarstvo pravosuđa i FBI u julu ove godine, u kojem se navodi da su "zvaničnici temeljno pregledali Epstinove dosijee i da u njima nisu pronašli ništa što bi moglo da opravda otvaranje daljih istraga protiv bilo koga".
Trampov zahtjev je došao nekoliko dana pošto je američki Kongres objavio više od 20.000 imejlova Džefrija Epstina u kojima se spominje i američki predsjednik.
Demokrate optužuju Trampa da pokušava da skrene pažnju s pitanja o njegovom odnosu s Epstinom.
Mejlovi, koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma, uključuju niz visokoprofilnih osoba. Pregled "Vol strit žurnala" je otkrio da se Tramp spominje u više od 1.600 od ukupno 2.324 imejlova.

Tramp naredio tužilaštvu da ispita veze Klintona i Epstina

Bivši predsjednik SAD-a Bil Klinton izjavio je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu već dugo želi ratovati s Iranom jer bi mu to omogućilo da zauvijek ostane na vlasti.
- Netanjahu već dugo želi rat s Iranom jer bi mu to omogućilo da ostane na vlasti zauvijek. Mislim, bio je tamo većinu posljednjih 20 godina - rekao je bivši predsjednik SAD-a.
Klinton je rekao da je pozvao predsjednika SAD-a Donalda Trampa da smiri aktuelni sukob između Izraela i Irana i zaustavi neprestano ubijanje civila.
- Mislim da bi trebalo pokušati smiriti situaciju i nadam se da će predsjednik Tramp to učiniti - rekao je Klinton.
Bivši predsjednik SAD-a takođe je izjavio da ne misli da Netanjahu ni Tramp žele izazvati punu regionalnu katastrofu. Naglasio je važnost da SAD štiti svoje saveznike u regiji, dok istovremeno zagovara suzdržanost.
- Moramo uvjeriti naše prijatelje na Bliskom istoku da ćemo stajati uz njih i pokušati ih zaštititi, ali biranje neprijavljenih ratova u kojima su primarne žrtve civili, koji nisu politički uključeni ni na koji način, koji samo žele živjeti pristojnim životom, nije baš najbolje rješenje - rekao je bivši predsjednik SAD-a.
Tramp je ranije rekao da će konačnu odluku o uključenju Amerike u ovaj rat donijeti u naredne dvije sedmice.
Amerika od početka sukoba, kojeg je napadom inicirao Izrael, pruža logističku podršku ovoj zemlji.

Klinton: Netanjahu dugo želio rat s Iranom jer tako može vječno ostati na vlasti

The Ministry of Public Administration has determined that the conditions have been met for the Municipal Assembly of Kotor to adopt a decision to shorten its mandate. This issue had been at the center of a dispute between the government and the opposition over whether the current Mayor of Kotor Vladimir Jokić is lawfully holding office, given that he was elected to the position on March 6, 2025, by the previous assembly convocation, the newspaper Pobjeda reports.
The findings of the Ministry of Public Administration, signed by Minister Maraš Dukaj, were delivered today to the councilor groups in the Kotor municipal parliament.
The initiative to shorten the mandate of the Municipal Assembly (MA) of Kotor, submitted by the opposition Democratic Party of Socialist and signed by 11 councilors from that party, the European Alliance and the Croatian Civic Initiative, was not adopted on Friday as it failed to secure the required majority. Twelve opposition councilors, the signatories of the initiative, voted in favor, while 19 councilors from the current ruling majority voted against it.
The DPS councilor group in the MA of Kotor launched an initiative to dissolve the local parliament due to what they described as a gross and obvious violation of the Law on Local Self-Government, reflected in the failure to elect a mayor within the legally prescribed deadline. At the same time, a request was submitted to the Ministry of Public Administration for the urgent conduct of an inspection to review the legality of the work of local self-government bodies, in order to unequivocally determine whether the election of the mayor was carried out in accordance with the applicable legal framework.
According to the findings, which Pobjeda had access to, it is stated, among other things, that the mayor’s term of office, although time-defined as a four-year period, must be viewed as functionally linked to the specific assembly convocation that elected him. Each newly elected assembly has a constitutional and legal obligation to elect a mayor, thereby confirming or establishing executive authority in line with its own democratic legitimacy.
- Accepting an opposite interpretation would open space for serious and systemic abuses that would lead to the erosion of the constitutional concept of local self-government. It would enable the same assembly, by using formal expirations or interruptions of mandates, to effectively control executive authority for a period significantly longer than four years, depriving the newly elected assembly of its essential right to elect the mayor and exercise political oversight over him. Such an outcome would mean recognizing authority that does not derive from the current electoral will of the citizens, thereby directly violating Article 2 of the Constitution of Montenegro. The application of the principle of proportionality further confirms the justification of this interpretation. The obligation for a newly elected assembly to elect the mayor has a legitimate aim - the preservation of democratic legitimacy and accountability of the executive authority - represents a suitable and necessary measure for achieving that aim, and does not result in disproportionate interference with individual rights, but rather serves to protect the constitutional order and fundamental democratic principles. Taking all of the above into account, the conclusion is unequivocal that a newly elected municipal assembly has a constitutional and legal obligation to elect a mayor within 30 days of its constitution, regardless of the fact that the previous assembly, whose mandate expired or which acted outside its regular four-year term, elected a mayor for a four-year period. Any contrary interpretation constitutes a violation of the Constitution, undermines the electoral will of citizens, and erodes the system of local self-government based on democratic accountability - the Ministry of Public Administration’s report states.
The report also points to earlier practice by municipal assemblies which, in identical legal situations, applied the provisions of Article 56 of the Law on Local Self-Government.
- Taking all of the above into account, the Ministry of Public Administration informs the Municipal Assembly of Kotor that the conditions have been met for the application of Article 56, paragraph 4, of the Law on Local Self-Government, that is, for the adoption of a Decision to shorten the mandate of the Municipal Assembly of Kotor - the Ministry’s findings conclude.
Jokić was elected to the position by the previous convocation of the MA of Kotor on March 6, 2025, due to blockages in local self-government that followed the unresolved electoral process in Kotor. After the proclamation of the local election results, the new convocation of the Kotor parliament was constituted on December 23, 2025. However, Jokić has a different interpretation. As he previously told Pobjeda, the relevant provision of the law states that the mayor is elected within 30 days of the constitution of the assembly, but only if there is no mayor in office. He said that regardless of the fact that he was elected by the previous convocation of the Kotor parliament, the Law on Local Self-Government clearly and precisely provides that the mayor is elected for a four-year term.

Ministry of Public Administration report submitted to Kotor Parliament, shortening of mandate requested

Uoči večerašnjeg susreta završnog kola prve faze ABA lige protiv Crvene zvezde, oglasili su se iz Budućnost Volija, i to apelom na publiku.
Meč u "M:tel dvorani Morača" počeće u 18:00 časova, a iz podgoričkog kluba ističu kako će kapije biti otvorene dva sata ranije.
- Apelujemo sve navijače da dođu što ranije kako bi se izbjegle gužve na ulazima, s obzirom na detaljne bezbjednosne provjere prilikom ulaska. Podsjećamo da je strogo zabranjeno unošenje sitnih predmeta, upaljača, ambalaže, pića i pirotehnike u dvoranu - naglasili su oni.
Mole posjetioce i da poštuju numeraciju sjedišta kako bi se izbjegle gužve u sektorima.
- Utakmica će biti snimana, a svako izazivanje incidenata biće procesuirano u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. Budućnost Voli poziva svoje vjerne navijače da u meču sa Crvenom zvezdom ne bude vrijeđanja gostujuće ekipe niti članova njihovih porodica. Apelujemo da se uzdrže od bilo kakvog vrijeđanja po nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili polnoj osnovi, te da navijanje bude fer, sportsko i korektno, kako bismo zajedno stvorili atmosferu dostojnu našeg kluba i došli do pobjede - zaključili su iz podgoričkog kluba.

Budućnost Voli uoči večerašnjeg susreta protiv Crvene zvezde: Navijači da dođu što ranije kako bi se izbjegle gužve na ulazima zbog detaljne bezbjednosne provjere prilikom ulaska

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović podnijela je krivičnu prijavu protiv Dragana Maslovara iz Kotora, za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
U saopštenju SNP-a navodi se da je Maslovar prijetio Kaluđerović zbog političkog stava da srpski jezik treba da bude službeni jezik, koji je kao svoj i stav SNP-a iznijela na Televiziji "Vijesti".
U prijavi Kaluđerović navodi se da je Maslovar, 3. februara na svom Facebook profilu, reagujući na izjave Kaluđerović, između ostalog, kazao "Ili ćete sjedjeti s mirom i poštovati državu Crnu Goru ili tutanj, pa pričajte srpski u Srbiji".&nbsp;
Maslovar takvom objavom, kako se navodi, podstiče na nasilje i mržnju prema onima koji se od njega razlikuju po religiji, porijeklu, jeziku, državnoj ili nacionalnoj pripadnosti.
- Čime je kod oštećene, ali i kod većeg broja građana koji se nacionalno, etnički, religiozno i lingvistički osjećaju kao i oštećena, izazvao strah, uznemirenost, šok, i zabrinutost za svoju budućnost i bezbjednost - kaže se u prijavi.
Maslovar je, kako se navodi, iznio niz prijetećih, uznemirujućih, uvredljivih, mizoginih i šovinističkih uvreda na račun Kaluđerović, ali i na račun cijele nacionalne srpske zajednice.

Kaluđerović podnijela krivičnu prijavu zbog prijetnji i uvreda na društvenim mrežama

Rusija je predstavila prototip bespilotnog kopnenog vozila (UGV) opremljen neuobičajenim mehaničkim sistemom zaštite od ukrajinskih FPV dronova, koji bi mogao predstavljati novi odgovor Moskve na sve sofisticiranije prijetnje na ratištu.
Riječ je o sistemu koji koristi rotirajuće sajle montirane na snažne motore ili ventilatore, čime se oko vozila stvara svojevrsna "vrtložna barijera". Njena svrha je fizičko presretanje dronova prije nego što dođu u kontakt s oklopom vozila.
Za razliku od klasičnih sistema elektroničkog ratovanja, koji djeluju ometanjem signala, ovaj koncept oslanja se isključivo na mehaničko uništavanje. Brzorotirajuće sajle djeluju poput sjekača, oštećujući propelere i konstrukciju FPV dronova u samoj završnici napada.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv dronova vođenih optičkim vlaknima, koji su u posljednje vrijeme sve češći na ukrajinskom ratištu. Takvi dronovi otporni su na elektroničko ometanje, što je i bio jedan od ključnih razloga za razvoj ovog sistema.
Prema dostupnim informacijama, sistem se trenutno testira na manjim, daljinski upravljanim gusjeničnim i točkaškim platformama. Njihova namjena je pružanje podrške jurišnim jedinicama, bez direktnog izlaganja ljudstva neprijateljskoj vatri.
Ovakav pristup predstavlja evoluciju u odnosu na ranije improvizirane mjere zaštite, poput tzv. "cope cage" kaveza i čeličnih prepreka, koje su značajno ograničavale pokretljivost tenkova, a nudile tek djelimičnu zaštitu od preciznih udara dronova.
Slične niskotehnološke, ali praktične metode koristi i Ukrajina. Među njima su i rotirajuće prepreke od bodljikave žice, osmišljene da presijeku tanke optičke kablove ruskih dronova i onesposobe ih prije udara.
Za sada nije poznato hoće li ruski sistem ući u širu operativnu upotrebu, niti na kojim će tačno modelima UGV-ova biti implementiran, ali prvi snimci s testiranja već su izazvali pažnju vojnih analitičara.

Tag: bil-klinton