Promocija romana "Biblioteka ćutanja" autora Momčila Zekovića Zeka biće održana u srijedu, 8. maja, u Kulturnom centru u Kotoru, sa početkom u 20 sati.
O knjizi, u kojoj autor kroz poetičan i slojevit narativ istražuje nasljeđe, tišinu i lične mitologije, govoriće Dragana Erjavšek, književna kritičarka i književnica, Jelena Nenezić, glumica, Milo Perović, glumac i Momčilo Zeković Zeko, autor.
Roman je već izazvao pažnju čitalačke publike širom Crne Gore i regiona, a kotorska promocija biće prilika da se u jedinstvenom ambijentu Kulturnog centra dodatno produbi razgovor o tišini, identitetu i prošlosti koja oblikuje sadašnjost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Razgovor o tišini, identitetu i prošlosti koja oblikuje sadašnjost

Crna Gora mogla bi postati druga evropska zemlja - poslije Španije - koja ženama omogućava pravo na dvodnevno menstrualno odsustvo.
Namijenjeno je zaposlenim ženama koje imaju veoma bolne menstruacije, odnosno dijagnostifikovanu sekundarnu dismenoreju.
Ova zakonsko pravo - ukoliko ga potvrdi Skupština Crne Gore - olakšalo bi ženama poput Marije, koja je više puta godišnje zbog tih bolova izostajala sa posla.
- Uzimala sam po jedan dan, ne baš svakog mjeseca... Na kraju sam se sa šefom dogovorila kako mi se ne bi odbijalo od odmora - rekla je ona.
Izglasavanju ovog prava nada se i studentkinja Mila.
- Bolovi i umor me značajno ometaju u onome što radim... uzimam analgetike u nadi da će pomoći - što nije uvijek slučaj - i redovno imam poriv da preležim barem taj prvi dan, kao što bih preležala bilo koju bolest - kaže ona za Radio Slobodna Evropa.
<h2>Šta predviđa crnogorski predlog</h2>
Zakonsko rješenje o menstrualnom odsustvu predložila je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Privremenu spriječenost za rad zbog sekundarne dismenoreje utvrđivao bi ljekar specijalista. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva bolne simptome koji su uzrokovani nekom prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom, poput mioma, polipa...
Iz Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore nisu odgovorili koliko žena ima dijagnostifikovanu sekundardnu dismenoreju.
Uvođenje ove mjere, prema mišljenju Pejović, imalo bi i širi društveno-zdravstveni značaj.
S obzirom da su godišnji pregledi ključni za ostvarivanje prava na menstrualno odsustvo, oni bi doprinijeli pravovremenom dijagnostifikovanju i drugih ozbiljnih ginekoloških oboljenja.
- Podaci Instituta za javno zdravlje nam kažu da tek svaka treća žena otkrije rak grlića materice na vrijeme. Odnosno preko 60 odsto njih otkrije ovo oboljenje u trenutku kada se više ne mogu operisati - kaže Pejović za RSE.
Crna Gora se, prema podacima Instituta, nalazi na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od raka grlića materice.
<h2>Kako će glasati poslanice</h2>
Pejović se nada podršci ovom zakonskom rješenju svih poslanika crnogorskog parlamenta, prije svega poslanica.
Ona je kazala da su pojedine poslanice imale nedoumice vezano za procenat populacije na koje se odnosi pravo dvodnevnog plaćenog odsustva i kako će to uticati na privredu.
Međutim, kako ističe, to oboljenje pogađa oko 10 odsto ženske populacije, stoga smatra da ne bi imalo značajnijeg uticaja na privredu.
Iz Ženskog kluba Skupštine nisu odgovorili na pitanje RSE o tome da li podržavaju inicijativu poslanice.
Skupštinski Istraživački centar je za potrebe zakonskog predloga pripremio analizu o menstrualnom oduststvu u Evropskoj uniji.
U njoj se ističe da ono ne postoji u zakonodavstvu EU, ali da se kao dio rodne ravnopravnosti može "osloniti na vrijednosti sadržane u pravnim tekovinama Unije".
Vlada prošle godine nije podržala sliču inicijativu Centra za ženska prava.
<h2>Španija – prva u Evropi</h2>
Jedina evropska država koja je institut menstrualnog odsustva uvela u svoje zakonodavstvo s ciljem uspostavljanja ravnoteže između zdravlja i posla je Španija.
Žene više "neće morati da čine menstruaciju nevidljivom, uzimaju tablete kako bi radile ili umirale od bolova pretvarajući se da je sve u redu", poručila je tadašnja ministarka ravnopravnosti Irene Montero.
U toj zemlji od 48 miliona stanovnika, menstrualno odustvo, prema zvaničnoj statistici, dnevno koristi manje od pet žena.
<h2>Dva italijanska pokušaja</h2>
Sličan predlog našao se pred italijanskim poslanicima čak dva puta u posljednjoj deceniji.
Prvi – iz 2016. godine – odnosio se samo na žene koje su u radnom odnosu i omogućavao do tri dana odsustva sa posla.
Drugi – iz 2023. godine – je još u proceduri a pored žena u radnom odnosu se odnosi i na učenice i omogućava do dva dana odsustva.
Naime, ponovna rasprava pokrenuta je nakon što je srednja škola u Raveni izmijenila propise, kako bi omogućila odsustvo učenicama najviše dva dana mjesečno u slučaju jakih mensutralnih bolova.
I više italijnskih kompanija u svoje sisteme socijalne zaštite uvelo je mogućnost menstrualnog odsustva.
Ova tema je prisutna i u drugim evropskim zemaljama.
Tako je istraživanje u Nizozemskoj pokazalo da većina žena podržava mogućnost ovog odusustva, ali da strahuju kako bi to moglo uticati na njihove karijere.
<h2>Istočna Azija decenijama ispred Evrope</h2>
I dok evropske zemlje razmatraju mogućnost menstrualnog odsustva, ono je decenijama praksa u više istočnoazijskih zemalja.
U Japanu pravo na menstrualno odustvo postoji gotovo osam decenija, a u susjednoj Južnoj Koreji gotovo dvije i po decenije.
To pravo uveli su i Inonezija, Tajvan i više kineskih provincija.

Crna Gora prati Španiju: Da li će žene imati zakonsko pravo na menstrualno odsustvo?

Izjava predsjednika Jakova Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skupštini NATO-a povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih, kazali su iz Kabineta predsjednika države pokušavaju da objasne njegove navode da se Bosni i Hercegovini devedesetih godina desio „građanski“ rat.
Video snimak njegove izjave objavljen je na platformi X (bivši Tviter), a nakon saopštenja u kojem te poruke nema.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.6052%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-rekao-da-je-u-bih-bio-gradanski-rat-u-saopstenju-preskocio-tu-izjavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su kazali da je Milatović u više navrata jasno isticao da u potpunosti prihvata i poštuje odluke međunarodnih sudova, koji su, kako navode, nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba.
- Takođe, predsjednik Milatović u kontinuitetu ističe da Crna Gora, kao dobar susjed, iskreno podržava razvoj i napredak BiH, uvažavajući njen suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. On je u više navrata iskazivao pijetet prema nevinim žrtvama rata u BIH i pozivao da se utvrdi puna odgovornost za njihovo stradanje - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika.
Navode da pokušaj da se predsjednik Crne Gore predstavi kao neprijatelj Bosne i Hercegovine te neko ko ne poštuje žrtve ili negira bilo čiju odgovornost, predstavlja političku manipulaciju Demokratske partije socijalista, optužujući tu stranku da je bila aktivni učesnik ratnih dešavanja 90-ih, te da iz prve ruke zna sve o karakteru tog rata, "kome je doprinijela svojim politikama".&nbsp;
- Takođe, bilo bi moralno i opravdano da se predstavnici te partije napokon suoče sa posljedicama njenog istorijata, kada je u pitanju rat u BIH, i time iskažu poštovanje prema žrtvama. Konačno, što se tiče istorijskog revizionizma u odnosu na sukobe 90-ih - ne postoji očigledniji primjer od kontinuiranih nastojanja DPS-a da izbjegne odgovornost za ono što su tih godina zastupali i u čemu su učestvovali - navedeno je u saopštenju.
Iz Milatovićevog Kabineta poručuju da je predsjednik Crne Gore bio, ostaje i biće uvijek prijatelj Bosne i Hercegovine, "i saveznik na evropskom putu, okrenut saradnji, stabilnosti i prosperitetu dvije države".

Kabinet predsjednika Milatovićevu spornu izjavu objašnjava kao "dio ukupnog konteksta obraćanja", kriv im DPS

Da bi <a href="https://etv.me/politika/milatovic-rekao-da-je-u-bih-bio-gradanski-rat-u-saopstenju-preskocio-tu-izjavu">izjavu</a> crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića da se u Bosni i Hercegovini devedesetih godina desio „građanski“ rat, trebalo tretirati kao grubo i smišljeno falsifikovanje prošlosti u cilju aboliranja ratnohuškačke politike Beograda koja je dovela do rastakanja bivše nam zajedničke države, u razgovoru za Portal ETV ocijenio je istoričar mr Veselin Konjević.
On je decidan da je očito da je Milatović procijenio da mu u postojećoj konstelaciji političkih prilika u Crnoj Gori i regionu, relativizacija počinjenog zločina i genocida u BiH tokom devedesetih, a i ne samo tamo, može donijeti određeni politički benefit - i u njegovom nestajućem biračkom tijelu i kod njegovih političkih nalogodavaca u Beogradu.&nbsp;
- Stavom da je u BiH bio građanski rat šalje se poruka javnosti da su za taj rat svi podjednako krivi: i žrtve i zločinci, i čuvari logora i logoraši, i opkoljeni u Sarajevu i oni koji su taj grad držali u opsadi skoro četiri godine (preciznije od 5. aprila 1992. do 29. februara 1996. godine) – jasan je Konjević.
On je ukazao da se ovakvim tumačenjem izjednačavaju agresor i branioci svoje zemlje; politika etničkog čišćenja i zalaganje za očuvanje cjelovitosti BiH; presuđeni ratni zločinci i žrtve tog zločina...
- Ako je, dakle, bio građanski rat u BiH, istu odgovornost za taj rat snose, recimo, Marko Vešović i Radovan Karadžić! - pojasnio je Konjević.
<h2>PRESUĐENI ZLOČINCI POSTALI IDOLI OMLADINE</h2>
Istoričar cijeni da je najefikasnija prevencija da se takvo zlo ne ponovi upravo da se zločin i zločinci javno osude - da nema „naših“ i „njihovih“ zločina i zločinaca.
- U javnom diskursu treba kreirati takav narativ koji neće dozvoliti da se prema zločincima gaji bilo kakva empatija - kao što je to danas slučaj, kada su presuđeni zločinci postali nacionalni heroji i idoli naše omladine - poručio je Konjević u razgovoru za Portal ETV.
Upozorio je da se negiranjem zločina, ili njegovom relativizacijom, pogotovo kada se to radi sa pozicija predsjednika države, šalje poruka čitavoj zajednici da je zločin nekažnjiv, te da je kao takav u određenim okolnostima i poželjan, ukoliko je on počinjen „za našu stvar“.
<h2>OVO NIJE REVIZIJA IZ NEZNANJA</h2>
Govoreći o reviziji istorije, Konjević je napravio razliku između one koja je naučna, zasnovana na činjenicama i samim tim poželjna i kritvotvorenja fakata koja su motivisana ličnim ili dnevnopolitičkim interesima.
- Od Tukidida naovamo, sve što je napisano zapravo svojevrsna revizija istorije. Bez preispitivanja prošlosti, odnosno bez revizije istorije, nema ni novih saznanja, niti pomaka u istoriografskom smislu. Revizija istorije je, dakle, nešto što je u istorijskoj nauci i poželjno i podrazumijevajuće. Svakako, to (novo) pisanje istorije mora biti zasnovano na jasno utvrđenoj naučnoj metodologiji: da se bazira na kredibilnim istorijskiim izvorima, na principu provjerljivosti itd. (Istinito je samo ono što je moguće provjeriti u kredibilnim izvorima). Sve ostalo što je napisano, a što odstupa od navednih naučnih postulata, je nenaučna revizija istorije. To je, bolje reći, grubo falsifikovanje i krivotvorenje, koje je najčešće motivisano ličnim i/ili dnevnopolitičkim interesima - naveo je Konjević.
Ponekad se to, kako je ustvrdio, radi iz neznanja, no, kako je dodao, taj faktor - u slučaju Milatovićeve izjave ne možemo uzeti u obzir.
- Jer o ratu u BiH, kao i o svim ratovima devedesetih na prostoru eks Jugoslavije, postoje brojni dokazi, od kojih su svakako najmjerodavnije presude Međunarodnog suda pravde za genocid počinjen na terotiriji BiH, za što je osuđeno gotovo kompletno ratno rukovodstvo entiteta BiH Republike Srpske - podvukao je istoričar.
<h2>PODRIVANJE TEMELJA PRAVDE I POMIRENJA</h2>
I u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) su poručili da je Milatovićeva izjava revizionistička. Oni su ga pozvali da povuče ove riječi i da se izvini žrtvama rata i njihovim porodicama, ali i da se jasno i nedvosmisleno distancira od svake vrste istorijskog revizionizma koji je uzeo maha u Crnoj Gori i izbija iz gotovo svake institucije.
- Milatovićeva kvalifikacija rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio devedesetih godina, kao građanskog, grubo je izvrtanje istorijskih činjenica, ignorisanje međunarodnih presuda i ruganje žrtvama genocida i sistematskih zločina koji su počinjeni na tlu Bosne i Hercegovine – poručili su u DPS-u.
U Bosni i Hercegovini se, kako su konstatovali, nijesu sukobili građani koji su do tada mirno i složno živjeli - već je taj rat predstavljao oružani sukob kojem je Srbija pod vođstvom Slobodana Miloševića aktivno učestvovala - politički, vojno i logistički - sa ciljem stvaranja tzv. „Velike Srbije“.
- U to ime sprovedeno je masovno etničko čišćenje, opsade gradova, masakri i, konačno, genocid u Srebrenici, što je potvrđeno i presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala - ustvrdili su u reagovanju.
Istakli su i da Milatovićevo tumačenje stvarnih uzroka rata u Bosni i Hercegovini i nazivanje rata „građanskim“ nije samo negacija činjenica već opasno relativizacija odgovornosti za ratne zločine i podrivanje temelja pravde i pomirenja u regionu.
<h2>NEPRIMJERENO I U POGLEDU MEĐUDRŽAVNIH ODNOSA I ISTORIJSKIH ČINJENICA</h2>
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić poručio je da je Milatovićeva poruka u najmanju ruku neprimjerena - kako sa stanovišta međudržavnih odnosa dobrih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji su ostvareni u prethodnom periodu, tako i sa aspekta istorijskih činjenica.
- Milatović bi trebalo da zna da rat u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat - već brutalna agresija u tom vremenu, koju je sprovodila Vojska SRJ zajedno sa secionističkim snagama Vojske Republike Srpske i da su se u tom periodu desili užasni zločini, među kojima i genocid u Srebrenici - rekao je Mustafić u izjavi za Antenu M.
Nažalost, tadašnja crnogorska vlast je u tome, kako je ukazao, indirektno sudjelovala pomaganjem Miloševićeve ratne mašinerije.
&nbsp;- Što bi predsjednik države trebalo da zna, kao i kada su u pitanju činjenice i stvari koje su u vezi sa propagandističkim ratom koji se tada u Crnoj Gori odvijao preko medija i progona svih onih koji su drugačije mislili i koji su osuđivali agresiju na Bosnu i Hercegovinu u to vrijeme - rekao je on.&nbsp;
Mustafić je podsjetio da je upravo juče obilježena godišnjica deportacije u Herceg Novom kada su na sraman način, neprimjeren bilo kakvom domaćinskom odnosu i etičnom odnosu, izručeni ljudi iz Crne Gore i poslati Vojsci Republike Srpske, a tačno se, kako je napomenuo, znalo što će biti njihova dalja sudbina.
On je decidan da ni u jednom trenutku, a kamoli pri obilježavanju 30 godina od Dejtonskog sporazuma kojim je uspostavljen mir i sačuvan teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i od genocida u Srebrenici, nije primjereno davati takve izjave.
- U nemanju ruku neprimjereno i nije u duhu dobrih odnosa, niti u duhu onoga što su istorijske činjenice - zaključio je Mustafić.
Iz parlamentarne većine do objavljivanja ovog teksta nije stigla ni jedna reakcija na Milatovićevu izjavu.

Grubo i smišljeno falsifikovanje prošlosti radi aboliranja ratnohuškačke politike Beograda

V. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović sa saradnicima sastao se sa predstavnicima Odsjeka za međunarodne operacije britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (HOIO) i Nacionalne kriminalističke agencije (NCA), a prilikom susreta istaknut je doprinos realizacije velikog broja zajedničkih aktivnosti operativnoj efikasnosti Uprave policije, a posebno sprovođenje specijalizovanih programa obuke policijskih službenika za rad sa inoviranim tehnikama i metodama u borbi protiv organizovanog kriminala, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Povod sastanaka bilo je unapređenje kapaciteta Uprave policije na planu borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, kao i nastavak dugogodišnje uspješne saradnje.
Šćepanović se zahvalio britanskim partnerima za podršku koju pružaju Sektoru granične policije i uspostavljanju Pomorske informativne jedinice.&nbsp;
Pozdravljen je i početak novog regionalnog projekta „Istražni kapaciteti država Zapadnog Balkana u oblasti kripto imovine“ (WB DAIC) koji predvodi Nacionalna kriminalistička agencija, a koji je usmjeren na jačanje kapaciteta u oblasti digitalne imovine, kroz ekspertsku podršku, obuku i pristup specijalizovanim alatima za digitalne istrage.
- Na sastancima je ponovljena obostrana opredijeljenost za nastavak i unapređenje saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Šćepanović sa kolegama iz Velike Britanije: Jačanje kapaciteta u oblasti digitalne imovine kroz ekspertsku podršku i obuku

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: biblioteka-cutanja

Razgovor o tišini, identitetu i prošlosti koja oblikuje sadašnjost

Crna Gora prati Španiju: Da li će žene imati zakonsko pravo na menstrualno odsustvo?

Kabinet predsjednika Milatovićevu spornu izjavu objašnjava kao "dio ukupnog konteksta obraćanja", kriv im DPS

Grubo i smišljeno falsifikovanje prošlosti radi aboliranja ratnohuškačke politike Beograda

Šćepanović sa kolegama iz Velike Britanije: Jačanje kapaciteta u oblasti digitalne imovine kroz ekspertsku podršku i obuku

PRATITE TVe UŽIVO