Falsifikovanje istorijskih podataka o Crnoj Gori na Vikipediji, prema tvrdnjama stručnjaka, rezultat je dugogodišnjeg djelovanja srpskih bezbjednosnih struktura. Dok organizovani timovi u Srbiji intenzivno oblikuju sadržaje, Crna Gora, kako se navodi, još nije prepoznala ozbiljnost problema i ne uspijeva da odgovori istom mjerom.
<h2>DRŽAVNI PROJEKAT BIA-e</h2>
Ako biste na Vikipediji na srpskom jeziku potražili podatke o tome koje je nacionalnosti bio Njegoš, kojoj je dinastiji pripadao rod Vojislavljevića ili kada je nastala Duklja, dobili biste odgovore da je Njegoš bio srpski vladar i pjesnik, da su Vojislavljevići srpska dinastija, a Duklja srpska srednjovjekovna država. Prema tvrdnjama koje je nedavno na Cetinjskom forumu iznio predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, takvi sadržaji rezultat su dugogodišnjeg djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije. 
- To je zapravo jedinica BIA-e, ali ne zove se tako, nego recimo Centar za nešto. Ali, u svakom slučaju, to je vrlo organizovana i profesionalna jedinica, Vi protiv toga ne možete da se borite osim Vaše profesionalne jedinice koju ste organizovali. Jer oni to rade 8, 10 sati dnevno, 70 - 80 ljudi - kazao je Radulović.
Grupa građana sa Cetinja pokušala je da ispravi, kako tvrde, falsifikovane podatke, ali bezuspješno.
- U početku je uspijevala. Nakon desetak dana to se vraćalo na staro. Pa je ona ponovo ispravljala, ta grupa, pa se nakon 5,6 dana vraćalo. Pa je ponovo ispravljala, pa se vraćalo sjutradan. Dok, na kraju, otvorena Vikipedija više nije bila moguća za ispravku. Što se tiče podataka vezanik za crnogorsku, odnosno pseudo srpsku istoriju - kazala je spisateljica Ivana Đukić.
<h2>POTREBAN OZBILJAN DRŽAVNI TIM</h2>
Da je neophodno formirati ozbiljan državni tim koji bi se sistematski bavio kreiranjem sadržaja na crnogorskom jeziku i kontrolom izmjena postojećih činjenica, smatra i Slobodan Jovanović, glavni administrator probne faze crnogorske Vikipedije. Ovaj projekat, koji je u test fazu ušao prije skoro deceniju, nikada nije dobio potrebnu institucionalnu podršku, pa samim tim danas praktično i ne funkcioniše.
- Ja se plašim da teško može doći do rješenja. Ako nijesmo mogli sa Vladom koja je navodno bila procrnogorska, teško da ćemo moći sa postojećim strukturama vlasti da dobijemo podršku za Vikipediju. Jer tu treba znate jedna dobra ekipa, jer Vi kada administrirate, a ja sam bio glavni administrator te test Vikipedije, moj zamjenik je bio Aleksandar Radoman. Vi možete da isključite na pet do sedam dana ili na mjesec dana nekoga ko vam kontaminira Vikipediju. Za to je potrebna ozbiljna ekipa, recimo ajtijevaca, jer nije lako primijetiti da Vam neko mijenja sadržaj na Vikipediji - rekao je Jovanović za TV E.
Jovanović je, kako kaže, pokušavao da obezbijedi podršku za crnogorsku Vikipediju i preko Ambasade Crne Gore u Njujorku. Dobio je obećanja da će se raditi na razvoju domaće verzije sa provjerenim činjenicama, ali je sve, tvrdi, ostalo samo na papiru.
- Za razliku od nas, opet ponavljam, druge zemlje, i Hrvatska i Srbija i BiH su to shvatili kao ozbiljnu stvar i formirali ekipe koje su bile plaćene od strane države. Imali su podršku, recimo, to znam, u Srbiji od svih fakulteta. Znači svi fakulteti su davali doprinos da ta Vikipedija bude što obuhvatnija, tako da, srpska Vikipedija, ja mislim da se bliži cifri od 200 hiljada jedinica, tako da je ona, što se tiče Vikipedija u regionu, dominantna - zaključio je Jovanović.
Test verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku postavljena je 2017. godine. I dalje se, prema zvaničnim podacima, vodi kao projekat u okviru Vikipedija inkubatora i ima nešto više od dvije hiljade članaka, što je i dalje nedovoljno da dobije status zvanične Vikipedije na crnogorskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Falsifikovanje crnogorske istorije pod okriljem srpskih bezbjednosnih struktura

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Miraš Dušević

500x500

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Nasilna aneksija je istorijska činjenica za koju sve više ljudi zna, za način kako je izvršena, stradanja crnogorskih porodica od srbijanske žandarmerije i način na koji je oteta crnogorska država. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla predsjednica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Smatra da je prijedlog brisanja riječi nasilna, u kontekstu aneksije iz 1918. godine, u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojom žele da maskiraju sve loše stvari koje se događaju i koja će izazvati još veće podjele.
- Njihova namjera je bila navodno manje podjela, a ovo je jedna riječ koja izaziva revolt, zbog toga što nasilna aneksija jeste bila i to je istorijska činjenica za koju je bitno da se zna. Sve više ljudi u Crnoj Gori ima pristup informacijama koja su sve stradanja crnogorskih porodica bila, šta je radila srbijanska žandarmerija, kako je nasilno oteta država i kako je nasilno stupila u tu državu 1918.godine, poslije Prvog svjetskog rata. Ovo što trenutno radi PES je pokazatelj da su produžena ruka Demokratskog fronta, tako da mogu s takvim dogovorom da trljaju ruke, ali ne može im služiti na čast - rekla je Pajović-Musić.
Podsjetila je na skorašnje zasjedanje bjelopoljskog parlamenta na kome se glasalo o oduzimanju književne nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću, na kom je, kaže, jedna odbornica Pokreta Evropa sad branila lik i djelo Radovana Karadžića.
I to što se ne može pronaći i oduzeti “odbjegli” spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću odavno je, dodaje ona, prestalo da bude komično i duboko je zabrinjavajuće.
- Zabrinjavajuće je mnogo toga što se dešava. Upravo ova hajka koja se dešava i propaganda, načini, sredstva i ciljevi su apsolutno slični Vučićevim metodama. Živimo u vremenu informacija u stilu Pinka i Informera, Zadruge, reality show-a gdje se ljudima zalazi u privatne živote, podilazi se najnižim ljudskim porivima, sve to služi kao jedna maska za sve ono što se dešava - istakla je Pajović-Musić.
Podsjetila je i na proteste koje su građanski aktivisti održali povodom hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, jer je taj njegov slučaj, kako kaže, bio lakmus papir kako će društvo da reaguje na nepravdu, progon i diktaturu.
- Ušli smo u diktaturu jer se krše osnovna ljudska prava, ljudi se zatvaraju po spisku, ko ne odgovara on ide, nema veze da li je to po zakonu i Ustavu. Tako da nema više smisla da pričamo niti da apelujemo na sudstvo i tužilaštvo, jer očigledno moramo da se borimo protiv toga - poručila je Pajović-Musić.
Smatra da cijelo crnogorsko društvo treba da se zapita kako reaguje na igru i taktiku koju BIA formira, a koju promovišu određni mediji poput, kako tvrdi, koncerna Vijesti i Javnog servisa Crne Gore.
Kaže i da cijelu hajku protiv medija i pojedinaca vodi novinarka koncerna Vijesti za koju je šest puta sud dokazao da je lažno iskonstrusala Birnovu mapu ekstremista, u koju je, podsjeća Pajović-Musić, stavila časne ljude, novinare i građanske aktivste, ugrožavajući njihov profesionalni i lični integritet.&nbsp;
- Ne treba da se nasjeda na tu igru i ponekad se zapitam da li smo mi glupi, ili nemamo hrabrosti, jer zašto nasjedati na njihove igre i pravdati se bilo kome za bilo šta. Smatram da ne smijemo da dozvolimo da kriminalizuju crnogorske građane i crnogorske suvereniste, jer je to njihov cilj da kriminalizuju kompletan suverenistički blok, kao i određene partije i strukture koje su učestvovale u stvaranju suverene Crne Gore. Apelujem i na suverenističke partije i na nevladine organizacije da se ne nasjeda na ovo, kao i na medije da ne šire takve priče, a oni koji su u službi BIA-e neka rade to što rade, ne služi im na čast i na profesionalnu etiku - naglasila je ona.
Doaje i da se ne smije dozvoliti progon crnogorskih medij, već se protiv toga treba boriti svim pravnim sredstvima.
- Vjerujem da u sudstvu Crne Gore postoje ljudi sa integritetom koji će raditi isključivo na poznavanju Ustava ove države, a ne po naredbama i po političkoj volji vladajuće klike. Došli smo u situaciju na koju upozoravali &nbsp;posle hapšenja Milivoja Katnić. Ko god bude njima smetao oni će nastaviti sa progonom, ali to treba da bude ono što će da pokrene sve ljude, da se prkosno pokaže da se slobodna riječ ne može ugušiti, nije mogla u gorim vremenima, a ne sad - zaključila je Pajović- Musić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Pajović-Musić: Htjeli su manje podjela, a upravo uklanjanje riječi “nasilna” izaziva revolt

Za samo tri dana krajem septembra u Srbiji uhapšeno je nekoliko pripadnika dvije organizovane grupe, koji su se u paravojnim kampovima u Srbiji obučavali za djelovanje na destabilizaciji situacije u Moldaviji, Francuskoj i Njemačkoj. Zvaničnici u ovim državama navode da postoje opravdane sumnje da iza svega stoje ruske službe bezbjednosti. Predrag Petrović, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, kaže da su ovakvi trening centri konstanta u Srbiji, te da je sada do hapšenja došlo jer su BIA i policija Srbije bile pritisnute informacijama i dokazima koje su im „servirane“ iz inostranstva, piše N1 Beograd. 
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije u nedjelju, 26. septembra, saopštilo je da su pripadnici MUP-a, u saradnji sa BIA i nadležnim tužilaštvima, uhapsili L.P. (37) i S.S. (47) osumnjičene da su organizovali borbeno-taktičke obuke za državljane Moldavije i Rumunije, koje su, kako se sumnja, za cilj imale obučavanje za efikasnije pružanje fizičkog otpora policijskim službenicima Moldavije u slučaju nereda tokom izbornog dana, 28. septembra, u toj zemlji.
Tri dana nakon ovog hapšenja, u srijedu, 29. septembra, uslijedilo je još jedno. Tada je BIA, u zajedničkoj akciji sa Policijskom upravom u Smederevu, uhapsila u Velikoj Plani grupu, koju je, kako se sumnja, na teritoriji Srbije organizovao i obučavao M.G, za vršenje krivičnih djela rasna i druga diskriminacija i špijunaža na teritoriji Njemačke i Francuske.
Predrag Petrović, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, za portal N1 kaže da su ovakvi trening centri i kampovi za paravojnu obuku konstanta u Srbiji.
- Činjenica je da su se i jedni i drugi obučavali u Srbiji, da je to sigurno trajalo neko vrijeme i da je takvih kampova bilo i ranije i ovdje, ali i u Republici Srpskoj. Imali smo slučaj gdje je strani državljanin vodio trening centar za slične obuke – novinari Radara su to utvrdili u Nišu, kada su otkrili da bivši pripadnik specijalnih jedinica i državljanin Uzebekistana stoji iz kampa koji je organizovala firma Evropska asocijacija telohranitelja i radnika u sektoru bezbjednosti (EBSSA) - objašnjava on.
Iako su se vijesti o paravojnim kampovima sporadično pojavljivale u domaćim medijima, o ljudima koji su se u Srbiji obučavali kako bi organizovano djelovali na teritorijama drugih zemlja podrivajući njihova uređenja, domaća javnost prvo je mogla čuti od inostranih zvaničnika.
Tako su prve detalje o opsežnoj operaciji usmjerenoj na razbijanje grupe, kojoj je cilj bilo djelovanje tokom moldavskih parlamentarnih izbora i neposredno poslije njih, objavili policija, tužilaštvo i obavještajne službe Moldavije. Osim da su članovi ove grupe „sistematski pohađali kurseve u vojnim kampovima u Srbiji“, zvaničnici u Moldaviji su istakli i da su „obuke koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe, poznatu pod akronimom GRU“. MUP Srbije, sa druge strane, u svom saopštenju o hapšenju nijednom riječju nije pomenuo Rusiju i njene obavještajne službe.
Ni u drugom slučaju, kada je BIA uhapsila grupu koja je bacala zelenu boju na muzej Holokausta, nekoliko sinagoga i jevrejski restoran, lijepila naljepnice sa “genocidnim” sadržajem, postavljala svinjske glave kod muslimanskih vjerskih objekata, sve na području Pariza, kao i ispred Brandenburške kapije u Berlinu, MUP nije pomenuo Rusiju, ali je u saopštenju naveo da se sumnja da je organizator grupe postupao po instrukcijama strane obavještajne službe.
Sumnje da i u ovom slučaju ulogu imaju ruski obavještajci, dva dana prije nego što je MUP Srbije obavijestio javnost o hapšenju, objavio je francuski Le Mond u vijesti naslovljenoj „Francuski istražitelji vjeruju da je Rusija umiješana u bacanje svinjskih glava na džamije“.
Istraga je pojačala sumnje o umiješanosti ruske vojne obavještajne agencije GRU. Tu hipotezu dodatno potvrđuju obavještajni podaci razmijenjeni kroz saradnju između Francuske i savezničkih zemalja“, između ostalog navodi list.
<h2>“Srbija sigurna kuća za ruske, ali i kineske agente“</h2>
Predrag Petrović za N1 objašnjava da su u posljednjih nekoliko godina veze Srbije i Rusije ojačane, te da posljednja dva otkrivena slučaja paravojnog organizovanja u Srbiji, ali i prethodno bjekstvo dva kineska špijuna iz kućnog pritvora, ukazuju da je Srbija postala sigurna kuća za ruske, ali i kineske agente.
- Zato je sa Rusijom formirana zajednička radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija. Zato imamo i da je srpska služba bezbjednosti progonila Ruse koji su protiv Putinovog režima s jedne strane, ali s druge strane imamo i da su srpske vlasti dale državljanstvo Srbije u vanrednoj proceduri za 200 državljana Ukrajine i Rusije koji su povezani sa ruskim bezbjednosnim aparatom. Takođe imamo i intenzivno širenje proruske propagande kroz pro-vladine medije, dakle to prorusko izvještavanje je mnogo emotivnije nego što to rade ruski mediji u Srbiji. Dakle imamo jedno jačanje, ja bih tako rekao, proruske antizapadne stege Srbije i kroz ove konkretne instrumente saradnje, ali i stvaranje antizapadne orijentacije kod građana Srbije - navodi Petrović.
To što je, uprkos sve jačoj saradnji Srbije i Rusije, kada su u pitanju službe bezbjednosti, ipak došlo do hapšenja, prema Petroviću, posljedica je pritiska, mada se, kako kaže, ne može isključiti da je do toga došlo i kao pokušaj sanacije štete koja je nastala.
- Dakle, radi se o tome da srpske službe bezbjednosti, prije svega BIA i policija, u ovakvim situacijama reaguju samo kada moraju, kada su pritisnute informacijama i dokazima koje neko drugi "servira". To je poprilično jasno za slučaj Moldavije, jer je i njoj i zapadnim državama bilo jako važno da se spiječi destabilizacija Moldavije uoči ili poslije izbora. I zato su one ovako i reagovale i jednostavno Bezbjednosno-informativna agencija i policija nijesu imale drugog izlaza osim da izvrše ta hapšenja. Što se tiče ovog drugog slučaja, on je sličan ovom prvom. Rojters je još 10. septembra objavio da su očevici videli automobile sa srpskim registarskim tablicama, kako iz njih izlaze neki ljudi i ostavljaju svinjske glave ispred džamije. Dakle, francuske vlasti su imale informacije da su ljudi iz Srbije umiješani u taj slučaj i vjerovatno su onda te informacije prosijedile srpskim snagama bezbjednosti koje su onda morale da reaguju. Međutim, činjenica da je reakcija došla neposredno nakon slučaja Moldavije, možemo da zaključimo da je možda to hapšenje došlo i kao pokušaj sanacije štete koja je nastala objelodanjivanjem ovog vojnog kampa za obuku parapolicije ili parabezbjednosnih snaga - navodi on.
Kada je u pitanju epilog ovih hapšenja, Petrović ističe da će on zavisiti od političke volje te da je najizvjesniji scenario da to neće proći onako kako bi trebalo da prođe u normalnim demokratskim državama.
- Naravno, dosta od toga zavisi kako će tužilaštvo da formuliše tu optužnicu, jer od toga kako bude formulisana optužnica u velikoj mjeri zavisi ishod cjelokupnog postupka. Ako loše karakterišu krivična djela za koje će da ih terete, onda čitav slučaj može da ili padne na sudu ili mogu da prođu sa blagim kaznama. S obzirom na to da znamo kako je kod nas pravosuđe pod jakom političkom kapom, ishod toga će zavisiti od političke volje. Nije isključeno dakle i da ti ljudi budu iskorišćeni kasnije i za neke usluge vladajućoj partiji, jer tako čitav sistem ovdje kod nas funkcioniše – da ljudi koji iza sebe imaju neka krivična djela, dosije, da su veoma korisni za obavljanje određenih poslova sadašnjem režimu. Opet zavisi i od ruske strane koliko će ona insistirati da to sve prođe bez nekog ozbiljnijeg ishoda u smislu krivično-pravnog procesuiranja - objašnjava sagovornik N1.
<h2>Kako će vlast da smiri Zapad?</h2>
Dodaje i da je sadašnjem režimu jako važna podrška za opstanak na vlasti i da će naspram toga donositi odluke šta je za njih profitabilno.
- Vjerovatno će pokušati da smire Zapad davanjem nekih novih koncesija i ustupaka, bilo obećavanjem municije za Ukrajinu ili šta god može da ponudi. Neki najizvjesniji scenario je da neće to proći onako kako treba da prođe u nekim normalnim demokratskim državama, dakle sa sudskim epilogom gdje bi ti ljudi koji su bili umiješani u paravojne obuke bili sudski kažnjeni, vjerovatno zbog insistiranja i pritiska Rusije, ali da opet s druge strane vlasti u Beogradu će ponuditi nešto zapadnim državama kako bi ih primirile - zaključuje Petrović.

Paramilitarni kampovi konstanta u Srbiji: BIA i policija morale da reaguju poslije informacija iz inostranstva

Ako se dokažu navodi bivšeg glavnog specijalnog tužioca Crne Gore Milivoja Katnića o povezanosti Bezbednosno informativne agencije (BIA) i kavačkog klana, Bezbednosno informativnu agenciju bi trebalo odmah raspustiti a njene čelne ljude procesuirati, naveo je predsjednik DS Srđan Milivojević.
Podsjetimo, bivši glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić je u Višem sudu u Podgorici kao svjedok odbrane na suđenju Zoranu Lazoviću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije i nekadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koji su optuženi za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i pranja novca. Katnić je na sudu govorio o tome kako je Bezbednosno-informativna agencija Srbije sarađivala sa kavačkim klanom, a da je do sukoba sa suparničkim škaljarskim došlo kada su "zaratili" Aleksandar Vučić i Nebojša Stefanović.
- Poslije jučerašnjeg svjedočenja Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca u Crnoj Gori pred Višim sudom u Podgorici, postavlja se pitanje ima li Srbija hrabrog i odlučnog tužioca da se suprotstavi naprednoj mafiji. Koji još dokaz je neophodan da ugleda svjetlost dana, da bismo ne samo mi u Srbiji, već svi u civilizovanom svijetu, shvatili da je mafija uzurpirala našu državu- kaže Milivojević. 
 
Kako je naveo, na suđenju je čitav region čuo "šokantno svjedočenje o umiješanosti državnog vrha u Srbiji u organizovani kriminal na prostoru Zapadnog Balkana".
- Ako se dokaže da su tačni Katnićevi navodi o povezanosti Bezbednosno informativne agencije i kriminalne grupe koja je poznata pod nazivom kavački klan, Bezbednosno informativnu agenciju bi trebalo odmah raspustiti a njene čelne ljude procesuirati- dodao je.
Prenio je šta su objavili mediji o ovom svjedočenju.
- Razlog za kulminaciju krvavih obračuna između kavačkog klana sa pripadnicima škaljarskog kriminalnog klana, u kojima su mnoga mafijaška ubistva izvršena i na teritoriji Srbije, prema svjedočenju Milivoja Katnić leži u sukobu Aleksandra Vučića i ministra policije Nebojše Stefanovića- kaže.
Katnić je dalje naveo da su u periodu tokom sukoba izmedu Vučića i Nebojše Stefanovića, korišćeni i ovi klanovi. Čuli smo i da su tokom ovog raskola unutar mafije, dvojica istaknutih članova Srpske napredne stranke iz redova podzemlja, Veljko Belivuk i Marko Miljković, poslati u Crnu Goru kako bi tamo bili likvidirani.
Plan je bio da se sve prikaže kao sukob škaljarskog i kavačkog klana iako je pokušaj ubistva Veljka Belivuka i Marka Miljkovića na aerodromu u Tivtu, po riječima Milivoja Katnića, bio u organizaciji određenih struktura BIA Srbije. Katnić je pored ovoga, još i napomenuo da su &nbsp;strukture iz BIA sarađivale sa kavačkim klanom u prometu opojnih droga i vršile njihovu zaštitu". 
 
Rekao je da je sada "valjda svima jasno zašto se Aleksandar Vučić plaši da raspiše izbore u društvu koje je uzurpirala mafija" i ocijenio da se u Srbiji ne vodi borba protiv jedne partije već protiv kriminalne strukture.
- Očigledno je da se u Srbiji mi ne borimo protiv političke stranke, već se borimo sa najopakijim organizovanim kriminalnim strukturama. Zato je važno da svi stanemo pod zastavu slobode kako bi pred vanredne parlamentarne izbore kreirali referendumsku atmosferu sa samo jednim izborom: Ili Srbija ili napredna mafija- zaključio je Milivojević.

Srđan Milivojević: Ako su tačni navodi tužioca Milivoja Katnića o povezanosti BIA-e sa kavačkim klanom, odmah je rasformirati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu rekao da mu je bivši funkcioner BIA-e saopštio da je "odlučeno da ga liše života", ali nije želio da otkrije ime zbog bezbjednosti tog čovjeka.
- Ako se javi da o tome govori, ja ga prihvatam kao svjedoka, ali njegovo ime ne mogu saopštiti zbog straha da ne bude on lišen života - kazao je Katnić.&nbsp;
Na kraju svoje odbrane Katnić je naveo da ukoliko se nešto desi njegovoj porodici zbog iznošenja podataka o vezama kriminalnih struktura - kavačkog i škaljarskog klana sa bezbjednosim službama Srbije i političkim vrhom u toj državi da će krivicu snositi vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.
On je objasnio da je te podatke morao iznijeti zbog navoda iz optužnice koju je protiv njega podnio specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp;On je istakao da im je ukazivao na zloupotrebe tužioca Šoškića.
Katnića je SDT označilo da je bio član navodne kriminalne grupe koju je, prema aktu Tužilaštva, formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović a čiji je član bio i tužilac Saša Čađenović. Optuženim aktom je predstavljeno da su radili u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić je danas završio iznošenje odbrane i odgovorio na 32 pitanja svog branioca, advokata Ljubomira Rakovića. Optuženi je htio i da odgovara na pitanja tužioca Zorana Vučinića, ali ne i na pitanja tužioca Šoškića. Stav tužilaca bio je da ne može da individualizuje na čija će pitanja odgovarati, jer je optužnicu podnijelo Specijalno državno tužilaštvo. Sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Veljko Radovanovića nije imalo pitanja za Katnića.
On je na početku ročišta nastavio da citira komunikacije između službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Danijela Jovanovića i Ljuba Milovića.
Iz tih poruka proizilazi da je Jovanović obavještavao Milovića o dešavanjima u Srbiji ali i tražio pomoć od njega u sačivanju spiska ko je u Beogradu u škaljarskom klanu, a ko u kavačkom klanu.
Jovanović je 20. novembra 2020. godine poslao poruku: " Milić je dobio rok od šest mjeseci da ometla MUP i ulicu, Senta postaje načelnik. Senta i Milić dvije usijane glave".
Katnić je objasnio da je Veselin Milić načelnik policije u Beogradu i on je 16. oktobra 2021. godine obavijestio tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićević o dolasku Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
U poruci od 4. decembra 2020. godine Jovanović obavještava Milovića: Po cijelom gradu traže Velju i ove njegove, podigli su cio MUP, helikoptere. Pun je grad policije, znaš koja ludnica, akcenat je na stadionu, 100 ljudi je tamo".
- Rukovodstvo MUP-a, BIA ali i Aleksandar Vučić znaju da su Miljković i Belivuk u svojim prostorijama na stadionu. Sve je to bila simulacija jer su u vrhu BIA-e ali i MUP- a Srbije bili obaviješteni da su probijene skaj komunikacije i da su zabilježeni svi zločini koja je ta grupa napravila - kazao je Katnić.
Da je to tačno, prema njegovom mišljenju, potvrđuje i podatak da niko nije uhapšen.
Belivuk i Miljković su bili u Beogradu do 17. januara 2021, kada im je, kako je naveo, organizovan dolazak u Crnu Goru.
Katnić je ponovio da su bezbjednosne službe Srbije znale što su Belivuk i njegova grupa radili, da su ubijali ljude i potpali u kiselinu.
Da su srpske službe simulirali akciju a, prema tvrdnjama Katnića, proizilazi iz poruke koju je Zvicer poslao Miloviću: " Brate ja imam UKP imam MUP ne pričam napamet. Direktno Vučić 40 minuta prije nego si mi javio poslao muriju na ta ista vrata da se zahvali što nijesu pravili mitinge i napadali na njega.“ -Dakle, simuliraju za Europol da ozbiljno rade protiv kriminalnih struktura, a Vučić preko pripadnika policije saopštava zahvalnost Veljku Belivuku, stvarajući kod njega uvjerenje o nenapadanju - kazao je Katnić.
On je istako da su Belivuk i Miljković postali teret za vlasti u Srbiji, pa su ih poslali u Crnu Goru da bi bili " ubijeni u sukobu kriminalnih struktura".
- Nakon ovih skrivenih, a značajno izmijenjenih i falsifikovanih komunikacija, jasno proizilazi da su u MUP i BIA Srbije imali ne samo saznanja, no i dovoljno dokaza da uhapse Veljka Belivuka i Marka Miljkovića i da im ne dozvole izlazak iz Srbije 17. 01. 2021. godine - rekao je Katnić.
On je predočio i komunikaciju između Miljkovića i Zvicera od 31. januara 2021. godine.
Belivuk i Miljković kad su iz Crne Gore stigli u Beograd bili su privedeni u policiju i nakon toga pušteni.
Miljković a, kako se to navodi u skaj poruci, obavještava Zvicera da je sve naredio " Gašić, Vulin i Vučić da nas provocira, da napravimo grešku, mogli su i onaj dan da nas zadrže. Mi im trebamo za izbore ali Elez ne. Samo da dođu da mole za izbore, kvarnjaci i izdajnici. Vjeruj mi pomogli smo mu uvijek, sad na kraju najviše. Ne možemo mi navijačima da zabranimo da pjevaju".
Katnić je ponovio da nikada ne bi iznosio ove podatke da mu tužilac nije stavio na teret da je zloupotrijebio položaj i da zamajavao javnost kada je iznosio podatak da je Belivuku i Miljkoviću zabranu ulaska u Crnu Goru skino menadžment Uprave policije.
On se na pitanja svog advokata detaljno izjasnio &nbsp;i naveo da ga je" tužilac Šoškić nakon hapšenja 14.aprila 2024. godine obmanuo jer mu nije predočio navode iz krivične prijave". On je ponovio da nikada od njega Zoran Lazović nije tražio da ne goni Duška Roganovića, niti bilo koju drugu osobu.
Rekao je i da su se dva puta vidjeli i to kada je Lazović imenovan za pomoćnika direktora Uprave policije i drugi put kada je dolazio u SDT da u svojstvu građanina da izjavu a po prijavi poslanika Marka Milačića. Dva puta je vidio i njegov sina Petra Lazovića.
- Jednom sam ga vidio u gradu kada mi je Lazović prišao da se upoznamo. Drugi put je došao kod mene u kancelariju i samo mi saopštio da ima informaciju da Zvicer planira da ubije šefa SPO -a Dragana Radonjića i odmah je otišao - kazao je Katnić.
Zoran Lazović nije imao pitanja, niti primjedbi na Katnićevu odbranu.
Takođe, ni Katnić nije imao primjedbi, ali ni pitanja za Zorana Lazovića.
Suđenje se nastavlja 9. oktobra.

Marija Žižić

Katnić: Ako se nešto desi mojoj porodici krivicu će snositi Marković i Novović

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je da su Milojko Spajić iz vremena kada su intenzivno sarađivali i Milojko Spajić danas dvije ličnosti koje on ne može da „dovede u jedinstvo“, ocjenjujući da je šef procesa , ali i same Vlade, van granica naše države, te da "srpski svet" i Bezbjednosna informativna agencija (BIA) Srbije najviše ometaju Crnu Goru.&nbsp;
Krivokapić je, gostujući u emisji „Načisto“ Televizije Vijesti, kazao da je posljednje kontakte sa Spajićem imao uoči formiranja Vlade 2023. godine.&nbsp;
- On mi je dijelovao u tom trenutku kao čovjek koji nije pragmatičan u dijelu multitaskinga. Vi znate da svi Crnogorci sa ovih prostora rade više poslova od jednog bez ikakvih problema. Milojko može da radi samo taj simplex pristup, što za Vladu nije dobro – ocijenio je bivši premijer.
Krivokapić kaže kako je Spajić bio jedan preduzimljiv i vrlo značajan ministar financija koji je učestvovao u njegovoj kampanji.&nbsp;
- Danas taj Milojko Spajić nema jasne stavove, dijeluje vrlo konfuzno i, na moje veliko zaprepašćenje, on ne daje zamah toj Vladi. &nbsp;Ova Vlada današnja je puna određenih kontroverziji. Pored ovoga što unutrašnji politički sistem u Crnoj Gori nije želio da se pojavi nova i jaka snaga centra, najznačjnije je nešto što je radio „srpski sveet“ i BIA, koji i danas dijeluju i vrše najveće ometanje – kazao je Krivokapić.&nbsp;
On je ocijenio da Spajić treba da pokaže Crnoj Gori da zaslužuje tu poziciju, da se ne igra sa građanima.
- A to što se igra sa političarima, ili zbog političara, to je vjerovatno u Crnoj Gori postalo manir ponašanja. U ovom trenutku Crnoj Gori nedostaje jasna strategija. Ne samo oko pristupa EU, nego strategija razvoja Crne Gore o kojoj niko ne priča – kazao je Krivokapić.
Govoreći o dešavanjima u Gornjem Zaostru kada su tokom podizanja spoenika zlikovcu Pavlu Đurišiću napadnuti i fotoreporteri Pobjede i Vijesti, Krivokapić je kazao da je to "moralo da se desi".
- Srpski svijet ne miruje, a BIA je imala mogućnost da to realizuje podsredstvom određenog broja ljudi i sveštenstva. Za sve je to trebala da zna ANB, koja ili nije znaala, ili nije reagovala, kao i Upprava policije - kazao je Krivokapić. &nbsp;

Duško Mihailović

Krivokapić: „Srpski svet“ i BIA i dalje djeluju u Crnoj Gori preko određenog broja ljudi i sveštenstva

Crna Gora u Evropsku uniju ne može ući sa političkom elitom koja upravlja Crnom Gore, ali ako građani Crne Gore žele Evropsku uniju, ako to istinski žele, oni treba da vlast smijene na izborima, to je put za ozdravljenje društva - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televizi E, politički analitičar Danilo Kalezić.
Premijer Milojko Spajić je juče na pres konferenciji sa bugarskim kolegom Željazkovim izjavio da su za njega seoske teme podizanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću i selidba tog spomenika u crkvu, a zatim u manastir Đurđevi Stupovi.
Kalezić smatra da je problem crnogorskog društva što doživljava premijera ozbiljnije nego što premijer sam sebe doživljava.
- To je jedna bujica besmislica kojom on pokušava da prikrije svoj politički karakter i ono što je njegova stvarna namjera. Mi treba konačno da napravimo tu vrstu diferencijacije između onoga ko vlada Crnom Gorom i na koji način vlada Crnom Gorom - rekao je Kalezić.
Mišljenja je da Crnom Gorom vladaju BIA i crkva Srbije, pa je kroz usta premijera i svih koji obnašaju važne funkcije, kako kaže, progovaraju te dvije institucije.
- Te institucije spadaju u mračni period 20.vijeka i najodgovornije su za raspad jugoslovenske federacije. Kad na taj način razumijemo političke procese u Crnoj Gori, onda nam je lakše i da shvatimo ono što Spajić radi, a premijer Spajić dezavuiše javnost, jer ta izjava o seoskim temama ima za cilj da dezavuiše crnogorsku javnost i da vi i ja sad razgovaramo o tome da li je to seoska, ili nije seoska tema i sad mi kao politička javnost, ili kao medij, treba da se objašnjavamo sa njim da to nije seoska tema nego da je to tema prvog reda. Zna on to i te kako dobro, ali je njegova uloga koja mu je data od tih institucija da na taj način zamaskira ono što su politički procesi u Crnoj Gori, da zbunjuje javnost i da jednom vrstom napalm bombe zatrpava javnost raznoraznim besmislicama - istakao je Kalezić.
Podsjeća da Crna Gora ne može završiti formalne, ali ni one teže, kako kaže, neformalne pregovore sa EU dok državom upravljaju BIA i crkva Srbije i u njihovo ime, kako tvrdi, bilo ko.
- Andrija Mandić je zapravo paradigma te vlasti, iza Mandića stoji cijela jedna infrastruktura političko, medijsko, obavještajna, koja mu daje moć. Mandić nije Martin Luther King pa da ima neku nevjerovatnu političku harizmu, političku sposobnost, niti liderski karakter, nego je on zapravo posljedica djelovanja ove dvije institucije. Nama je danas problem cjelokupna politička elita koja upravlja Crnom Gorom i bolje rečeno da mi u Evropsku uniju nećemo ući sa ovom političkom elitom. Ako građani Crne Gore žele Evropsku uniju, ako to istinski žele, oni treba da smijene ovu vlast, da je smjene na izborima, to je put za ozdravljenje ovoga društva – zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FbVt69s2Q36U%3Fsi%3DiM_ov8UEupkWp32M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Crna Gora ne može završiti formalne, ni neformalne pregovore sa EU dok državom upravljaju BIA i Crkva Srbije

Padom Vučećevog autokratskog režima, koji posljednjih mjeseci počiva na prebijanju srpske mladosti, njegova posluga u Crnoj Gori ulazi u sve veću nervozu - ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
Ispostave BIA na raznim puntovima pokušavaju, cijeni on, sakriti činjenicu da im je “beogradski car go”.
- Nažalost, veći dio državnih službi u našoj zemlji je u nekom “odnosu” prema tim strukturama. Zbog toga smo se ovog ljeta bavili povampirenjem četništva i brojali statue zločinaca, umjesto stranih turista - istakao je Stanić.
Prema njegovim riječima, nekima je cilj da se u Crnoj Gori stvori mržnja i sukobi, kako bi se skrenula pažnja sa sopstvenih problema.&nbsp;
- Na sreću - ta sramotna politika je pročitana od građana Crne Gore koji ne žele da budu monete u regionalnim potkusurivanjima, bilo koje države koja ima takve pretenzije - naveo je Stanić.
On je dodao da se zbog toga oštrica napada okrenula ka onima koji predstavljaju glas građana i korektivni faktor društvenih, a naročito političkih elita.
- Napadaju se novinari i predstavnici NVO sektora, samo zato što rade svoj posao. Ovakav atak na slobodnu misao nije zabilježen još od vremena Sloba Miloševića i njegove tadašnje crnogorske posluge. Ali kao što je i ta politika doživjela svoj politički kraj, doživjeće i ova mutirana poslije 20 godina. Samo što sada više nema skrivanja - dobro je da više nema neznavenih i da je svako pokazao svoje pravo lice. Tako da će pojedine strukture morati da dožive sudbinu svog šefa, finansijera i gazde i odu u ružnu političku prošlost - zaključio je Stanić.

Stanić: BIA ispostave u Crnoj Gori u strahu od pada Vučića

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Da li Savjet AMU može donositi odluke nakon što je predsjednik podnio ostavku — sada već bivši predsjednik Savjeta, Branko Bošković, nije znao da odgovori. 
 
- U ovom trenutku ne mogu vam dati tačan odgovor na to pitanje, jer među članovima Savjeta postoje različita mišljenja i dogovoreno je da se obratimo nadležnim organima za tumačenje pravnih normi. Kada dobijemo to tumačenje, znaćemo na koji način ćemo dalje postupati- rekao je on. 
 
Na pitanje kojim će se konkretno organima obratiti, Bošković nije znao da odgovori, uz pitanje novinaeima: „Mora li ovo pitanje?“
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZxlPz132FI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
Nezvanično, nadležni organ kojem će se obratiti je Administrativni odbor Skupštine. 
 
Bez odgovora je ostalo pitanje da li je u pravnim aktima AMU definisano kako Savjet funkcioniše nakon što njegov predsjednik podnese ostavku.&nbsp;
Bošković je, kako je objavio Portal ETV, danas podnio ostavku na mjesto predsjednika Savjeta AMU.&nbsp;

Tag: bia