Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Prve prijetnje stigle su urednici M portala Danici Nikolić na službeni mejl prije tri godine, septembra 2022. - U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem... istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji - kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa. Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo. - Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo - kaže Nikolić. Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti. Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022. Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji. Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji. Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić "zakazale". Takođe, Indeks bezbjednosti novinara - istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona - pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima. <h2>Suđenje počelo sedam godina nakon napada</h2> Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve - od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je - poput reakcija nadležnih. Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara. U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023. Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri "Pobjede" i "Vijesti" dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af" data-rendition-name="original" width="853" height="436" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi. Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine. Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu. - Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena... a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica - navodi ona. Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića 2004. Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni. Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu "Pobjede" Anu Raičković i njenu porodicu. - I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese -- kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je "sve to znak za alarm". Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara. <h2>Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja</h2> Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija. U izvještaju se konstatuje "brz i efikasan institucionalni odgovor" institucija u slučaju novih napada. Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva. A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja. Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost. - Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu - navodi se u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera. <h2>Podobni i nepodobni</h2> Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju. - Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija... Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama - ističe ona. Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju - portal i televizija E i portal Analitika. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija. <h2>Ni novinari zemalja regiona nisu bezbjedni</h2> Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori. Indeks bezbjednosti novinara - koji je predstavljen prošle sedmice - pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona. Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7" data-rendition-name="original" width="888" height="720" loading="lazy" alt="Bezbjednost novinara"> </figure>  Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji. U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d" data-rendition-name="original" width="836" height="585" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine - 46. U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje. Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba. Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću. Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).

Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseci

Crna Gora je treću godinu zaredom zabilježila pad u indeksu bezbjednosti novinara, dok broj incidenata nad novinarima ostaje zabrinjavajuće visok.
To su pokazala istraživanja Sindikata medija Crne Gore (SMCG) - Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara za 2024. godinu koja su danas predstavljena na pres konferenciji za medije.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković podsjetio je da se prvo istraživanje sprovodi već devet godina, dok se Indeks bezbjednosti novinara danas predstavlja po peti put. Broj slučajeva napada tokom prošle godine u odnosu na 2023. je povećan.&nbsp;
- Nefizičke prijetnje i uznemiravanje registrovane su u 11 slučajeva, pet više nego godinu ranije, dok je u četiri slučaja podnijeta krivična prijava zbog ugrožavanja bezbjednosti - naveo je on.
Registrovana su, kako je kazao, četiri slučaja u kojima su nosioci vlasti bili inicijatori.
- Prijetnje po život i fizičku bezbjednost brojane su s četiri slučaja. Tokom prošle godine zabilježena su i četiri fizička napada - u kontrastu s 2023. kada takvih napada nije bilo. Najozbiljniji napad bio je u novembru, kada je Ana Raičković napadnuta od Zorana Bećirovića i njegovog obezbjeđenja; reakcija nadležnih bila je efikasna i dovela do prvostepenog okončanja postupka - rekao je Kračković.
SMCG je ukupno registrovao 24 slučaja, dok je policija evidentirala 16. Za 2025. godinu, kako je navedeno, do sada je zabilježeno 19 napada različitih vrsta.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković je posebno istakla i slučajeve pokušaja pritisaka putem tužbi (SLAPP): prijava Jelene Perović protiv Jelene Jovanović, prijava supruge gradonačelnika Saše Mujovića protiv Vesne Radjković Nenadić, prijava protiv Brana Mandića koja je odbačena poslije pritiska javnosti i NVO, kao i tužba Andreja Vučića protiv Vijesti.
- Smatramo da i ove vrste pritisaka moraju biti evidentirane, jer doprinose ukupnoj slici nesigurnosti i otežavaju rad novinara - poručila je Camović Veličković.
Kračković je upozorio da pad u indeksu bezbjednosti novinara i rast broja incidenata pokazuju da donositelji odluka moraju preispitati kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori.
- Rast broja ovakvih incidenata, pad Crne Gore u indeksu bezbjednosti novinara ZB, govori o tome da donosici odluka moraju dobro da se zamisle kuda ide sloboda medija u Crnoj Gori i ovo je očigledno jedno nazadovanje, što znači da crnogorski novinari i mediji posljednjih godina rade u nesigurnijim uslovima u odnosu na ranije godine - rekao je Kračković.
<h2>NAJGORA OCJENA ZA BEZBJEDNOST</h2>
Naglasio je da su za istraživanje indikatora ocjene davali deset medijskih eksperata. Anketirani su medijski profesionalci - novinari, urednici, dopisnici i druga novinarska zanimanja; ukupno je učestvovalo 81 ispitanik, od kojih je 60 odsto žena, a 40 odsto muškaraca.
- 29,6 odsto ispitanika je u starosnoj grupi od 30 do 39 godina, skoro svaki peti je između 18 i 29 godina, 17,2 odsto je starosti od 50 do 59 godina, a svega 6,2 odsto ima preko 60 godina. Više od 63 odsto radi u medijima duže od deset godina, skoro 20 odsto između pet i deset godina - rekao je Kračković.
Prosječna ocjena Crne Gore na skali od jedan do sedam iznosi 3,15 za 2024. godinu, što je niže nego 2023. (3,33) i 2022. (3,35).
- To je treća godina zaredom da bilježimo pad. U regionu je Sjeverna Makedonija prva sa 3,85, Hrvatska 3,19, Crna Gora 3,15, Albanija 2,95, Srbija 2,70 i BiH 2,61 - naveo je Kračković.
Najgore je, kaže, ocijenjena stvarna bezbjednost novinara - 2,79.
- Dok su pravno i organizaciono okruženje ocijenjeni sa 3,73, prevencija sa 3,76, a proces sa 3,24 - istakao je Kračković.
Zaključna ocjena za segment prevencije je 3,63.
<h2>PLATE I DALJE ISPOD PROSJEKA</h2>
Tokom 2024. godine uslovi rada nijesu se bitnije mijenjali ali je došlo do povećanja zarada u dijelu medija. No, plate su i dalje ispod državnog prosjeka.
- 66,6 odsto zaposlenih primilo je zaradu ispod prosjeka. Na pitanje o promjeni socio-ekonomskog položaja u posljednje tri godine, 42 odsto ispitanika navelo je poboljšanje, dok je svaki četvrti osjetio promjenu na gore - rekla je potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković.
Camović Veličković je objasnila da su povećanja plata pripisana programima Evropa sad 1 i 2, te da su pojedinim ljudima zarade porasle i za 200 eura.
- I dalje su plate nezadovoljavajuće, iako je došlo do realnog povećanja, ali se ono nije osjetilo. Za 84 odsto ispitanika plata je fiksna, skoro 10 odsto prima kombinaciju fiksnog i varijabilnog dijela, dok 3,7 odsto prima platu zavisnu od učinka. Za svakog petog ispitanika redovna plata nije sigurna - precizirala je Camović Veličković.
<h2>PREKOVREMENI, ALI NEISPLAĆENI RAD</h2>
Prekovremeni rad je, kaže, rasprostranjen.
- 92 odsto ispitanika radi ponekad ili često prekovremeno, a u 60 odsto slučajeva taj rad nije plaćen - naglasila je Camović Veličković.
Rad nedjeljom u 42 odsto slučajeva nije, ističe ona, dodatno plaćen.&nbsp;
- Zbog organizacionih potreba, 44,4 odsto radi za dvije i više redakcije unutar jednog medija, a 11 odsto za više medijskih kuća. 6,2 odsto ispitanika navodi da nema regulisan status u redakciji jer je angažovano honorarno - navela je Camović Veličković.
<h2>CENZURA I PRITISCI</h2>
Postoji, ustvrdila je ona, značajan problem cenzure i pritisaka.
- 30,9 odsto anketiranih navodi da je bilo slučajeva cenzurisanja, a 37 odsto osjetilo je neku vrstu miješanja ili pritiska tokom rada. Glavni izvori uticaja su urednici, vlasnici medija, političari, cenzura i biznis sektor, a najmanji uticaj imaju vladini zvaničnici. Antisindikalna diskriminacija ostaje prisutna. Oglašavanje državnih institucija i preduzeća u medijima i dalje je netransparentno - dodala je Camović Veličković.
Kračković je istakao da su u julu prošle godine izmijenjena tri medijska zakona, uključujući Zakon o audiovizuelnim uslugama, što je poboljšalo situaciju u lokalnim emiterima. Prema njegovim riječima, gotovo svi lokalni mediji izmirili su dugovanja prema zaposlenima, a zbog novog zakona o medijima porastao je broj ombudsmana i nivo samoregulacije - ombudsman postoji u 18 medija.

SMCG: Crna Gora treću godinu zaredom bilježi pad u bezbjednosti novinara

Nijesam i neću odustati od krivičnog gonjenja napadača na mene i moju porodicu - poručila je novinarka i urednica u dnevnom listu Pobjeda Ana Raičković na Forumu koji je Sindikat medija (SMCG) organizovao uoči Dana novinara Crne Gore govoreći o brutalnom fizičkom napadu koji je pretrpjela od kontroverznog biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja. Raičković je istakla da još ne zna je li joj ugrožena bezbjednost, te da čeka i zakazivanje suđenja i uvid u optužni predlog. Žrtva Bećirovića je i novinarka Vijesti Dragana Šćepanović koju u kontinuitetu napada preko svog portala Aktuelno. - Država nema mehanizme da spriječi nekoga ko odluči da otvori portal kako bi nekome uništio život - kazala je Šćepanović koja je govorila i o specifičnim uslovima rada ljudi koji su dopisnici jer su odsječeni od redakcija i ostalih kolega. <h2>Pogoršana bezbjednost novinara</h2> Na današnjem forumu SMCG je ocijenjeno da nadležni u svojim rukama imaju sve propise da adekvatno kazne napade na medijske radnice i radnike, te da bi trebalo da ih iskoriste jer se samo tako može poslati poruka o nekažnjivosti. Predsjednik SMCG Radomir Kračković upozorio je da je u posljednjoj godini pogoršana bezbjednost medijskih radnika i radnica u Crnoj Gori, te da je u 2024. godini SMCG zabilježio 20 slučajeva napada na novinare i incidenata sa novinarima, što je rast u odnosu na godinu ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122140152_8553d84df5eae28cccb48bdc7723586e2c44df7728ccdef8750e4893817d0081" data-rendition-name="original" width="4314" height="2794" loading="lazy" alt="Kračković"> <figcaption>POJAČANI PRITISCI NA MEDIJE: Radomir Kračković(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - Zabilježen je i najbrutalniji napad u posljednjih šest godina - na novinarku Pobjede Anu Raičković. Tražimo da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni. Nadležni imaju propise u svojim rukama, a prvenstveno Krivični zakonik. Samo strožim kaznama može se poslati poruka da ovakvi i drugi napadi na novinare neće biti tolerisani - dodao je Kračković. Rekao je da su se i pritisci na rad medijskih radnika pojačali u posljednjoj godini, kao i da i dalje nema napretka u starim i najtežim slučajevima napada na novinare poput ubistva glavnog i odgovornog urednika lista Dan Duška Jovanovića. <h2>Novinarske plate i dalje ispod prosjeka</h2> Kračković je primijetio da se ekonomski status medijskih radnikia i radnica u posljednjih godinu djelimično poboljšao, zahvaljujući povećanju svih plata u Crnoj Gori, ali i da veliki broj kolega prima platu koja je ispod prosječne ili tek malo više od toga. Kazao je da loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da poslodavci i dalje odbijaju predloge Sindikata medija vezano za Granski kolektivni ugovor. - Ipak, nećemo odustati od toga da se pobošlja položaj i uslovi rada svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori - naveo je Kračković. Oko 30 medijskih radnika je na forumu ocijenilo da treba jačati solidarnost među kolegama i da ona često izostane, da glavni urednici moraju više da budu uključeni u proces pravljenja vijesti i da se više moraju zalagati i za novinare ali i boriti protiv sve agresivnijeg marketinga koji dolazi iz PR službi javne uprave. - Mi fortoreporteri smo danas po prvi put, na ovom događaju, javno prihvaćeni kao novinari. Problem je što se naš rad mjeri u zavisnosti od toga za koji medij trenutno radimo, a ne bi trebalo da je tako jer mi pripadamo čitaocima a ne redakcijama - kazao je fotoreporter Stevo Vasiljević. Na skupu je istaknut i problem, koji je gotovo svakodnevan, koji imaju ekipe koje prate rad Skupštine Crne Gore. &nbsp; <h2>Izložba crnogorskih fotoreportera</h2> SMCG je, uoči Dana novinara Crne Gore, organizovao i izložbu crnogorskih fotoreportera „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu”, koju će posjetioci moći da vide u KIC-u “Budo Tomović” do 1. februara. Izloženo je 30 fotografija Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića, Dobrila Malidžana, Filipa Filipovića, Jovana Radulovića, Lazara Ružića, Luke Zekovića, Rista Božovića, Sava Prelevića, Dragana Nikolića i Darka Vojinovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250122140152_196725df9e1e49c3565b374205e1d29897588f4724f35085c5fac493ac76cdd9" data-rendition-name="original" width="5128" height="3213" loading="lazy" alt="SMCG"> <figcaption>Sa izložbe(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković je na svečanom otvaranju izložbe podsjetila da je u Crnoj Gori oko 230 medija, dok je fotoreportera svega 15. Oni, kako je pojasnila, rade u tri dnevne novine i za nekoliko agencija, pretežno stranih a samo jedan portal među zaposlenima ima fotoreportera. Camović Veličković kaže da su crnogorski fotoreporteri redovno nagrađivani na međunarodnim konkursima kao i da decenijama svakodnevno bilježe istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250122140152_d7ac00a227931914421dec04290813484a6612a519c6bd39a4d78277d6c7090f" data-rendition-name="original" width="5656" height="3608" loading="lazy" alt="SMCG izložba"> <figcaption>Izložba crnogorskih fotoreportera(Photo: Sindikat medija/Boris Pejović)</figcaption> </figure>  - A ipak, najmanje se priča o njima i često su upravo oni višak poslodavcima. Sa pravom se osjećaju diskriminisano i ugroženo. Zato, oni koje poslodavci ne otpuste kao višak, i bježe iz profesije - rekla je. Ona je navela i da se masovno krše i zloupotrebljavaju autorska prava na štetu fotoreportera, što im dodatno umanjuje zaradu ali ih i degradira kao autore. Prema njenim riječima, to je takođe tema o kojoj se malo ili nimalo priča, a &nbsp;upravo su izložba i Forum uoči Dana novinara pokušaji u pravcu mijenjanja te prakse. - Pozivam vas da zastanete i obratite pažnju na ono što naši fotoreporteri imaju da vam kažu i što vrlo rječito govore svojim vanvremenskim fotografijama. Malo ih je ali su žilavi ne daju se - zaključila je Camović Veličković.

1250x600

Raičković: Još ne znam je li mi bezbjednost ugrožena, neću odustati od krivičnog gonjenja Bećirovića

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp predstavio je program koji omogućava dobijanje američke vize na duži period za bogate osobe koje mogu platiti najmanje milion dolara.
Tramp je putem objava na društvenim mrežama rekao da će viza omogućiti kupcima "direktan pristup putu ka državljanstvu za sve kvalifikovane i provjerene pojedince".
- Kako uzbudljivo! Naše sjajne američke kompanije konačno će zadržati svoj dragocjeni talenat- kazao je.
Takozvanu Trampovu zlatnu karticu, prvi put predstavljenu ranije ove godine, mogu kupiti oni koji dokažu da će Sjedinjenim Državama pružiti "značajne koristi".
Novi program obećava obećava dobijanje dozvole boravka u SAD-u u "rekordnom roku" i košta milion dolara kako bi se dokazalo da pojedinac značajno doprinosi SAD-u, prema zvaničnoj web stranici programa.
Poslovne kompanije koje sponzorišu vize za strane radnike moraju platiti 2 miliona dolara, ne uključujući dodatne naknade.
Navodi se da će druga verzija vize, koja takođe pruža vrlo povoljne poreske uslove, biti dostupna vrlo brzo za 5 miliona dolara.
Dodatne državne naknade mogu varirati u zavisnosti od aplikanta, saopštili su zvaničnici.
Kada je Tramp prvi put predstavio plan, opisao je vize slične postojećem programu poznatom kao "zelena karta", koja omogućava imigrantima s različitim prihodima da trajno žive i rade u SAD-u.
Nositelji ove vrste dozvole boravka mogu aplicirati za državljanstvo nakon pet godina.
Međutim, Tramp je rekao da je novi program namijenjen isključivo "vrhunskim profesionalcima".
- Želimo ljude koji su produktivni- izjavio je između ostalog.

Tramp predstavio 'zlatne vize' od milion dolara

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da o pitanju bilo kakvih potencijalnih teritorijalnih aranžmana u okviru mirovnih pregovora sa Rusijom mora odlučiti isključivo ukrajinski narod.
- Vjerujem da će narod Ukrajine odgovoriti na ovo pitanje – u formatu izbora ili u formatu referenduma – ali mora postojati stav naroda Ukrajine- rekao je Zelenski novinarima, prema novinskoj agenciji RBC-Ukrajina.
Primjedbe Zelenskog uslijedile su dok Kijev nastavlja razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o predlozima koji uključuju uspostavljanje „slobodne ekonomske“ ili „demilitarizirane“ zone u djelovima Donjecke regije, pod kojom bi se ukrajinske snage povukle, dok bi ruskim trupama bio zabranjen ulazak, prenosi Anadolija.
On je rekao da ta ideja ostavlja neriješena pitanja o kontroli, praćenju i kako spriječiti rusku infiltraciju „pod krinkom civila“.
- Taj model nije u interesu Ukrajine- rekao je Zelenski i dodao da se dijalog s partnerima nastavlja i da Kijev traži pravedna rješenja zasnovana na paritetu i bezbjednosnim garancijama.
On je dodao da mnogo toga zavisi i od učinka ukrajinskih snaga na terenu, navodeći da njihova sposobnost da drže pozicije i odvrate ruske napade oblikuje diplomatski proces.
Komentari Zelenskog dolaze usred rasprava o mirovnom planu koji podržava SAD i pritiska Vašingtona da Ukrajina održi predsjedničke izbore.
&nbsp;On je rekao da je Kijev spreman za glasanje kada se naprave pravne promjene i uspostavi sigurnost.
Zelenski je prošle sedmice kazao da teritorijalno pitanje ostaje najteže pitanje u pregovorima

Zelenski: O teritorijalnim pitanjima moraju odlučiti Ukrajinci na referendumu ili izborima

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: bezbjednost-novinara