Policija u Kotoru, Tivtu, Baru i Ulcinju je za tri dana uhapsila 15 vozača i izdala 371 prekršajni nalog zbog bezbjednosti na putevima.
Njihova akcija je trajala od 19. do 22. marta.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor kontrolisali su 102 vozača i izdali ukupno 76 prekršajnih naloga i podnijeli 12 prekršajnih prijava - kazali su u policiji.
M.M. (38) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,41 g/kg. Njega je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 420 eura. A.V. (29) iz Kotora je vozio pod dejstvom marihuane i kokaina, a sudija ga je kaznio zatvorom od 15 dana.
- Zbog nedozvoljenog preticanja na magistralnom putu Tivat–Kotor, u tunelu Vrmac, uhapšen je turski državljanin K.O.E. Njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 420 eura - istakli su u policiji.
U okviru akcija „Brzina“ i „Tahograf“, izdato je 58 prekršajnih naloga i podnijeto šest prekršajnih prijava.
- Takođe, službenici saobraćajne policije u Tivtu su, u okviru akcija „Neka zvoni - život je važniji“, zatim „Brzina“ i „Pojas“, kao i po osnovu drugih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, izdali 54 prekršajna naloga i podnijeli pet prekršajnih prijava - naglasili su u Upravi policije.
Barska policija je, dodaju, izvela lokalnu akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, te dvije nacionalne akcije – „Neka zvoni – život je važniji“ i „Brzina“, u okviru kojih su izdali 111 prekršajnih naloga, podnijeli 14 prekršajnih prijava i uhapsili šest vozača. Njih dvoje je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom droga, još dvoje zbog vožnje u alkoholisanom stanju, i dvoje zbog vožnje brzinom većom od 50 km/h od maksimalno dozvoljene brzine u naseljenom mjestu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, u okviru akcije „Psihoaktivne supstance“, uhapsili šest vozača, među kojima dva operativno interesantna lica - A.D. (26) i G.S. (36), kojima je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od po 30 dana - istakli su u policiji.
Dodaju da su izdata 72 prekršajna naloga i podnijeto osam prekršajnih prijava, od čega dvije prekršajne prijave protiv vozača koji su zatečeni da upravljaju vozilom za vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja vozilom.
- Prioritetne aktivnosti saobraćajne policije će i u narednom periodu biti usmjerene na otkrivanje i sankcionisanje ovih vrsta prekršaja, te stoga apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, i time doprinesu sopstvenoj, kao i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju - poručili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na primorju uhapšeno 15 vozača, izdat 371 prekršajni nalog

Broj poginulih na crnogorskim drumovima iz godine u godinu opet je zabrinjavajuće visok – lani je stradalo 75 ljudi, godinu ranije 78, a 2022. život su u saobraćajnim nesrećama izgubile 73 osobe.&nbsp; Čitavu deceniju, od 2011. do 2021, s izuzetkom 2013. kada je registrovano 74. poginulih u saobraćajnim udesima, među kojima i 18 putnika rumunskog autobusa koji je sletio s ceste u kanjonu Morače, broj stradalih bio je znatno samanjen. <h2>Neophodne mjere</h2> Tako je 2011. bilo 58 žrtava u saobraćajnim nesrećama, 2012. je stradalo 46 osoba na crnogorskim drumovima, kako smo napisali 2013. broj poginulih je bio 74, a 2014. je bilo 65 stradalih, 2015. život je izgubila 51. osoba, dok je 2016. poginulo njih 65. Naredne 2017. u saobraćajnim udesima stradale su 63 osobe, 2018. je poginulo 48, sljedeće 2019. život je na crnogorskim drumovima izgubilo 49 ljudi, a 2020. njih 48, dok je 2021. stradalo 55 osoba. Prije 2011. godine broj stradalih na putevima u Crnoj Gori bio je užasavajući – 2007. stradale su čak 122 osobe, 2008. broj poginulih je bio 112, a 2009. život je izgubilo 100 ljudi, dok je 2010. u saobraćajnim nesrećama poginulo 95 osoba. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije za sektor opšte nadležnosti, u čijim ingerencijama je bila i bezbjednost drumskog saobraćaja, Nikola Janjušević upozorava da je rast broja poginulih alarm da se hitno reaguje. - Podaci u protekle tri godine su vrlo zabrinjavajući i nezadovoljavajući. To je veliki broj stradalih za Crnu Goru. Prosjek starosti od oko 35 godina smrtno stardalih lica je dodatno zabrinjavajući podatak – ističe on u razgovoru za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250126070152_ea7088c14cad25e790391b5b0cd7e5d104b84f7d684537b97a8411cb916b3aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"> <figcaption>Nikola Janjušević(Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janjušević saopštio je prije dva dana da su „posebno ugrožena kategorija vozači mlade životne dobi, starosti do 35 godina, koji smrtno stradaju“. Sagovornik Portala ETV objašnjava da su osnovni parametri za utvrđivanje stanaja u bezbjednosti drumskog saobraćaja broj smrtno stradalih kao ključni, a zatim broj saobraćajnih nezgoda, kao i broj povrijeđenih.&nbsp; Kada je 2010. godine preuzeo funkciju pomoćnika direktora Uprave policije statistika poginulih u saobraćajnim nesrećama bila je, kako kaže, alarmatna i znali su da moraju preduzeti radikalne mjere – kako preventivne, tako i represivne. - Donešena je Nacionalna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja od 2010. do 2019. i u njoj je bila i preporuka Evrospke komisije da se pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica do 2019. na 10 na 100.000 stanovnika. Preduzeli smo u tom periodu niz veoma efikasnih mjera i aktivnosti i preventivnih i represivnih. Već sljedeće godine, 2011, Crna Gora je ostvarila preporuku EK, kada je na putevima broj stradalih bio 58 lica, a 2012. je registrovan najniži broj smrtno stradalih lica od kada se vodi statistika u Upravi policije - 46 – kaže Janjušević. I 2018, 2019. i 2020. broj stradalih u saobraćajnom nesrećama bio je ispod 50. Zašto je od 2021. statistika žrtava saobraćajnih udesa opet zastrašujuća, prema ocjeni Janjuševića, odgovornost ne može da se prebaci samo na Upravu policije. - Sistem saobraćaja je kompleksan i u njemu participra niz državnih organa - počev od Uprave policije, ministarstava saobraćaja, prosvjete, zdravlja, ali i drugih resora. Nekada je postojalo koordnaciono tijelo za praćenje stanja bezbjednosti saobraćaja i njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi su bili ministri zdavlja, prosvjete, saobraćaja, kao i direktor Uprave policije. Ovo tijelo je periodično analizirao stanje bezbjednosti saobraćaja, donosilo zaključke i predlagalo mjere kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i samim tim poboljšalo stanje u ovoj oblasti. Nije mi poznato da li sada postoji ovo tijelo – ističe Janjušević. <h2>Kamere na drumovima</h2> Kategoričan je da bezbjednost drumskog saobraćaja mora da bude jedan od ključnih prioriteta u radu Uprave policije.&nbsp; - Saobraćajnoj policiji treba omogućiti optimalne uslove za rad. Neophodno je i na nivou Uprave policije i na nivou države analizirati postojeće stanje, pripremiti plan i program mjera i aktivnosti koje treba preduzimati – objašnjava naš sagovornik. Smatra da bi bilo veoma važno implementirati sistem stacionarnih radarskih sistema. - Sva iskustva iz zemalja regiona, ali i Evropske unije pokazuju da je ugradnjom stacionarnih radarskih sistema značajno opao broj saobraćajnih nezgoda i samim tim i broj smrtno stradalih lica – kaže on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250126070152_63b4774c13875de6e81b3b10ef589007f2755ee33883da1d9300f8c44f798d04" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja"> <figcaption>Potrebna strategija za poboljašnje bezbjednosti saobraćaja(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Podsjeća da je 2019. napravljen plan da se na više od 70 lokacija u Crnoj Gori postave ti sistemi. - To su kamere koje snimaju saobraćaj, samim tim bilježe i prekršaje. Kada kamera registruje počinioca saobraćajnog prekršaja, na osnovu registarskog broja vozila vozaču kazna dolazi na kućnu adresu. Ako prekršaj počini strani državljanin on ne može izaći iz Crne Gore dok ne plati tu kaznu, jer bi ti sistemi bili uvezani sa graničnim prijelazima – objašnjava Janjušević. Realizacijom ovog projekta, kako kaže, bitno bi bila smanjena i potreba za fizičkom kontrolom brzine kretanja, samim tim i prisustvo policijskih službenika na terenu. - Osim kontrole saobraćaja i drugi sektori Uprave policije bi mogli imati korisne podatke od stacionarnih radarskih sistema, poput sektora koji sprovode aktivnosti za rasvjetljavanje nekih krivičnih djela – ističe Janjušević. Ljudski faktor je, kaže on, najčešći u saobraćajnim udesima sa najtežim posljedicama - neprilagođena brzina, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, upotreba mobilnih telefona tokom vožnje, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva i nepropisno preticanje. Povećanje broja stradalih na crnogorskim drumovima, kako kaže Janjušević, uzrokovano je i nedostatkom policijskog kadra. - Na najfrekventnijim magistralnim i regionalnim putevima nemamo dovoljno prisustvo saobraćajne policije što rezultira činjenjem najtežih saobraćajnih prekršaja. Policija mora naći mogućnosti iz unutrašnjih rezervi i prijemom novih službenika da popuni ta sistematizovana radna mejsta kako bi imali što veće prisustvo saobraćajne policije na terenu – ističe Janjušević. Ponavlja da, ipak, nije sve na policiji i njenim represivnim mjerama. - Mora se preduzeti niz preventivnih mjera za koje je veoma bitno da se uključe i mediji, i nevladine organizacije, ali i porodice. Da se utiče na svijest učesnika u saobraćaju – zaključuje Janjušević.

Kaćuša Krsmanović

Janjušević: Stacionarni radarski sistemi za bezbjedniji saobraćaj

Srbija je na vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije u Crnu Goru i naša spoljnotrgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Zbog toga nam je važno da se naše veze dalje razvijaju i učvršćuju, kazala je ministarka turizma Simonida Kordić na sastanku sa predsjednikom Skupštine Grada Beograda Nikolom Nikodijevićem.&nbsp;
U fokusu razgovora bili su razvoj turističkog prometa između Crne Gore i Srbije, potencijalne zajedničke aktivnosti na međunarodnim tržištima, kao i jačanje saradnje u oblasti investicija i ugostiteljstva.
Kordić je podsjetila da turisti iz Srbije ostvaruju najveće procentualno učešće u ukupnom broju noćenja u Crnoj Gori – čak 25 odsto.
- Svake godine imamo 450.000 posjetilaca iz Srbije i želimo da pokažemo interesovanje za ovo tržište i pozovemo goste da posjete Crnu Goru gdje su uvek dobrodošli - kazala je Kordić.
Nikodijević je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa crnogorskom delegacijom, naglasivši važnost međusobne saradnje u oblasti turizma.
- Turizam je izuzetno važna tema naših razgovora i izuzetno važna privredna grana kako za Crnu Goru tako i za Beograd, s obzirom na to da je Beograd posljednjih godina najbrže rastuća turistička destinacija u Jugoistočnoj Evropi. Razgovarali smo o produbljivanju saradnje i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, posebno onim sa Bliskog istoka i iz Azije, koji postaju sve atraktivniji - istakao je Nikodijević.
Razgovarano je i o planovima Beograda za otvaranje tržišta Azerbejdžana i Kazahstana, zahvaljujući novim direktnim avio-linijama iz Bakua i Astane. U tom kontekstu, izraženo je interesovanje za razmjenu iskustava sa Crnom Gorom i mogućnostima zajedničke promocije prema tim tržištima.
Obje strane su se saglasile da su ulaganja u infrastrukturu – drumski, avio i željeznički saobraćaj, ključna za dalji razvoj turističkih veza dvije zemlje.
Kordić je istakla i značaj razvoja održivog turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih dobara, kako bi turističko iskustvo bilo pozitivno i za turiste i za lokalno stanovništvo.
U okviru sastanka razmatrani su i modeli saradnje u oblasti manifestacionog turizma.
Posebno je naglašeno i članstvo Beograda u mreži gradova duž Puta svile, što otvara dodatne mogućnosti za saradnju sa crnogorskim destinacijama u okviru širih međunarodnih inicijativa.

Kordić sa Nikodijevićem: Srbija u vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije, razvijati naše veze

Četiri mjeseca nakon brutalnog napada u školskom dvorištu, dječak iz Osnovne škole „Vuko Jovović“ u Danilovgradu i dalje ne pohađa nastavu. Incident je, prema riječima njegove majke, ostavio duboke posljedice dok su odgovorni sankcionisani samo ukorom, bez ozbiljnijih mjera. Škola je odbila da dostavi snimak nadležnim organima, a institucije ćute. Porodica ostaje sama, bez odgovora.
Majka dječaka Maja Ivanović, koja se prvi put javno oglašava za medije, odlučna je da prekine tišinu sistema koji je zakazao.&nbsp;
Ivanović je za TV E kazala da sumnja da su nadležni pokušali da zataškaju ovaj slučaj, a kao najodgovorniju vidi direktoricu škole Mirjanu Keković.&nbsp;
Ona je rekla da je za jednu majku bolno i teško da se nešto ovako desi njenom djetetu, a da ostane bez odgovora škole, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja.&nbsp;
- Od momenta kada se desio slučaj sa našim djetetom i odlazaka kod ljekara, nijesam željela da se ijedno dijete kazni već da se pomogne djeci i školi kako se ne bi nešto slično, ili teže desilo i u strahu da moje dijete neki unutrašnji nemir ne izbaci na teži način. Od 19. do 26. februara četiri puta smo dolazili u školu, a i iz nje sam izlazila sa suzama do poda. Od tog dana do dana današnjeg niko moje dijete nije pozvao u školu. Ispitivala su se druga djeca i roditelji, donosile se odluke i zaključci na osnovu izjava te djece i tih roditelja. Na sjednicama nastavničkog i odjeljenskog vijeća koje su održane poslije mjesec i nedjelju dana, navodno zbog čekanja papira Socijalnog, govorile su razredne starješine, plasirale su se neistine o meni i mom djetetu, sve uz prisustvo direktorice - kazala je Ivanović.
Tvrdi da su oni kao roditelji prvi put pozvani na razgovor 24. aprila. Od prvog momenta dolaska u školu, navodi ona, osjetila je da se pokušajva zataškati slučaj.
- Iz Ministarstva su me pitali da li postoje škole u blizini u koju mogu prebaciti dijete. Takođe, rekli su da su dobili mejl navodno potpisano mojim djevojačkim prezimenom u kome se traži novčana pomoć. Rekla sam da mi ne treba takva pomoć i da se prijavi policiji slučaj kako bi se utvrdilo ko je poslao mejl - kazala je Ivanović.
Kako ističe, ne krivi nastavnike, ali tražiće odgovornost direktorice škole Mirjane Keković.
- Najbolje će me razumjeti roditelji koji imaju troje djece koju treba podizati, hraniti, učiti sa njima, voziti, a da pritom se niko nije se sjetio da mom djetetu pošalje materijal za rad, ili bilo kakvu drugu podršku iz škole. Borba i dalje traje idemo kod ljekara, ali nažalost danas se sve pretvorilo u politiku. Više čuvamo ono na šta sjedimo, nego ono što nosimo. Za ovo što prolazimo, i što smo prošli presuda bi bila doživotna robija. Zato ćemo tražiti odgovornost, a odgovoran je onaj ko rukovodi školom. Tražićemo odgovornost za svaku dijagnozu - zaključila je Ivanović.
TVE je pokušala i ranije da dobije odgovore na pitanja o očiglednom porastu nasilja u danilovgradskoj školi. Međutim, saradnja sa našom medijskom kućom, a u interesu tačnog i preciznog informisanja građana, je izostala.

Majka brutalno pretučenog dječaka: Četiri mjeseca tišine nadležnih, za ovo što prolazimo presuda bi bila doživotna

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uoči 21. maja – Dana nezavisnosti, po prvi prvi od obnove nezavisnosti uručio je najveća državna odlikovanja ljudima koji su svojim radom i djelima zadužili Crnu Goru.&nbsp; Na svečanosti u Rezidenciji na Cetinju odlikovani su: Zoran Rašović, Tatjana Motrenko-Simić, Vanja Ćalović-Marković, Snežana Dragićević, Goran Radević, Dejan Savićević, Mirsad Serhatlić i Božidar Ivanović i posthumno Duško Jovanović. Milatović je tom prilikom istakao je da odlikovanja u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju, koja seže još od Njegoša koji je 1841. ustanovio prva odlikovanja. - Kroz proteklih skoro dvije stotine godina, uspona i padova, ljudi su bili naše najveće bogatstvo i neiscrpan resurs. Brojni pojedinci, slijedeći put svojih predaka, poseban doprinos razvoju naše države dali su i u novijoj istoriji Crne Gore, čiju obnovu nezavisnosti sjutra proslavljamo - kazao je Milatović.&nbsp; Poručio je da je današnja svečanost samo početak našeg adekvatnijeg odnosa prema zaslužnim pojedincima koji su dali, i koji daju sebe u izgradnji bolje, pravednije i prosperitetnije Crne Gore, ostavljajući obavezu budućim generacijama da nastave daljim putem razvoja i demokratizacije &nbsp;države. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Na svečanosti, posthumno je odlikovan Duško Jovanović – novinar dnevnog lista “Dan”, čiji je bio osnivač, glavni i odgovorni urednik, a koji je 27. maja 2004. godine ubijen ispred redakcije tog lista.&nbsp; - Predsjednik Milatović je naveo da je Jovanović bio jedan od najznačajnijih simbola novinarske profesije i slobodne riječi u državi, koji je borbu za bolju i pravedniju Crnu Goru platio životom. Posthumnim odlikovanjem u ime Crne Gore, iskazuje se poštovanje prema njegovoj hrabrosti da u teškim vremenima bude vjesnik slobodne riječi, ali i šalje snažna poruka da nikada nećemo zaboraviti one koji su dali najveću žrtvu u borbi za istinu i pravdu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Na svečanosti su uručena odlikovanja i ostalim laureatima, uz obrazloženja:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_1880860c5e52351ed0d275cbc0c7ba4104e10182e8dc8ab7315fedc07593a16a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052012058_1880860c5e52351ed0d275cbc0c7ba4104e10182e8dc8ab7315fedc07593a16a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Zoranu Rašoviću - redovnom profesoru Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u penziji i potpredsjedniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Tokom svoje 43 godine duge akademske karijere akademik Rašović ostvario je izuzetno značajna dostignuća u naučno-istraživačkoj djelatnosti, kao i za doprinos u širenju naučnih saznanja, stvaranju prava, ostvarivanju ljudskih prava zaštiti i vladavini prava. Akademik Rašović za period od 1980-2025. godine autor je 166 bibliografskih jedinica od čega je oko 40 knjiga, četiri univerzitetska udžbenika, nekoliko monografija, studija, komentara i dr. Učestvovao je u pisanju brojnih zakona u Crnoj Gori i bio urednik više zbornika i glasnika CANU-a i drugih izdanja. Dao je nemjerljiv doprinos za prenošenje opštih, naučnih i profesionalnih znanja i vještina putem nastave i istraživanja, kao i za razvoj istraživački orjentisanog visokog obrazovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_ee6e51893b9490dd1cb1828e54b64fd7150f1736b330115e3ee996e84615a63a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_ee6e51893b9490dd1cb1828e54b64fd7150f1736b330115e3ee996e84615a63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Dr Tatjani Motrenko-Simić - crnogorskoj i svjetskoj ginekološkinji i subspecijalisti za reproduktivnu medicinu, zaslužnoj za osnivanje prvog državnog centra za asistiranu reprodukciju u Crnoj Gori, u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju 2013. godine. Tokom svoje karijere, pomogla je u rođenju više od hiljadu beba putem procedura vantjelesne oplodnje. Njen rad značajno je uticao na razvoj reproduktivne medicine u našoj zamlji ali i regionu, podstičući inovacije i bolju dostupnost asistiranih reproduktivnih tehnologija u zdravstvenom sistemu Crne Gore.&nbsp; Vanji Ćalović Marković – građanskoj aktivistkinji koja je u toku prethodnih godina, dosljedno i odgovorno ukazivala na koruptivne procese i zloupotrebu javnih resursa. U sklopu svoje funkcije izvršne direktorice MANS-a, te kroz svoje javne nastupe i aktivizam, Ćalović Marković već više od 20 godina vodi borbu za pravdu u našoj zemlji. Ukazivala je na brojne afere i anomalije u društvu, sumnjive privatizacije, a njen je rad prepoznat je i od globalno kredibilnih instanci.&nbsp; Snežani Dragićević – jedinom briologu u našoj državi, koja je nedavno prijatno iznenadila cjelokupnu crnogorsku, ali i svjetsku javnost, otkrivši novu vrstu biljke u Štitarima, kod Cetinja. U 21. vijeku i vremenu kada vlada opšti utisak da su poprilično iscrpljene mogućnosti pronalaženja novih biljnih vrsta, njen naučni podvig uveliko prevazilazi naše granice, pa međunarodnu naučnu i laičku javnost na divan način upućuje na raskošnost i raznolikost crnogorskog biodiverziteta. Postavila je temelje za budućnost botaničke discipline koja proučava mahovine, a njen višedecenijski istraživački rad i naučna karijera obuhvataju ekspertizu iz oblasti briologije, botanike, ekologije, zaštite životne sredine.&nbsp; Goranu Radeviću – uspješnom crnogorskom privredniku, vlasniku vinarije „Radević Estate Winery“, koja je postala renomiran brend i zavrijedila brojne nagrade na evropskim i svjetskim vinskim takmičenjima. Danas, vina Vinarije Radević se izvoze u SAD, Nemačku, Švedsku, Norvešku, Švajcarsku, Kinu i Japan. Na taj način, uz izuzetano pregalaštvo i posvećen rad, preduzetničke sposobnosti, doprinos crnogorskom vinarstvu, privredi i ekonomiji, Goran Radević dao je i značajan doprinos pozicioniranju Crne Gore na svjetskoj vinskoj mapi.&nbsp; Dejanu Savićeviću – proslavljenom sportisti, dugogodišnjem predsjedniku Fudblaskog saveza Crne Gore i simbolu crnogorskog i jugoslovenskog fudbala, za doprinos prepoznatljivosti crnogorskog sporta. Ljubitelji fudbala u našoj zemlji ga pamte iz vremena kada je nosio dres podgoričke Budućnosti, dok je vrhove fudbalske slave dotakao u dresovima Crvene Zvezde i Milana sa kojima je 1991. i 1994. godine bio klupski šampion Evrope. Nakon obnove nezavisnosti, izabran je za prvog predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore pod čijim je rukovodstvom 2007. godine Savez primljen u članstvo FIFA i UEFA, dok je 2017. godine postao član Savjeta FIFA, najvišeg izvršnog organa svetske fudbalske organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_022575af38039da178f3d731cf2b48a146d491012798d1ff59ce3e578b02c456.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025052012058_022575af38039da178f3d731cf2b48a146d491012798d1ff59ce3e578b02c456" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Sa uručenja odlikovanja</figcaption> </figure>  Mirsadu Serhatliću – frontmenu grupe podgoričke grupe “Makadam”, koja traje već više od 45. godina na crnogorskoj i nekadašnjoj jugoslovenskoj medijskoj sceni. Mirsad Serhatlić svojim radom decenijama doprinosi razvoju muzičke scene, a kao kompozitor, njegov umjetnički opus utkan je i prepoznat kroz brojne kompozicije mnogih crnogorskih i regionalnih estradnih umjetnika, na taj način doprinoseći kvalitetu muzičke kulture koja je važna za zdrav razvoj svakog društva.&nbsp; Božidaru Ivanoviću – velemajstoru, čovjeku koji je postao sinonim i promoter šaha u Crnoj Gori. Kao prvi crnogorski velemajstor, za kojeg je zvanično proglašen 1978. godine - višedecenijskim angažmanom, takmičarski i trenerski postavio je našu zemlju na svjetsku šahovsku mapu, a kroz šahovski klub Budućnost, trenerskim umijećem, iznjedrio je brojne mlade generacije šahista kojim se danas ponosi Crne Gora.

Milatović odlikovao Savićevića, Rašovića, Motrenko Simić, Ćalović Marković, Dragićević, Radevića, Serhatlića, Ivanovića i posthumno Duška Jovanovića

Službenik Odsjeka za javni red i mir Sektora policije opšte nadležnosti Dragiša Mugoša suspendovan je do okončanja krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju – saznaje Portal ETV.&nbsp;
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica Goranom Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra 2021. prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Mugoša je suspendovan rješenjem ministar unutrašnjih poslova Danila Šaranovića na prijedlog neposrednog starješine, vd pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti Dragana Gorovića i uz mišljenje vd direktora Uprave polcije Lazara Šćepanovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.

Suspendovan Dragiša Mugoša koji je rukovodio akcijom razbijanja protesta na Cetinju 5. septembra 2021.

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;