Hrvatska, kao država članica Evropske unije, u kontinuitetu pruža stručnu i tehničku pomoć crnogorskim institucijama, naročito u oblasti bezbjednosti i vladavine prava - poručio je ambasador te države Veselko Grubišić na sastanku sa direktorom Lazarom Šćepanovićem.
On je, kako je saopšteno iz Uprave piolicije, izrazio snažnu podršku toj instituciji i Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Šćepanović i Grubišić su razgovarali o dosadašnjoj i budućoj saradnji dvije prijateljske zemlje, sa posebnim fokusom na zajedničke aktivnosti u oblasti bezbjednosti i evropskih integracija.
- Direktor Uprave policije upoznao je ambasadora da će Uprava policije preduzeti sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju nesmetanog i bezbjednog odvijanja predstojeće fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, kako bi se osiguralo da ovaj sportski događaj protekne u prijateljskoj atmosferi - naveli su u Upravi policije.
Tokom razgovora, sagovornici su ocijenili da saradnja između policijskih službi Crne Gore i Republike Hrvatske bilježi kontinuirani napredak, naročito u segmentima razmjene informacija, sprovođenja zajedničkih akcija i preduzimanja operativnih aktivnosti.
- Posebno je pozdravljena uspješna realizacija Protokola o saradnji tokom turističke sezone, u okviru koje su policijski službenici Republike Hrvatske boravili u odjeljenjima bezbjednosti Budva i Herceg Novi, u periodu od 1. jula do 1. septembra ove godine. Ova praksa razmjene službenika pokazala se kao izuzetno korisna i doprinjela je unapređenju bezbjednosnog ambijenta na crnogorskom primorju - naglasili su u UP.
Službenici Uprave policije ostvaruju, cijene oni, posebno značajnu i snažnu saradnju sa organima za sprovođenje zakona Hrvatske, u oblastima suzbijanja i borbe protiv organizovanog kriminala.
- Takođe je istaknuta uspješna saradnja u oblastima borbe protiv krijumčarenja droga, prekograničnog kriminala, pranja novca, krijumčarenja migranata, kao i razmjene informacija u cilju sprječavanja teških krivičnih djela - dodali su u Upravi policije.
Zaključeno je da obje strane ostaju posvećene jačanju međusobne saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa, kao i zajedničkom radu na očuvanju regionalne bezbjednosti i napretku Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović i Grubišić: Podrška Hrvatske Upravi policije i Crnoj Gori na putu ka EU

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skupštine i poslanika Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na Štedimu u Rožajama.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenice da je godišnja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih šest mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića šta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

Spajić sjutra pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosti, migracijama...

Crna Gora mora pratiti svjetske tokove i jačati kontrolu nad posjedovanjem oružja, poručio je ekspert za bezbjednost Ivan Pekić, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Crna Gora mora pratiti svjetske tokove, a nadležni organi moraju kontrolisati građane i pravovremeno reagovati da ne dođe do bilo kakvih incidentnih situacija - rekao je Pekić.
Nedjelja razoružanja obilježava se svake godine u organizaciji Ujedinjenih nacija od 24. do 30. oktobra, s ciljem da se skrene pažnja javnosti na važnost smanjenja količine oružja i jačanja globalnog mira i bezbjednosti. Fokus je, između ostalog, i na smanjenju proizvodnje i širenja oružja – naročito biološkog, hemijskog, nuklearnog, ali i konvencionalnog, poput vatrenog oružja i nagaznih mina.
Govoreći o migracionim tokovima, Pekić je upozorio da oni nose i bezbjednosne rizike.
- Može se desiti da u Crnu Goru dođe neki zalutali terorista sa nekog ratišta. U tom kontekstu organi bezbjednosti moraju imati jači fokus nad migracionom politikom - istakao je on.
<h2>Dobrovoljno razoružavanje - korak naprijed</h2>
Pekić je pohvalio akciju dobrovoljnog razoružavanja građana, ocijenivši je kao „dobru i korisnu inicijativu“ koja mora biti nastavljena i nakon završetka godine.
- Uzmite u obzir činjenicu da imamo blizu 4.000 komada oružja i ne znam koliko stotina komada municije, tako da definitivno smatram da je crnogorsko društvo zrelije. Ali imamo i mi određenih nedostataka, moramo zajedno da sazrijevamo, moramo da prihvatimo te određene evropske poglede - rekao je Pekić.
Dodao je da će Crna Gora, ulaskom u Evropsku uniju 2027/28. godine, morati da prihvati određeni broj migranata, što podrazumijeva i nove bezbjednosne izazove.
- Primanjem određenog broja migranata imate određene bezbjednosne rizike, koje definitivno mora kontrolisati Uprava policije kao operativni organ i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i ANB koja brine o našoj nacionalnoj bezbjednosti - istakao je on.
<h2>Naslijeđeni problem</h2>
Pekić vjeruje da gotovo svaka crnogorska kuća posjeduje neko naslijeđeno oružje.
- Skoro da nema kuće u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog vatrenog oružja, od djeda, oca, ili još daljeg rođaka - kazao je on.
On je naglasio da su građani prepoznali značaj akcije dobrovoljnog predavanja oružja.
- Crnogorci su na vrijeme sagledali da u ovakvoj jednoj akciji možete vratiti nelegalno oružje i na taj način se osloboditi njega, tako da je to jedna zaista dobra akcija. Ipak, mislim da je sve na nadležnim organima i da oni trebaju da pravovremeno prate sve ove situacije i reaguju - zaključio je Pekić.

Pekić: Skoro da ne postoji kuća u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog oružja

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da se ne osjeća bezbjedno u Crnoj Gori nakon što joj je na jednom nalogu na mreži X objavljen njen privatan broj telefona.
- Pošto se najpoznatiji milogorski šeširić, Aleksandra Vuković Kuč, u poslednje vreme mnogo interesuje za četnike, evo prilike da je pozovete i pitate da li joj se prethodnih dana negde ukazao Pavle Đurišić, kojeg se toliko pribojava - navodi se u objavi profil pod imenom "Matori".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fopasno-djelovanje-i-nasilje-privatni-broj-aleksandre-vukovic-kuc-objavljen-na-drustvenoj-mrezi-x&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković-Kuč je na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu konstatovala da je njoj i poslaniku DPS-a Jevtu Erakoviću, ugrožena bezbjednost.
- Sinoć je objavljen moj broj telefona na jednom X nalogu i ponuđen je u državi regiona da se njime služe kako im padne na pamet, i da ih zbog mojih ideoloških stavova eventualno ne linčuju na ovaj ili onaj način. Ja se ne osjećam sigurno u ovoj državi i društvu. Crna Gora je danas veliki tunel koji prokišnjava. Kroz taj tunel može da prođe bilo ko, da fizički nasrne kao u slučaju moga kolege Jevta Erakovića, da ga eventualno pokuša ubiti ili da eventualno prijetnjama ugrozi moju i bezbjednost porodice. Još jedan političar koji je član ovog Odbora je izložen davastaciji. Istovremeno kad je objavljen moj broj telefona, na istom nalogu je objavljen i njegov. Gospodo, iživljavajte se, imate priliku jer, čoče, Aleksandra Vuković-Kuč se usudila da ukaže na još jednu strašnu situaciju koju je ova vlast stvorila, a to je propast ideološko-vrijednosne ljestvice Crne Gore. Usudila sam se da kažem da nije u redu da se u jednom hramu, koji je naša kulturna baština, nađe spomenik Pavlu Đurišiću - kazala je Vuković-Kuč.
<h2>Bojović smatra bespotrebnim da se na Odboru bave ličnom ugroženoću poslanice</h2>
Prekinuo ju je predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović uz konstataciju da je "otišla predaleko" i podsjetio je na temu dnevnog reda.
- Došli smo na kraju do Vašeg privatnog telefona, Tviter naloga i Vaše ugroženosti i Pavla Đurišića, a govorimo o aferi Telekom. Molim Vas da privodite kraju, pa ćemo imati i komentare - kazao je Bojović i uputio je da "za taj problem organizuje press konferenciju ili pošalje saopštenje za javnost", smatrajući besportrebnim da se na Odboru bave njenom ličnom ugroženošću.
Vuković-Kuč se ironično zahvalila Bojoviću na razumijevanju, kolegijalnosti i podršci.
- Hvala Vam na mogućnosti da mi date platformu da objavim da mi je bezbjednost ugrožena u ovoj državi. Baš Vam hvala na toj podršci. Znala sam da ću je dobiti od Vas - poručila je Vuković-Kuč.

Tamara Klikovac

Vuković-Kuč: Ne osjećam se sigurno u ovoj državi, kroz taj tunel može da prođe i da fizički nasrne bilo ko

Borba protiv organizovanog kriminala nije problem bilo kog pojedinca već cijelog društva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Janović je rekao da je pozivanje na prošlost igra sa zdravim razumom naših građana.
Umjesto, kako je istakao, daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost.
- Država mora da obezbijedi osjećaj sigurnosti građanima u Crnoj Gori - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikolajanovic%2Fstatus%2F1971127205205082609%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Umjesto daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost

Odlučili smo da u skupštinsku proceduru predamo interpelaciju &nbsp;za preispitivanje rada Vlade u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala, a odnosi se dominantno na rad koordinatora svih službi bezbjednosti i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića - najavio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
On je, na konferenciji za medije, kazao da ova interpelacija ima za cilj da otvori sve ove teme, da se u Skupštini Crne Gore čuju argumenti i predstavnika vlasti i predstavnika opozicije. Živković dodaje da će interpelaciju ponuditi svim partijama na potpisivanje, jer očekuju od njih da razumiju da je funkcija parlamenta kontrolna, a od predstavnika opozicije očekuju da će ovaj zahtjev potpisati.
- Jasno je da Crna Gora danas nema svoj bezbjednosni sistem koji je pod potpunom kontrolom partija na vlasti i da je interes njihov da od toga stvore bezbjednosni partijski aparat države Crne Gore- ocijenio je Živković.
<h2>Za smjene potrebna veća podrška</h2>
Na pitanje može li to rezultirati nekim smjenama, Živković je rekao da je za to potrebna podrška većeg broja poslanika.
- Mi u Skupštini imamo 17 poslanika, to nije dovoljno za smjenu bilo kog ministra. Da bi se desila neka smjena mora da podrži veći broj poslanika, dominantno predstavnika vlasti. To da li vide stanje u sektoru bezbjednosti - vidjećemo njihov odnos, ukoliko ova interpelacija bude podržana, kada budemo raspravljali - naveo je Živković.
Važno je, kako je podvukao, da se čuje sve što se dešavalo u sektoru bezbjednosti - više nego da li će doći do smjene.
- &nbsp;Znamo da je ova vlast okupljena oko fotelja, to je jasno svima. Trguje se foteljama na štetu interesa države Crne Gore. Nikakve rekonstrukcije i prespajanja nas ne interesuju, jer ćemo mi ovu vlast smijeniti na izborima, a uvjereni smo da će to biti na narednim parlamentarnim izborima - poručio je Živković.
Na pitanje da li je ova inicijativa jedan od koraka koji su nedavno najavili kada su u DPS-u naveli da "neće sjedjeti skrštenih ruku" lider ove partije kazao je da nisu samo na ovaj potez mislili.
- Imamo trend da se od predstavnika vlasti kontinuirano radi na promjeni karaktera našeg društva - zatiranje antifašističkog nasljeđa, poništavanje građanskih tekovina i evropske budućnosti države Crne Gore. Taj odgovor ne može biti samo institucionalan i on podrazumijeva i vaninstitucionalno djelovanje i mi smo u završnim pripremama za organizaciju skupova u organizaciji DPS-a, a gdje će se održavati bićete upoznati narednih dana - najavio je Živković.
<h2>ANB imala informaciju o postavljanju spomenika Pavlu Đurišiću, policija u tome učestvovala</h2>
Ne mora, kako je rekao, podsjećati kakav je bio odgovor bezbjednosnih službi na postavljanje spomenku ratnom zločnincu i četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
- Odgovorno tvrdim da je Agencija za nacionalnu bezbjednost imala informaciju nekoliko dana ranije, a da Uprava policije ništa nije uradila po ovom pitanju, odnosno udruženo sa bezbjednosnim organima države Srbije učestvovala je u postavljanju ovakvog spomenika, a nije reagovala ni na pomjeranje spomenika iz Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova - poručio je on.
Podvukao je da je Crna Gora danas razorena država djelovanjem neodgovorne, neozbiljne i zlonamjerne parlamentarne većine.
- Nema sektora u današnjem društvu koji nije oštećen djelovanjem današnje vlasti. Pogledajte ekonomiju samo, Crna Gora je danas država sa najvećom inflacijom. Pogledajte turističku sezonu, vjerovatno najgore pripremljena u posljednjoj deceniji. Imamo enormna zaduženja, Crna Gora ostaje interesni bakomat partija na vlasti. Pogledajte sistem zdravstva i sve duže liste čekanja. Najpogođeniji sistem u društvu, koji je najviše razoren, sektor je bezbjednosti - zbog čega smo se okupili danas - naveo je Živković.
Javnost je imala priliku, kako je rekao, da vidite kako je država reagovala tokom požarne sezone u avgustu.
- Čuli ste ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića koji je kazao kako je Crna Gora potpuno spremna za požarnu sezonu i imamo potpuno opremljenu vazduhoplovnu jedinic. Od šest, samo jedan vazduhoplov je bio operativan. Više od 48 sati se čekalo na odgovor partnerskih zemalja zbog kašnjenja zahtjeva od države Crne Gore i skandaloznog ponašanja i premijera i ministara u Vladi - ukazao je Živković.
<h2>Marković kao da nije bio u DPS-u 30 godina</h2>
Na <a href="https://etv.me/politika/markovic-dps-omogucio-abazovicu-potpisivanje-tzv-temeljnog-ugovora">navode Duška Markovića</a> da je Dritan Abazović tzv. temeljni ugovor potpisao jer mu je to omogućila Demokratska partija socijalista (DPS), Živković je poručio da mu iz njegovih izjava nekad djeluje kao da nikada nije bio u toj partiji.
- Duško Marković je bio funkcioner DPS-a 30 godina. Obavljao je neke od najvažnijih funkcija u državi. Bio je na čelu ANB, ministar pravde i premijer. Nekada mi djeluje iz njegovih izjava da nikada nije bio u DPS-u i kao da želi da sakrije svoju savjest u odnosu na svih tih prethodnih 30 godina, što mislim da je pogršeno, ali to je njegovo pravo - rekao je Živković.
Kao tadašnji šef Kluba poslanika DPS-a ističe da nikada ova partija nije dala podršku Abazoviću da potpiše ovakav temeljni ugovor.
- Onog momenta kad se to desilo, a Dritan Abazović je bio na to upozoren, predata je inicijativa za izglasavanje nepovjerenja toj vladi i ta vlada je smijenjena - ukazao je Živković.
Tamo đe su, kaže, odgovorni - odgovorni su.
- I nećemo bježati od toga. I tu se stavlja tačka na svaku polemiku sa Markovićem. On je tad bio poslanik DPS-a u Skupštini i pouzdano je bio za formiranje manjinske vlade - ustvrdio je Živković.

Jasmina Beharovic

Živković: Predaćemo interpelaciju za preispitivanje rada Vlade u oblasti bezbjednosti, u završnim smo pripremama za organizaciju skupova

Crna Gora je ponosna na svoje ljude koji danonoćno obuzdavaju požare, ne mareći za umor i opasnost, već stavljajući svoju zemlju i svoje građane iznad ličnog života i bezbjednosti - poručio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić koji je sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem posjetio Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova.
To su, kako su naglasili u MUP-u, učinili u znak podrške vatrogascima, vojnicima, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, volonterima i svim službama koje, bez predaha, štite Crnu Goru od požara.
- Ujedinjeni smo u ovoj borbi i to je naša najveća snaga. Crna Gora pamti i pamtiće svoju hrabrost, ali i prijatelje iz regiona i Evrope koji su nam pružili ruku kada je bilo najteže - naglasio je Bečić.
U MUP-u kažu da su ih prilikom posjete predstavnici Direktorata upoznali sa stanjem na terenu, načinom funkcionisanja sistema civilne zaštite i ključnim izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju.
- Podsjetili su da je sistem zaštite i spašavanja u trenutku izbora ove Vlade bio zatečen bez ijednog ispravnog vazduhoplova, ali i naglasili da je u prethodnom periodu sistem značajno obnovljen i unaprijeđen tako da danas može operativno odgovoriti i na najsloženije izazove - kazali su u MUP-u.
Istaknuto je, kako su dodali, i da ne postoji država koja se može sama izboriti sa vatrenim stihijama ovih razmjera, te da se cijela Evropa suočava sa požarima ekstremne jačine.
- Uprkos tome, crnogorski sistem civilne zaštite danas funkcioniše organizovano, pravovremeno i dvadesetčetvoročasovno, uz maksimalnu posvećenost svih timova na terenu - navodi se u saopštenju.
Bečić je kazao da je naša zahvalnost Srbiji, Italiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Češkoj, Austriji, Švajcarskoj - i svima koji su nam pomogli ili će pomoći u narednim danima, iskrena i duboka.
- Posebno želim istaći da je Crna Gora jedina zemlja van Evropske unije koja ima pristup evropskoj CECIS platformi, što potvrđuje da naši kapaciteti i povjerenje međunarodnih partnera nikada nijesu bili veći. To je rezultat odgovorne politike i povratka ugleda države na međunarodnoj sceni - poručio je Bečić.
On je dodao da je podrška društveno odgovornih kompanija i pojedinaca dokaz da cijela Crna Gora diše kao jedno.
- Proslavljeni fudbaler Stevan Jovetić, CEDIS, Eko-fond, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i Pogon d.o.o doniraće Direktoratu za zaštitu i spašavanje vrijednu opremu u ukupnoj vrijednosti oko 40.000 eura. To je dokaz da patriotizam nije floskula, nego riječ i djelo - kazao je Bečić.
Šaranović je naglasio da su profesionalizam i integritet kolega iz Direktorata za zaštitu i spašavanje i Operativno-komunikacionog centra najbolja potvrda da Crna Gora posjeduje stručnost, znanje i hrabrost da odgovori na najveće izazove.
- Naši vatrogasci, piloti, vojnici i dobrovoljci rade rame uz rame sa međunarodnim partnerima, pokazujući da Crna Gora nije mala zemlja kad se radi o velikim zadacima. Zato želim da odam priznanje svim službama koje danonoćno stoje na braniku, jer vaša borba spašava živote, domove i prirodna bogatstva Crne Gore - naveo je Šaranović.
Generalni direktor Direktorata Miodrag Bešović zahvalio je na snažnoj podršci Vlade i građana, ističući da su tehnička, organizaciona i informaciona unapređenja sistema zaštite i spašavanja, sprovedena u prethodnom periodu, pokazala da se sistem danas može osloniti na sebe, pouzdano, koordinisano i efikasno.
- Prilikom obilaska prostorija Operativno-komunikacionog centra, potpredsjednik Bečić i ministar Šaranović imali su uvid u funkcionisanje CECIS-a, Zajedničkog informaciono-komunikacionog sistema u vanrednim situacijama, kojim se povezuje 37 država članica Mehanizma civilne zaštite - zaključili su u MUP-u.

Bečić: Ujedinjeni smo u borbi sa požarima, Crna Gora pamti prijatelje koji su nam pružili ruku kad je bilo najteže

Bezbjednosna situacija na primorju je stabilna - ocijenio je direktor &nbsp;Uprave policije Lazar Šćepanović tokom radne posjete južnoj regiji.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ova posjeta je organizovana radi sagledavanja i analize do sada preduzetih aktivnosti i ostvarenih rezultata u oblastima koje su prepoznate kao bezbjednosno - izazovne, te identifikovanja ključnih problema u postupanju policijskih službenika kao i planiranja daljih aktivnosti usmjerenih na podizanje nivoa sveukupne bezbjednosti i efikasnosti prilikom vršenja policijskih poslova.
- Direktor Šćepanović je sa pomoćnikom direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimirom Furtulom i načelnikom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” obišao odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj, gdje je od strane načelnika odjeljenja i starješina upoznat sa stanjem bezbjednosti po svim linijama rada i materijalno - tehničkom opremljenošću - kazali su u policiji.
Šćepanović je, prema njihovim riječima, ocijenio da je aktuelna bezbjednosna situacija u okviru ljetnje turistike sezone na području nadležnosti ovih organizacionih jedinica stabilna, uz "periodičnu aktuelizaciju bezbjednosnih izazova primarno manifestovanih kroz djelovanje visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa".
- Ali i da je pored brojnih izazova i hroničnog nedostaka kadrovskih potencijala pokazano sinhronizovano djelovanje, dobra koordinacija i efikasno rasvetljanje teških krivičnih djela i održavanje stanja javnog reda i mira stabilnim - dodali su u policiji.
Konstatovano je, kažu, i zadovoljstvo rezultatima službenika Regionalnog centra granične bezbjednosti “Jug” i značajan napredak koji je ostvaren u podizanju nivoa granične bezbjednosti.
- Direktor Šćepanović je sa načelnicima odjeljenja bezbjednosti razgovarao i o strateškim aktivnostima započetim radi poboljšanja radnog i socijalno - ekonomskoog statusa policijskih službenika, kao i modalitetima unaprjeđenja kadrovskih potencijala, inoviranju radne opreme i službenih vozila, te započetom procesu nabavke policijske uniforme - kazali su u policiji.
Tokom posjeta odjeljenjima bezbjednosti, Šćepanović je, kažu, razgovarao i sa policijskim službenicima, kojima je izrazio bezrezervnu podršku u dosljednoj primjeni zakona, prema svima na isti način i bez izuzetka, te naglasio da svaki policajac ima oslonac u njemu lično i rukovodstvu Policije za sve radnje koje se sprovode po slovu zakona - jednako, nepodijeljeno i transparentno.
- U odnosu na aktuelnu situaciju koja je uslovljena devastirajućim požarima, zaključeno je da su svi požari na području crnogorskog primorja lokalizovani, te da se na dnevnom nivou, u saradnji sa organima lokalne samouprave, preduzimaju aktivnosti u cilju preventivnog postupanja i obezbjeđenja potpune sigurnosti građana i turista. Policija je u rješavanju izazova sa kojima se lokalna zajednica susrela zbog požara postupala profesionalno, pružajući podršku u gašenju požara, a takođe i preduzimajući aktivnosti na utvrđivanju uzroka požara u vezi čega je ponovljeno da se u tri slučaja izazivanja požara radilo o samozapaljenju, kao i da je utvrđeno da je jedan požar uzrokovan ljudskim faktorom te da je odgovorno lice s tim u vezi procesuirano - naveli su u Upravi policije.
Šćepanović se sa sastao i sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i predsjednikom Opštine Budva Nikolom Jovanovićem.&nbsp;
- Na sastancima je razgovarano o saradnji odjeljenja bezbjednosti Tivat i Budva i organa lokalnih samouprava ove dvije opštine, koja je ocijenjena kao efikasna i konstruktivna. Direktor je zahvalio predsjednicima opština na značajnoj podršci koju pružaju odjeljenima bezbjednosti Tivat i Budva, uz obostanu konstataciju veoma dobre komunikacije Uprave policije i organa lokalne samouprave i prepozbnate kvalitetne zajedničke saradnje u rješavanju izazova koje sa sobom nosi ljetnja turistička sezona - navodi se u saopštenju.
Direktor i predsjednici opština Tivat i Budva razgovarali su i o saradnji u smislu definisanja niza veoma značajnih zajedničkih aktivnosti koje će biti inicirane u cilju poboljšanja radnog ambijenta i materijalnog statusa policijskih službenika, sa posebnim akcentom na modalitetima renovacije odnosno izgradnje novih objekata Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Odjeljenja bezbjednosti Budva, gdje postoji mogućnost da bi isti objekti mogli biti planirani i izgrađeni sa kapacitetima koje bi koristile opštinske službe koje blisko sarađuju sa policijom, među kojima su Vatrogasna jedinica, Komunalna policija i Komunalna inspekcija.
- Direktor Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti posjete regionalnim centrima bezbjednosti u cjelini, kako bi se neposredno upoznao sa svim pojedinostima u radu policijskih organizacionih jedinica, te kako bi se blagovremeno planirale aktivnosti usmjerene na jačanje kadrovskih i materijalno - tehničkih kapaciteta Policije, a sve u cilju još efikasnijeg policijskog djelovanja i rada, radi zaštita interesa i dobrobiti građana - zaključili su u saopštenju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija na primorju stabilna

Dok se u ovoj zemlji s razlogom niko ne osjeća bezbjedno, Boris Bogdanović piše saopštenja koja ne smije da potpiše i nastavlja da se krije iza poslanica svoje stranke, kazala je portparolka Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanica u Skupštini Crne Gore, Sonja Popović.
Prema njenim riječima, Bogdanović, nakon svega što se dešava u Crnoj Gori, od onog ubistva na najprometnijoj raskrsnici u Podgorici usred bijela dana do jučerašnje likvidacije u Staroj varoši ponovo usred bijela dana, i dalje uzaludno pokušava da odbrani svoje neznavene, nesposobne i nemoćne kadrove koji su doveli do toga da Crna Gora danas ima sektor bezbjednosti koji je potpuno šupalj.
- A u kojoj mjeri je šupalj, vidjelo se, nažalost, na primjeru Cetinja i stravičnog masakra koji se dogodio prvog januara. Uprkos tome što je obaveza onih koji koordiniraju bezbjednosnim sektorom da organizuju bezbjednosne snage tako da budu spremne da spriječe ponavljanje istih obrazaca nasilja, izostao je sistemski pristup i odrađena je katastrofalna procjena bezbjednosne situacije od strane nadležnih - dodaje Popović.&nbsp;
Kako je pojasnila - iako je premijer izjavio da u Prijestonici boravi 120 pripadnika OKG, iako je Prijestonica centar obračuna zaraćenih kriminalnih klanova u prethodne dvije godine, nikad ne treba zaboraviti da je Cetinje kobnog 1. januara 2025. obezbjeđivalo svega devet službenika policije.
- Dakle, ni dvije prethodno pobrojane okolnosti, ni to što je bilo u pitanju vrijeme novogodišnjih praznika, kad Cetinje bilježi izuzetnu posjećenost, za nadležne nije bilo dovoljno da pojačaju prisustvo policije u ovom gradu - ističe Popović.&nbsp;
Popović ističe i da je odluka da Cetinje ostane sa jednocifrenim brojem policajaca omogućila masovnom ubici da nesmetano ubija na čak pet lokacija, te da satima sije strah po crnogorskoj Prijestonici, budući da je policiji trebalo skoro šest sati da ga nađe.
- Činjenica je da tada policija nije bila spremna, da je brza reakcija izostala, te da su samo brojali žrtve za ubicom. I činjenica je da onaj koji koordinira sektorom bezbjednosti – Aleksa Bečić, kao i onaj koji upravlja unutrašnjim poslovima u državi – Danilo Šaranović, tada nijesu podnijeli ostavke, iako ih je na to obavezivala i ljudska, i profesionalna etika. Vjerovatno zato što im je Boris Bogdanović objasnio da bi to bilo loše po rejting Demokrata. A ne bi, već upravo suprotno - poručila je Popović.&nbsp;
Zaključno, ako ističe, jasno je da ni nakon novog ubistva sa potpisom organizovanog kriminala, koje ukazuje na rasulo u sistemu bezbjednosti, niko od čelnika bezbjednosnog sektora neće ni ponuditi ostavku.
- To samo govori da imamo posla sa nedovoljno zrelim ljudima koji su gladni vlasti, a istovremeno operisani od osjećaja moralne, objektivne i profesionalne odgovornosti, kao i da su im fotelje, koje su zaposjeli, važnije od sigurnosti, bezbjednosti i života građana - zaključuje Popović.&nbsp;

Popović: Boris Bogdanović da potpiše saopštenje i da prestane da se krije iza poslanica

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokazao je juče potpunu odsutnost političke, institucionalne i moralne odgovornosti izjavom da je „ubistava neuporedivo manje nego prije 30. avgusta 2020.“ i da je Crna Gora danas zemlja bez zataškavanja, sa ambijentom vladavine prava - poručili su u Stranci evropskog progresa (SEP).
Oni su decidni da nakon dva masovna ubistva u manje od dvije godine, sa ukupno 23 brutalno ugašena života, među kojima je četvoro djece, te nakon nedavnog monstruoznog dvostrukog ubistva u Bijelom Polju, ovakva izjava predstavlja ne samo pokušaj političke propagande, već i bolan šamar porodicama žrtava i svim građanima Crne Gore koji žive u strahu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.5437%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsaranovic-o-tragedijama-na-cetinju-bilo-politickih-i-zloupotreba-organizovanih-kriminalnih-grupa-zbog-kalkulacija-nakon-tragedije-na-medovini-izostali-protesti-i-pozivi-na-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Da podsjetimo, građani Crne Gore nijesu i neće zaboraviti: zločin na Cetinju u avgustu 2022. - 11 ubijenih, uključujući dvoje djece, zločin na Cetinju 2023. - 12 ubijenih u još jednom masovnom ubistvu, uključujući dvoje djece, Bijelo Polje, april 2024. - dvostruko ubistvo i neuspješna potraga koja je unespokojila građane širom regiona - istakli su u SEP.
Umjesto da se suoči sa sve dubljom krizom bezbjednosti Šaranović, prema njihovim riječima, pokušava da grubo relativizuje realnost.
- Koristeći propagandni jezik lišen elementarnog poštovanja prema žrtvama i zdravom razumu. U trenutku kada građani traže odgovore i sigurnost, ministar nudi - manipulaciju, zamjenu teza i politikantsko dodvoravanje. Crna Gora ne treba ministra statistike, već odgovornog ministra bezbjednosti - jasni su u SEP.
Građanima, kako su podvukli, nije važno da li je neko uhapšen, već da li njihova djeca mogu bezbjedno da hodaju ulicom, da li kriminalci nesmetano vršljaju po gradu i da li institucije reaguju prije nego što dođe do krvoprolića - a ne poslije.
- Ako ministar ne vidi dramu koja se odvija pred njegovim očima, vrijeme je da se povuče sa funkcije i prepusti mjesto onima koji ne bježe od odgovornosti. Za Crnu Goru u kojoj se ne broje leševi, već se sprečava zločin. Za Crnu Goru u kojoj se funkcije ne zloupotrebljavaju za zamagljivanje istine i manipulacije. Dosta je bilo lažnog spokojstva dok nam zemlja krvari - zaključili su u SEP.

SEP: Građani traže odgovore i sigurnost, a Šaranović nudi manipulaciju, zamjenu teza i politikantsko dodvoravanje

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: bezbjednost