Podizanje opšte kolektivne bezbjednosti bio je cilj aplikacije „Virtuelna stanica policije – Policija CG“ Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koju su predstavili juče na press konferenciji. Međutim, kada ih je novinarka Televizije E, doduše ne virutelno već u realnom vremenu i na licu mjesta, pitala o bezbjednosnoj situaciji, odgovor čelnika bezbjednosnog sektora bio je - "biće prilike".&nbsp;
Naime, predstavljanju mobilne aplikacije prisustvovali su čelni ljudi bezbjednosnog sektora - vd direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić.
Bila je to prilika za novinare da im postave pitanja vezana za bezbjednosnu situaciju u državi, s obzirom na učestale obračune kriminalnih grupa, ubistava, porast nasilja nad djecom. Ali nijesu bili raspoloženi da o tome govore.
"Postoje prigodnije prilike. Ne možemo po hodnicima...Biće prilike", rekao je kratko Šaranović dok se iza njegovih leđa "provukao" Bečić i tako izbjegao novinare.
Šćepanović je imao malo konkretniji odgovor.
"Pa ne mogu ovdje, to je širok spektar djelovanja. Dobićete reakciju brzo", rekao je u hodu Šćepanović.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPRDAnXDCoW%2F%3Figsh%3DMWRrcHkwaDFna2k3Nw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Bečić se "provukao", Šćepanović i Šaranović o bezbjednosnoj situaciji: Biće prilike, širok je spektar djelovanja

Tri posljednja mjeseca protekla su u znaku obračuna kriminlanih klanova - ubistava i pokušaja ubistava. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori izuzetno je složena - ocijenio je za Televiziju E nekadašnji policijski funkcioner Nikola Janjušević. Upozorava da bi se, kako kaže, spirala nasilja - mogla nastaviti. 
Troje mrtvih, četvoro ranjenih, u obračunima kriminalnih klanova u Crnoj Gori, za svega tri posljednja mjeseca. Obračuni ne biraju ni vrijeme, ni mjesto, ni granice. Četvrto ubistvo desilo se 15. jula u Barseloni, kada je ubijen crnogorski državljanin, navodni član kavačkog kriminlanog klana. 
- Bezbjednosne službe, kako Crne Gore, tako i regiona, konstatovale su da kriminalni klanovi regrutuju jedan broj maloljetnih lica, odnosno, na granici punoljetstva ili adolescente, za izvršenje najtežih krivičnih djela. Takav slučaj imamo sa ubistvom u Podgorici i sa pokušajem ubistva u Budvi, gdje je lice koje je izvršilo to teško krivično djelo bilo na granici punoljetstva - rekao je za TV E Janjušević.
On objašnjava da kriminalni klanovi angažuju izuzetno mlade osobe jer imaju čiste krivično-prekršajne evidencije, pa ih policija teže uočava. 
Iako niko ne može znati šta će se desiti, baza dosadašnjih iskustava ukazuje, kako objašnjava sagovornik TV E, da bi se spirala nasilja mogla nastaviti.
- I pored svih preventivnih i represivnih aktivnosti i mjera aktivnosti koje sprovodi policija, bojim se da će se obračuni kriminalnih klanova nastaviti i ova spirala nasilja i krvavih obračuna - kaže Janjušević. 
Podsjećamo, u posljednja tri mjeseca, u obračunima su ubijeni Igor Nedović, Ivan Milačić i Radovan Krivokapić. Kad je sredinom jula ubijen Milačić, metkom je okrznuta slučajna prolaznica, a ranjen je mladić koji je bio sa njim. Početkom septembra, u budvanskom hotelu je, pri pokušaju ubistva, ranjen Marko Ljubiša Kan, a početkom septembra je ranjena 24-godišnja djevojka, koja je bila u drušvu osobe za koju se sumnja da je bliska kriminalnim klanovima.

Janjušević: Bojim se da će se spirala nasilja i krvavih obračuna nastaviti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je ministra unutrašnjeg poslova Danila Šaranovića kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom na što mu je on odgovorio optužbama da je „politički sljedbenik najvećeg zla koje je hodalo crnogorskom zemljom“, a onda i pročitao sadržaj navodnog dokumenta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije o događajima i ubistvima iz dvijehiljaditih godina koji počinje rečenicom „prema neprovjerenim podacima“.&nbsp;
- Danas ću vrlo vjerovatno izazvati bombu u društveno-političkom prostoru Crne Gore. Imajući u vidu strah da nijeste zatrli sve krvave tragove i da spalite svu dokumentaciju, da nijeste uspjeli da slomite kičmu svih građana, ja ću danas da upoznam i ovaj parlament i javnost sa nečim o čemu se nikada u Crnoj Gori nije pričalo - naveo je Šaranović.
Krenuli su, kaže, snažnim čišćenjem kriminala iz institucija i svake pore ovog društva.
- Budite spremni da smo izgovorimo svako ime počevši od ubistva savjetnika predsjednika za bezbjednost Gorana Žugića kada je krenut kriminalni krvavi pir - naveo je Šaranović.
Vuković je konstatovao da mu nije odgovorio na pitanje, ali i pitao što je potrebno da se desi da osjeti ličnu, moralnu i profesionalnu odgovornost i položi račune pred građanima Crne Gore.
Šaranović je nastavio da govori o krvavom piru koji je započet ubistvom savjetnika za bezbjednost predsjednika države Gorana Žugića.
- Mislili su da je sve uništeno. Izgovorićemo imena. Već je u tužilaštvu. Izgovorićemo imena od kojih se ledila krv u žilama građanima Crne Gore. Ja sam odavno prestao politički da djelujem jer smo napravili takav sistem da smo spremni život za istinu dati. Informacija broj jedan zavedena u službi bezbjednosti sadrži informacije: „Prema neprovjerenim podacima Goran Žugić ostvario je posredan ili neposredan kontakt sa Naserom Morićem dvadesetak dana prije pogibije i tom prilikom se sreo sa Milovanom Žugićem, svojim rođakom. Morić nam je poručio da se ne mučimo mnogo jer imamo čovjeka u MUP-u koji zna sve i koji je saučesnik u tome. Operativni podaci i saznanja u odnosu na kriminalnu grupaciju sa područja Crne Gore i njihova sprega sa službenicima Državne bezbjednosti MUP-a RCG potvrđeni su iz više izvora i to prema izjavi bivšeg vozača i tjelohranitelja Brana Mićunovića ubistvo Gorana Žugića izvršio je Ivan Delić po nalogu Belog Raspopovića i Brana Mićunovića iz razloga saznanja Žugića o kriminalnim aktivnostima ove grupacije, a posebno oko krijumčarenja cigareta i droge. U saznanju smo da je ovo lice to saopštilo i Branu Mićunoviću. Prilikom obavljanja razgovora sa ovim licem insistirao je na razgovoru sa predsjednikom Republike nedvosmisleno tvrdeći da iza ubistava Gorana Žugića stoje Beli Raspopović i Brano Mićunović koje direktno dovodi u vezu sa likvidacijama u Crnoj Gori i Srbiji: Pavićevića, Vujičića, Jovanovića, Nedovića, Labovića i drugih“ - citirao je Šaranović dokument.
Izvor iz MUP-a Srbije, kako navodi, kaže da je „za Ivana Delića prvi put pokazano interesovanje od strane MUP-a Srbije nakon ubistva generala Stoičića pod nadimkom likvidator“.
- „Dovode ga u vezu sa, svojevremeno, najopasnijom kriminalnom grupacijom u Beogradu - Vojom Amerikancem koji je nestao, Bojanom Petrovićem koji je likvidiran i drugima. Takođe, izvor je iskazao interesovanje za Ivana Delića optužujući ga za ubistvo inspektora Simića iz Beograda i direktora Jata. Tvrdi da je Delić ubio Boljevića u Tivtu povodom čega je Delić kriminalistički obrađivan odbio poligrafsko ispitivanje i nije mu potvrđen alibi. U vezi navedenih likvidacija sa istim podacima raspolažu Đokić, Sekulić, Jabučanin, Radulović. Većina ovih lica danas nijesu živa jer su stradala u nastavku kriminalnih obračuna, što može imati negativne posljedice znajući o kakvim se licima radi, političku pripadnost i njihove veze van Crne Gore. U prethodnoj informaciji obrazloženi su operativni podaci dobijeni od Blagote Baje Sekulića. On se intenzivno družio sa Goranom Žugićem, izjavio nam je da mu je neposredno prije ubistva Goran Žugić saopštio da mu prijeti opasnost i ukoliko bude ubijen da zna da ga je ubio Raspopović - šef sedme uprave Službe Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore“ - naveo je Šaranović.
Vuković je ponovio pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori.
- Vaš odgovor na to pitanje podrazumijeva čitanje nekog dokumenta do kog se došli, a koji se odnosi na period od prije 25 godina. Vi ste počeli sa konstatacijom da se radi o neprovjerenim informacijama. Tako ste počeli. Pozivam nadležne državne organe, a to nijeste Vi, da utvrde činjenično stanje u vezi sa ovim što ste kazali i ako se utvrdi bilo čija odgovornost, od bilo koga ko je živ a koga ste pominjali, da te ljude privedu pravdi. Naš princip je u tome jasan, za razliku od Vas koji principe prilagođavate u odnosu na to na koga se odnose. Posljednji Skaj transkripti su takvi da potencijalno ozbiljno inkriminiše Vašeg partijskog lidera i koordinatora svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori - podvukao je Vuković.
Zatim je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala riječ Aleksi Bečiću koji je ocijenio da je na njegov račun iznijeta uvreda. Naveo je da se radi podmetačinama i lažima.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je ukazao da se ne radi o uvredama jer se Vuković pozvao na medijske navode i da to nijesu riječi nikoga iz DPS-a.
<h2>Fakti</h2>
Vuković je, prije postavljanja pitanja, taksativno nabrojao sve što se u posljednje vrijeme na tom planu desilo.
- Prvog januara ove godine je na Cetinju ubijeno 13 ljudi, od čega dvoje djece. Iako nažalost u tom gradu boravi više desetina bezbjednosno-interesantnih lica i iako su se samo nekoliko mjeseci u tom trenu desila dva teška ubistva, na Cetinju je bilo ukupno devet policajaca, od čega dvojica ispred manastira... Krajem aprila je bilo još jedno ubistvo - stradali je bio meta kriminalne grupe, a procurile su informacije da je on, koji nije imao kriminalni dosje, ubijen greškom.10. januara u namjeri da spriječe održavanje sjednice u salu SO Budva upao je veći broj lica među kojima i BIL i sekretarka u MUP-u. Predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću u kontinuitetu su upućivane prijetnje od osoba bliskim vlastima, a sada je pretučen - naveo je on.
Četiri dana ranije, kako je dodao, u centru Podgorice je ubijena jedna osoba.&nbsp;
- Ubistvo je izvršila osoba koja je nekoliko nedelja prije toga ranila osobu. za osumnjičenim su sve to vrijeme tragali. Do danas nije uhapšen. Tri dana kasnije je bilo još jedno ubistvo u neposrednoj blizini Uprave policije. Stradala je jedna osoba, a slučajno ranjena žena koja je tuda prolazila. 9. juna u centru Podgorice u Njegoševoj ulici hicima iz vatrenog osoba šest ljudi je ranjeno. Iz Dobrote je pobjegao čovjek osuđen na osam godina zatvora za ubistvo starice. Nekoliko neđelja kasnije novinarka jednog lista upoznala je javnost sa time da je čovjek osuđen na 20 godina zatvora viđen kako se slobodno šeta tim gradom - rekao je on.
Ubicu je, kako je dodoa, prema navodima novinarke, sreo sin ljudi koje je ubio.&nbsp;
- Tjelohranitelj i bratanić predsjednika Skupštine je pucao na dvoje ljudi koristeći službena kola Skupštine. Nasuprot tvrdnjama koje je v.d. direktora Uprave policije izrekao pred Odborom - Osnovni sud u Podgorici informisao je javnost da im nije tražen pretres u noćnim satima i da je policija pretres mogla da izvrši bez njih - istakao je Vuković.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predložio je da danas riječ uzme i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.

Šaranović na pitanja o bezbjednosnoj situaciji čita dokument MUP-a Srbije o 2000. godini koji počinje rečenicom „prema neprovjerenim podacima“

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

1250x600

1084x550

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

U zgradi Vlade u toku je sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Kako je najavljeno, Vijeće će analizirati bezbjednosnu situaciju u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući i koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Na poziv premijera, sjednici prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladmir Novović, v.d. direktora policije Lazar Šćepanović, načelnik SPO Predrag Šuković.
Medijske kuće su obaviještene da će nakon sjednice biti izdato saopštenje za javnost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je još 20. jula sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog eskalacije nasilja na ulicama i sukoba kriminalnih klanova, koji su izazivali zabrinutost građana.
Iako je Milatović saopštio da je spreman da se sjednica održi u terminu koji odredi premijer, Spajić se nije odazvao pozivu, već je odlučio da za danas u 18 sati sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje djeluje pod okriljem Vlade.&nbsp;

U toku sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Kriminolog Velimir Rakočević upozorava da je bezbjednost građana ozbiljno narušena, a da najnoviji slučajevi gubitka ljudskih života dodatno unose strah i osjećaj nesigurnosti među stanovništvom.
Igor Nedović podlegao je povredama nakon pucnjave koja se juče desila u Staroj Varoši oko 13.30 sati. Na Nedovića je pucano u blizini njegove porodične kuće - u ulici Gojka Radonjića.
Kriminolog u izjavi za Portal ETV kaže da, iako se preduzimaju brojne mjere, koje su uglavnom usmjerene na osujećivanje pojedinačnih kriminalnih aktivnosti, one nisu dovoljne da potpuno prekinu lanac organizovanog kriminala.
Prema njegovim riječima, brutalna ubistva koja se dešavaju znak su da su kriminalni klanovi i dalje izuzetno žilavi, sa velikom sposobnošću prilagođavanja i sprovođenja svojih planova.
- Profesionalne ubice djeluju po nalogu, motivisane isključivo novcem koji dobijaju za izvršenje egzekucija. Njihov zadatak je da likvidaciju izvedu brzo, precizno i da svojim ‘šefovima’ polože račun. Imali smo kratak period stabilnosti, ali ovakva dešavanja gotovo uvijek najavljuju novi talas nasilja - upozorava kriminolog.
Rakočević ističe da je moć kriminalnih organizacija ogromna i da se hitno mora reagovati.
- Ključno je da se ovaj zločin što prije riješi, da se izvršioci identifikuju i liše slobode. Samo brza i odlučna reakcija države može prekinuti kriminalni lanac i spriječiti nove likvidacije - naglašava on.
Kriminolog dodaje da je trenutna situacija ozbiljna opomena – kriminalci koriste sve slabosti i pukotine sistema kako bi realizovali svoje ciljeve.
- Zato je od najveće važnosti da pod kontrolom držimo kriminogene osobe i da umanjimo mogućnosti izvršenja teških krivičnih djela - naveo je on.
Posebnu pažnju, kaže, treba obratiti tokom ljetnje sezone, kada na teritoriju države ulazi veliki broj osoba koje nijesu registrovane u bezbjednosnim bazama.
- To značajno povećava rizik da kriminalni klanovi iz inostranstva uvezu plaćene ubice, dok su naši resursi ograničeni - navodi on.
Rakočević zaključuje da odgovor države mora biti jedinstven i odlučan – bez kolebanja i odlaganja.
- Samo tako možemo spriječiti dalje pogoršanje bezbjednosne situacije i vratiti povjerenje građana - zaključio je kriminolog u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Rakočević za Portal ETV: Kriminalni klanovi pokazuju brutalnu moć – bezbjednost građana ozbiljno ugrožena

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je kako je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna i pod kontrolom.
On se osvrnuo na nedavni zločin na Cetinju, i ponovo potvrdio da Ilija Bogdanović nije bio slučajna žrtva.
"- rije 2021, za 10 godina izvršeno je 195 ubistava na teritoriji Crne Gore, od kojih 53 kao posljedica djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa. A u periodu od 2021. zaključeno sa ovim periodom, ukupno je registrovano 40 ubistava klasičnog i organizovanog kriminala, 10 kao posljedica organizovanih kriminalnih grupa, sedam ubistava je rasvjetljeno, na tri ubistva intenzivno radimo i nadam se da će dva ubistva biti rasvjetljena u narednom periodu- poručio je Šćepanović.
U gostovanju na RTNK, Šćepanović je istakao kako smatra da je u novijem periodu vraćeno povjerenje u policiju.
- Vi znate dobro koji je krem, odnosno elita uhapšena u Crnoj Gori koja se nalazila na svim pozicijama, naravno, čekaju se odluke nadležnih sudova – od predsjednice Vrhovnog suda, od glavnog specijalnog tužica, predsjednika Privrednog suda, zamjenika specijalnog tužioca, sudije Višeg suda, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, načelnika u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, direktora Uprave carina, načelnika u policiji, visokih rukovodilaca u policiji, dva direktora Uprave policije, dva pomoćnika direktora Uprave policije, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, i mnogi brojni visokorukovodni kadrovi u obavešteno-bezbjednosnom sektoru. Ovo nije kraj, ovo je dio početka, ovo je era borbe pred kriminala, ovdje u Crnoj Gori mora da se dogodi pravda, istina, i da se razvoji žito od kukolja, kriminal od integriteta. I mi ćemo istrajati u našim misijama- poručio je Šćepanović.
Kako je naglasio, 3.263 policijskih službenika je na platnom spisku, a veliki je broj zahtjeva za odlazak u starosnu penziju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija je stabilna i pod kontrolom

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: bezbjednosna-situacija