Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija putem bespilotnih letjelica bili su naročito izraženi tokom ove godine, saopštio je direktor UIKS-a Darko Vukčević u razgovoru za portal Standard.
U periodu od svega dva mjeseca dronovi su oko kompleksa UIKS-a, kako kaže, primijećeni oko 20 puta, a službenici su spriječili ubacivanje oko 20 mobilnih telefona, punjača i druge nedozvoljene opreme, uz zapljenu dvije bespilotne letjelice i pojačanu saradnju sa Upravom policije.
Direktor UIKS-a ističe da je, uprkos učestalim pokušajima unošenja zabranjenih predmeta, bezbjednosna situacija u zatvorskom sistemu stabilna.
- Službenici UIKS-a su u svim situacijama pravovremeno reagovali, a o svakom pokušaju ugrožavanja bezbjednosti obaviještena je Uprava policije, imajući u vidu da se radi o aktivnostima koje se dešavaju izvan kompleksa UIKS-a i licima koja nijesu pod našom ingerencijom - rekao je Vukčević.
On dodaje da su tokom kalendarske godine zaplijenjena ukupno 43 mobilna telefona, kao i veće količine SIM kartica, punjača, improvizovanih bodeža, tableta, USB kablova i zamotuljaka nepoznate sadržine, što potvrđuje da su preventivno-bezbjednosne mjere neophodne i kontinuirane.
<h2>Svakodnevni pretresi i pojačan nadzor</h2>
Vukčević naglašava da se u svim organizacionim jedinicama UIKS-a preventivno-bezbjednosne aktivnosti sprovode gotovo svakodnevno.
- Kontinuirano se sprovode lični pretresi lica lišenih slobode, pretresi prostorija, soba i boravaka, kao i opšti pretresi organizacionih jedinica, a sve u cilju sprečavanja negativnih pojava koje mogu ugroziti stanje bezbjednosti u zatvorskom sistemu - kazao je on.
Prema njegovim riječima, ove aktivnosti su se pokazale kao efikasne u prevenciji posjedovanja nedozvoljenih predmeta i održavanju reda unutar zatvora.
<h2>Sve više pritvorenika iz organizovanog kriminala</h2>
Direktor UIKS-a upozorava da je struktura lica lišenih slobode značajno usložnjena, jer se u zatvorima nalazi sve veći broj pritvorenih i osuđenih za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uključujući pripadnike suprotstavljenih kriminalnih grupa.
- Iz bezbjednosnih razloga, članovi različitih kriminalnih struktura, kao ni članovi istog krivičnog djela, ne smiju biti zajedno smješteni. To organizaciju dnevnih aktivnosti čini posebno zahtjevnom i složenom - naveo je Vukčević.
On potvrđuje da su tokom ove godine postojali bezbjednosni rizici i izazovi, ali da nije došlo do ozbiljnijih incidenata.
- Kontinuiranim sprovođenjem preventivnih mjera, odvajanja smještaja, sprečavanja kontakata, pojačanog nadzora, praćenja i pretresa, stanje bezbjednosti je održavano stabilnim - rekao je direktor UIKS-a.
<h2>Manjak kadra dodatni izazov</h2>
Govoreći o kadrovskim kapacitetima, Vukčević navodi da UIKS trenutno ima deficit u odnosu na sistematizaciju.
- Odnos broja sistematizovanih radnih mjesta, stalno zaposlenih i angažovanih po osnovu ugovora ukazuje na nedostatnost 65 izvršilaca - kazao je on.
Dodaje da UIKS kontinuirano radi na poboljšanju kadrovske strukture, uz poseban fokus na zapošljavanje novih službenika, njihovu obuku i stručno osposobljavanje za rad sa visokorizičnim pritvorenicima.
<h2>Broj zatvorenika i pritvorenika</h2>
U ustanovama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija trenutno se nalazi ukupno 1.396 lica, od čega je 746 pritvorenika, dok 650 lica izdržava pravosnažne zatvorske kazne.
Prema riječima Vukčevića, prebukiranost je izražena isključivo u organizacionoj jedinici Istražnog zatvora, gdje je smješten nešto veći broj pritvorenika u odnosu na standardima propisane kapacitete.
- UIKS je u prethodnom periodu preduzeo niz aktivnosti u cilju proširenja smještajnih kapaciteta - naveo je on.
Kako pojašnjava, u Zatvoru za kratke kazne oslobođen je značajan dio kapaciteta, gdje je odvojeno smješteno oko 165 pritvorenih lica, a kapacitet objekta dodatno je proširen za 71 mjesto. Izmiještanjem Sektora za zdravstvenu zaštitu, kapaciteti Istražnog zatvora prošireni su za dodatnih 60 mjesta, dok su kapaciteti Zatvora u Bijelom Polju povećani za još 60 mjesta, gdje je trenutno smješteno oko 100 pritvorenika.
<h2>Izgradnja novih objekata kao dugoročno rješenje</h2>
Vukčević ističe da se problem smještajnih kapaciteta ne može rješavati samo kratkoročnim mjerama.
- U toku je izgradnja četiri nova objekta – Specijalne zdravstvene ustanove, prijavnice, otvorenog zatvora i multifunkcionalnog objekta - kazao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pokušaji ugrožavanja bezbjednosti UIKS-a: Dronovi primijećeni 20 puta za dva mjeseca, spriječen unos desetina mobilnih telefona

Podizanje opšte kolektivne bezbjednosti bio je cilj aplikacije „Virtuelna stanica policije – Policija CG“ Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koju su predstavili juče na press konferenciji. Međutim, kada ih je novinarka Televizije E, doduše ne virutelno već u realnom vremenu i na licu mjesta, pitala o bezbjednosnoj situaciji, odgovor čelnika bezbjednosnog sektora bio je - "biće prilike".&nbsp;
Naime, predstavljanju mobilne aplikacije prisustvovali su čelni ljudi bezbjednosnog sektora - vd direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić.
Bila je to prilika za novinare da im postave pitanja vezana za bezbjednosnu situaciju u državi, s obzirom na učestale obračune kriminalnih grupa, ubistava, porast nasilja nad djecom. Ali nijesu bili raspoloženi da o tome govore.
"Postoje prigodnije prilike. Ne možemo po hodnicima...Biće prilike", rekao je kratko Šaranović dok se iza njegovih leđa "provukao" Bečić i tako izbjegao novinare.
Šćepanović je imao malo konkretniji odgovor.
"Pa ne mogu ovdje, to je širok spektar djelovanja. Dobićete reakciju brzo", rekao je u hodu Šćepanović.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPRDAnXDCoW%2F%3Figsh%3DMWRrcHkwaDFna2k3Nw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Bečić se "provukao", Šćepanović i Šaranović o bezbjednosnoj situaciji: Biće prilike, širok je spektar djelovanja

Tri posljednja mjeseca protekla su u znaku obračuna kriminlanih klanova - ubistava i pokušaja ubistava. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori izuzetno je složena - ocijenio je za Televiziju E nekadašnji policijski funkcioner Nikola Janjušević. Upozorava da bi se, kako kaže, spirala nasilja - mogla nastaviti. 
Troje mrtvih, četvoro ranjenih, u obračunima kriminalnih klanova u Crnoj Gori, za svega tri posljednja mjeseca. Obračuni ne biraju ni vrijeme, ni mjesto, ni granice. Četvrto ubistvo desilo se 15. jula u Barseloni, kada je ubijen crnogorski državljanin, navodni član kavačkog kriminlanog klana. 
- Bezbjednosne službe, kako Crne Gore, tako i regiona, konstatovale su da kriminalni klanovi regrutuju jedan broj maloljetnih lica, odnosno, na granici punoljetstva ili adolescente, za izvršenje najtežih krivičnih djela. Takav slučaj imamo sa ubistvom u Podgorici i sa pokušajem ubistva u Budvi, gdje je lice koje je izvršilo to teško krivično djelo bilo na granici punoljetstva - rekao je za TV E Janjušević.
On objašnjava da kriminalni klanovi angažuju izuzetno mlade osobe jer imaju čiste krivično-prekršajne evidencije, pa ih policija teže uočava. 
Iako niko ne može znati šta će se desiti, baza dosadašnjih iskustava ukazuje, kako objašnjava sagovornik TV E, da bi se spirala nasilja mogla nastaviti.
- I pored svih preventivnih i represivnih aktivnosti i mjera aktivnosti koje sprovodi policija, bojim se da će se obračuni kriminalnih klanova nastaviti i ova spirala nasilja i krvavih obračuna - kaže Janjušević. 
Podsjećamo, u posljednja tri mjeseca, u obračunima su ubijeni Igor Nedović, Ivan Milačić i Radovan Krivokapić. Kad je sredinom jula ubijen Milačić, metkom je okrznuta slučajna prolaznica, a ranjen je mladić koji je bio sa njim. Početkom septembra, u budvanskom hotelu je, pri pokušaju ubistva, ranjen Marko Ljubiša Kan, a početkom septembra je ranjena 24-godišnja djevojka, koja je bila u drušvu osobe za koju se sumnja da je bliska kriminalnim klanovima.

Janjušević: Bojim se da će se spirala nasilja i krvavih obračuna nastaviti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković pitao je ministra unutrašnjeg poslova Danila Šaranovića kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom na što mu je on odgovorio optužbama da je „politički sljedbenik najvećeg zla koje je hodalo crnogorskom zemljom“, a onda i pročitao sadržaj navodnog dokumenta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije o događajima i ubistvima iz dvijehiljaditih godina koji počinje rečenicom „prema neprovjerenim podacima“.&nbsp;
- Danas ću vrlo vjerovatno izazvati bombu u društveno-političkom prostoru Crne Gore. Imajući u vidu strah da nijeste zatrli sve krvave tragove i da spalite svu dokumentaciju, da nijeste uspjeli da slomite kičmu svih građana, ja ću danas da upoznam i ovaj parlament i javnost sa nečim o čemu se nikada u Crnoj Gori nije pričalo - naveo je Šaranović.
Krenuli su, kaže, snažnim čišćenjem kriminala iz institucija i svake pore ovog društva.
- Budite spremni da smo izgovorimo svako ime počevši od ubistva savjetnika predsjednika za bezbjednost Gorana Žugića kada je krenut kriminalni krvavi pir - naveo je Šaranović.
Vuković je konstatovao da mu nije odgovorio na pitanje, ali i pitao što je potrebno da se desi da osjeti ličnu, moralnu i profesionalnu odgovornost i položi račune pred građanima Crne Gore.
Šaranović je nastavio da govori o krvavom piru koji je započet ubistvom savjetnika za bezbjednost predsjednika države Gorana Žugića.
- Mislili su da je sve uništeno. Izgovorićemo imena. Već je u tužilaštvu. Izgovorićemo imena od kojih se ledila krv u žilama građanima Crne Gore. Ja sam odavno prestao politički da djelujem jer smo napravili takav sistem da smo spremni život za istinu dati. Informacija broj jedan zavedena u službi bezbjednosti sadrži informacije: „Prema neprovjerenim podacima Goran Žugić ostvario je posredan ili neposredan kontakt sa Naserom Morićem dvadesetak dana prije pogibije i tom prilikom se sreo sa Milovanom Žugićem, svojim rođakom. Morić nam je poručio da se ne mučimo mnogo jer imamo čovjeka u MUP-u koji zna sve i koji je saučesnik u tome. Operativni podaci i saznanja u odnosu na kriminalnu grupaciju sa područja Crne Gore i njihova sprega sa službenicima Državne bezbjednosti MUP-a RCG potvrđeni su iz više izvora i to prema izjavi bivšeg vozača i tjelohranitelja Brana Mićunovića ubistvo Gorana Žugića izvršio je Ivan Delić po nalogu Belog Raspopovića i Brana Mićunovića iz razloga saznanja Žugića o kriminalnim aktivnostima ove grupacije, a posebno oko krijumčarenja cigareta i droge. U saznanju smo da je ovo lice to saopštilo i Branu Mićunoviću. Prilikom obavljanja razgovora sa ovim licem insistirao je na razgovoru sa predsjednikom Republike nedvosmisleno tvrdeći da iza ubistava Gorana Žugića stoje Beli Raspopović i Brano Mićunović koje direktno dovodi u vezu sa likvidacijama u Crnoj Gori i Srbiji: Pavićevića, Vujičića, Jovanovića, Nedovića, Labovića i drugih“ - citirao je Šaranović dokument.
Izvor iz MUP-a Srbije, kako navodi, kaže da je „za Ivana Delića prvi put pokazano interesovanje od strane MUP-a Srbije nakon ubistva generala Stoičića pod nadimkom likvidator“.
- „Dovode ga u vezu sa, svojevremeno, najopasnijom kriminalnom grupacijom u Beogradu - Vojom Amerikancem koji je nestao, Bojanom Petrovićem koji je likvidiran i drugima. Takođe, izvor je iskazao interesovanje za Ivana Delića optužujući ga za ubistvo inspektora Simića iz Beograda i direktora Jata. Tvrdi da je Delić ubio Boljevića u Tivtu povodom čega je Delić kriminalistički obrađivan odbio poligrafsko ispitivanje i nije mu potvrđen alibi. U vezi navedenih likvidacija sa istim podacima raspolažu Đokić, Sekulić, Jabučanin, Radulović. Većina ovih lica danas nijesu živa jer su stradala u nastavku kriminalnih obračuna, što može imati negativne posljedice znajući o kakvim se licima radi, političku pripadnost i njihove veze van Crne Gore. U prethodnoj informaciji obrazloženi su operativni podaci dobijeni od Blagote Baje Sekulića. On se intenzivno družio sa Goranom Žugićem, izjavio nam je da mu je neposredno prije ubistva Goran Žugić saopštio da mu prijeti opasnost i ukoliko bude ubijen da zna da ga je ubio Raspopović - šef sedme uprave Službe Državne bezbjednosti MUP-a Crne Gore“ - naveo je Šaranović.
Vuković je ponovio pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori.
- Vaš odgovor na to pitanje podrazumijeva čitanje nekog dokumenta do kog se došli, a koji se odnosi na period od prije 25 godina. Vi ste počeli sa konstatacijom da se radi o neprovjerenim informacijama. Tako ste počeli. Pozivam nadležne državne organe, a to nijeste Vi, da utvrde činjenično stanje u vezi sa ovim što ste kazali i ako se utvrdi bilo čija odgovornost, od bilo koga ko je živ a koga ste pominjali, da te ljude privedu pravdi. Naš princip je u tome jasan, za razliku od Vas koji principe prilagođavate u odnosu na to na koga se odnose. Posljednji Skaj transkripti su takvi da potencijalno ozbiljno inkriminiše Vašeg partijskog lidera i koordinatora svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori - podvukao je Vuković.
Zatim je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala riječ Aleksi Bečiću koji je ocijenio da je na njegov račun iznijeta uvreda. Naveo je da se radi podmetačinama i lažima.
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je ukazao da se ne radi o uvredama jer se Vuković pozvao na medijske navode i da to nijesu riječi nikoga iz DPS-a.
<h2>Fakti</h2>
Vuković je, prije postavljanja pitanja, taksativno nabrojao sve što se u posljednje vrijeme na tom planu desilo.
- Prvog januara ove godine je na Cetinju ubijeno 13 ljudi, od čega dvoje djece. Iako nažalost u tom gradu boravi više desetina bezbjednosno-interesantnih lica i iako su se samo nekoliko mjeseci u tom trenu desila dva teška ubistva, na Cetinju je bilo ukupno devet policajaca, od čega dvojica ispred manastira... Krajem aprila je bilo još jedno ubistvo - stradali je bio meta kriminalne grupe, a procurile su informacije da je on, koji nije imao kriminalni dosje, ubijen greškom.10. januara u namjeri da spriječe održavanje sjednice u salu SO Budva upao je veći broj lica među kojima i BIL i sekretarka u MUP-u. Predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću u kontinuitetu su upućivane prijetnje od osoba bliskim vlastima, a sada je pretučen - naveo je on.
Četiri dana ranije, kako je dodao, u centru Podgorice je ubijena jedna osoba.&nbsp;
- Ubistvo je izvršila osoba koja je nekoliko nedelja prije toga ranila osobu. za osumnjičenim su sve to vrijeme tragali. Do danas nije uhapšen. Tri dana kasnije je bilo još jedno ubistvo u neposrednoj blizini Uprave policije. Stradala je jedna osoba, a slučajno ranjena žena koja je tuda prolazila. 9. juna u centru Podgorice u Njegoševoj ulici hicima iz vatrenog osoba šest ljudi je ranjeno. Iz Dobrote je pobjegao čovjek osuđen na osam godina zatvora za ubistvo starice. Nekoliko neđelja kasnije novinarka jednog lista upoznala je javnost sa time da je čovjek osuđen na 20 godina zatvora viđen kako se slobodno šeta tim gradom - rekao je on.
Ubicu je, kako je dodoa, prema navodima novinarke, sreo sin ljudi koje je ubio.&nbsp;
- Tjelohranitelj i bratanić predsjednika Skupštine je pucao na dvoje ljudi koristeći službena kola Skupštine. Nasuprot tvrdnjama koje je v.d. direktora Uprave policije izrekao pred Odborom - Osnovni sud u Podgorici informisao je javnost da im nije tražen pretres u noćnim satima i da je policija pretres mogla da izvrši bez njih - istakao je Vuković.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predložio je da danas riječ uzme i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.

Šaranović na pitanja o bezbjednosnoj situaciji čita dokument MUP-a Srbije o 2000. godini koji počinje rečenicom „prema neprovjerenim podacima“

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

U zgradi Vlade u toku je sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Kako je najavljeno, Vijeće će analizirati bezbjednosnu situaciju u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući i koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Na poziv premijera, sjednici prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladmir Novović, v.d. direktora policije Lazar Šćepanović, načelnik SPO Predrag Šuković.
Medijske kuće su obaviještene da će nakon sjednice biti izdato saopštenje za javnost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je još 20. jula sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog eskalacije nasilja na ulicama i sukoba kriminalnih klanova, koji su izazivali zabrinutost građana.
Iako je Milatović saopštio da je spreman da se sjednica održi u terminu koji odredi premijer, Spajić se nije odazvao pozivu, već je odlučio da za danas u 18 sati sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje djeluje pod okriljem Vlade.&nbsp;

U toku sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Kriminolog Velimir Rakočević upozorava da je bezbjednost građana ozbiljno narušena, a da najnoviji slučajevi gubitka ljudskih života dodatno unose strah i osjećaj nesigurnosti među stanovništvom.
Igor Nedović podlegao je povredama nakon pucnjave koja se juče desila u Staroj Varoši oko 13.30 sati. Na Nedovića je pucano u blizini njegove porodične kuće - u ulici Gojka Radonjića.
Kriminolog u izjavi za Portal ETV kaže da, iako se preduzimaju brojne mjere, koje su uglavnom usmjerene na osujećivanje pojedinačnih kriminalnih aktivnosti, one nisu dovoljne da potpuno prekinu lanac organizovanog kriminala.
Prema njegovim riječima, brutalna ubistva koja se dešavaju znak su da su kriminalni klanovi i dalje izuzetno žilavi, sa velikom sposobnošću prilagođavanja i sprovođenja svojih planova.
- Profesionalne ubice djeluju po nalogu, motivisane isključivo novcem koji dobijaju za izvršenje egzekucija. Njihov zadatak je da likvidaciju izvedu brzo, precizno i da svojim ‘šefovima’ polože račun. Imali smo kratak period stabilnosti, ali ovakva dešavanja gotovo uvijek najavljuju novi talas nasilja - upozorava kriminolog.
Rakočević ističe da je moć kriminalnih organizacija ogromna i da se hitno mora reagovati.
- Ključno je da se ovaj zločin što prije riješi, da se izvršioci identifikuju i liše slobode. Samo brza i odlučna reakcija države može prekinuti kriminalni lanac i spriječiti nove likvidacije - naglašava on.
Kriminolog dodaje da je trenutna situacija ozbiljna opomena – kriminalci koriste sve slabosti i pukotine sistema kako bi realizovali svoje ciljeve.
- Zato je od najveće važnosti da pod kontrolom držimo kriminogene osobe i da umanjimo mogućnosti izvršenja teških krivičnih djela - naveo je on.
Posebnu pažnju, kaže, treba obratiti tokom ljetnje sezone, kada na teritoriju države ulazi veliki broj osoba koje nijesu registrovane u bezbjednosnim bazama.
- To značajno povećava rizik da kriminalni klanovi iz inostranstva uvezu plaćene ubice, dok su naši resursi ograničeni - navodi on.
Rakočević zaključuje da odgovor države mora biti jedinstven i odlučan – bez kolebanja i odlaganja.
- Samo tako možemo spriječiti dalje pogoršanje bezbjednosne situacije i vratiti povjerenje građana - zaključio je kriminolog u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

Rakočević za Portal ETV: Kriminalni klanovi pokazuju brutalnu moć – bezbjednost građana ozbiljno ugrožena

Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici njemački Kemnic 97:81, u utakmici 16. kola B grupe Eurokupa.
Podgorički tim, koji je dobio i prvi međusobni duel (84:71), upisao je deseti trijumf i ostao u trci za treće mjesto.
Budućnost je pitanje pobjednika riješila već u drugoj četvrtini, nakon serije od 17:0 za vođstvo od 51:35 u 18. minutu.
Razlika je u trećoj četvrtini iznosila 22 poena (68:46, 75:53), koliko je bilo i u 34. minutu (93:71).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Skajler Mejs sa 22, Džeri Butsijel i Džuan Morgan ubacili su po 17, dok je Raši Sulajmon meč završio sa 15 poena.
U njemačkom sastavi bolji od ostalih bio je Kostja Mušidi sa 19 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 3. februara, biti gost Ulma.

Budućnost ubjedljiva protiv Kemnica

Da je u Crnoj Gori na vlasti krilo Momira Bulatovića, možda bi najslikovitije dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva, kazao je funckioner Evropskog saveza i Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, komentarišući apel Ministarstva energetike i rudarstva građanima da ne kupuju prekomjerne količine goriva, kao i da je, zbog trenutne blokade teretnog saobraćaja, na zalihama ostalo goriva za još svega par dana.
Sve ostalo je, kako je rekao, već isporučeno iz arsenala devedesetih, "iz vremena kada smo bili pod šapom njihovog političkog oca Slobodana Miloševića".
- Polusvijet sa lažnim diplomama, rehabilitaciju četništva kroz pomene i spomenike, sistematsko ponižavanje Crnogoraca, jezika, zastave i države, te permanentne sukobe sa gotovo svim susjedima - kazao je Đuričković.
Sreća u nesreći je, kako je rekao, što u Briselu uče na greškama, pa su, ističe on, odlučili da uspjeh evropskih integracija više ne zavisi od naše pameti, odgovornosti i političke volje.
- „Dobro je: pošte rade, nema rata…I ništa više." P.S. Što bi rekao vojvoda Mandić: sve je isto, samo su metode drugačije (lukavije) - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Tag: bezbjednosna-situacija