Gusinjska policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu ukupno četiri krivične prijave protiv S.B. (46) i H.B. (53) zbog sumnje na protivpravno građenje objekta.
- Protiv S.B. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta i krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. On je na katunu zvanom „Banište“ kojim gazduje Uprava za gazdovanje šumama i lovištima - PJ Gusinje, protivpravno zauzeo državno zemljište gdje je bez prethodno dobijene saglasnosti i neophodnih dozvola za građenje, sagradio objekat - saopšteno je iz Uprave policije.
H.B. (53) se, kako su kazali, sumnjiči da je izvršio ista krivična djela tako što je na istom katunu kojim gazduje Uprava za gazdovanje šumama i lovištima - PJ Gusinje, protivpravno zauzeo državno zemljište i izgradio više objekata - bungalova, dva pomoćna objekta i jedan objekat za pružanje ugostiteljskih usluga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog građenja objekata bez prijave i dokumentacije na katunu Banište

Poslanik i funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić iznenađen je potezom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ipak pregovara sa odbornicima Pokreta Evropa sad nakon, kako je kazao, sijaseta neustavnih poteza.
- Sve su rekli jedni o drugima u negativnom smislu, predsjednik Milatović je rekao da je to anticrnogorska i antievropska opcija, iz PES-a su rekli mnogo toga negativnog o Milatoviću... Mislim da se moramo držati nekih principa, jer je ovo potez Milatovića da u krajnjem bude privjezak Andrije Mandića. Mi u tome nećemo učestvovati – kazao je Adžić u emisji Drugačija radio veza Antene M.
Jučerašnje saopštenje 27 odbornika PES-DCG i ZBP imalo je prijeteći ton prema Pokretu za Podgoricu, a Adžić to vidi kao očekivani potez u političkom životu, ali smatra da to nije razlog da se stvaraju neprincipijelni dogovori.
- Milojku Spajiću i njegovim poslanicima moram čestitati samo na tome što su promijenili političku paradigmu, jer smo se udaljili malo od identitetskih pitanja, a fokusirali više na građane, ekonomiju i određena rješenja, tačnije obećanja. Ipak, sve ono što su građani od njih očekivali, oni nijesu ispunili i jedini način da opstanu na vlasti je vezivanje za Demokratski front, odnosno za Andriju Mandića. I iz dana u dan, sve im je teže iščupati se iz njihovih kandži. To se vidjelo i na Ustavnom odboru, iako je Spajić govorio da on želi kompromis, da ne želi da učestvuje u tome, ali njegovi poslanici su bili zagovornici rušenja Ustava - kaže Adžić.
Komentarišući tvitove premijera Spajića prethodnih dana, Adžić kaže da ponekad pomisli da je njegov zvanični nalog hakovan, jer smatra da jedan takav političar sjutra nema legitimitet i ozbiljnost da razgovara sa predstavnicima NATO-a ili EU
Govoreći o formiranju vlasti u Podgorici, Adžić je kazao da je na sastanku prije dvije noći postignut visok stepen saglasnosti.&nbsp;
- Visok stepen saglasnosti je postignut na sastanku sa nosiocem liste Evropskog saveza Borisom Mugošom. Manji je stepen saglasnosti oko personalnih rješenja, ali smo došli do određenih okvira. Ipak, kolege iz Pokreta za Podgoricu žele da saslušaju i drugu stranu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Na pitanje šta čovjeka, koji bi poginuo za Crnu Goru, gurne u front sa onima koji bi najradije da Crne Gore nema, Adžić kaže da je nakon 30. avgusta bio u dilemi, iako je pad dotadašnje vlasti željno iščekivao.
- U tom periodu, kada su oličenje crnogorstva bila Verica Maraš, Milivoje Katnić, Vesna Medenica i slični, upravo je to kod mene izazivalo revolt i nijesam želio da me ljudi sa tim postovjećuju, jer nijesam ta vrsta Crnogorca. Sa druge strane, nekadašnji Demokratski front je opcija kojoj Crna Gora nije ni blizu srca - jasno je da ni to nije bila moja borba. Upravo je URA bila brana ljudima koji ne žele dobro Crnoj Gori da ne dođu na vlast. Ipak, razumio sam i to nerazumijevanje, tenzije, propagandu, pa ne mogu da se ljutim ni na one ljude koji su govorili i ono za što sam znao da nije istina. I dalje sam ubijeđen da naše građansko društvo nije propalo, vjerujem da možemo da se okupimo svi oko iste ideje i da vidimo da li možemo da iznađemo ljude koji će predstaviti novu vrijednost - ukazuje Adžić.&nbsp;
Prisjećajući se manjinske, 43. Vlade, Adžić kaže da je DPS tada imala šansu da se na neki način vrati na vlast, odnosno da učestvuje u njoj. Ipak, kaže da je kamen spoticanja bilo potpisivanje Temeljnog ugovora.
- U sporazumu je bilo pod članom 5. naznačeno da je rješavanje ugovornih obaveza sa vjerskim organizacijama obaveza te Vlade, ali za DPS sporan je bio tajming - dodaje Adžić.
On se pita da li postoji jedna stvar ili jedno pravo koje je dato Crkvi Srbije koje do tada nije imala. U nastavku dodaje da smatra da nije, a da je stava da podjela prava u odnosu na Crkvu Srbije i Crnogorsku pravoslavnu crkvu nije bila pravedna.

Adžić: Ako i Milatović želi da postane privjezak Andriji Mandiću, mi u tome nećemo učestvovati

Na adrese Osnovnog suda u Podgorici i Apelacionog suda stigle su dojave o postavljenoj bombi - potvrđeno je našem portalu iz Uprave policije.
Policija, kako nam je saopšteno, preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
U zgradi u kojoj je Apelacioni sud smješteni su i Viši i Vrhovni sud.

Na adrese Osnovnog i Apelacionog suda stigle dojave o bombi

Istraživanje Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) „Izvještavanje i djelovanje medija u kriznim situacijama“ pokazalo je da postoji jasan problem u definisanju terminologije koja je ključna za krizne situacije.&nbsp;
Kako je saopšteno iz AMU, rješavanje tog izazova zahtijeva korišćenje raznovrsnih izvora informacija i, kada je moguće, konsultacije sa stručnim licima. Uloga medija u upravljanju krizama je od izuzetnog značaja – od informisanja javnosti i podsticanja javnog diskursa, do povezivanja državnih i nedržavnih aktera.&nbsp;
- Intervjuisani novinari naglašavaju potrebu za bržim i agilnijim odgovorima državnih institucija u komunikaciji s medijima. Stoga je, za postizanje efikasne saradnje, potrebno kontinuirano podsjećati na ključnu ulogu novinara u procesu prevazilaženja kriza. Sveobuhvatno izvještavanje zahtijeva saradnju ne samo s tradicionalnim, već i sa netradicionalnim izvorima informacija, uz pažljiv odabir i procjenu njihovog kredibiliteta – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodatno, istraživanja pokazuju da crnogorskim novinarima nedostaje obuka u verifikaciji podataka dostupnih na internetu.&nbsp;
- Iako trenutne potrebe ne zahtijevaju ekstenzivne obuke, postoji zabrinutost da bi napredne tehnološke dezinformacije mogle ugroziti kvalitet izvještavanja u budućnosti. Intervjui su pokazali da novinarima nedostaje obuka za rad u opasnim i neprijateljskim okruženjima, poznata kao HET (Hostile Environment Training). Planirano je da, kroz nekoliko godina, svi crnogorski novinari koji se bave kriznim izvještavanjem dobiju priliku za odgovarajuću obuku. Već godinama je prisutan problem nedovoljne tehničke opremljenosti novinara, što iziskuje obezbjeđivanje adekvatne opreme, poput savremenih pametnih telefona sa kamerama visoke rezolucije. Osim tehničke, novinari su istakli i značaj psihološke obuke, koja je ključna za rad u kriznim situacijama – navode iz AMU.&nbsp;
Jedan od specifičnih izazova sa kojima se susrijeću novinari je i manjak prakse, pokazalo je istraživanje.&nbsp;
- Dio novinara predlaže omogućavanje prakse izvan Crne Gore, kako bi stekli iskustvo u izvještavanju o vanrednim situacijama. Takođe, upozoravaju da gotovo nijedna redakcija danas nema sekciju za unaprjeđenje kapaciteta mladih novinara. Kao dodatni problem, novinari su istakli i zaštitu svojih tekstova od plagiranja, apelujući na izmjene Zakona o autorskim pravima – nalazi su istraživanja.&nbsp;
Izvještaj analizira i ključna pitanja vezana za pojam „kriza” i značaj komunikacije u kriznim situacijama, sa posebnim fokusom na definisanje komunikacije, njen način sprovođenja i ulogu medija u upravljanju krizama.&nbsp;
Naglašena je važnost informisanja novinara tokom kriznih perioda, uz isticanje prava na informisanje i smjernica za procjenu kredibiliteta izvora, pravilno navođenje izvora i upotrebu citata.&nbsp;
Takođe, analiziran je postupak provjere podataka i značaj društvenih mreža za novinarsko izvještavanje, dok je poseban fokus stavljen na etičke principe i dilemu brzine naspram preciznosti.&nbsp;
Izvještaj obrađuje i specifičnosti izvještavanja o konfliktima i zdravstvenim krizama u crnogorskom kontekstu, uz smjernice i preporuke za zaštitu slobode izražavanja i uslova rada novinara, uključujući zaštitu izvora informacija.&nbsp;
Kroz 16 polustrukturiranih intervjua sa novinarima crnogorskih elektronskih medija, izražena je potreba za opštim planom kriznog izvještavanja, koji bi bio prilagođen realnim mogućnostima crnogorskog novinarstva, koji bi bio primjenjiv u svim redakcijama.&nbsp;
Novinari su kao ključne tematske cjeline izdvojili način informisanja i izvještavanja o kriznim situacijama, tehničke i logističke elemente plana, te zaštitu novinarskih ekipa na terenu.&nbsp;
Ovaj plan bi omogućio bolje upravljanje kriznim izvještavanjem, bez obzira na razlike u uređivačkim politikama i načinima izvještavanja.&nbsp;
&nbsp;
Istraživanje i izvještaj predstavili su danas Jadranka Vojvodić, pomoćnica direktorice i rukovoditeljka sektora za nadzor u Agenciji, Slaven Živković, izvršni direktor istraživačke agencije Defacto Consultancy i Damir Nikočević, službenik za odnose sa javnošću i upravljanje projektima – AMU.&nbsp;
Stručnu podršku Agenciji za audiovizuelne medijske usluge, kako je saopšteno, pri izradi izvještaja i istraživanja pružila je istraživačka agencija Defacto Consultancy. Izvještaj sa ključnim nalazima, preporukama i smjernicama <a href="https://amu.me/wp-content/uploads/2024/12/Istrazivanje-Izvjestavanje-i-djelovanje-medija-u-kriznim-situacijama.pdf">dostupan je na sajtu Agencije</a>.&nbsp;

Uloga medija u upravljanju krizama od izuzetnog značaja

Putnički avion koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu sa 62 putnika i pet članova posade, saopštile su kazahstanske vlasti, rekavši da je 28 ljudi preživjelo.
Neprovjereni snimak pada pokazuje kako se avion, kojim je upravljala Azerbejdžanska erlajns, zapalio kada je udario u zemlju i gust crni dim koji se potom podigao.
Okrvavljeni i natučeni putnici mogli su se vidjeti kako posrću sa dijela trupa koji je ostao netaknut.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBigBreakingWire%2Fstatus%2F1871832008831402038%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871832008831402038%7Ctwgr%5Edb1a1085aa6d1904fc613cb34b9fe29a87782188%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazahstansko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući dvoje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici. Tijela poginulih su izvlačena.
Azerbejdžan erlajns saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruskog regiona Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti oko 3 kilometra (1,8 milja) od Aktaua u Kazahstanu. Grad se nalazi na suprotnoj obali Kaspijskog mora od Azerbejdžana i Rusije.
Vlasti u Kazahstanu su saopštile da je formirana vladina komisija koja će istražiti šta se dogodilo i da su njeni članovi naredili da odlete tamo i osiguraju da porodice poginulih i povrijeđenih dobiju pomoć koja im je potrebna.
Kazahstan će sarađivati sa Azerbejdžanom u istrazi, saopštila je vlada.
Ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva je u saopštenju navela da preliminarne informacije sugerišu da je pilot odlučio da izvrši prinudno slijetanje nakon udara ptice.
Nakon nesreće, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev vratio se kući iz Rusije gdje je trebalo da prisustvuje samitu u srijedu, javila je ruska novinska agencija RIA.
Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće u izjavi i rekao da su neki od onih koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.

Pad aviona u Kazahstanu preživjelo 28 osoba, na mrežama objavljeni snimci spasavanja iz olupine

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: bespravna-grada

Krivične prijave protiv dvije osobe zbog građenja objekata bez prijave i dokumentacije na katunu Banište

Adžić: Ako i Milatović želi da postane privjezak Andriji Mandiću, mi u tome nećemo učestvovati

Na adrese Osnovnog i Apelacionog suda stigle dojave o bombi

Uloga medija u upravljanju krizama od izuzetnog značaja

Pad aviona u Kazahstanu preživjelo 28 osoba, na mrežama objavljeni snimci spasavanja iz olupine

PRATITE TVe UŽIVO