<p>Vodeća organizacija za podizanje svijesti o raku kože, Euromelanoma, pokreće evropsku kampanju sa ciljem da ograniči očekivani rast stope oboljelih od raka kože - a tokom kampanje u Crnoj Gori biće organizovani besplatni pregledi za građane, sa posebnim fokusom na osobe koje imaju povećani rizik za razvoj melanoma i drugih oblika raka kože.</p>
<p>- Građani su pozvani da se u okviru Euromelanom kampanje odazovu besplatnim preventivnim pregledima koji će se održati 12. maja 2025. godine u 12 opština širom Crne Gore, kako u državnim, tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore će, kako je saopšteno, organizovati preventivne preglede bez prethodnog zakazivanja izabranog ljekara 12. maja. Zainteresovani građani mogu dobiti više informacija pozivom radnim danima na broj telefona 020 412 450 u terminu od 11 do 14 sati.</p>
<p>Preglede 12. maja od 13- 15 sati obavljaće prof. dr <b>Milena Đurović</b>, dr<b> Nataša Vukotić Đuričanin</b>, dr <b>Danijela Katić</b>, dr <b>Snežana Vukadinović</b>, dr <b>Vladan Bošković</b>, dr <b>Marina Đaletić</b> <b>Peruničić</b>, dr sc. med <b>Mirjana Bakić</b> i dr sc.med <b>Ana Popović</b>, a zbog velikog interesovanja građana, Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore organizuje i dodatne termine za preventivne preglede mladeža koji će se obavljati bez potrebe za uputom od izabranog ljekara, i to 8, 9. i 15. maja u periodu od osam do 14 sati.</p>
<p>Takođe, 16. maj biće posvećen preventivnim pregledima mladeža zaposlenih u KCCG, koji će se takođe realizovati u terminu od osam do 14 sati. Riječ je o prvoj organizovanoj akciji ove vrste namijenjenoj zdravstvenim radnicima.</p>
<h2>PORAST OBOLJELIH</h2>
<p>Prema projekcijama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), broj novooboljelih u Evropi mogao bi se do 2050. godine povećati za gotovo 40 odsto, dostižući alarmantnih 680.000 slučajeva godišnje.</p>
<p>- Prema podacima Registra za rak, u Crnoj Gori se iz godine u godinu bilježi porast broja novooboljelih i umrlih od melanoma kože, saopštila je dr sci. med. <b>Ana Popović</b>, nacionalni koordinator Euromelanoma kampanje i izvršna direktorka Udruženja dermatovenerološke onkologije Crne Gore.</p>
<p>Iako su stope obolijevanja i dalje niže u poređenju sa zemljama poput Australije i Novog Zelanda zabrinjavajuće je, kaže ona, što broj oboljelih raste za približno 20 odsto svakih pet godina.</p>
<p>- Ovaj trend se najvećim dijelom pripisuje dugogodišnjem, nekontrolisanom izlaganju UV zračenju - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Poseban problem, dodaje se, predstavlja činjenica da se kod čak 70 odsto pacijenata melanom otkrije u uznapredovaloj fazi, kada je debljina tumora veća od 1 mm, čime se značajno povećava rizik od širenja bolesti na limfne čvorove i unutrašnje organe. Osim melanoma, raste i broj oboljelih od drugih, deset puta češćih nemelanomskih tumora kože (aktinične keratoze, bazocelularni i planocelularni karcinom), čiji je nastanak takođe povezan sa izlaganjem suncu i vještačkim UV izvorima (solarijumi).</p>
<p>- Kako bi se ovi trendovi promijenili, neophodno je kontinuirano širenje informacija o zaštiti od sunca, posebno među djecom i mladima, kao i edukacija o ranom prepoznavanju melanoma i važnosti redovnog samopregleda kože - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Analiza podataka prikupljenih od gotovo 130.000 ispitanika iz 30 evropskih zemalja u okviru Euromelanoma programa ukazuje na zabrinjavajuće trendove: upotreba kreme za sunčanje pri namjernom izlaganju suncu smanjena je sa 82 odsto na 48 odsto, a pri boravku na otvorenom sa 66 odsto na 41 odsto.</p>
<p>Istovremeno, zabilježen je porast korišćenja solarijuma, sa 8 odsto na 12 odsto u posljednjih deset godina. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim i zajedničkim djelovanjem medicinske zajednice, nadležnih institucija, medija i građana, u cilju suzbijanja zabrinjavajućeg porasta malignih tumora kože.</p>
<p>- Ključno je podizati svijest o štetnosti prekomjernog izlaganja UV zračenju oslobađajući društvo od uvjerenja da tamna boja kože predstavlja ideal ljepote. Ako želimo da izgradimo zdraviju društvenu kulturu u budućnosti moramo danas edukovati našu djecu. Zbog toga smo kreirali besplatan edukativni materijal za nastavnike osnovnih i srednjih škola, koji su dostupni na zvaničnom veb sajtu Euromelanoma <a href="https://www.euromelanoma.eu/cnr-me/" target="_blank">www.euromelanoma.eu/cnr-me</a>. Moramo preduzeti sve potrebne mjere već sada, kako bismo umanjili njihov rizik u budućnosti.Važno je znati da samo jedna ozbiljna opekotina sa plikovima u djetinjstvu udvostručuje rizik od razvoja raka kože u odraslom dobu. Iskustvo pokazuje da građani danas bolje razumiju važnost zaštite kože, naročito kada su djeca u pitanju - saopštila je Popović.</p>
<p>Međutim, kako je dodala, još veliki broj ljudi neadekvatno koristi preparate za zaštitu od sunca, ili ih uopšte ne koristi prilikom svakodnevnih aktivnosti na otvorenom.</p>
<h2>ZDRAVLJE DJECE</h2>
<p>Ove godine poseban akcenat biće na edukaciji roditelja i djece o pravilnoj zaštiti kože. Slogan kampanje nosi snažnu poruku: “Briga o zdravlju naše djece je naša odgovornost! Zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja.”</p>
<p>Stručnjaci podsjećaju da se djeca do tri godine ne smiju se izlagati direktnom suncu, da bi stariju djecu trebalo sklanjati sa sunca između 10 i 16 sati, te da bi pri svakom izlasku trebalo koristiti zaštitne kreme sa visokim faktorom, nositi šešire, naočare i odgovarajuću odjeću.</p>
<p>Za potrebe ovogodišnje kampanje snimljen je promotivni video spot koji nosi snažnu društvenu poruku i poziva na odgovorno ponašanje u zaštiti zdravlja kože djece, navela je Popović. Video je izrađen u skladu sa visokim etičkim standardima i uz saglasnost roditelja za uključivanje djece u video materijal.</p>
<p>- Koža pamti sve, posebno u ranom životnom dobu. Zato su prevencija i redovni pregledi ključni. Svaka osoba bi trebala bar jednom godišnje obaviti pregled kože kod dermatologa, a samopreglede raditi jednom mjesečno - poručila je Popović.</p>
<p>Iz Euromelanoma centrale u Briselu obavještavaju da će, povodom obilježavanja 25. godišnjice, Euromelanoma kampanja organizovati panevropsku javnu obrazovnu inicijativu, koja će uključivati štampane i digitalne postere, aktivnosti na društvenim mrežama, informativne flajere, video sadržaje i edukativne materijale.</p>
<p>- Uprkos kontinuiranim edukativnim naporima i preventivnim aktivnostima, broj novooboljelih od melanoma iz godine u godinu bilježi porast, a posebno zabrinjava rastuća incidencija među mlađom populacijom. Ovi podaci dodatno naglašavaju značaj pravovremene dijagnoze i kontinuirane javnozdravstvene edukacije - navodi Popović.</p>
<h2>EDUKACIJE, INFORMATIVNI MATERIJALI...</h2>
<p>Dermatolozi u Crnoj Gori, u okviru Euromelanoma kampanje, već dugi niz godina posvećeno sprovode aktivnosti usmjerene ka unapređenju svijesti građana o važnosti samopregleda, fotoprotekcije i blagovremenog obraćanja ljekaru. Mjesec maj predstavlja ključni period u realizaciji ovih aktivnosti, koje se sprovode u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, medijima i zajednicom.</p>
<p>U okviru ovogodišnje Euromelanoma kampanje planirano je: sprovođenje edukativnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama, distribuciju informativnih materijala i organizaciju besplatnih dermatoloških pregleda za građane.</p>
<p>- Da bismo dosegnuli što veći broj građana, aktivni smo na društvenim mrežama poput Instagrama, Facebook-a, LinkedIn-a i X-a pod imenom “Montenegro Euromelanoma” i “Udruženja dermatološke onkologije Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Takođe, bilbordi s sloganom ovogodišnje kampanje “Briga o zdravlju djece je naša odgovornost. Zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja“ postavljeni su na prometnim lokacijama u više opština u Crnoj Gori, a građanima je na raspolaganju prevedeni web sajt <a href="https://www.euromelanoma.eu/cnr-me/" target="_blank">www.euromelanoma.eu/cnr-me</a>, na kom mogu pronaći korisne informacije o prevenciji, prepoznavanju i liječenju raka kože.</p>
<h2>PREGLEDI U 12 OPŠTINA</h2>
<p>Tokom kampanje u Crnoj Gori biće organizovani besplatni pregledi za građane, sa posebnim fokusom na osobe koje imaju povećani rizik za razvoj melanoma i drugih oblika raka kože.</p>
<p>Kampanju organizuje Udruženja dermatološke onkologije Crne Gore u saradnji sa Euromelanoma Europe, Evropskom akademijom za dermato-onkologiju (EADO), uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore, Kliničkog centra Crne Gore, Univerziteta Crne Gore, Ministarstva sporta i mladih i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.</p>
<p>Građani su pozvani da se u okviru Euromelanom kampanje odazovu besplatnim preventivnim pregledima koji će se održati 12. maja 2025. godine u 12 opština širom Crne Gore, kako u državnim, tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama.</p>
<p>Prema riječima Popović, svake godine u Crnoj Gori se evidentira oko 60 novih slučajeva melanoma, što predstavlja značajan javnozdravstveni izazov.</p>
<p>- Alarmantno je to što se veliki broj oboljelih javlja dermatolozima u kasnoj fazi bolesti, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom i preventivnim mjerama. Jedan od ključnih ciljeva Euromelanom kampanje jeste težnja da se u budućnosti upotreba solarijuma u potpunosti zabrani, kao što je to već učinjeno u Australiji i Brazilu - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Pacijenti bi, ističe se, trebalo da potraže pregled ukoliko primijete nove promjene na koži ili ako dođe do promjena na postojećim mladežima, kao što su različitosti boje, nepravilnosti ivica ili promjene u obliku i veličini. Posebno osjetljive grupe su osobe svijetle puti, kose i očiju, kao i osobe s porodičnom istorijom melanoma i oni koji imaju veliki broj mladeža.</p>
<p><b>U okviru kampanje, dermatološki pregledi će biti dostupni u različitim ustanovama i gradovima širom Crne Gore:</b></p>
<p>PZU “Sine Morbo,” Podgorica (kontakt telefon: 069/753 409 zvati od 14h do 16 h) – <b>dr Jovana Boljević</b><br/>
Specijalna bolnica Dr MedTim, Podgorica (kontakt telefon: 069/130130) – <b>dr Svetlana Vučeković</b><br/>
Dom zdravlja Danilovgrad (8h- 13h)<b> dr Marijana Veljović Radoman</b><br/>
Opšta bolnica Nikšić (11h-13h) – <b>dr Marija Perović Bijelić</b><br/>
Opšta bolnica Bijelo Polje (12-14h) –<b> dr Senada Spahić</b><br/>
Kliničko bolnički centar Berane (10-14h) – <b>dr Vera Babić</b><br/>
Opšta bolnica Pljevlja (11-13h) –<b> dr Branko Stanić</b><br/>
PZU “Reichel,” Kotor (15h-17h) kontakt telefon: 032/334675) – <b>dr Tijana Reichel</b><br/>
Dom zdravlja Budva (12-15h) – <b>dr Marija Mališić Korać</b><br/>
Medical Centar Budva (kontakt telefon: 068/331 333) –<b> dr Vanja Banićević</b><br/>
Opšta bolnica “Danilo Prvi,” Cetinje (8-12h) – <b>dr Sanja Vujanović</b><br/>
Dom zdravlja Herceg Novi 17. maja (14-16h) – <b>Prof dr.Milena Đurović, dr Danijela Katić dr Vladan Bošković, dr Marina Đaletić Peruničić , dr sc. med Ana Popović</b><br/>
Dom zdravlja Ulcinj 18. maja (14-16h) – <b>Prof.dr Milena Đurović, dr Vladan Bošković, Marijana Veljović Radoman, dr sc. med. Ana Popović</b><br/>
Opšta bolnica “Blažo Orlandić,” Bar 20.05.2024 (11-13h) – <b>dr Biljana Raičević, dr Sandra Jelenković</b></p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Euromelanom kampanja: Besplatni pregledi 12. maja u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama

<p>Vršiteljka dužnosti predsjednice Stomatološke komore Crne Gore dr Jelena Bulajić saopštila je da od sjutra građani nastavljaju da dobijaju besplatnu uslugu zubara.</p>
<p>Ona je, na današnjoj konferenciji za medije, podsjetila je da je 2008. godine država prepustila stomatologe tržištu rada, te da oni danas, poslije 17 godina, dobijaju isti iznos od 5, 6 miliona eura.</p>
<p>- Društvenu odgovornost su stomatolozi pokazali. Na javnom pozivu se prijavilo 180 stomatologa. Nije potrebno obrazlagati vrijednost eura danas i prije 17 godina. Predlažemo ministru finansija Novici Vukoviću da rukovodstvu Fonda vrate zarade iz tog perioda - rekla je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, stomatolozi se pritiskaju da potpišu sporne ugovore gdje im se nude loši uslovi.</p>
<p>Sa konferencije je poručeno da neće uspjeti da se izbore protiv države, te da ne mogu da izlažu radnike tome da nemaju platu...</p>
<p>Objašnjavaju da je nekolicina stomatologa potrčala da prva potpiše ugovor sa kojim se većina ne slaže.</p>
<p>Dr Todor Tomašević tvrdi da se prethodna dva mjeseca pokušava prebaciti odgovornost na stomatologe.</p>
<p>- Fond je odgovoran i za nadležne koji kreiraju zdravstvenu politiku. U privatno-javnom partnerstvu smo ugovorna strana. Odluka o izboru ordinacija koje su ispunile uslove nije donešena. Pozvani smo telefonom da uzmemo ugovore. Fond je u ranijim godinama ugovore slalo poštom. Ovaj put smo pozvani i da preuzmemo ugovore gdje nijesmo ništa potpisali. Rokovi nisu definisani javnim pozivom. Dva mjeseca smo pregovarali, ali nijesmo našli kompromis i, na kraju, ponudili su nam isti ugovor - pojasnio je on.</p>
<p>Dodaje da država smatra da je dovoljno 5, 6 miliona, ali da stomatolozi nijesu saglasni jer je sve poskupilo, pa ne mogu priuštiti savremene materijale i bolju uslugu pacijentima.</p>
<p>Ističe da je neprimjereno da građani sedam dana ne znaju gdje mogu da dobiju besplatnu zdravstvenu zaštitu.</p>
<p>- Naša krivica u ovome nije - istakao je on.</p>
<p>Napominje da Kotor nema ugovore već dvije godine i da su preusmjereni u Tivat gdje još nijesu potpisani...</p>
<p>- U Nikšiću nema ugovora, u Podgorici je potpisano osam ugovora, u Rožajama nema ugovora, u Plužinama i Šavniku, takođe, nema ugovora, kao ni u Plavu, Mojkovcu - napominje Tomašević.</p>
<p>Dodaje i da je neozbiljno od Fonda što licitira i saopštava da je potpisalo 35 stomatologa.</p>
<p>- Vrše se pritisci. Svi koji smo preuzeli ugovore imamo pravo da ih detaljno analiziramo - rekao je Tomašević.</p>
<p>Pozvao je Fond da, koliko je sjutra, održe sastanak i nađu kompromisno rješenje.</p>
<p>Dr Marija Čanak-Iličković pojasnila je da su nadležni priznali da je od 2008. uvedena nakaradna reforma.</p>
<p>- Pozivamo kolege da potpišemo ugovore, ali da ne odustajemo od dalje borbe - naglasila je Čanak-Iličković.</p>

1084x550

Građani od sjutra opet imaju besplatnu stomatološku zaštitu

<p>Ugledni hrvatski lingvist, redovni profesor na Univerziteta u Zagrebu, jedan od najznačajnijih slavista u Evropi, naročito u oblasti sociolingvistike i dijalektologije, prof. dr <b>Mate Kapović</b> reagovao je danas na politički progon Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i odbijanje Vlade da usvoji odluku o upisu nove generacije studenata na taj fakultet.</p>
<p>- U svjetlu različitih nasrtaja na Fakultet za crnogorski jezik i književnost na Cetinju zadnjih godina ne treba čuditi što smo trenutno svjedoci još jednom – odluci crnogorske vlade da ne financira upis nove generacije studenata na FCJK - naveo je Krapović.</p>
<p>Riječ je, kako je istakao, o potpuno nevjerovatnoj i besramnoj odluci očito čisto političke pozadine.&nbsp;</p>
<p>- Kako drugačije objasniti da se samo jednom fakultetu uskraćuje finansiranje upisa studenata? Premda je svakom upućen u politička zbivanja u Crnoj Gori jasno što je na stvari, to ne čini čitav problem nimalo manje bizarnim. Kako normaln čovjeku objasniti da se u zemlji koja se naziva Crnom Gorom pokušava sabotirati i ugasiti fakultet koji se bavi podučavanjem i proučavanjem istoimenog &nbsp;jezika i književnosti? Da stvar bude tim sumanutija, riječ je o jedinom crnogorskom filološkom fakultetu koji je prepoznatljiv i izvan Crne Gore – dapače, riječ je o fakultetu koji je danas, sasvim zasluženom, u međunarodnoj slavistici prepoznat i priznat kao praktički istoznačnica za crnogorsku filologiju i slavensku filologiju i lingvistiku u Crnoj Gori - naglasio je Krapović.</p>
<p>Ovdje je, kako kaže, riječ o prepoznatljivoj imperijalističkoj politici tzv. „srpskog sveta“ i njenoj manifestaciji u Crnoj Gori – tzv. crnogorskoj vladi.</p>
<p>- Ipak treba reći da je ovo i od njih previše, da je riječ o eklatantnu bezobrazluku i da im ovo neće i ne može proći. Političko nasilje nad visokim obrazovanjem i znanošću ne može proći - poručio je Krapović.</p>

Krapović: Manifestacija prepoznatljive imperijalističke politike „srpskog sveta“, nasilje nad visokim obrazovanjem ne može proći

<p>Vlada Crne Gore je odgodila izjašnjenje o Odluci o upisu brucoša o trošku države na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju za studijsku 2025/2026. godinu, saopšteno je iz Vlade.</p>
<p>Izjašnjenje je odgođeno dok se, kako su rekli, ne pribave potrebne informacije od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Nakon što je Vlada dobila informaciju od ministarke prosvjete, nauke i inovacija, koja je bila odsutna sa današnje sjednice, da je Agencija, na čelu sa <b>Goranom Danilovićem</b>, &nbsp;29.04.2024. reakreditovala FCJK, zatražice se ponovno izjašnjenje svih članova - navedeno je u saopštenju Vlade.</p>
<p>Uskoro opširnije...</p>

Vlada: Nakon reakreditacije FCJK ponovo će se odlučivati o upisu brucoša o trošku države

<p>Akademska i naučna javnost danas je zaprepašćena informacijom o autokratskoj sabotaži rada Fakulteta za crnogorski jezik i književnost od strane Vlade Crne Gore, saopšteno je iz Međunarodnog komiteta za očuvanje i razvoj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).</p>
<p>Univerzitetski profesor, član Američke akademije nauka i umjetnosti, predśednik Komiteta <b>Endru Baruh Vahtel </b>kazao je da je zgrožen viješću da se nekoliko dana uoči upisa nove generacije studenata okrutno ugrožava opstanak ovoga Fakulteta.&nbsp;</p>
<p>- Svakom na meritornim međunarodnim naučnim adresama Evrope i svijeta - u slavistici naročito - poznato je kakvo značenje imaju naučni rad, ogroman broj monografija i drugih publikacija, te ukupna inostrana aktivnost kadra Fakulteta za crnogorski jezik i književnost - istikao je on u obraćanju javnosti.</p>
<p>Vahtel je rekao da je prepoznatljivost FCJK u kontinuitetu jeste i to što baštini slobodu mišljenja i javnu riječ u odbrani građanskih, političkih, kulturnih, društvenih, vjerskih i drugih prava svih kojima su ona ugrožena.&nbsp;</p>
<p>- Budući da dominantan dio trenutne crnogorske Vlade čine desničarske i klerikalne struktura okupljene na velikosrpskom političkom konceptu, jasno je da današnji napad Vlade Crne Gore na FCJK jeste drski i protivzakonit obračun politike s tom visokoškolskom ustanovom - ocijenio je on.</p>
<p>Vahtel je upozorio crnogorsku javnost da se nalazi pred ozbiljnim pitanjem, "takoreći pred prekretnicom koja će u mnogom pogledu legitimisati sve koji trenutno odlučuju o važnim pitanjima ne samo u crnogorskoj nauci i kulturi nego crnogorskoga društva u cjelini".</p>
<p>- Međunarodni komitet za očuvanje i razvoj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost će hitno i nepokolebljivo što preko svih slavističkih komiteta što preko pojedinačnih katedara i institucija - izvijestiti međunarodnu javnost o ukudanju demokratske prakse i uspostavljanju diktatorskog sistema koji ukida instituciju kakav je Fakultet za crnogorski jezik i književnost s Cetinja - poručio je Vahtel.</p>
<p>Inače, Međunarodni komitet za očuvanje i razvoj Fakulteta za crnogorski jezik i književnost formiran je 15. aprila 2021. a čine ga:<b> prof. dr Vanda Babić</b> (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru), <b>akademik Endru Baruh Vahtel</b> (Američka akademija nauka i umjetnosti), predśednik Komiteta, <b>prof. dr Robert Bonjkovski</b> (Šleski univerzitet u Katovicama), <b>akademik Stjepan Damjanović</b> (Hrvatska akademija znanosti i umjetnost, Zagreb), <b>dr sc. Előd DUDÁS</b> (Filološki fakultet Univerziteta Loránd Eötvös u Budimpešti), <b>prof. dr Marko Dragić </b>(Filozofski fakultet u Splitu), <b>dr sc. Mječislav Đekonjski</b> (Dziekonski Translation Erfurt, Njemačka), <b>akademik Mark L. Grinberg</b> (Univerzitet u Kanzasu, SAD), <b>prof. dr Artan Hadži </b>(Univerzitet u Skadru),<b> prof. dr Sanjin Kodrić</b> (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), <b>prof. dr Džon Koks</b> (Državni univerzitet Śeverne Dakote u Fargu, SAD), <b>prof. dr Milica Lukić </b>(Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), <b>akademik Ranko Matasović</b> (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb), <b>akademik Hasnija Muratagić-Tuna</b> (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), <b>prof. dr Mimoza Priku </b>(Univerzitet u Skadru), <b>prof. dr Jakov Sabljić</b> (Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), <b>prof. dr Simon Sazdov</b> (Filozofski fakultet u Skoplju), <b>prof. dr František Šistek</b> (Institut za istoriju Češke akademije nauka, Prag),<b> akademik Emil Tokaž </b>(Šleski univerzitet u Katovicama), <b>prof. dr Amira Turbić-Hadžagić</b> (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli), <b>prof. dr Ljudmila Vasiljeva</b> (Katedra za slovenske jezike NU „Ivan Franko“ u Lavovu) i <b>prof. dr Ilija Velev</b> (Institut za makedonsku književnost, Skoplje).</p>
<p>&nbsp;</p>

Međunarodni komitet za očuvanje i razvoj FCJK: Perfidna politička priprema ukidanja Fakulteta

<p>Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske o poklanjanju nepokretnosti – Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, Tivat.</p>
<p>Usaglašeni Ugovor predviđa da dvije vlade, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja ovu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.</p>
<p>- Vlada Republike Hrvatske se obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja, i očuvanje nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, čime se dodatno jačaju bilateralni odnosi između dviju prijateljskih država i njihovih građana - navedeno je u saopštenju Vlade.</p>

Vlada Crne Gore poklanja Hrvatskoj Dom kulture „Josip Marković“

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>