Radni tim za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa održao je sastanak na kojem su započete pripreme za jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih angažmana Crne Gore u narednoj godini – predsjedavanje Berlinskim procesom 2026. godine.
Crna Gora će prvi put u istoriji biti domaćin ovog formata, koji okuplja vlade država Zapadnog Balkana, devet država članica EU, kao i UK, te koji već duže od deceniju oblikuje političke, ekonomske i bezbjednosne tokove regiona, uz snažnu podršku regionalnih organizacija, te SR Njemačke kao začetnika ove Inicijative.&nbsp;
Iz Radnog tima za koordinaciju aktivnosti u okviru Berlinskog procesa kazali da će predsjedavanje Crne Gore važan trenutak za našu državu, ali i za cijeli Zapadni Balkan, posebno u kontekstu politike proširenja, bezbjednosnih izazova i potrebe za dubljom regionalnom saradnjom.
Procesom politički rukovodi Kabinet predsjednika Vlade, uz podršku Kabineta potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove i Ministarstva vanjskih poslova, a pored njihovih predstavnika/ca, na sastanku su bili zastupljeni resori i organi uprave, čiji su predstavnici/e stalni članovi/ce Radnog tima za Berlinski proces.&nbsp;
- Njihova koordinacija biće presudna za uspješno vođenje procesa koji podrazumijeva organizaciju brojnih sastanaka na visokom i ministarskom nivou tokom cijele 2026. godine, te ostalih pratećih događaja pod okriljem Procesa - naglašeno je u saopštenju.
Tokom sastanka razmotrene su prioritetne tematske oblasti u fokusu predsjedavanja Crne Gore, okvir predstojećih događaja, modeli saradnje sa evropskim i regionalnim partnerima, kao i potreba formiranja snažnog operativnog i medijskog tima.
Predsjedavanje Berlinskim procesom dolazi u godini kada će Crna Gora predsjedavati nizom međunarodnih događaja i inicijativa (Samit EU - Zapadni Balkan, Komitet ministara Savjeta Evrope, Fond za Zapadni Balkan) što, kako su rekli u Radnom timu, ukupno daje jasnu sliku ambicije da se pozicionira kao pouzdan regionalni lider i kredibilan partner Evropske unije.&nbsp;
- Ovaj proces predstavlja šansu da Crna Gora potvrdi svoju diplomatsku zrelost, sposobnost regionalnog povezivanja i spremnost da doprinese novoj fazi evropske integracije Zapadnog Balkana - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Započete intenzivne međuresorne pripreme za predsjedavanje Crne Gore Berlinskom procesom

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće danas na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, sudjelovanje na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Spajić učestvuje na samitu Berlinskog procesa u Londonu

Ekonomski osnažena Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne iz koje se odlazi. Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije - poručio je premijer Milojko Spajić na međunarodnoj konferenciji o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore koja se danas održava u hotelu Splendid u Budvi.
Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi.
Konferenciju je otvorio Spajić, a uvodne rijeći dali su predsjednica PKCG Nina Drakić, zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede Philipp Haußmann, predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlouhy i državni sekretar Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold.
Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi naša privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.
- Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.
- Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio - rekao je Spajić, izražavajući nadu da će Konferencija PKCG biti korak bliže tom zacrtanom cilju.
<h2>Most Zapadnog Balkana i EU</h2>
Predsjednica Nina Drakić istakla je važnost Berlinskog procesa za ekonomsko, infrastrukturno i političko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom.
- Berlinski proces predstavlja platformu koja nam omogućava da sinergijom radimo na stvaranju stabilnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Zajedničkim naporima možemo obezbijediti da naši građani imaju bolju budućnost, da naše ekonomije budu otpornije na globalne izazove i da region bude bliži Evropskoj uniji - kazala je Drakić.
Ona naglašava ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.
Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.
- Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati za 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 % - rekla je Drakić.
Zaključuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.
- To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja - kazala je ona.
<h2>Zakoni nijesu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način</h2>
Philipp Haußmann, izvršni direktor kompanije Ernst Klett AD i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.
- Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društevnim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija - zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje - naveo je Haußmann .
On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatka kvalifikovane radne snage.
- Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji - dodao je Haußmann.
<h2>Potrebno ispuniti brojne uslove</h2>
Vladimir Dlouhy izrazio je u ime Eurochambresa posebno zadovoljstvo što se ova konferencija održava tokom obilježavanja decenije Berlinskog procesa.
- Berlinski proces predstavlja najvažniji institucionalni okvir koji okuplja zemlje Zapadnog Balkana i otvara vrata vašem pristupanju EU, i drago mi je što vaša Komora snažno podržava te procese - istakao je on.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio je izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambers tu da pruži snažnu podršku.
- Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj Region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost - poručio je on.
Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.
– Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije – zaključio je Doulhy.
<h2>Napredak regiona u evropskom procesu</h2>
Sven Giegold u ime Savezne njemačke vlade kazao je da Konferencija omogućava platformu za diskusiju o brojnim ključnim pitanjima važnim za budućnost Zapadnog Balkana i bez sumnje će doprinijeti napretku regiona u evropskom procesu.
- Teme koje konferencija pokriva, kao što su radna snaga, razvoj, zelena i digitalna transformacija, perspektive Zapadnog Balkana ključne su za oblikovanje budućnosti regiona i EU i pomoći će u njihovom pozicioniranju kao konkurentijeg „igrača“ u globalnoj ekonomiji - rekao je Giegold.
Prema njegovim riječima, investicije - posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.
- Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU - kazao je on.
Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTE dosljedno primjenjuju.
- Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU - kazao je on.

Spajić: Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi a ne odlazi

Ukoliko bi se zakon poput zakona o civilnom sektoru i medijima pretvorio u neki zakon o stranim agenturama, kada govorimo o evropskim standardima, mislim da bi poglavlje 10 definitivno bilo problematično za zatvaranje, i da se decembarski plan koji ima Crna Gora onda ne bi ostvario, kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof.dr. Gordana Đurović.
&nbsp;- S obzirom da je to više bilo neko testiranje javnosti, nego stvarno otvaranje procedure, izmjene i uvođenje nekog novog prijedloga zakona, sa odomaćenom praksom da poslanici predlažu zakone, bez skrininga da li se slažu s evropskim standardima i bez mišljenja Vlade, nadam se da će ta praksa biti značajno, značajno smanjena - kazala je Đurović
Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa, nije se bilo teško odlučiti za Berlinski proces, podsjetila je ona, prvenstveno zbog, kako kaže, njegove inkluzivnosti i jačanja &nbsp;političkog dijaloga.
&nbsp;- Moramo se složiti da smo dobili nekoliko vrijednih projekata, svaka zemlja, u oblasti infrastrukture, energetike, životne sredine, komunalnog sektora, da smo dobili zelene koridore u pandemiji, slobodan roaming u regionu, da je bilo stvari koje su mogli da osjete obični građani, a ne samo visoke političke sastanke - rekla je Đurović.
&nbsp;Dosta toga je, prema njenom mišljenju, ostvareno Berlinskim procesom, i on se, kako dodaje, pokazao kao dobra međuvladina platforma, u kojoj se čuo glas mladih, glas biznisa, nauke, obrazovanja, civilnog društva, ali I da su se umrežile privredne komore.
&nbsp;- Njemačka diplomatija je uradila dobar posao zadnjih dana. To se pokazalo i nedavno deblokiranjem odluka u okviru zajedničkog komiteta CEFTA (Central European Free Trade Association), to je bilo veliko ograničenje saradnje. Našao se kompromis oko potpisivanja na relaciji Beograd - Priština, i tih važnih deset odluka su donijete, i time je CEFTA nastavila da bude ono što treba da bude, a to je međunarodni ugovor, kojim se reguliše ekonomska saradnja i trgovina, a Regionalni savjet za saradnju bi trebalo da bude neka važna karika u izvještavanju - istakla je Đurović.
Zapadni Balkan je složen unutrašnje-evropski region, smatra Đurović. Pored skepticizma, koji se osjećao prije mjesec ili dva, da se neće postići ono što se usaglasilo, smatra da se u mjeri mogućeg dosta toga postiglo.
Monitoring Evropske komisije u odnosu na Crnu Goru je konstantan, podsjeća ona i dodaje da će Crna Gora za dva dana dobiti zvaničnu potvrdu reformske agende, kao i izvještaj Evropske komisije.
Izvještaj Evropske komisije je, objašnjava Đurović, javan i transparentan, u momentu kad se objavi. Vjerovatno su ta očekivanja da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, kako kaže provjerena i da Hrvatska u ovom momentu ne želi više “stavljati refleksije” na rezoluciju o genocide u jasenovcu koju je usvojio crnogorski parlament.
&nbsp;- Svi mi, pojedinačno, treba da razmišljamo kako da unaprijedimo ono što je napravljeno kao problem i kao šteta, što se nije trebalo usvajati, kako da unaprjeđujemo odnose sa Hrvatskom filigranski, svakodnevno, na različitim frontovima, u različitim formatima, i onda ukoliko ne bi bilo problema sa nijednom državom članicom, taj korpus zatvarajućih mjerila je ostvarljiv, posebno za poglavlja &nbsp;31 i 20, kao i 7, osjetljivost ostaje malo, meni lično kod poglavlja 10, vezano za slobodu medija, koja se naslanja na neke druge vrijednosti, koje se sad opet ovdje testiraju na našoj javnoj sceni. Bilo bi to veoma podsticajno za Crnu Goru, da ostvarimo taj cilj, i da po toj nekoj mapi puta same Evropske komisije krenemo dinamično u zatvaranje poglavlja - rekla je &nbsp;Đurović.
Crna Gora ima veliku Vladu, koja, prema njenom mišljenju, ima izazov sa koordinacijom, sa upravljanjem budžetom i javnim finansijama, ali i sa, kako kaže, koordinacijom platforme putovanja.
&nbsp;- U pregovaračkoj strukturi, sa ovako ambicioznom agendom, koordinacija predstavlja stvarno evropski izazov za našu Vladu i odmah i čitav korpus institucija, koje treba da sprovode propise i dokazuju da ne usvajamo samo zakone, nego ih i sprovodimo. S jedne strane, imamo veliko zapošljavanje, onda imamo izazov koordinacije, a sa druge strane imamo &nbsp;zahtjeve za pomoć i podršku od strane, posebno, sudstva i tužilaštva, da se predmeti gomilaju, da nema dovoljno izabranih sudija, i da će se to uskoro prikazati kroz mjerila, koja su vrlo konkretna - naglasila je Đurović.
Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su nedavno izvršene, radi, kako podsjeća, deblokiranja procesa koji dugo stagnira, te postoji nada da će se taj proces konačno uspješno okončati.
- Nije neophodno da bude samo jedan kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, i da on kao takav često &nbsp;bude neprihvatljiv za dovoljan broj u daljoj proceduri. Nadam se da ćemo to ispuniti, nijesam baš sigurna da li ćemo možda do decembra, ali nadam se da je to pitanje konačno rješivo, jer su se promijenila pravila i procedure - istakla je Đurović.
Neke reforme ne mogu da idu brzo, objašnjava ona, jer moraju da budu temeljitije, za razliku od nekih koje zahtjevaju, kako kaže, mnogo manje društvenih napora.
&nbsp;- Stvari su mjerljive, stvari se kvantifikuju, i sve ćemo manje moći govoriti o nekim ogromnim progresima, koji nijesu mjerljivi kroz Reformsku agendu u ključnim oblastima - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDPRBqQ_MjSw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa nije se bilo teško odlučiti

Njemački kancelar Olaf Šolc je danas poslije samita Berlinskog procesa u glavnom gradu svoje zemlje istakao važnost saradnje u regionu Zapadnog Balkana, koji je i dalje, kako je naveo, opterećen problemima iz prošlosti.
- Berlinski proces pomaže da se prevaziđu granice između zemalja. To je važno jer konflikti iz prošlosti i danas, nažalost, utiču na saradnju i o tome smo razgovarali. Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova ne ide u zadovoljavajućem smjeru - rekao je on novinarima.
Pozvao je vlasti Srbije i Kosova da ispune preuzete obaveze jer je istakao da je to važno za građane i njihovu budućnost u EU.
Šolc je istakao da još ima nacionalističke retorike koja izaziva podjele i predstavlja opasnost po rast i zajednički život u miru i prosperitetu.
Dodao je da je jasno da će države Zapadnog Balkana samo zajedno moći da uđu u Evropsku uniju što čini još važnijom regionalnu inicijativu za dobrosusjedske odnose.
Pohvalio je Kosovo jer su administrativni prelazi otvoreni za robu iz Srbije.
Šolc je istakao da bilateralni problemi država-kandidata treba da ostanu bilateralni i da ne utiču na evrointegracije koje su zasnovane na zaslugama.
Rekao je i da je dogovoren i akcioni plan za borbu protiv plastičnog otpada, brže sprovođenje zelene agende za Zapadni Balkan do 2030, što Njemačka podržava i u tom smislu planiranih 1,5 milijardi eura biće isplaćeno do kraja godine.
Lideri Zapadnog Balkana danas su na samitu Berlinskog procesa potpisali novu fazu Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište od 2025. do 2028. godine.
Na samitu je obilježena 10. godišnjica Berlinskog procesa.
Lideri su potpisali i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, te usvojili Deklaraciju o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i Deklaraciju o regionalnim standardima za proveru direktnih stranih ulaganja.
Lideri Berlinskog procesa su istakli rezultate ostvarene u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta 2021-2024, uključujući slobodu kretanja sa ličnom kartom, uzajamno priznavanje visokoškolskih i stručnih kvalifikacija u regionu, u potpunosti funkcionalan režim rominga kao kod kuće na Zapadnom Balkanu, smanjivanje cijena prenosa podataka u romingu između EU i šestorke Zapadnog Balkana, napredak ka članstvu u Jedinstvenom području platnog prometa u eurima (SEPA), uspostavljanje zelenih koridora i smanjivanje vremena čekanja, te su pozdravili napore uložene u jačanje regionalne saradnje.
Istakli su potrebu za pojačanom regionalnom saradnjom tokom druge faze Zajedničkog regionalnog tržišta.
Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu koji je potpisan danas novi je sporazum o mobilnosti čiji je cilj da se poveća mobilnost studenata i obezbijedi im se pravo studiranja na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u regionu.
Zajedno sa sporazumima o mobilnosti potpisanim na samitima Berlinskog procesa 2022. i 2023. godine ovim sporazumom će se dodatno povećati mogućnosti slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu.
Cilj deklaracija o pristupu i saradnji u okviru infrastrukture za istraživanja i inovacije i o regionalnim standardima za provjeru direktnih stranih ulaganja za šestoruku Zapadnog Balkana, usvojenih danas, je promocija partnerstava u oblastima istraživanja i inovacija te podsticanje dinamičnog regionalnog inovacionog ekosistema, kao i usklađivanje investicione politike sa normama Evropske unije i međunarodnim dobrim praksama.

Šolc na Berlinskom procesu: Saradnja na Zapadnom Balkanu važna jer samo zajedno mogu u EU

Došlo je vrijeme da integracija Zapadnog Balkana u EU postane realnost - ocijenio je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak nakon Samita Berlinskog procesa u glavnom gradu Njemačke.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), kazao da je u okviru Berlinskog procesa "urađeno mnogo korisnih stvari za ljude u regionu".
- Na 10. godišnjicu poruke su bile vrlo jasne: Mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da se integracija Zapadnog Balkana u EU pretvori u stvarnost - istakao je Lajčak, dodajući da je učestvovao na današnjem samitu na poziv njemačkog kancelara Olafa Šolca.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1845824180341662146&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak: Došlo je vrijeme za integraciju Zapadnog Balkana u EU

Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine - kazao je premijer Milojko Spajić.
On je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) naveo da je Crna Gora dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, čija zemlja sada predsjedava Savjetom Evropske unije.
- Čule su se sjajne poruke, ne samo što se tiče Berlinskog procesa nego generalno što se tiče evropskih integracija. Imali smo premijera Mađarske koji je danas rekao da očekuje do kraja godine organizacijemo IGC za Crnu Goru i da Crna Gora krene u ubrzano zatvaranje poglavlja. Istu poruku smo čuli od predsjednice fon der Lajen i mnogih drugih evropskih najviših zvaničnika i mislim da je to jedna jako dobra poruka koju je Crna Gora dobila - naveo je Spajić u video objavi na Iksu.
Druga stvar, kako dodaje, to je da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan oko zajedničkog regionalnog tržišta koje je, prema njegovim riječima, jako bitno zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jednu u drugu državu.&nbsp;
- Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu. Druga stvar je mobilnost studenata, koja će biti mnogo bolja, kroz usvajanje petog paketa mobilnosti koji nadam se da ćemo ratifikovati u parlamentu brže nego ostali, kao što smo uvijek radili - naveo je Spajić.
Dobrosusjedski odnosi su, prema njegovim riječima, baza od koje se kreće u evropske integracije.
- Mislim da je jako bitno da Crna Gora nastavi da daje svoj maksimum u pravljenju dugoročno održivih i sjajnih odnosa sa svim zemljama regiona i zemljama Evropske unije. Istrajaćemo u tome - poručio je Spajić.
Govoreći o zajedničkom regionalnom tržištu naveo je da su ova inicijativa i Berlinski proces paralelni sa Planom rasta i sa uključivanjem Crne Gore u jedinstveno tržište Evropske unije.
- To su dva procesa, ali vrlo komplementarna, tako da neće biti nikakvih problema i nikakvih sukoba - kazao je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1845837423973970206%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1845837423973970206%7Ctwgr%5E71de4c24be867da67b9dba4af368a5b332adc84a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine

Zapadni Balkan kroz Plan rasta i novi Akcioni plan o razvoju zajedničkog regionalnog tržišta 2025-2028, dobija šansu za ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti građanima mnogo bolji životni standard - poruka je sa Samita posvećenog desetogodišnjici Berlinskog procesa.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i lideri ostalih država Zapadnog Balkana, u saradnji sa članicama EU, poslali su poruku posvećenosti regionalnoj saradnji i afirmisali dalje napore na putu integracije regiona u EU.
Tokom sastanka u Berlinu, čiji je domaćin njemački kancelar Olaf Šolc, a učestvuje i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, usvojena je Deklaracija o zajedničkom regionalnom tržištu.
Na ovaj način su stvoreni uslovi za razvoj ekonomija zemalja regiona, jer će se skratiti vrijeme čekanja na granicama, kroz znatno brži tranzit roba, usluga, ljudi i kapitala među zemljama regiona, što je, kako je istakao predsjednik Vlade Crne Gore, predugo bila velika barijera da Zapadni Balkan bude konkurentno tržište.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.flickr.com%2Fphotos%2Fvladacg%2F54065975256%2Fin%2Falbum-72177720321207594&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da posvećenost iskazana na ovakav način predstavlja vodič za našu regionalnu saradnju i bude ključni pokretač ubrzane evropske integracije Zapadnog Balkana. Vjerujemo da će novi Akcioni plan o zajedničkom regionalnom tržištu, kao važan dio Plana rasta, biti odličan katalizator za smanjenje socio-ekonomskog jaza između regiona i Evropske unije, jer će doprinijeti razvoju regionalne ekonomije i pomoći ekonomsku integraciju - poručio je Spajić.
Samit je bio prilika da se i od visokih zvaničnika institucija Evropske unije i država članica, čuje spremnost za još veću podršku i podsticaj za predstojeću, u slučaju Crne Gore, završnu fazu pristupanja.
- Planiramo da tokom našeg predsjedavanja EU, dakle do kraja godine, zatvorimo nekoliko poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom - kazao je premijer Mađarske, Viktor Orban.
Kako je saopšteno iz Vlade, Crna Gora je lider po pitanju ispunjenja zahtjeva iz Berlinskog procesa, pošto je ratifikovala četiri sporazuma o mobilnosti, a očekuje se da u najskorijem roku bude ratifikovan i peti - Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije Zapadnog Balkana, usvojen tokom Samita u Berlinu.&nbsp;
<h2>Zelena tranzicija i infrastrukturna povezanost šansa za ZB</h2>
Regionalna saradnja i povezanost za Crnu Goru ostaju od esencijalne važnosti, dok god su u okviru evropskih principa, i u domenu infrastrukturne povezanosti, zelene tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, apostrofirao je Spajić.
Zato je u tom kontekstu izuzetno važna posvećenost Berlinskog procesa reafirmaciji Hamburške deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su podržali lideri zemalja regiona, devet članica procesa: Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Svaki put ka afirmisanju ovih tema, bez regionalnog konteksta bio bi slijepi put i traćenje dragocjenih resursa. Samo kroz perspektivu rastuće potražnje za boljom povezanošću, čistom i sigurnom energijom i zelenom ekonomijom, možemo da ponudimo profitabilne i održive projekte kredibilnim investitorima. Zato moramo da poboljšamo saobraćajnu povezanost, uklonimo barijere za mobilnost, ohrabrimo regionalnu trgovinu i tako stvorimo preduslove za političku, ekonomsku i društvenu konvergenciju regiona, sa ostatkom kontinenta - istakao je Spajić.
Sastanku najviših zvaničnika, prethodili su brojni sastanci na ministarskom nivou, a šefovi država podržali su njihove odluke i o usvajanju Regionalne deklaracije o korišćenju infrastrukture za istraživanje i inovacije i Regionalnih standarda za skrining stranih direktnih investicija, kao i Deklaraciju o potvrđivanju dobrosusjedskih odnosa.
Premijer Spajić je u razgovoru tokom Samita naglasio da integrisanje Centra za sajber kapacitete na Zapadnom Balkanu (WB3C) u Berlinski proces, bilo od posebnog značaja za rad i aktivnosti ovog Centra sa sjedištem u Podgorici, njegovu promociju i pozicioniranje na regionalnom i međunarodnom planu. WB3C kao dio Berlinskog procesa predstavljaće polaznu osnovu za intenziviranje saradnje i regionalne otpornosti na sajber prijetnje.
Na Samitu u Berlinu učestvovali su i evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, specijalni predstavnik Evropske unije za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, premijer Hrvatske, Andrej Plenković, predsjednica Slovenije, Nataša Pirc Musar, potpredsjednik Vlade Italije Antonio Tajani, delegirani ministar Francuske za evropske poslove, Benžaman Adad, ministarka vanjskih poslova Njemačke, Analena Berbok, izaslanik Savezne Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, Manuel Zaracin, specijalni izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan, lord Stjuart Pič, predsjednica EBRD-a Odile Reno-Baso, generalna sekretarka Regionalnog savjeta za saradnju, Majlinda Bregu, vd direktorica CEFTA Sekretarijata, Danijela Gačević…

Spajić: Zajedničko regionalno tržište približava građane Zapadnog Balkana standardu EU

Crna Gora je u prethodnom periodu kroz saradnju sa državama regiona, ali i sa EUROPOL-om i drugim evropskim i međunarodnim bezbjednosnim organizacijama pokazala da je kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa, te da će nastaviti sa usklađivanjem normativnog i institucionalnog okvira sa standardima EU, poruliča je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i prijekte Tijana Šuković na 10. jubilarnom sastanku ministara unutrašnjih poslova u okviru Berlinskog procesa u organizaciji Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Njemačke.&nbsp;
Ministarski sastanak je bio prilika da se sagleda dosadašnji učinak Berlinskog procesa kroz primjere produbljivanja saradnje država Zapadnog Balkana i članica Evropske unije u borbi protiv neregularnih migracija, borbi protiv organizovanog kriminala, efikasnijoj razmjeni policijskih podataka kao i praćenju finansijskih tokova koji služe kriminalnim ciljevima.&nbsp;
Učesnici su imali priliku da predstave rezultate koje su postigli u prethodnom periodu u odnosu na suzbijanju navedenih pojava.&nbsp;
- Tom prilikom v.d. generalne direktorice Šuković istakla da je međunarodna i regionalna saradnja, temeljena na razmjeni informacija i koordinisanim akcijama, ključna za uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala - navedeno je u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na marginama sastanka održani su bilateralni susreti sa predstavnicima država regiona, Ujedinjenog Kraljevstva o daljim oblicima i načinima saradnje u suzbijanju pojava koje su bile predmet ovog ministarskog sastanka, dok je sa predstavnicima EU razgovarano o daljim koracima u procesu evropskih integracija.

Šuković: Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ciljeva pokrenutih u okviru incijativa Berlinskog procesa

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova, s obzirom na to da blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama.
U ovom resoru su obaviješteni od Jugopetrola Kotor da usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladišti gorivo tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da vrši isporuku energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
- Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprevoznici-danas-blokiraju-granice-udar-na-markete-i-benzinske-pumpe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MPNI apeluje: Blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama

The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Koprivica: The last chance for electoral reform

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260126130140_6309503244cc0b9d660f069cc2728cd5fb5d9409732f15d80901defa397df1a7" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260126130140_b652d3174cf5a18f00919d01632e25139537fff3d8ef92865f0d2f808d0228d5" data-rendition-name="original" width="3000" height="2000" loading="lazy" alt="Minesota, Mineapolis, SAD"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

Traže se "patriote": Kako Trampova vlast vrbuje ljude u ICE

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E otvoreno je govorila o svojim stavovima, zabranama i tome koliko cijena iskrenosti može da bude visoka u muzičkoj industriji.
Dok mnogi kolege biraju ćutanje kada je politika i društvena situacija u pitanju, Seka je odlučila da govori otvoreno.
- Misliti svojom glavom danas spada u skup sport - kaže ona, “posebno kada mnogi znaju da niko ne može da te kupi ili da naplati da razmišljaš drugačije".
Pjevačica je otkrila i posljedice svog stava.
- Baš dok sam se spuštala niz stepenice, saznala sam da sam zabranjena na Radiju S - moja muzika se ne može puštati jer nismo politički istomišljenici. Ali to mi ne smeta - što više zabranjuju, više ljudi voli. Ne možete ljudima zabraniti da nekoga vole - navela je.
Na pitanje o koncertima, Seka ističe da je rasprodala drugu Zagrebačku Arenu, ali zbog svojih stavova još uvijek ne može da održi koncert u Beogradu.
- Ne možete biti javna ličnost a da nemate mišljenje ili stav. Nije mene Beograd zabranio, nego par ljudi koje ja javno ne podržavam. Ali desiće se i taj Beograd, ne brinem se - kaže ona.
Naša novinarka Adela Mulić je pitala i o uticaju supruga Veljka na njene javne nastupe i stavove.
- On stalno kaže ‘ma nemoj, pusti’, ali pola ni ne zna šta pišem. Utiče na mene, a da ne utiče, Bog zna šta bih tek pisala - smije se Seka.
Kompletan intervju ne propustite večeras od 23:20 na programu Televizije E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDT-WsQ9jItk%2F%3Figsh%3DMXNyajdxM2hiZWlzag%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: berlinski-proces