Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

1250x600

1084x550

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Policija u Berlinu uhapsila je 22-godišnjeg Sirijca zbog planiranja terorističkih napada u glavnom gradu Njemačke, saopštilo je danas državno tužilaštvo.
Pozivajući se na izvore u bezbjednosnim službama, list Bild javlja da je 22-godišnji Abdala R. planirao samoubilački napad eksplozivnim sredstvom na zasad nepoznati objekt u Berlinu.
On je 2023. došao u Njemačku i zatražio azil koji mu je odbijen, ali je imao boravišnu dozvolu.
<h3>Materijal za izradu eksplozivne naprave na tri adrese</h3>
Policija je na tri adrese na kojima je bio prijavljen pronašla materijal za izradu eksplozivne naprave.
Mediji javljaju da je bio pripadnik Islamske države. Uhapšen je juče poslijepodne u berlinskoj četvrti Neukoelln u kojoj živi veliki broj ljudi arapskog porijetla. Ovih se dana u Njemačkoj ponovo pokrenula rasprava o tome treba li migrante vraćati u Siriju.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt zalaže se za pojačane deportacije u Siriju prestupnika i onih koji su zbog građanskog rata u Siriji uživali tzv. supsidijarnu zaštitu. U tome ga podržava i kancelar Fridrih Merz.
No, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je nakon nedavne posjete Siriji rekao da je zbog razaranja koje je pretrpjela zemlja deportacija nemoguća, što je izazvalo sukob unutar vlade.

Berlin: Uhapšen Sirijac zbog planiranja terorističkog napada

Hiljade ljudi u centru Berlina bili su primorani da napuste svoje domove sinoć nakon što je neeksplodirana bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena u rijeci Špree. 
 
Policija je postavila bezbjednosni perimetar od 500 metara u gusto naseljenom dijelu grada i išla od vrata do vrata kako bi upozorila stanovnike na evakuaciju.
Redovi ispred skloništa
Lokalni list Tagešpigel javlja da su se formirali dugi redovi ispred skloništa u gradskoj kući u berlinskom okrugu Mite, gdje su se stotine ljudi prijavile da prenoće. Zbog velikog broja evakuisanih, drugo sklonište je otvoreno u obližnjoj školi ubrzo poslije ponoći. 
 
Brojne ambasade i gradske administrativne kancelarije takođe se nalaze u istom okrugu. 
 
Vlasti su saopštile da je bomba otkrivena tokom građevinskih radova u blizini Fišerinzela u centru grada. Provjere preostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava rutinski se sprovode u njemačkim gradovima prije velikih građevinskih projekata.

Bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena u rijeci u Berlinu, hiljade ljudi evakuisano

Najmanje 16 osoba povrijeđeno je u požaru koji je jutros izbio u stambenoj zgradi u Berlinu.
Kako javljaju njemački mediji, četiri osobe zadržane su u bolnici.
Požar je izbio u stanu u prizemlju petospratne zgrade u Krojcbergu u Berlinu, prenosi Tanjug.
Vatrogasna služba je saopštila da je u gašenju požara, koji je u međuvremenu lokalizovan, učestvovalo 68 vatrogasaca.
Uzrok požara još nije poznat.

U požaru u zgradi u Berlinu povrijeđeno 16 osoba

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

U četvrtak je Sud u Berlinu u predmetu koji je poznat kao M.N. u kojem je postupak zasnovan na dokazima koji se tiču takozvanih EncroChat komunikacija, donio odluku kojom je oslobodio okrivljenog po svim tačkama optužnice.&nbsp; - Ovo je vrlo značajan postupak, samim tim i vrlo značajna odluka, iz prostog razloga što je upravo ovo postupak iz kojeg je, da tako kažemo, proizašao postupak pred Sudom pravde u Luksemburgu. Upravo u ovom predmetu, Sud u Berlinu je postavio niz pitanja Sudu pravde, nakon čega je Sud pravde i donio presudu C-670/22, o kojoj je dosta polemike bilo i u našim medijima – kazala je advokatica Bojana Franović Kovačević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0" data-rendition-name="original" width="824" height="715" loading="lazy" alt="Advokatica Bojana Franović"> <figcaption>Bojana Franović Kovačević</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, prateći razloge Suda u Luksemburgu, Sud u Berlinu je donio oslobađajuću presudu.&nbsp; - Još uvijek nemam pisani otpravak navedene odluke jer je ona tek objavljena, a u Njemačkoj se, kao i kod nas, na pisani otpravak čeka neko vrijeme. Ali, kako su me obavijestile moje kolege koje su bile u advokatskom timu u tom predmetu, Christian Lodden i Justus Reisinger, usmeni razlozi koje je sud dao prilikom objave se tiču upravo zaštite fundamentalnih prava i to naročito prava na pravično suđenje i prava na privatnost – kazala je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162" data-rendition-name="original" width="1600" height="740" loading="lazy" alt="Justus Reisinger"> <figcaption>Justus Reisinger(Photo: TV E)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c" data-rendition-name="original" width="1170" height="653" loading="lazy" alt="Christian Lodden"> <figcaption>Christian Lodden(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Franović Kovačević ističe da je tokom postupka utvrđeno je da nije bilo ni razumno sumnjati da su svi korisnici ove platforme bili „kriminalci“ koji su počinili krivična djela dovoljno ozbiljna da se hakuje kompletna komunikaciju svih korisnika širom svijeta.&nbsp; - Istovremeno nije utvrđeno da se dokazi protiv kompanije EncroChat i drugih pojedinačnih korisnika, navodno osumnjičenih za teške zločine, nisu mogli pribaviti na drugi, manje intruzivan način nego hakovanjem, odnosno presretanjem svih korisnika, čak i onih nepoznatih. Ista je situacija i sa Sky Ecc materijalima. Jednostavno nije postojao valjan i zakonit osnov da se uopšte pokuša pristupiti svim komunikacijama, niti su radnje koje su preduzimali istražni organi sprovedene na zakonit način, a o pravičnosti postupaka koji su uslijedili da i ne govorimo – kaže Franović Kovačević.&nbsp; Ona podsjeća da je zaključak iz presude Suda pravde upravo u ovom pravcu i zaključak tog suda je da se pravo na pravično suđenje „ …mora tumačiti na način da u krivičnom postupku protiv osobe osumnjičene da je počinila krivična djela nacionalni krivični sudovi moraju zanemariti informacije i dokaze ako ta osoba nije u poziciji djelotvorno komentarisati te informacije i te dokaze, a navedene informacije i dokazi vjerojatno će imati prevladavajući uticaj na utvrđivanje činjenica…“.&nbsp; - Ako naši domaći sudovi ne budu dozvolili da se osporava zakonitost radnji koje su druge države preduzimale i ako ne budu dozvolili da se pristupi kompletnim dokazima i original materijalu, jasno je da će to biti grubo kršenje prava na odbranu i samim tim kršenje međunarodnog prava i postupanje suprotno odlukama međunarodnih sudova koje, da podsjetim, imaju primat nad domaćim pravom shodno članu 9 Ustava Crrne Gore – navodi ona.&nbsp; Prema njenim riječima, postoji trend u krivičnom pravosuđu, što je, kako kaže, i očekivano imajući u vidu razvoj nauke i tehnologije, da se sve češće postupci pokreću na osnovu ovakvih i sličnih materijala (EncroChat, SKY ECC, Anom, By Lock, i slično).&nbsp; - Ali, smatram da su i dalje nadležni istražni organi na vrijeme da navedene materijale tretiraju kao operativne informacije, što oni i jesu, te da na osnovu istih prikupe pravno valjane dokaze i da tek tada pokrenu postupke pred sudom. Svako drugo postupanje je neprihvatljivo i ostavlja veliki prostor za zloupotrebu. Uzmite jednostavno primjer slučaja, o kojem smo nedavno čitali u medijima, kada su se u navodnim sky komunikacijama pojavila imena sudija i tužilaca. Radi se o ozbiljnim stvarima koje zahtjevaju ozbiljnu istragu. U jednom predmetu tumačiti da neko treba da bude svjedok, a u drugom da neko treba da bude okrivljeni, bez bilo kakvog jasnog kriterijuma, jednostavno je neprihvatljivo i vodi ka daljem urušavanju pravosuđa. Zbog ovakvih situacije se naročito ovom materijalu mora pristupiti ozbiljno, isti se mora dobro provjeriti, moraju se prikupiti drugi dokazi, i tek tada možemo da kažemo da imamo nezavisno i nepristrasno pravosuđe koje prema svima jednako postupa – navodi Franović Kovačević. Navodi da su ovo problemi koji pogađaju sve zemlje širom Evrope zbog čega je njih nekoliko advokata, kako kaže, entuzijasta koji vjeruju da zaista svako ima pravo na fer i pravično suđenje, osnovali zajednički međunarodni tim (Francuska, Italija, Njemačka, Holandija i Crna Gora – Joint Defense Team) kako bi lakše pratili dešavanja u svim zemljama koje imaju ovu vrstu predmeta, a kako bi zajedno pokretali postupke pred međunarodnim sudovima, i kako bi u konačnom obezbjedili poštovanje osnovnih ljudskih prava i na međunarodnom nivou, jer je očigledno upravo to nivo na kojem će se ova pitanja u konačnom rješavati. <h2>Odlukom Suda pravde jasno definisani uslovi pod kojim se Sky komunikacije mogu koristiti kao dokaz</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c" data-rendition-name="original" width="1036" height="622" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"> <figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Advokat Stefan Jovanović navodi da su odlukom Suda pravde u Luksemburgu jasno definisani uslovi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se nesto sto proizilazi sa Sky aplikacije moglo uzeti za dokaz. &nbsp; - Ti uslovi, kada je u pitanju Crna Gora, nijesu zadovoljeni, ispunjeni ili pak ostvareni, a ova odluka suda u Berlinu od prije par dana može se uzeti kao direktna posljedica pomenute odluke Suda pravde. Prosto, sud u Berlinu samo je "ispratio, pomenuti stav Suda pravde i donio odluku kakvu je donio. Kao neko ko pretenduje da postane članica EU, i kao neko ko je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je preuzeo određene obaveze, te naposljetku cijeneći Ustav Crne Gore, jasno je da bi ovakva odluka morala imati primjenu i u našem sistemu – kazao je Jovanović.&nbsp; Ovom odlukom Njemačkog suda, kaže, dodatno se problematizuje upotreba Sky aplikacije kao dokaza sa precizno formulisanim uslovima. - Ti uslovi, ponavljam, nijesu zadovoljeni i posebno dolaze do izražaja u predmetima u kojima se optužni akt zasniva samo na izvodima sa Sky aplikacije. Dakle, tek u predmetima gdje samo imate izvode sa Sky aplikacije, bez materijalnih dokaza, a opet cijeneći predmetnu odluku, ne vidim mogućnost za donošenje osuđujuće odluke – zaključuje Jovanović.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0crjmbm0Cp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud u Berlinu oslobodio okrivljenog od svih optužbi zasnovanih na EncroChat komunkacijama

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i sekretar Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Savo Borozan borave u posjeti Berlinu.&nbsp;
Posjeta je organizovana na inicijativu crnogorske porodice iz Berlina, koja je u prethodnom periodu donirala značajna novčana sredstva za ugrožena domaćinstva iz Cetinja i Crne Gore, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Tokom posjete, delegacija Prijestonice obišla je Pokrajinski parlament Berlina i sastala se sa zamjenikom lidera poslaničke grupe CDU-a Denijem Frejmarkom. Tema razgovora bila je podrška Njemačke i CDU-a evropskim integracijama Crne Gore koja je od velikog značaja za napredak naše države u ovom procesu.
Sagovornici su istakli značaj reformskih procesa i važnost kontinuiteta u ispunjavanju obaveza na evropskom putu, pri čemu su istaknuti prioriteti poput vladavine prava, ekonomske održivosti i jačanja institucija.
- Ova posjeta predstavlja važan korak u našim naporima da uspostavimo čvršće veze sa evropskim partnerima i osiguramo nove prilike za razvoj našeg grada i države. Zahvalni smo crnogorskoj porodici iz Berlina na inicijativi i podršci koju nam pruža - kazao je Đurašković.
Susret je bio i prilika za razmjenu iskustava i ideja, sa ciljem unapređenja lokalne uprave, jačanja saradnje i stvaranja mogućnosti za zajedničke projekte.&nbsp;
&nbsp;

Đurašković u Berlinu: Važan korak u osiguravanju novih prilika za razvoj našeg grada i države

Specijalne jedinice i istražitelji njemačke Federalne kriminalističke policije spriječili su mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu, prenijeli su njemački mediji.
Teško naoružani pripadnici specijalnih snaga policije upali su u subotu u jednu kuću u Bernau u Brandenburgu i pretresli jedan stan u višespratnici u Sankt Avgustinu u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, prenio je dnevni list Bild.
- Večeras je izvedena policijska operacija u Bernau kod Berlina i u Sankt Avgustinu kod Bona. U Berbau je uhapšen jedan osumnjičeni za članstvo u stranoj terorističkoj organizaciji. U Sankt Avgustinu su ispitivani svjedoci i obezbijeđeni su mogući dokazi- izjavio je Mihael Rameler, portparol nadležnog saveznog tužilaštva.
Njemačke vlasti su, zahvaljujući konkretnoj dojavi stranih obavještajnih službi, ušle u trag čovjeku koji ranije nije bio poznat kao prijetnja, a antiteroristička služba je presrela prijeteće poruke iz kojih je izveden zaključak da jedan Libijac, pripadnik Islamske države (IS) navodno želi da napadne izraelsko diplomatsko predstavništvo u Berlinu iako nije bilo jasno da li napad namjerava da izvrši vatrenim oružjem ili eksplozivom.
Istovremeno, postojale su indicije da je osumnjičeni za terorizam nakon napada želeo da pobjegne kod svog strica u Sankt Avgustin, a zatim u inostranstvo.
Još je nejasno da li je stric znao za planove svog sinovca, ali, prema riječima federalnog tužioca, on se ne smatra optuženim, već svjedokom.
Navodi se da je osumnjičeni terorista IS ušao u Njemačku u novembru 2022. godine i podnio je zahtjev za azil u januaru 2023. godine.
Samo osam mjeseci kasnije, 28. septembra 2023. godine, njegova molba je odbijena i trebalo je da bude deportovan u Libiju, ali to se nije dogodilo i Libijac je do sada nesmetano živio u Bernau.

Spriječen mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: berlin