Najmanje 16 osoba povrijeđeno je u požaru koji je jutros izbio u stambenoj zgradi u Berlinu.
Kako javljaju njemački mediji, četiri osobe zadržane su u bolnici.
Požar je izbio u stanu u prizemlju petospratne zgrade u Krojcbergu u Berlinu, prenosi Tanjug.
Vatrogasna služba je saopštila da je u gašenju požara, koji je u međuvremenu lokalizovan, učestvovalo 68 vatrogasaca.
Uzrok požara još nije poznat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U požaru u zgradi u Berlinu povrijeđeno 16 osoba

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

U četvrtak je Sud u Berlinu u predmetu koji je poznat kao M.N. u kojem je postupak zasnovan na dokazima koji se tiču takozvanih EncroChat komunikacija, donio odluku kojom je oslobodio okrivljenog po svim tačkama optužnice.&nbsp; - Ovo je vrlo značajan postupak, samim tim i vrlo značajna odluka, iz prostog razloga što je upravo ovo postupak iz kojeg je, da tako kažemo, proizašao postupak pred Sudom pravde u Luksemburgu. Upravo u ovom predmetu, Sud u Berlinu je postavio niz pitanja Sudu pravde, nakon čega je Sud pravde i donio presudu C-670/22, o kojoj je dosta polemike bilo i u našim medijima – kazala je advokatica Bojana Franović Kovačević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014131024_33aa8b00d59619d8e952fdf6a665c17eb04a007edca132edf2a4dc577de2e9b0" data-rendition-name="original" width="824" height="715" loading="lazy" alt="Advokatica Bojana Franović"> <figcaption>Bojana Franović Kovačević</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, prateći razloge Suda u Luksemburgu, Sud u Berlinu je donio oslobađajuću presudu.&nbsp; - Još uvijek nemam pisani otpravak navedene odluke jer je ona tek objavljena, a u Njemačkoj se, kao i kod nas, na pisani otpravak čeka neko vrijeme. Ali, kako su me obavijestile moje kolege koje su bile u advokatskom timu u tom predmetu, Christian Lodden i Justus Reisinger, usmeni razlozi koje je sud dao prilikom objave se tiču upravo zaštite fundamentalnih prava i to naročito prava na pravično suđenje i prava na privatnost – kazala je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122114120_cc3f91a20ca25db2c60523f7725a84c130496c518b4d7b3bb5e24d6ac4bb0162" data-rendition-name="original" width="1600" height="740" loading="lazy" alt="Justus Reisinger"> <figcaption>Justus Reisinger(Photo: TV E)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122114120_fce7cd75f30791f96af9d5019dcf0be68791bcad912306d27a19e45dfc0bdb0c" data-rendition-name="original" width="1170" height="653" loading="lazy" alt="Christian Lodden"> <figcaption>Christian Lodden(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Franović Kovačević ističe da je tokom postupka utvrđeno je da nije bilo ni razumno sumnjati da su svi korisnici ove platforme bili „kriminalci“ koji su počinili krivična djela dovoljno ozbiljna da se hakuje kompletna komunikaciju svih korisnika širom svijeta.&nbsp; - Istovremeno nije utvrđeno da se dokazi protiv kompanije EncroChat i drugih pojedinačnih korisnika, navodno osumnjičenih za teške zločine, nisu mogli pribaviti na drugi, manje intruzivan način nego hakovanjem, odnosno presretanjem svih korisnika, čak i onih nepoznatih. Ista je situacija i sa Sky Ecc materijalima. Jednostavno nije postojao valjan i zakonit osnov da se uopšte pokuša pristupiti svim komunikacijama, niti su radnje koje su preduzimali istražni organi sprovedene na zakonit način, a o pravičnosti postupaka koji su uslijedili da i ne govorimo – kaže Franović Kovačević.&nbsp; Ona podsjeća da je zaključak iz presude Suda pravde upravo u ovom pravcu i zaključak tog suda je da se pravo na pravično suđenje „ …mora tumačiti na način da u krivičnom postupku protiv osobe osumnjičene da je počinila krivična djela nacionalni krivični sudovi moraju zanemariti informacije i dokaze ako ta osoba nije u poziciji djelotvorno komentarisati te informacije i te dokaze, a navedene informacije i dokazi vjerojatno će imati prevladavajući uticaj na utvrđivanje činjenica…“.&nbsp; - Ako naši domaći sudovi ne budu dozvolili da se osporava zakonitost radnji koje su druge države preduzimale i ako ne budu dozvolili da se pristupi kompletnim dokazima i original materijalu, jasno je da će to biti grubo kršenje prava na odbranu i samim tim kršenje međunarodnog prava i postupanje suprotno odlukama međunarodnih sudova koje, da podsjetim, imaju primat nad domaćim pravom shodno članu 9 Ustava Crrne Gore – navodi ona.&nbsp; Prema njenim riječima, postoji trend u krivičnom pravosuđu, što je, kako kaže, i očekivano imajući u vidu razvoj nauke i tehnologije, da se sve češće postupci pokreću na osnovu ovakvih i sličnih materijala (EncroChat, SKY ECC, Anom, By Lock, i slično).&nbsp; - Ali, smatram da su i dalje nadležni istražni organi na vrijeme da navedene materijale tretiraju kao operativne informacije, što oni i jesu, te da na osnovu istih prikupe pravno valjane dokaze i da tek tada pokrenu postupke pred sudom. Svako drugo postupanje je neprihvatljivo i ostavlja veliki prostor za zloupotrebu. Uzmite jednostavno primjer slučaja, o kojem smo nedavno čitali u medijima, kada su se u navodnim sky komunikacijama pojavila imena sudija i tužilaca. Radi se o ozbiljnim stvarima koje zahtjevaju ozbiljnu istragu. U jednom predmetu tumačiti da neko treba da bude svjedok, a u drugom da neko treba da bude okrivljeni, bez bilo kakvog jasnog kriterijuma, jednostavno je neprihvatljivo i vodi ka daljem urušavanju pravosuđa. Zbog ovakvih situacije se naročito ovom materijalu mora pristupiti ozbiljno, isti se mora dobro provjeriti, moraju se prikupiti drugi dokazi, i tek tada možemo da kažemo da imamo nezavisno i nepristrasno pravosuđe koje prema svima jednako postupa – navodi Franović Kovačević. Navodi da su ovo problemi koji pogađaju sve zemlje širom Evrope zbog čega je njih nekoliko advokata, kako kaže, entuzijasta koji vjeruju da zaista svako ima pravo na fer i pravično suđenje, osnovali zajednički međunarodni tim (Francuska, Italija, Njemačka, Holandija i Crna Gora – Joint Defense Team) kako bi lakše pratili dešavanja u svim zemljama koje imaju ovu vrstu predmeta, a kako bi zajedno pokretali postupke pred međunarodnim sudovima, i kako bi u konačnom obezbjedili poštovanje osnovnih ljudskih prava i na međunarodnom nivou, jer je očigledno upravo to nivo na kojem će se ova pitanja u konačnom rješavati. <h2>Odlukom Suda pravde jasno definisani uslovi pod kojim se Sky komunikacije mogu koristiti kao dokaz</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024120108124_a4e7d93adc73875b20a31ee1a492ad8ccb84336528b6fe90338550d3e06e4c2c" data-rendition-name="original" width="1036" height="622" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"> <figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Advokat Stefan Jovanović navodi da su odlukom Suda pravde u Luksemburgu jasno definisani uslovi koji moraju biti zadovoljeni kako bi se nesto sto proizilazi sa Sky aplikacije moglo uzeti za dokaz. &nbsp; - Ti uslovi, kada je u pitanju Crna Gora, nijesu zadovoljeni, ispunjeni ili pak ostvareni, a ova odluka suda u Berlinu od prije par dana može se uzeti kao direktna posljedica pomenute odluke Suda pravde. Prosto, sud u Berlinu samo je "ispratio, pomenuti stav Suda pravde i donio odluku kakvu je donio. Kao neko ko pretenduje da postane članica EU, i kao neko ko je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim je preuzeo određene obaveze, te naposljetku cijeneći Ustav Crne Gore, jasno je da bi ovakva odluka morala imati primjenu i u našem sistemu – kazao je Jovanović.&nbsp; Ovom odlukom Njemačkog suda, kaže, dodatno se problematizuje upotreba Sky aplikacije kao dokaza sa precizno formulisanim uslovima. - Ti uslovi, ponavljam, nijesu zadovoljeni i posebno dolaze do izražaja u predmetima u kojima se optužni akt zasniva samo na izvodima sa Sky aplikacije. Dakle, tek u predmetima gdje samo imate izvode sa Sky aplikacije, bez materijalnih dokaza, a opet cijeneći predmetnu odluku, ne vidim mogućnost za donošenje osuđujuće odluke – zaključuje Jovanović.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0crjmbm0Cp8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud u Berlinu oslobodio okrivljenog od svih optužbi zasnovanih na EncroChat komunkacijama

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković i sekretar Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Savo Borozan borave u posjeti Berlinu.&nbsp;
Posjeta je organizovana na inicijativu crnogorske porodice iz Berlina, koja je u prethodnom periodu donirala značajna novčana sredstva za ugrožena domaćinstva iz Cetinja i Crne Gore, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Tokom posjete, delegacija Prijestonice obišla je Pokrajinski parlament Berlina i sastala se sa zamjenikom lidera poslaničke grupe CDU-a Denijem Frejmarkom. Tema razgovora bila je podrška Njemačke i CDU-a evropskim integracijama Crne Gore koja je od velikog značaja za napredak naše države u ovom procesu.
Sagovornici su istakli značaj reformskih procesa i važnost kontinuiteta u ispunjavanju obaveza na evropskom putu, pri čemu su istaknuti prioriteti poput vladavine prava, ekonomske održivosti i jačanja institucija.
- Ova posjeta predstavlja važan korak u našim naporima da uspostavimo čvršće veze sa evropskim partnerima i osiguramo nove prilike za razvoj našeg grada i države. Zahvalni smo crnogorskoj porodici iz Berlina na inicijativi i podršci koju nam pruža - kazao je Đurašković.
Susret je bio i prilika za razmjenu iskustava i ideja, sa ciljem unapređenja lokalne uprave, jačanja saradnje i stvaranja mogućnosti za zajedničke projekte.&nbsp;
&nbsp;

Đurašković u Berlinu: Važan korak u osiguravanju novih prilika za razvoj našeg grada i države

Specijalne jedinice i istražitelji njemačke Federalne kriminalističke policije spriječili su mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu, prenijeli su njemački mediji.
Teško naoružani pripadnici specijalnih snaga policije upali su u subotu u jednu kuću u Bernau u Brandenburgu i pretresli jedan stan u višespratnici u Sankt Avgustinu u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, prenio je dnevni list Bild.
- Večeras je izvedena policijska operacija u Bernau kod Berlina i u Sankt Avgustinu kod Bona. U Berbau je uhapšen jedan osumnjičeni za članstvo u stranoj terorističkoj organizaciji. U Sankt Avgustinu su ispitivani svjedoci i obezbijeđeni su mogući dokazi- izjavio je Mihael Rameler, portparol nadležnog saveznog tužilaštva.
Njemačke vlasti su, zahvaljujući konkretnoj dojavi stranih obavještajnih službi, ušle u trag čovjeku koji ranije nije bio poznat kao prijetnja, a antiteroristička služba je presrela prijeteće poruke iz kojih je izveden zaključak da jedan Libijac, pripadnik Islamske države (IS) navodno želi da napadne izraelsko diplomatsko predstavništvo u Berlinu iako nije bilo jasno da li napad namjerava da izvrši vatrenim oružjem ili eksplozivom.
Istovremeno, postojale su indicije da je osumnjičeni za terorizam nakon napada želeo da pobjegne kod svog strica u Sankt Avgustin, a zatim u inostranstvo.
Još je nejasno da li je stric znao za planove svog sinovca, ali, prema riječima federalnog tužioca, on se ne smatra optuženim, već svjedokom.
Navodi se da je osumnjičeni terorista IS ušao u Njemačku u novembru 2022. godine i podnio je zahtjev za azil u januaru 2023. godine.
Samo osam mjeseci kasnije, 28. septembra 2023. godine, njegova molba je odbijena i trebalo je da bude deportovan u Libiju, ali to se nije dogodilo i Libijac je do sada nesmetano živio u Bernau.

Spriječen mogući teroristički napad na izraelsku ambasadu u Berlinu

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog desio se udes u kojem su učestvovala dva auta - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Rečeno nam je da nema povrijeđenih osoba, te da je pričinjena samo materijalna šteta.
Nezgoda se dogodila u 14 sati.

Udes na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, nema povrijeđenih

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pozivao je sve društvene aktere da se u susret Međunarodnom danu Roma podsjete suštinskih problema sa kojima se ova zajednica suočava u svim oblastima života i da preispitaju šta kao društvo možemo učiniti da se efikasnije djeluje u unaprjeđenju uslova za život dostojan čovjeka.
Kako su saopštili iz institucije Ombudsmana, u čitavom spektru osjetljivih kategorija društva, visoko na ljestvici grupa u riziku od diskriminacije već odavno su pripadnici/e romske zajednice.&nbsp;
- Romi u Crnoj Gori imaju nepovoljan položaj u svim ključnim aspektima života, od socijalnog i ekonomskog statusa, do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije. Nemali broj romskih i egipćanskih porodica još uvijek su izolovane od ostatka stanovništva i žive u neformalnim i privremenim naseljima, koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, marginalizacija i društvena isključenost dominantno je uzrokovana nedostatkom održivih rješenja u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socio-ekonomskog statusa, što je dovelo do generacijskog siromaštva koje se ne može prevazići bez primjene kontinuiranih i sistemskih mjera.
- Nedovoljno obrazovno postignuće uzrokuje nepovoljan položaj Roma na tržištu rada, a što dalje dovodi do visoke nezaposlenosti i rizika od siromaštva - naglasili su.
Poručili su i da pozdravljaju i podstiču sve aktivnosti usmjerene na promociji uspješnih primjera obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja u život zajednice, koje smatraju jednim od najboljih vidova podrške, osnaživanja i promocije prava Roma/kinja, što se pokazalo i veoma podsticajnim unutar same zajednice.
- U prethodnoj godini Zaštitnik nije imao znatniji priliv pritužbi od strane Roma i Egipćana, a u predmetima u kojima je postupao pritužbe su pretežno podnosile organizacije koje se bave zaštitom i promocijom prava ove zajednice, uključujući Romski savjet - rekli su.
Kako dodaju, prigovarano je diskriminatornom, stereotipnom i uvredljivom govoru prema Romima od strane javnih ličnosti, kao i neriješenim pitanjima stanovanja u pojedinim naseljima, te prijetnji od mogućeg iseljenja i apatridije.
- Povod vođenja postupka pred Zaštitnikom bio je i požar u Baru, naselju pod Volujicom, u kojem su život izgubile četiri osobe, a improvizovani domovi i barake su uništeni, pa je Zaštitnik radi prevencije beskućništva i stvaranja pretpostavki za dostojanstven život romskih porodica koje su usljed požara ostale bez domova uputio preporuke nadležnim organima - kazali su.
Dodali su da najnoviji primjer i požar u Tivtu upozorio je da su rizici stalno prisutni u većini naselja u kojima žive Romi.&nbsp;
- Ovom prilikom Zaštitnik poziva nadležne da preduzmu sve mjere na izvršenju datih preporuka- ističu.
Navode i da je Zaštitnik postupao po inicijativi za unaprjeđenje radno - pravnog statusa medijatora u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja, te dao preporuke da se otklone posljedice diskriminacije prema medijatorima/kama u socijalnoj inkluziji, kao i po pritužbi zbog nepovoljnog tretmana Romkinja u pružanju zdravstvene zaštite, kada je data preporuka da se, uvažavajući ranjiv položaj Romkinja i Egipćanki u pogledu reproduktivnog zdravlja, nastavi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima koja nemaju zdravstveno osiguranje, odnosno koja još uvijek nijesu riješila pravni status u Crnoj Gori, poštujući prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta/kinje.
- Podsjećamo da je institucija Zaštitnika u aprilu 2023. godine publikovala Izvještaj „Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz prizmu rada Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i stanje sa terenskih posjeta”, a koji je sačinjen na bazi obilazaka romskih i egipćanskih naselja u 13 opština i preko 20 naselja - &nbsp;poručili su oni.
Poručili su da Zaštitnik ostaje posvećen partner na unaprjeđenju ljudskih prava i sloboda romske zajednice i podsjeća da je ova institucija otvorena za svaki vid saradnje, savjetovanja, podrške i postupanja, uključujući i proaktivni i reaktivni mandat.

Ombudsman: Romi u Crnoj Gori imaju nepovoljan položaj u svim ključnim aspektima

U izazovnim društvenim okolnostima, transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nisu bili važniji, a podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse univerziteta na kojima postoje studenti koji u sebi već nose odgovore za svijet koji još nije nastao. To je poručeno na jubilarnom 10. Rektorskom forumu Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji je danas zvanično otvoren u Podgorici, a koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana. Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović poručio je da je svijet u kome živimo odavno veoma zahtjevna scena, izazova je mnogo, ali je sigurno da se niko ne može sam, bez pomoći zajednice, izboriti sa onim što živimo, a posebno ne sa onim što slijedi. - Na svakom univerzitetu u našem regionu sjede mladi koji imaju pravo na budućnost. A mi smo ti koji treba da stvorimo uslove da ta budućnost bude barem malo pravednija, pametnija i manje birokratska nego što je bila naša prošlost. U vremenu sve većeg usitnjavanja, kada se češće grade zidovi nego mostovi, ovakvi susreti su mnogo važniji nego što izgledaju. Vrijeme u kojem živimo poziva na hrabrost, na saradnju, na intelektualnu svježinu, da plivamo i grabimo naprijed, čak i kada struje teku protiv nas - rekao je Božović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Božović"><figcaption>Vladimir Božović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Siguran je da u svakoj zemlji, u svakoj učionici, u svakom amfiteatru, postoje studenti koji već nose u sebi odgovore za svijet koji još nije nastao. - Naš zadatak nije da ih oblikujemo po mjeri postojećeg, nego da im pomognemo da to novo i bolje stvore. Da budemo, ako ništa drugo, dobri saputnici na njihovom putu. Ovaj forum je i prilika da se zapitamo šta znači biti univerzitet u 21. vijeku. Jesmo li mi i dalje izvor svjetlosti, ili se samo trudimo da ne zaostanemo za tuđim sjajem? Jesmo li mjesto kritičkog mišljenja, ili smo pristali na tišinu u ime „projekata“ i „performansi“ - upitao je Božović. Predsjednica Rektorskog foruma, rektorka Univerziteta u Rijeci prof. dr Snježana Prijić-Samaržija istakla je da broj članica Rektorskog foruma kontinuirano raste i da danas obuhvata 34 univerziteta od Slovenije do Albanije i Grčke. - Rektorski forum Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana posvećen je rješavanju ključnih izazova za univerzitete, razvoju evropske politike u visokom obrazovanju i istraživanju unutar regiona, razmjeni dobrih praksi, pripremi zajedničkih projekata, podsticanju razmjene zaposlenih i studenata, a prije svega je posvećen našem uzajamnom osnaživanju, rastu i podsticanju kritičkog mišljenja, kako bismo se bolje i učinkovitije suočavali sa izazovima nemirnog vremena - rekla je Prljić-Samardžija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snježana Prijić-Samaržija"><figcaption>Snježana Prijić-Samaržija(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Temeljna misija Rektorskog foruma je da, kako je istakla, bude glas univerziteta Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji mogu snažnije i glasnije zagovarati interese na evropskom prostoru visokog obrazovanja, evropskom prostoru istraživanja, ali i ukupno na evropskom i globalnom nivou. - U izazovnim društvenim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nepredvidivim posljedicama tehnološkog razvoja, izazovi za naša sveučilista postaju sve veći zbog čega je potrebno ozbiljno promišljati našu novu ulogu ne samo u našim nacionalnim i regionalnim zajednicama, već u evropskim i globalnim - kazala je Prijić-Samaržija. Prema njenim riječima, izvjesno je da transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nije bila važnija. - Zbog našeg ogromnog kolektivnog znanja i naše ogromne kolektivne mudrosti imamo dužnost djelovati, kao što je davno upozorio sve naučnike slavni Albert Ajnštajn - riječi su Prljić-Samardžije. Naglasila je da podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse svakog univerziteta. Generalni sekretar Rektorskog foruma sa Univerziteta u Ljubljani prof. dr Ivan Svetlik istakao je da je jedno od najvažnijih pitanja kvalitet visokog obrazovanja. - Ako nemamo kvalitet veoma teško konkurišemo u domaćoj okolini i na međunarodnom nivou. Zato je pitanje kako da to ostvarimo na najbolji mogući način?! Tema koja dopunjava pitanje kvaliteta je pitanje evropske diplome, jer evropska diploma može donijeti standardizaciju obrazovanja. To može bitno doprinijeti poboljšanju kvaliteta obrazovanja - rekao je Svetlik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Ivan Svetlik"><figcaption>Ivan Svetlik(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Naglasio je da će tokom trajanja Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana biti riječi o novim i tekućim projektima koji su interesantni za sve univerzitete. - Tu ćete moći vidjeti gdje može da se uključi vaš univerzitet, bilo da neke aktivnosti već postoje ili se pojavljuju kao nove - rekao je Svetlik. Najavio je da će na kraju susreta biti izabran novi predsjednik Rektorskog foruma. Događaj okuplja rektore, predstavnike evropskih univerziteta, agencija za osiguranje kvaliteta i visoke zvaničnike Evropske unije i zemalja regiona.

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje putokaza ka Peći, u mjestu Murino u plavskoj opštini, na kojem je stajala oznaka „SRB“ odnosno Srbija - iako je Crna Gora priznala nezavisnu državu Kosovo prije 17 godina.
To proizilazi iz odgovora Ministarstva saobraćaja na pitanja Portala ETV.
- Na osnovu dostupnih informacija, Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje predmetnog znaka. Ministarstvo nije u posjedu tehničke dokumentacije na osnovu koje je znak postavljen, niti je dalo bilo kakvu saglasnost za ovakve radove - kazali su nam u resoru kojim rukovodi Maja Vukićević iz prosrpke Demokratske narodne partije (DNP).
Oni su podvukli da nijesu nadležni za davanje sagalasnosti za izvođenje radova u okviru ovog projekta, niti da su bili uključeni u proces postavljanja ili uklanjanja predmetng putokaza.
- Investitor projekta je Uprava za saobraćaj, koja je odgovorna za realizaciju aktivnosti u okviru ,,Zone škola“, a čiji je cilj povećanje bezbjednosti ranjivih kategorija učesnika u saobraćaju – dodali su u resoru Vukićević.
Ovaj znak je, prema informacijama Portala ETV, postavljen prethodne sedmice - a juče je uklonjen.
<h2>ODGOVORNOST</h2>
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović poručio je u izjavi za Portal ETV da će insistirati na odgovornosti u Upravi za saobraćaj.
- Nadamo se da će lice koje je unijelo uznemirenost među građane i mimo pravila i zakona postavilo znak. Tako da odgovornost mora biti utvrđena – jasan je Canović.
Tog stava su i u samoj Upravi za saobraćaj.
Oni su saopštili da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti
Kako su pojasnili, sporna tabla se tu našla u okviru realizacije druge faze projekta „Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori“, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi.
Projektom je, prema njihovim riječima, obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.
- Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja navedene table, te naložila izvođaču da tablu ukloni. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona - naveli su oni.
<h2>SIGNAL</h2>
Oni su potvrdili informaciju Portala ETV da je „ugovor o građenju“ potpisan sa konzorcijumom „Signal – Hill construction – geodeting – via project“, kojeg čine „Signal“ d.o.o. Sombor, „Hill construction“ d.o.o. Podgorica, „Geodeting“ d.o.o. Bijelo Polje i „Via project“ d.o.o. Podgorica.&nbsp;
- Projekatnu dokumentaciju, na osnovu koje se izvode radovi, uradio je „VLINŽENJERING” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024.godine od strane firme “DING” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „SIGNAL - HILL CONSTRUCTION - GEODETING - VIA PROJECT", a nadzor vrši “PROJECTMAN” DOO iz Podgorice - dodali su u Upravi za saobraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpec-je-u-srbiji-pise-na-saobracajnom-znaku-u-murinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje spornog putokaza ka Peći, Canović će insistirati na odgovornosti

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: berlin