Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kazao je u Višem sudu da je Akcijama "25 maj" i "Barbi" u Herceg Novom 2020. u kojima su uhapšene osobe iz ogranaka kavačkog i škaljarskog klana prestali obračuni između te dvije kriminalne grupe i do nedavno u tom gradu nije bilo težih krivičnih djela.
Janičić je ovo saopštio u Višem sudu u postupku koje je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića tereteći ih da su radili u korist kavačke kriminalne grupe.
Janičić je odgovarajući na pitanja Čađenovića &nbsp;kazao da su tokom 2019. i 2020. godine procesuirali znatno više osoba iz kavačkog klana nego iz škaljarske grupe.
Naveo je i da su spriječene likvidacije Marka Ljubiše Kana koji slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana, zatim Slobodna Kašćelana, jednog od vođa kavčana te i da su osjetili i planiranu likvidaciju Marka Miljkovića i Veljka Belivuka.
- Nikakva selekcija nije rađena. Nije bilo privilegovanih, nego smo gledali da se domognemo dokaza i procesuiramo osobe iz oba kriminalna klana - istakao je Janičić.
On je na pitanja Čađenovića nabrojao brojne akcije i predmete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz krininalnih klanova.
- U predmetima "25 Maj" "Pruga", "Tvrđava" "Barbi" kao i slučaj pokušaja ubistva Igora Krstovića postupajući tužilac je bio Saše Čađenovića kao i u brojnim drugim. Jedino je u predmetu kodnog imena " Cover me" postupajuća tužiteljka bila Nataša Bošković &nbsp;-ispričao je svjedok.
Janičić je bio decidan da se nikada nije desilo da tužilac Čađenović nije dao saglasnost policiji za radnje koje planira.
Na pitanje Zorana Lazovića, svjedok je odgovorio da u svim realizovanim predmetima on je bio rukovodilac.
Janičić je saopštio i da se sjeća da Zoran Lazović insistirao da se sasluša Jovan Vukotić a vezano za ubistvo njegovog oca Veselina Vukotića da li eventualno ima neke informacije koje bi pomogle da se ta likvidacija rasvijetli.
- Milorad Žižić me je upoznao da je to išlo preko advokata Damira Lekića i da je Vukotić rekao da njega to ne zanima - ispričao je Janičić.
Na pitanja advokata Nikole Martinović svjedok je rekao da mu je poznato da je Petar Lazović dostavljao informacije za više krivičnih djela i da su upravo zahvaljujući njegovim podacima spriječene neke likvidacije.
Janičić je objasnio i da je njegov posao između ostalog bio i da sluša mjere tajnog nadzora i da on nikada nije mogao ustanoviti da Petar Lazović radi za kavački klan.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Akciju praćenja srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića - koju su zajedno sprovodili kancelarije Interpola u Beogradu i Podgorici, kao i policije Srbije i Crne Gore u januaru 2021. godine – jedini nije želio da prizna, ili prihvati, specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp; Upravo čovjek koji je pisao optužnicu protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića - ignorisao je dokaze koji potiru njegove projektovane tvrdnje!&nbsp; Teza da je bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović nezakonito skinuo zabranu ulaska Beliviku i Miljkoviću do detalja je opovrgnutima, ne samo iskazima svjedoka – već i navodima koji se nalaze u samoj optužnici! <h2>Interpol prepiska kao dokaz</h2> Na strani 154. optužnog akta navodi se da je Interpol Podgorica 25. januara 2021. godine u 23:22 sata Interpolu Beograd proslijedio sve podatke o boravku Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori. Ovim materijalnim dokazom potvrđena je odbrana optuženog Lazovića - da su o njihovom ulasku, boravku i kontaktima u Crnoj Gori bile upoznate kolege iz Srbije, što jasno ukazuje da je akcija bila koordinirana sa njima. Belivuk i Miljković ušli su u Crnu Goru 17. janura, a napustili su je 29. januara 2021. godine.&nbsp; Interpol Beograd je tri dana nakon ulaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru – 20. januara uputio zahtjev kolegama iz Interpola Podgorica u kojem navode da imaju saznanja da su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor. Zatražili su sve informacije koje Crna Gora ima o njima: razlog boravka u Crnoj Gori, kontaktima koje su imali, vozila koja su koristili, kao i sve radnje koje je policija preduzela prema njima... Istog dana, prozilazi iz pisanih dokaza, Odjeljenje bezbjednosti Kotor obaviješteno je o telegramu NCB Interpola Beograda. Iz telegrama Odjeljenja bezbjednosti proizilazi da je postupljeno po zahtjevu i da su dostavljena sva obavještenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608090628_7ff35c191e1e3fe92aadf57fdfe4d0a73f1ac53794b730b2ce9b21626147db5e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608090628_7ff35c191e1e3fe92aadf57fdfe4d0a73f1ac53794b730b2ce9b21626147db5e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1500" loading="lazy" alt="Dokument Interpol"> <figcaption>Iz telegrama Odjeljenja bezbjednosti proizilazi da je postupljeno po zahtjevu i da su dostavljena sva obavještenja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Svjedočenja</h2> I čelnici crnogorskog bezbjednosnog sektora su tokom svjedočnja pred tužiocem Šoškićem naveli da su informacije o ulasku Belivuka i Miljkovića dobili od kolege iz Srbije.&nbsp; Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević kazao je da 16. januara u večernjim satima od načelnika beogradske policije Veselina Milića dobio informaciju o ulasku Belivuka i Miljkovića. Tu informciju Pavićević je telefonom prenio načelniku SBPOK Miloradu Žižiću koji je o tome obavijestio Zorana Lazovića, koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> <figcaption>Veljko Belivuk i Marko Miljković(Photo: Ilustracija: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili pod 24-satnim nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori, te da su istražitelji, zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju na aerodromu Tivat, kao i još dvije koje su bile planirane.&nbsp; Optuženi Lazović je 30. maja u Višem sudu odgovarajući na pitanja svog branioca, advokata Zorana Piperovića, potvrdio da ga je o njihovom dolasku informisao kolega Žižić. Više organizacionih jedinica bilo je upoznato sa policijskim operacijama i, prema riječima Lazovića, on je o njihom ulasku upoznao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, Specijalno državno tužilaštvo, Odjeljenje bezbjednosti Tivat i Kotor, Centar bezbjednosti Herceg Novi, sektor kriminalistike, Interpol, kolege iz Srbije. I svi su, i prema svjedočenjima i prema optužnici, znali kada su Miljković i Belivuk ušli u Crnu Goru i kada su je napustili. Jedini od policijskih zvaničnika koji je naveo da je Lazović imao ulogu u skidanju zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću je Enis Baković, nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor kriminalistike. On je rekao da mu se Lazović „obratio usmenim zahtjevom da Miljkovića i Belivuka skinu sa operativne mjere zbog rada na predmetu iz organizovanog kriminala“. <h2>,,Nabacivanje dokaza“ – koji to nijesu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112502110_423fb0a6136d37187951ff5ba8ecb4d12b4044d1d51de9df67c90b25533df7c2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> <figcaption>ČINJENICE DEMANTUJU NAVODE IZ OPTUŽNICE: Miloš Šoškić</figcaption> </figure>  Komentarišući negdje na početku procesa optužnicu protiv Lazovića, bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, hrvatski pravnik i savjetnik u timu Katnića advokat Anto Nobilo kazao je da u potpuno jasnom i čistom slučaju optužnica ne bi bila duža od 10 strana. Tri stotine stranica optužnice koju je napisao tužilac Šoškić trebalo je valjda da ostavi utisak ozbiljnosti i temeljitosti u istrazi. Neselektivno nabacivanje navodnih dokaza dovelo je do toga da se u optužnom aktu nalaze i detalji koji sami pobijaju navode optužnice. Kao što je to slučaj sa skidanjem zabrane srpskim kriminalcima da uđu u Crnu Goru. Katnić i Lazović su gotovo 16 mjeseci u pritvoru i oni su kategorično odbacili tvrdnje tužioca Šoškića - da su svoje položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu. U odbrani je Lazović istakao da se protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su, kako tvrdi, osmislili moćnici van Crne Gore - iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala – a da su izvođači tih „radova“ u Crnoj Gori.&nbsp; I optuženi Katnić je počeo sa iznošenjem odbrane ukazujući sudskom vijeću da su optužbe Šoškića neutemeljene i da je prikrio na desetine poruka preko skaj komunikacije koje su razmjenjivale osobe iz kavačkog klana. U tim prepiskama visokroangirane osobe iz kavačke kriminalne grupe prijete tužiocu Katniću, Čađenoviću i tadašnjem šefu SPO Draganu Radonjiću.&nbsp; Međutim, te poruke se nijesu našle u optužnici tužioca Šoškića. Tokom ročišta koja slijede biće interesantno pratiti da li će specijalni tužilac Miloš Šoškić uopšte pokušati da obrazloži očite nelogičnosti u koncipiranju oprtužnice.&nbsp;

500x500

1084x550

Interpolu Beograd 25. januara 2021. dostavljeni svi podaci o boravku Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori

Bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović kazao je da je skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću bila uspješna policijska akcija i naglasio je da su njih dvojica bili pod stalnim nadzorom čim su stupili na crnogorsku teritoriju, a kada su napustili našu državu o tome su odmah obaviještene kolege iz Srbije.&nbsp; Damjanović je u svjedočkom iskazu naveo i da je bio upoznat sa svim aktivnostima koje je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao prema srpskim državljanima i zahvaljujući njihovim aktivnostima spriječena su tri krivična djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Sve ove informacije Damjanović je predočio specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću u istrazi koja je pokrenuta protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koje, između ostalog, terete da su odgovorni za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.&nbsp; Osim Damjanovića i iskazi visokih policijskih funkcionera Milovana Pavićevića i Milorada Žižića, koji su navedeni u optužnici u koju je portal ETV imao uvid, opovrgli su navode tužioca Šoškića. <h2>SPRIJEČENA TRI KRIVIČNA DJELA</h2> Damjanović je ispričao da je obaviješten kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru, ali nije mogao da se sjeti da li ga je o tome informisao neko sa granice ili načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi.&nbsp; - Nakon što sam obaviješten o njihovom ulasku pozvao sam pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike Enisa Bakovića da ga pitam zašto su ušli u Crnu Goru, na što mi je on rekao da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema njima – ispričao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da je kontaktirao Lazovića koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da se Belivuku i Miljkoviću sprema likvidacija, a potom informisao da rade na sprečavanju ubistva Marka Ljubiše Kana, koji prema evidenciji policije slovi za visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe... Treća aktivnost bila je usmjerena na osujećenje likvidacije jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Kada mu je Lazović predočio koje su akcije u toku, prema njegovim riječima, bilo je opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru. - Tako bih i ja postupio – skinuo bih im zabranu ulaska. Nekoliko dana nakon razgovora sa Lazovićem realizovani su ovi predmeti, uhapšene su osobe koje su planirale ubistvo Belivuka i Miljkovića i Kašćelana. Takođe, lišeni su slobode i osumnjičeni za pripremanje ubistva Ljubiše Kana – ispričao je bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Damjanović je objasnio i da je svaki od pomoćnika direktora Uprave policije u istoj ravni i jedan drugom ne mogu da daju naređenja. Lazović, prema riječima Damjanovića, nije mogao da naredi Bakoviću da Belivuka i Miljkovića skine sa mjera zabrane ulaska u Crnu Goru.&nbsp; - Ukoliko je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao operativne aktivnosti uobičajeno je da se na njihov zahtjev Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska. Imajući u vidu da se sa Lazovićem dugo poznajem, bilo bi mi logično da je mene zvao prije Enisa Bakovića da se Belivuku i Miljkoviću skine mjera – smatra Damjanović.&nbsp; Naglasio je i da mu je poznato da su Belivuk i Miljković saslušani u Odjeljenju bezbjednosti Kotor, da su detaljno pretreseni i da su bili pod stalnim nadzorom. On je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije „sveto pismo“ i podložan je promjenama. Nikad se nije desilo, kako je rekao, da ga Lazović nije informisao o aktivnostima Sektora ne čijem je čelu. Poneđeljkom su bili kolegijumi u policiji i Lazović ga je uvijek o svim akcijama informisao. Ukoliko bi bilo nekih dešavanja i između redovnih kolegijuma Lazović ga je telefonom ili lično upoznao o njima. <h2>VAŽAN POZIV IZ SRBIJE</h2> I nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, takođe su potvrdili da su Belivuk i Miljković bili pod stalnim nadzorom, te da ih je o njihovom ulasku obavijestio visoki funkcioner srpske polcije kao i da su kolege iz Srbije obaviještene kada su napustili Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>Milovan Pavićević(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Pavićević je ispričao da ga je 16. januara 2021. godine u večernjim časovima obavijestio načelnik beogradske policije Veselin Milić da će u Crnu Goru 17. januara ući Belivuk i Miljković i da će sletjeti na aerodrom Tivat. Nakon razgovora Milić mu je, prema riječima Pavićevića, poslao poruku sa detaljima kada treba da uđu – datum, vrijeme i broj leta kojim će doći iz Beograda u Tivat. - Miliću sam rekao da Centar bezbjednosti Podgorica, odnosno ja kao načelnik, sigurno nećemo imati aktivnosti za te osobe, s obzirom da sam znao kako se vode u evidencijama, ali da ću informaciju podijeliti sa nadležnim u Sektoru za borbu protiv kriminala – ispričao je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4" data-rendition-name="original" width="1241" height="811" loading="lazy" alt="Veselin Milić, načelnik policije Beograda"> <figcaption>Veselin Milić, načelnik policije Beograda(Photo: ATAImages)</figcaption> </figure>  On je dodao da je iz tih razloga pozvao Žižića i saopštio mu operativne podatke. Nakon što su završili razgovor, kako je Pavićević rekao, proslijedio mu je poruku od Milića. Dodao je da se, što se tiče dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, tu završavaju njegove aktivnosti kao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Istakao je da su službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica preko svojih saradnika došli do saznanja da se sprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i to tokom njihovog povratka u Beograd. Sva ta saznanja, kako je objasnio nekad prvi čovjek Centra bezbjednosti Podgorica, dokumentovana su, označena stepenom tajnosti i dostavljena Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pavićević smatra da je to bila uspješna akcija i ponosan je na sve policijske aktivnosti koje su preduzimane prema Belivuku i Miljkoviću. - Prvo sam ponosan što sam dobio informaciju da ovakva dva lica dolaze u Crnu Goru i da crnogorska policija može da ih opservira. Posebno sam ponosan na činjenicu da su službenici Centra bezbjednosti Podgorica od saradnika dobili operativnu informaciju da Belivuk i Miljković treba da budu lišeni života - ispričao je Pavićević. Koliko je, kako kaže, bila značajna akcija govori i podatak da su nagrađeni svi članovi specijalnog istražnog tima, među kojima su bili i dva službenika Centra bezbjednosti Podgorica.&nbsp; Naglasio je da kada ga je Milić obavijestio da će u Crnu Goru doći Belivuk i Miljković nije imao informaciju da su te osobe izvršile bilo koje krivično djelo, niti da se pripremaju da ga počine u Crnoj Gori. U slučaju da je te informacije imao proslijedio bi ih nadležnom sektoru. <h2>KONTAKTI BELIVUKA I MILJKOVIĆA</h2> I Milorad Žižić potvrdio je da ga je Pavićević obavijestio da su ga zvali iz Srbije i da su mu saopštili da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. Žižić je rekao da je o tome odmah obavijestio nadređenog starješinu Zorana Lazovića. Prema riječima Žižića, on je predložio Lazoviću da zbog kratkog perioda pozove načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da vidi kod koga su došli, ko će ih sačekati na Aerodromu i gdje će biti smješteni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Milorad Žižić, policijski funkcioner "> <figcaption>Milorad Žižić, policijski funkcioner(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Banićević me je obavijesto da je u blindiranom „audiju“ Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić i da su nakon izlaska sa aerodroma kolima uhvatili jedan krug po Tivtu, zatim se uputili prema naselju Kavač. Mješovita patrola koju su činili uniformisana policija i Kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je opservirala put koji vodi u naselje Kavač u Kotoru. Tim putem se jedino može izaći i ući u naselje Kavač – ispričao je Žižić. On je istakao da je, osim stalne komunikacije koju je imao sa Banićevićem, imao komunikaciju i sa službenicima SBPOK-a u Srbiji. Kolegama iz Srbije, kako je rekao, prenio je sve detalje – kada su Belivuk i Miljković stigli, ko ih je sačekao, gdje su prevezeni u naselje Kavač. - Pošto su kolege iz Srbije iskazale veliko interesovanje za njihove kontakte rekao sam im da zvanično preko Interpola traže te podatke – ispričao je Žižić. On je saopštio i podatak da su tokom 2020. godine podnijeli 13 krivičnih prijava i 26 posebna izvještaja kao dopune krivične prijave protiv 91 osobe za 129 krivičnih djela. Iz kavačke kriminalne grupe, kako je naveo, procesuirane su 43 osobe, a iz škaljarske 14 osoba.&nbsp; U predmetima su imali i pet svjedoka saradnika i sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem radili su više od 80 odsto predmeta. Prema riječima Žižića, u 2021. godini rezultati rada su bili još bolji jer su imali podršku EUROPOL-a. Tada su procesuirane sve vođe kavačke i škaljarske grupe, a i veliki broj članova i vođa je uhapšen. Prema podacima Portala ETV, za vrijeme dok je glavni specijalni tužilac bio Milivoje Katnić, a njegov zamjenik Saša Čađenović, podignuto je 89 optužnica protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a sudski je privremeno blokirano oko 200 miliona eura. Sve to pokazuje da mnogi imaju interes da se obesmisle sva ranija postupanja specijalnih tužilaca i na taj način ,,deblokiraju" ogromna sredstva...

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E gledaoci će imati priliku da prate analizu odluke Vlade o povećanju penzija za svega 0,38 odsto, uz pitanje šta ona zaista govori o odnosu prema najstarijim građanima i da li je dovoljna za dostojanstven život.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, biće predstavljena inspirativna priča Milice Radulović iz Nikšića, koja svojim iskustvom svjedoči o snazi hrabrosti, nade i volje za životom.
U emisiji će gostovati i predstavnici NVO Mozaik, koji će govoriti o projektu „Otvoreni grad po mjeri svih“, inicijativi usmjerenoj na unapređenje pristupačnosti gradskih prostora za osobe sa invaliditetom.
Na kraju, biće otvorena i tema uticaja popularne Viber grupe Patrola CG na efikasnost policijskih kontrola i bezbjednost u saobraćaju.
Emisija donosi spoj aktuelnih analiza, društveno važnih tema i priča koje podstiču na razmišljanje i solidarnost.

"Budilnik": Da li je 0,38 odsto dovoljno za dostojanstven život penzionera?

Vraćanje u skupštinsku proceduru zakona koji su prošli kompletnu proceduru može ugroziti institucionalnu efikasnost i evropsku agendu, upozorili su iz Ministarstva finansija, navodeći da su svi zakoni koje su predložili pripremljeni u skladu sa važećim procedurama.
Iz tog Vladinog resora pojasnili su da za zakone koje su predložili sprovedene javne rasprave, konsultacije sa relevantnim institucijama i socijalnim partnerima, kao i usklađenost sa evropskim standardima i obavezama koje Crna Gora ima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Javna rasprava je sprovedena u skladu sa propisima, a izvještaj sa javne rasprave je objavljen na internet stranici Ministarstva finansija- kazali su iz Ministarstva finansija.
&nbsp;Kako su dodali, ti zakoni su pravovremeno i u skladu sa Poslovnikom Skupštine dostavljeni u skupštinsku proceduru, uz svu prateću dokumentaciju, obrazloženja i mišljenja nadležnih organa.
&nbsp;Iz Ministarstva su istakli da to poslanicima omogućava dovoljno vremena i materijala za kvalitetno razmatranje.
&nbsp;- Smatramo da ponovno vraćanje zakona na razmatranje, bez navođenja konkretnih proceduralnih ili suštinskih nedostataka, predstavlja dodatno usporavanje zakonodavnog procesa i šalje negativan signal u trenutku kada je Crnoj Gori neophodna institucionalna efikasnost i jasno političko opredjeljenje ka ubrzanju evropske agende- ocijenili su iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora naglasili su da evropske reforme podrazumijevaju i poštovanje institucionalnih uloga i odgovornosti, kao i konstruktivnu saradnju svih grana vlasti.
&nbsp;- Ministarstvo finansija ostaje otvoreno za dijalog i dodatna pojašnjenja, ali istovremeno naglašava da odlaganje usvajanja reformskih zakona direktno utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz EU integracionog procesa, kao i na finansijsku stabilnost i predvidivost za građane i privredu- istakli su iz tog resora.
&nbsp;Ministarstvo će, kako su dodali, i dalje dosljedno raditi na reformama koje su u interesu građana Crne Gore i njenog evropskog puta i na to pozivamo sve nosioce ključnih državnih funkcija.

MF: Vraćanje zakona može ugroziti efikasnost i evropsku agendu

Evropske vlade i korporacije ubrzano nastoje da smanje svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima usljed pogoršanja transatlantskih odnosa. Decenijama se EU oslanjala na garancije NATO-a za bezbjednost i na američku tehnologiju za svoju ekonomiju, ali prijetnje Donalda Trampa u vezi s Grenlandom i oštri komentari njegove administracije o Evropi dali su novi zamah pozivima evropskih lidera na „nezavisnost“, piše Politiko.
- Ako želimo da nas ponovo shvate ozbiljno, moraćemo da naučimo jezik politike moći- izjavio je prošle sedmice njemački kancelar Fridrih Merc. Od zabrana korišćenja američkih videokonferencijskih alata za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversifikuju evropski dobavljači energije — jačaju napori za smanjenje evropske zavisnosti od SAD-a.
<h3>Zaokret u začetku</h3>
Lideri EU upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerovatno neće vratiti na stanje prije Trampa. Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o „smanjenju rizika“ u odnosima s Amerikom, a ne o „razdvajanju“, terminu koji podrazumijeva potpuni prekid ekonomskih i strateških veza.
Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Evrope da smanji zavisnost od Kine, ali se sada sve češće pominju u kontekstu SAD-a, glavnog evropskog trgovinskog partnera i garanta bezbjednosti.
Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje ubjedljivo najveći trgovinski partner Evrope i biće potrebne godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Žan-Lik Demarti, bivši direktor za trgovinu Evropske komisije.
- U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života i smrti- rekao je Demarti. U okviru diversifikacije, Brisel je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Merkosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.
<h3>Odbrana Evrope</h3>
Od završetka Drugog svjetskog rata, Evropa se za bezbjednost oslanjala na NATO, koji se najvećim dijelom finansira iz SAD-a. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni evropski lideri, uključujući Merca, poručili su da je vrijeme da Unija ojača sopstvenu klauzulu o uzajamnoj odbrani, koja obavezuje članice da brane svaku napadnutu državu EU.
Iako postoji od 2009. godine, član 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao ključnim jer je istu svrhu ispunjavao član 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, evropske vlade počele su da sumnjaju da li bi SAD zaista pritekla u pomoć Evropi.
Lideri su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU kao bezbjednosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, lidera da hitno izrade planove kako bi se evropska klauzula pretvorila u čvrsto bezbjednosno jamstvo. „Decenijama su neke zemlje govorile: ‘Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?’ Nakon Trampovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne komandne strukture unutar EU“, rekao je visoki diplomata EU pod uslovom anonimnosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute prošle sedmice poručio je evropskim poslanicima da svako ko vjeruje da se Evropa može braniti bez SAD-a „može samo da nastavi da sanja“. Evropa i dalje u velikoj mjeri zavisi od američkih vojnih sposobnosti, posebno u podršci Ukrajini, ali neki Evropljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja zavisnosti od SAD-a i tvrde da je ona podnošljiva.
<h3>U potrazi za evropskim rješenjima</h3>
Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje zavisnost od platformi poput X-a, Mete i Gugla već dugo zabrinjava građane EU. Vlada francuskog predsjednika Emanuela Makrona planira da zabrani zvaničnicima korišćenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.
- Vrlo je jasno da Evropa proživljava svoj trenutak nezavisnosti. Tokom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne zavisimo od jedne zemlje ili jedne kompanije kada je riječ o nekim veoma kritičnim tehnologijama- izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Hena Virkunen.
Francuska se sprema da zabrani javnim funkcionerima korišćenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebalo da pređu na Visio, alat zasnovan na infrastrukturi francuske kompanije Outscale.
U Evropskom parlamentu poslanici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili evropsku zamjenu za softver američke kompanije za analizu podataka Palantir.
- Takva zavisnost od ključnih tehnologija prirodno je veliki problem- rekao je Sebastian Fideler, poslanik SPD-a. Čak i u Holandiji jačaju pozivi da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog uticaja. Krajem januara u Davosu je njemačka preduzetnica Ana Cajter najavila pokretanje evropske društvene mreže W, koja bi trebalo da konkuriše Maskovom X-u.
<h3>Trend u energetici</h3>
Isti trend vidljiv je i u energetici. Sjedinjene Države obezbjeđuju više od četvrtine gasa za EU, a taj udio bi trebalo dodatno da poraste stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. Međutim, zvaničnici EU upozoravaju na opasnost od povećanja zavisnosti od SAD-a na još jednom polju.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jergensen izjavio je prošle srijede da su Trampove izjave o Grenlandu bile „jasno upozorenje“ koje je pokazalo da se energetika više ne može posmatrati odvojeno od geopolitike.
Prema njegovim riječima, kriza je pojačala zabrinutost da blok rizikuje „zamjenu jedne zavisnosti drugom“, zbog čega Brisel pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.
<h3>Evropska plaćanja</h3>
Pod lupom su i platni sistemi, pri čemu poslanici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke kompanije poput Masterkarda i Vize. Digitalni euro, koji Evropska centralna banka planira da uvede 2029. godine, trebalo bi da smanji tu zavisnost.
- S digitalnim eurom Evropljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću- izjavila je prošle godine predsjednica ECB-a Kristin Lagard.
Uz to, sve više evropskih zemalja zagovara klauzule „Kupujmo evropsko“, kojima bi se pri trošenju javnog novca prednost davala evropskim proizvođačima.
<h3>Vojna ulaganja</h3>
Program EU vrijedan 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih ulaganja, usvojen u maju prošle godine, propisuje da najviše 35 odsto vrijednosti komponenti u nabavkama smije poticati izvan EU i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine — među koje se SAD ne ubraja.
Evropske zemlje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na SAD u oblastima nadzora, izviđanja, obavještajnih podataka i strateškog transporta. Međutim, Evropska narodna partija (EPP), uticajna konzervativna grupacija, smatra da su to upravo oblasti u kojima Evropa mora ojačati sopstvene kapacitete.
U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom „Vrijeme za nezavisnost“, lideri EPP-a naveli su da bi princip „Kupujmo evropsko“ trebalo primijeniti i na buduće predloge o zajedničkim nabavkama.

Politico: Evropsko odvajanje od SAD-a je počelo

Portparolka Demokratska partija socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Sonja Popović saopštila je da javnost ovih dana svjedoči, kako je navela, očajničkim pokušajima dodvoravanja funkcionera Pokret Evropa sad predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji &nbsp;Mandiću, jer, prema njenim riječima, znaju da opstanak Vlade zavisi od devet poslanika Nove srpske demokratije.
Popović navodi da se toj listi danas pridružio i šef Kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić, koji, kako tvrdi, pokušava da stekne simpatije predsjednika Skupštine baveći se DPS-om i targetiranjem pojedinih medija.
- Razumijemo da je gospodin Čarapić izgubljen u situaciji u kojoj se aktuelna parlamentarna većina raspala, te da u novonastaloj panici, poučen ranijim ‘prevaspitavanjima’ poslanika PES-a od strane Mandića na skupštinskim zasijedanjima, ni po koju cijenu ne želi da naljuti prvog čovjeka NSD-a - poručila je Popović.
Ona je dodala da funkcioneri PES-a u svojim, kako je navela, poniženjima pred predsjednikom Skupštine treba da zaobiđu Demokratsku partiju socijalista.
- Nadamo se da će za ovakvo poniženje koje priređuje sebi i partiji koju predstavlja dobiti makar: ‘Bravo, Vaso!’, iz usta Andrije Mandića“ - zaključila je Popović.

Tag: belivuk-i-miljkovic

Janičić: Lazović je insistirao da se sasluša Jovan Vukotić kako bi eventualno pomogao da se ubistvo njegovog oca Veselina rasvijetli

Interpolu Beograd 25. januara 2021. dostavljeni svi podaci o boravku Belivuka i Miljkovića u Crnoj Gori

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

"Budilnik": Da li je 0,38 odsto dovoljno za dostojanstven život penzionera?

MF: Vraćanje zakona može ugroziti efikasnost i evropsku agendu

Politico: Evropsko odvajanje od SAD-a je počelo

Popović: Funkcioneri PES-a se ponižavaju pred Mandićem jer od NSD-a zavisi opstanak Vlade

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO