<p>Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.</p>
<p>To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.</p>
<p>Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.</p>
<p>Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.</p>
<p>Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.</p>
<p>Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.</p>
<p>To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.</p>
<p>Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.</p>
<p>Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

<p>Odlazeća njemačka vlada je smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini sa 0,3 odsto na nulu - što znači da očekuje stagnaciju privrede.</p>
<p>Vlada u Berlinu sada očekuje privredni rast u narednoj godini od približno jedan odsto, a ona je takođe revidirana naniže sa januarskih 1,1 odsto, prenosi B92.</p>
<p>Pred budućom saveznom vladom Njemačke je veliki izazov, pošto je očekivani budući kancelar Fridrih Merc obećao ekonomski preokret. Nova vladajuća koalicija mora da odmah otkloni neizvjesnost, obezbijedi kratkoročni ekonomski podsticaj i zaštiti potencijal njemačke privrede na srednji rok.</p>
<p>Dalji razvoj njemačke privrede u preostalih osam mjeseci ove godine trenutno je posebno teško predvidjeti zbog carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ako Trump ponovo poveća carine Evropskoj uniji na 20 odsto, njemačka privreda će vjerovatno biti još više pogođena.</p>
<p>Prema proračunima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfV) i IFO instituta iz Minhena, carine u punom obimu bi mogle da Njemačkoj u ovoj godini nanesu ekonomski gubitak od oko 13 milijardi eura.</p>

500x500

1250x600

1084x550

Njemačka smanjila prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda na nulu

<p>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza <b>Boris Mugoša </b>komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.</p>
<p>- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.</p>
<p>On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. </p>
<p>Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u  BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.</p>
<p>Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. </p>
<p>- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.</p>

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

<p>Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;</p>
<p>Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.</p>
<p>Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.</p>
<p>Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.</p>

Aplauz za premijera

<p>Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u četvrtom kvartalu prošle godine 2,9 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.<br/>
<br/>
BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u četvrtom kvartalu iznosio 1,89 milijardi eura, dok je u istom periodu 2023. godine bio 1,79 milijardi eura.<br/>
<br/>
Od zemalja regiona, ekonomija Hrvatske je porasla 3,7 odsto, a Srbije 3,3 odsto.</p>

Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2,9 odsto

<p>Premijer Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> istakao je da je za samo nekoliko godina, otkako je postao ministar finansija do sadašnje funkcije predsjednika Vlade, postignut značajan ekonomski napredak, jer se bruto domaći proizvod zemlje udvostručio, plate su porasle, uz najmanje poresko opterećenje u Evropi.</p>
<p>Spajić je u izjavi za Dubai TV Channel naglasio da su zarade i BDP duplirani tokom posljednje tri do četiri godine. Prema njegovim riječima, ove ekonomske promjene postignute su bez povećanja poreskih nameta za kompanije.</p>
<p>- Smanjili smo poresko opterećenje na rad, pa su plate realno porasle, a radnici su zadovoljniji, ali bez negativnog uticaja na poslodavce. Naša ideja je bila da eliminišemo sivu ekonomiju, omogućujući da svi poslodavci plaćaju poreze po nižim stopama- kazao je Spajić.</p>
<p>Premijer je dodao da su reforme koje su sprovedene kroz programe ES1 i ES2 ključni faktori za smanjenje sive ekonomije i unapređenje poslovnog okruženja, što je, kako je ocijenio, dovelo do boljih uslova za radnike i poslodavce u Crnoj Gori.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891515975792562431%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1891515975792562431%7Ctwgr%5E4cfbd9fff36c7c244147bc31079170658c2c4505%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: BDP uvodstručen, plate veće, radnici zadovoljni, a poresko opterećenje najmanje u Evropi

<p>Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u trećem kvartalu ove godine 2,6 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.</p>
<p>BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u trećem kvartalu iznosio 2,36 milijardi eura, dok je u istom prošlogodišnjem periodu bio 2,21 milijardu eura.</p>
<p>Od zemalja regiona, Hrvatska je rasla po stopi od 3,9 odsto, a Srbija 3,1 odsto.</p>

Rast BDP-a u trećem kvartalu 2,6 odsto

<p>Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) <b>Nebojša Medojević</b> ocijenio je da premijer <b>Milojko</b> <b>Spajić</b> sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.</p>
<p>- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.</p>
<p>Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.</p>
<p>- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.</p>
<p>Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.</p>
<p>- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.</p>

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

<p>Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini 2024. godine, podstaknut privatnom potrošnjom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen 2024.</p>
<p>- Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji - navodi se u prognozama EK.</p>
<p>Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.</p>
<p>- Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike - navodi se u prognozama.</p>
<p>Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je naviše na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.</p>
<p>Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodišnje u prvoj polovini 2024. godine „podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2 odsto međugodišnje)“, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.</p>
<p>- Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7 odsto međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen (2,1 odsto), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla - konstatuje se u dokumentu.</p>
<p>Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skupština Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.</p>
<p>- Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15 na 10 odsto, dok su doprinosi poslodavaca (5,5 odsto) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u jesenjim prognozama EK.</p>
<p>Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.</p>
<h2>Rekordno niska nezaposlenost</h2>
<p>Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5 odsto u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvještaju.</p>
<p>- Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - dodaje se u jesenjim prognozama.</p>
<h2>Inflacija će se povećati</h2>
<p>Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.</p>
<p>U 2025. godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.</p>
<h2>Dobar fiskalni učinak u 2024. godini, ali se izgledi pogoršavaju</h2>
<p>U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3 odsto BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.</p>
<p>- Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza - navodi se u procjenama.</p>
<p>Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, „zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa“.</p>
<p>U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, „usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine“.</p>
<p>Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potrošnju, zaključuje se u dokumentu.</p>

Prognoza EK: Mjere iz ES2 treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji

<p>Bošnjačka stranka je pogazila sve principe svog političkog djelovanja i zalaganja koje je baštinila u prethodnom periodu, saopštio je na Facebook-u nekadašnji predsjednik mladih BS-a u Beranama <b>Omar Mehović</b>,.&nbsp;</p>
<p>- Kao raniji predsjednik Foruma mladih Bošnjačke stranke u Beranama napustio sam tu partiju i podržavam novoformirani Bošnjački demokratski pokret (BDP) na čelu sa <b>Seadom Šahmanom</b>. Bošnjačka stranka je pogazila sve principe svog političkog djelovanja i zalaganja koje je baštinila u prethodnom periodu, te sam kao njen dugogodišnji član i funkcioner beranskog odbora od osnivanja bio prinuđen da je napustim zbog neslaganja sa programskim i kadrovskim rukovođenjem te partije - napisao je Mehović na Facebooku.</p>

Mehović: Bošnjačka stranka pogazila sve principe svog političkog djelovanja

<p>Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su <b>B. A. </b>(18) iz Sutomora zbog sumnje da je obio motocikl i putničko vozilo iz kog je ukrao torbu i novčanik sa dokumentima i novcem u iznosu od 420 eura i 3.000 dinara, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>On je, kako se sumnja, 13. juna na parking prostoru u neposrednoj blizini jedne plaže upotrebom podesnog sredstva prvo skinuo, a potom obio i odbacio kofer sa jednog motocikla, a zatim razbio staklo na jednom putničkom vozilu i iz njega ukrao torbu i novčanik sa dokumentima i novcem u iznosu od 420 eura i 3.000 dinara.</p>
<p>- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, B. A. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu zbog sumnje da je izvršio dva krivična djela teška krađa - navodi se u saopštenju.</p>

U Sutomoru uhapšen mladić: Osumnjičen da je obio motocikl i auto, te ukrao oko 420 eura

<p>U Srbiji je za prvih pet mjeseci ove godine odobren samo jedan zahtjev za azil i to u obliku "supsidijarne zaštite" jedne osobe iz Burundija, rečeno je u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila povodom Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.</p>
<p>Direktor Centra <b>Radoš Đurović</b> je agenciji Beta kazao da je za prvih pet mjeseci ove godine 189 osoba izrazilo namjeru da traži azil, a da je podnijeto 59 zahtjeva i da je "odobren samo jedan azil u obliku supsidijarne zaštite jednom licu iz Burundija".&nbsp;</p>
<p>On je ocijenio da to govori i o otežanom pristupu azilnom postupku, jer izbjeglice ne mogu da osiguraju da im zahtjev bude razmotren i da postupak bude brz i efikasan.</p>
<p>Đurović je naveo da je, po podacima Centra, azil tražilo najviše ljudi iz Egipta, Avganistana, Sirije, Rusije, Palestine, Iraka, Maroka i Pakistana.</p>
<p>Dodao je i da su najviše kroz Srbiju prolazili ljudi iz Avganistana, Sirije i Turske, a potom iz Sjeverne Afrike i Pakistana.</p>
<p>Kazao je da je ove godine kroz Srbiju prošlo više od 9.000 osoba, te da će ih, ako se tako nastavi, do kraja godine, po procjenama centra, biti ukupno oko 30.000.</p>
<p>- Privremenu zaštitu je dobilo ili produžilo 881 lice koje dolazi iz ratom razorene Ukraijine, a u Srbiji boravi oko 21.000 Ukrajinaca - kazao je on.</p>
<p>Rekao je i da je u Srbiji iz Rusije sada, po podacima centra, 45.973 osoba, tako da, pored izbjeglica iz Azije i Afrike, ima izbjeglica iz Evrope, "i to su značajne brojke i raznovrsna populacija".</p>
<p>- Njihov položaj u vezi azilnog postupka je otežan, izbjeglice ne mogu same da osiguraju da im se razmotri zahtjev za azil i da imaju ubrzan i efikasan postupak i to ne mogu nikako bez stručne pravne pomoći koja je besplatna, ali je ima malo - napomenuo je Đurović.</p>
<p>Napomenuo je da, u kontekstu pristupu azila, u Vojvodini ljudi gotovo i da ne mogu da podnesu zahtjev za azil, jer "čekaju nedjeljama i mjesecima da im se podnese zahtjev pa da se razmotri...".</p>
<p>Naveo je i da "na taj način proces može da traje i godinama" pogotovu jer, Upravni sud veoma sporo odlučuje u trećoj instanci o zahtjevima.</p>
<p>- Tu je i trend zatvaranje kampova za migrante koji se nastavalja u Srbiji, a do kraja juna i Centar za azil u Krnjači biće zatvoren tako da ostajemo na četiri centar za prihvat: u Obrenovcu, Sjenici, Preševu i Bujanovcu, od 17 koliko ih je nekada bilo - kazao je Đurović.</p>
<p>Smatra da "to nije pametno" hzbog pogoršavanja stanja u svijetu, pogotovu novog rata Izraela i Irana i prvih naznaka novog izbjeglištva iz tog pravca.</p>
<p>- Kada govorimo o integracijama, možemo reći da prednost imaju izbjeglice iz Ukrajine koji imaju pravo na rad omah po dobijanju privreme zaštite, za razliku od izbjeglica iz Afrika i Azije koji to tek mogu nakon podnijetog zahtjeva za azil - kazao je Đurović.</p>
<p>Po njegovim riječima, prednost Ukrajinaca je bliskost jezika i kulture i njihovom boravku u gradovima.</p>
<p>- Potrebno je da privremena zaštita Ukrajinaca preraste u trajno rješenje, svjedoci smo da se privremena zaštita produžava iz godine u godinu i to je velika neizvjesnost za te ljude jer moraju da dobijaju nova rješenja... a tu je i problem sa poslodavcima - kazao je on.</p>
<p>Po riječima Đurovića, potrebno je da se ljudima iz Ukrajine omogući trajno rješenje - da im se odobri zaštita na mnogo duži period ili da im se da azil.</p>
<p>- Potrebno je povećati i kapacitete prihvatnih i centara za azil oko većnih urbanih centara, povećati i kadar Kancelarije za azil i omogućiti nesmetano podnosenje zahtjeva za azil, po smještaju ljudi u centrima za prihvat - kazao je on.</p>
<p>Đurović smatra i da je neophodno da Upravni sud unaprijedi kapacitete u vezi sa zahtjevima za azil i da formira posebno odjeljenje koje bi obrađivalo te zahtjeve i istraživalo informacije o zemljama odakle ti ljudi dolaze.</p>
<p>Ocijenio je i da bi Komesarijat za izbjeglice i migracije, koja sada funkcionoše samostalno, trebalo podvesti pod neko od ministarstva Vlade Srbije.</p>

U Srbiji za pet mjeseci odobren samo jedan zahtjev za azil

<p>Košarkaši Budućnost Volija i SC Derbija odigraće danas u Podgorici prvi meč finala plej-of prvenstva Crne Gore.</p>
<p>SC Derbi je ranije eliminisao Sutjesku, dok je Budućnost u dva meča bila bolja od Podgorice.</p>
<p>Duel u dvorani Morača počeće u 18 sati.</p>
<p>Za razliku od prethodnih sezona, na inicijativu oba kluba, odlučeno je da se finalna serija igra na dvije dobijene utakmice.</p>
<p>U istom terminu, u nedjelju, biće odigran i drugi meč. Termin eventualne treće utakmice biće nadoknadno određen.</p>
<p>Prethodne dvije sezone finale su igrali Budućnost Voli i SC Derbi, a osim 2018. godine, kada je Mornar bio šampion, Budućnost je osvajala trofej.</p>

Danas prvi meč finala plej-of prvenstva Crne Gore

<p>Rat Izraela i Irana danas je zvanično ušao u drugu sedmicu, a evropski zvaničnici pokušali su vratiti Teheran za pregovarački sto nakon što je predsjednik SAD-a <b>Donald Tramp</b> rekao da će odluka o potencijalnom uključivanju Amerike u rat biti donešena u naredne dvije sedmice.</p>
<p>Sukob je počeo nakon izraelskog napada na Iran prošlog petka, pod izgovorom sprečavanja Islamske Republike da razvije nuklearno oružje. Iran je uzvratio raketnim napadima i napadima dronovima na Izrael, rekavši da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode, prenosi Rojters.</p>
<p>Izraelski vazdušni napadi ubili su 639 ljudi u Iranu, saopštila je novinska agencija Human Rights Activists. Među poginulima su najviši vojni ešalon i nuklearni naučnici. S druge strane, Izrael je saopštio da je najmanje dvadeset ljudi poginulo u iranskim raketnim napadima.</p>
<p>Prema tvrdnjama zapadnih i regionalnih zvaničnika, Izrael je ciljao nuklearne lokacije i raketne kapacitete, te nastojao razbiti vladu vrhovnog vođe ajatolaha <b>Alija Hamneija</b>.</p>
<p>- Da li želimo pad režima? To može biti rezultat, ali na iranskom je narodu da se uzdigne za svoju slobodu - rekao je u četvrtak izraelski premijer <b>Benjamin Netanjahu</b>.</p>
<p>S druge strane, Iran je saopštio da cilja vojne i odbrambene objekte u Izraelu, iako je pogodio i bolnicu i druge civilne objekte.</p>
<p>S obzirom na to da nijedna zemlja za sada nije odustala od nastavka sukoba, ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke, zajedno sa šefom vanjske politike Evropske unije, trebali su se u petak sastati u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi pokušali deeskalirati situaciju.</p>
<p>- Sada je vrijeme da se prekinu teške scene na Bliskom istoku i spriječi regionalna eskalacija koja ne bi koristila nikome - rekao je britanski ministar vanjskih poslova <b>Dejvid Lemi</b> uoči njihovog zajedničkog sastanka s iranskim ministrom vanjskih poslova <b>Abasom Arakčijem</b>.</p>
<p>Američki državni sekretar<b> Marko Rubio </b>takođe se sastao s Lemijem i imao odvojene pozive sa svojim kolegama iz Australije, Francuske i Italije kako bi razgovarali o sukobu.</p>
<p>Američki Stejt department je saopštio da su se Rubio i ministri vanjskih poslova složili da "Iran nikada ne može razviti ili nabaviti nuklearno oružje".</p>
<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> i kineski predsjednik <b>Si Đinping</b> osudili su Izrael i složili se da je potrebna deeskalacija, saopštio je Kremlj u četvrtak.</p>
<p>Uloga Sjedinjenih Američkih Država ostala je neizvjesna.</p>

Rat Izraela i Irana ušao u drugu sedmicu, svijet strahuje od direktnog američkog uključivanja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: bdp