Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

1250x600

Aplauz za premijera

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u četvrtom kvartalu prošle godine 2,9 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. 
 
BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u četvrtom kvartalu iznosio 1,89 milijardi eura, dok je u istom periodu 2023. godine bio 1,79 milijardi eura. 
 
Od zemalja regiona, ekonomija Hrvatske je porasla 3,7 odsto, a Srbije 3,3 odsto.

Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2,9 odsto

Premijer Crne Gore Milojko Spajić istakao je da je za samo nekoliko godina, otkako je postao ministar finansija do sadašnje funkcije predsjednika Vlade, postignut značajan ekonomski napredak, jer se bruto domaći proizvod zemlje udvostručio, plate su porasle, uz najmanje poresko opterećenje u Evropi.
Spajić je u izjavi za Dubai TV Channel naglasio da su zarade i BDP duplirani tokom posljednje tri do četiri godine. Prema njegovim riječima, ove ekonomske promjene postignute su bez povećanja poreskih nameta za kompanije.
- Smanjili smo poresko opterećenje na rad, pa su plate realno porasle, a radnici su zadovoljniji, ali bez negativnog uticaja na poslodavce. Naša ideja je bila da eliminišemo sivu ekonomiju, omogućujući da svi poslodavci plaćaju poreze po nižim stopama- kazao je Spajić.
Premijer je dodao da su reforme koje su sprovedene kroz programe ES1 i ES2 ključni faktori za smanjenje sive ekonomije i unapređenje poslovnog okruženja, što je, kako je ocijenio, dovelo do boljih uslova za radnike i poslodavce u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1891515975792562431%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1891515975792562431%7Ctwgr%5E4cfbd9fff36c7c244147bc31079170658c2c4505%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: BDP uvodstručen, plate veće, radnici zadovoljni, a poresko opterećenje najmanje u Evropi

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u trećem kvartalu ove godine 2,6 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u trećem kvartalu iznosio 2,36 milijardi eura, dok je u istom prošlogodišnjem periodu bio 2,21 milijardu eura.
Od zemalja regiona, Hrvatska je rasla po stopi od 3,9 odsto, a Srbija 3,1 odsto.

Rast BDP-a u trećem kvartalu 2,6 odsto

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević ocijenio je da premijer Milojko Spajić sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.
- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.
Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.
- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.
Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.
- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

Ekonomski rast Crne Gore je nastavljen, ali je usporen u prvoj polovini 2024. godine, podstaknut privatnom potrošnjom i oporavkom investicija, navodi se u ekonomskim prognozama Evropske komisije (EK) za jesen 2024.
- Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji - navodi se u prognozama EK.
Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.
- Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike - navodi se u prognozama.
Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je naviše na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.
Ekonomski rast je usporen na 3,6 odsto međugodišnje u prvoj polovini 2024. godine „podstaknut oporavkom investicija (9,6 odsto međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2 odsto međugodišnje)“, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.
- Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7 odsto međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen (2,1 odsto), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla - konstatuje se u dokumentu.
Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skupština Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.
- Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15 na 10 odsto, dok su doprinosi poslodavaca (5,5 odsto) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u jesenjim prognozama EK.
Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.
<h2>Rekordno niska nezaposlenost</h2>
Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5 odsto u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvještaju.
- Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - dodaje se u jesenjim prognozama.
<h2>Inflacija će se povećati</h2>
Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na dva odsto u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.
U 2025. godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.
<h2>Dobar fiskalni učinak u 2024. godini, ali se izgledi pogoršavaju</h2>
U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3 odsto BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.
- Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza - navodi se u procjenama.
Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, „zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa“.
U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, „usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine“.
Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potrošnju, zaključuje se u dokumentu.

Prognoza EK: Mjere iz ES2 treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji

Bošnjačka stranka je pogazila sve principe svog političkog djelovanja i zalaganja koje je baštinila u prethodnom periodu, saopštio je na Facebook-u nekadašnji predsjednik mladih BS-a u Beranama Omar Mehović,.&nbsp;
- Kao raniji predsjednik Foruma mladih Bošnjačke stranke u Beranama napustio sam tu partiju i podržavam novoformirani Bošnjački demokratski pokret (BDP) na čelu sa Seadom Šahmanom. Bošnjačka stranka je pogazila sve principe svog političkog djelovanja i zalaganja koje je baštinila u prethodnom periodu, te sam kao njen dugogodišnji član i funkcioner beranskog odbora od osnivanja bio prinuđen da je napustim zbog neslaganja sa programskim i kadrovskim rukovođenjem te partije - napisao je Mehović na Facebooku.

Mehović: Bošnjačka stranka pogazila sve principe svog političkog djelovanja

Iz Uprave za statistiku (Monstat) reagovali su na tekst Portala ETV <a href="https://etv.me/vip/pumpa-li-crna-gora-bruto-drustveni-proizvod">"Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?"</a> poručujući da odbacuju bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“.
Oni tvrde da ti podaci predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je, kako su kazali, prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.
Njihovo reagovanje prenosimo integralno:
Uprava za statistiku zvaničnu statistiku proizvodi na profesionalno nezavisan način bez spoljnih uticaja, uz poštovanje Kodeksa prakse evropske statistike i međunarodnih principa (nepristrasnosti i objektivnosti, povjerljivosti, stručnosti, tačnosti i pouzdanosti, i dr). Stoga su kvalitet i objektivnost ključne karakteristike kada je u pitanju zvanična statistika, a kontrolu statističkih podataka obavlja statistička kancelarija EK, odnosno EUROSTAT.
Obračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) je sveobuhvatan i konzistentan tokom čitave vremenske serije (od 2006. do drugog kvartala 2024. godine), i sprovodi se na osnovu detaljnih analiza svih raspoloživih indikatora, dakle, primjenom istih izvora podataka i međunarodno propisane metodologije.
Kompilacija podataka nacionalnih računa i BDP-a kao najvažnijeg agregata nacionalnih računa oslanja se na podatke iz redovnih istraživanja Uprave za statistiku, podatke u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike: Centralne banke Crne Gore, Ministarstva finansija i Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i na administrativne izvore podataka iz nadležnosti Poreske uprave, Uprave carina, podataka javnih preduzeća jedinica lokalne samouprave i dr. Shodno navedenom, nacionalni računi se kompiliraju iz svih navedenih izvora, u zavisnosti od dostupnosti i blagovremenosti objavljivanja istih, primjenom međunarodno propisane metodologije Evropskog sistema nacionalnih računa (ESA 2010 metodologija), u godišnjoj i kvartalnoj dinamici.
Kao što je navedeno na sajtu Uprave za statistiku, obračun godišnjeg BDP-a sprovodi se po proizvodnoj, potrošnoj i prihodnoj metodi, dok se obračun kvartalnog BDP-a sprovodi po proizvodnoj i potrošnoj metodi.
Kada govorimo o obračunu godišnjeg BDP-a, pored prethodno navedenih izvora podataka, prevashodno se koriste godišnji podaci iz finansijskih iskaza pravnih lica (bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks), odnosno administrativni podaci Poreske uprave na najdetaljnijem nivou. Zakon o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022) detaljnije uređuje obaveznost sastavljanja, dostavljanja i objavljivanje finansijskih iskaza. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrše Ministarstvo finansija i Poreska uprava.
Finansijski iskazi pružaju detaljne informacije za obračun ekonomskih kategorija BDP-a, pa tako i informacije za obračun potrošne kategorije Promjene zaliha. Rast ove kategorije može biti rezultat različitih faktora, kao što su: stvaranje preduslova za investiranje u buduće projekte, unapređenje proizvodnih kapaciteta, obezbjeđivanje sigurnosti u slučaju neočekivanog poremećaja ponude i potražnje, optimizacija lanaca snabdijevanja i slično.
Pored navedenog izvora podataka prilikom obračuna BDP-a sagledavaju se i indikatori statističkih istraživanja Uprave za statistiku, koji odslikavaju kretanje privredne aktivnosti po sektorima djelatnosti. Neki od tih indikatora su:
• Indeksi proizvodnje i prometa u industriji;
• Vrijednost izvršenih građevinskih radova; 
• Indeksi prometa u uslugama; 
• Indeksi prometa u trgovini na malo i drugi.
Dodatno, rezultati ekonomske aktivnosti koji doprinose BDP-u iskazuju se i kroz indikatore u nadležnosti drugih proizvođača zvanične statistike i administrativnih izvora podataka, kao što su:
• Naplaćeni porezi (PDV, akcize, carine);
• Ukupan promet na osnovu PDV prijava;
• Prihodi od kamata u bankarskom sektoru;
• Prihodi od bankarskih naknada i provizija i slično.
Bitno je napomenuti da se ocjena rezultata obračuna BDP-a ne može izvoditi samo na bazi informacija o jednoj potrošnoj kategoriji - promjene zaliha, već treba uzeti u obzir prikaz svih dostupnih podataka iz obračuna, između ostalog i podatke koje pruža proizvodna metoda obračuna BDP-a, po sektorima djelatnosti.
Navedenim argumentima odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“, već predstavljaju rezultat ostvarene ekonomske aktivnosti po sektorima djelatnosti, što je prikazano rezultatima obračuna BDP-a primjenom proizvodne metode.

Monstat: Odbacujemo bilo kakvu mogućnost da su podaci BDP-a “pumpani“

Preliminarni, ali i istorijski podaci „promjene u zalihama“ - jedne od četiri komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP) - izbjegavanje konkretnih odgovora na pitanja koja je Portal ETV uputio Ministarstvu finansija i Upravi za statistiku, te uporedni podaci u odnosu na države iz okruženja i Evropske unije i nelogičnosti koje pale sve moguće crvene lampice, ukazuju da se Crna Gora u prethodne dvije godine upustila u opasnu igru prevarnog pumpanja rasta BDP-a, što može rezultirati katastrofalnim posljedicama po njenu ekonomiju. Ukoliko se teza o prevarnom prikazivanju rasta BDP-a Crne Gore kroz napumpavanje rasta zaliha materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe ispostavi tačnom, to će rezultirati rušenjem kreditnog rejtinga države, njenog međunarodnog ugleda, te padom povjerenja investitora. Osim navedenog, plan ekonomskih reformi, ukoliko se uopšte tako mogu nazvati, koji predstavnici vlasti marektinški nazivaju programom Evropa sad 2, oslanja se na projektovani konstantan rast bruto domaćeg proizvoda, bio bi zapravo baziran na pogrešnim, odnosno lažnim podacima, što bi Crnu Goru neminovno odvelo u famozni „Grčki scenario“. &nbsp; Bruto domaći proizvod ima četiri komponente. To su: &nbsp;potrošnja (koju čine potrošnja domaćinstava i države), bruto investicije u osnovna sredstva, saldo izvoza i uvoza roba i usluga, te komponenta promjene u zalihama. Udio vrijednosti zaliha u samoj strukturi bruto domaćeg proizvoda posljednjih godina doživio je u Crnoj Gori rast koji, u poređenju sa drugim državama, ali i crnogorskim istorijskim podacima, predstavlja anomaliju koju nije lako objasniti, pa je u 2022. i 2023. godini, prema zvaničnim podacima Monstata, dostigao preko osam procenata, da bi u prva dva kvartala ove godine, prema preliminarnim podacima, porastao na čak deset, odnosno 12.6 procenata udjela u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920150924_731c7bcaf63905ce2ae657d47d7dfbb72428fec815ff19b98ddaba575484660c" data-rendition-name="original" width="958" height="589" loading="lazy" alt="Udio zaliha u BDP"> </figure>  Osim činjenice da se u zemljama EU, ali i okruženja, poput Srbije, Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, udio ove komponente u BDP-u kreće oko tri procenta, i anomalni rast apsolutnih iznosa vrijednosti zaliha pali crvene alarme, ili bi trebalo da ih upali, makar kod kreatora državne ekonomske politike. Tako, kada se sagledaju istorijski zvanični podaci Uprave za statistiku, vidimo da je Crna Gora za 16 godina, od 2006. do 2021, po ovoj komponenti BDP-a „akumulirala“ oko milijardu i 26 miliona eura, dok je samo tokom prethodne dvije godine ukupna vrijednost zaliha za oko 50 miliona premašila ovu brojku, pa su zalihe i u 2022. i u 2023. godini iznosile preko pola milijarde eura u strukturi bruto domaćeg proizvoda. Sudeći prema preliminarnim podacima Monstata za prva dva kvartala ove godine u kojima je vrijednost rezervi več premašila 356 miliona eura, oko 110 miliona više u odnosu na prva dva kvartala 2023, ove godine možemo očekivati novi rekord i u apsolutnim brojkama i u procentu udjela promjena u zalihama u BDP-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920150924_ea047b445d6fdc92e3251a3866172d9c3c272e00de99d4b8d5299e52eef72164" data-rendition-name="original" width="996" height="578" loading="lazy" alt="Promjene u zalihama istorijski"> </figure>  Da apsurd bude veći, u nacrtu fiskalne strategije koju je, prema riječima premijera Milojka Spajića, kreirao njegov šef kabinaeta Branko Krvavac iako je potpisuje Ministarstvo finansija Novice Vukovića, u makroekonomskim projekcijama za period 2024-2027 predviđa se pad ove komponente BDP-a za po 20 odsto svake godine.&nbsp; Čak je i za prethodnu godinu iskazan pad od 1.6 odsto, iako su prema konačnim podacima Monstata za 2023. godinu, objavljenim u srijedu, promjene u zalihama porasle za oko 34 miliona eura u odnosu na 2022. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240920150928_a2fd9941b23f4f119a210da2e49ff67ec9a58e61a8ce05b4bc27b28aa06ded16" data-rendition-name="original" width="1007" height="620" loading="lazy" alt="Fiskalna strategija - projekcija"> </figure>  Iz Ministarstva finansija čije su, kako piše u Fiskalnoj strategiji, ovo projekcije, odbili su da odgovore na pitanja Portala ETV koja su se odnosila na strukturu, obim i učešće promjena u zalihama u ukupnom BDP-u Crne Gore sa posebnim fokusom na prethodne dvije godine u kojima ova komponenta doživljava drastičan rast i u nominalnom iznosu i u procentu BDP-a, uključujuići i prvi kvartal 2024. Umjesto odgovora, iz kabineta ministra Vukovića uputili su nas da se obratimo Monstatu, što smo i uradili. Međutim, osim metodoloških napomena, i u Upravi za statisku smo ostali uskraćeni za odgoore na neka pitanja. Kako nam je saopšteno iz Monstata, izvor podataka za procjenu potrošne kategorije BDP-a promjene u zalihama su administrativni podaci Poreske uprave, odnosno baza podataka finansijskih izvještaja privrednih društava.&nbsp; - Finansijski izvještaji pružaju informacije o nivou zaliha na početku i na kraju kalendarske godine za sljedeće tipove zaliha: zalihe materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe. Stanje zaliha na kraju prethodne godine jednako je stanju zaliha na početku tekuće godine. Promjene zaliha predstavljaju razliku između nivoa zaliha na kraju tekuće godine i početnog nivoa zaliha. Promjene u zalihama se objavljuju samo na ukupnom nivou, a ne i po tipovima zaliha – odgovorili su Portalu ETV iz Monstata. Na dodatna pitanja o tome na koji se način dolazi do vrijednosti ove komponente u preliminarnim izvještajima o kvartalnom BDPu, odgovoreno nam je da u statističkom sistemu Crne Gore još uvijek „ne postoje pouzdani izvori podataka u kvartalnoj dinamici (kvartalni finansijski izvještaji) koji bi se koristili za direktan obračun promjena zaliha“, te da se ta potrošna kategorija dobija indirektno „kao rezidualna stavka između proizvodnog i potrošnog metoda obračuna kvartalnog BDP-a“. - Rezultati obračuna kvartalnog BDP-a su preliminarni i podložni reviziji do obračuna godišnjeg BDP-a. Nakon obračuna godišnjeg BDP-a, u septembru tekuće za prethodnu godinu, sprovodi se redovna revizija kvartalnog BDP-a za prethodnu godinu u cilju usaglašavanja sa podacima godišnjeg BDP-a. Dakle, uobičajena praksa koja je metodološki utemeljena jeste vremensko usaglašavanje preliminarnih kvartalnih podataka sa podacima konačnog godišnjeg BDP-a, primjenom statističke tehnike benčmarkiranja. Korišćenjem navedene tehnike dolazi do promjene ranije objavljenih preliminarnih kvartalnih podataka – napisali su u odgovorima Portalu ETV iz Monstata. No, na pitanja od koliko se preduzeća prikupljaju ovi podaci, te da li su ikada bili predmet provjere, s obzirom na drastičan rast i vrijednosti zaliha i procenta njihovog učešća u BDP-u, odgovore nijesmo dobili ni iz Uprave za statistiku.

Duško Mihailović

Pumpa li Crna Gora bruto domaći proizvod?

Službenici policije u Kotoru su podnijeli krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Gugi Commerce" d.o.o. Budva, i B.S.(63) osnivača i izvršnog direktora ovog društva, državljanina Crne Gore i Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivična djela skidanje i povreda službenog pečata i znaka u produženom trajanju, protivpravno zauzimanje zemljišta i falsifikovanje službene isprave, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, od strane nadležne Uprave za inspekcijske poslove je u više navrata izvršen inspekcijski nadzor objekta u vlasništvu pomenutog društva i donijeto rješenje o zabrani upotebe postrojenja za proizvodnju betona, a po kojem privredni subjekt „Gugu commerce“ d.o.o Budva i odgovorno lice u pravnom licu B.S. nijesu postupili te su suprotno tome postrojenje stavljali u rad i vršili proizvodnju betona- kazali su iz policije.
Kako iz policije pojasnili, urbanističko-građevinski inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora objekta donio Rješenje kojim se zabranjuje privrednom subjektu „Gugi commerce“ doo Budva upotreba inženjerskog objekta tj. korišćenje postrojenja za industrijsku proizvodnju betona, nakon čega je na predmetnoj lokaciji izvršeno sprovođenje upravne mjere zabrane upotrebe objekta pečaćenjem, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
- Međutim, u dva navrata, u postupku inspekcijskog nadzora objekta, pregledom na licu mjesta je konstatovano da je isti u upotrebi. Nadalje, u postupku koji je prethodio podnošenju krivične prijave utvrđeno je da je ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu S.B, postupajući suprotno sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa opštinom Kotor, protivpravno zauzeo tuđe zemljište, na način što je bez pravnog osnova - odobrenja opštine Kotor, zauzeo zemljište koje je u svojini države Crne Gore sa pravom raspolaganja opštine Kotor, te na istoj vršio iskop zemljišta i druge zemljane radove za potrebe izgradnje betonskih silosa, bez prethodno podnijete prijave građenja nadležnom inspekcijskom organu i dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu i bez tehničke dokumentacije izrađene u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima- navode iz policije.
Takođe, kako iz policije dodaju, utvrđeno je da su ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu B.S. u toku 2023. godine, u Kotoru, u pravnom saobraćaju upotrijebili neistinitu ispravu kao pravu - Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pred Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine opštine Kotor, u kojem je neistinito prikazana pravna i faktička situacija odnosno izvršena manipulacija stvarnim terenskim podacima, čime je fizička konfiguracija objekta nepravilno evidentirana unutar granica katastarske parcele u Lastvi i protivpravno proširena.

UP: Izvršni direktor Gugi Commerca osumnjičen da je falsifikovao službene isprave, nezakonito zauzeo zemljište u Kotoru i proizvodio beton

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas, započeće svoju prvu zvaničnu posjetu Zapadnom Balkanu boravkom u Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
- Tokom posjete, visoka predstavnica Kalas sastaće se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem kako bi razgovarala o odnosima između EU i Crne Gore, strateškom pravcu zemlje i napretku u procesu pristupanja EU. Takođe će održati sastanak saambasadorima država članica EU, razgovarati sa predstavnicima civilnog društva i predstaviti podršku EU u oblasti odbrane i bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
Kako je najavljeno, Spajić i &nbsp;Kalas održaće zajedničku konferenciju za medije u Vili Gorica. Nakon toga, Kalas će otputovati u Cetinje gdje će se sastati sa predsjednikom Milatovićem.
- Posjeta će se zaključiti na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, gdje će visoka predstavnica Kalas predstaviti paket podrške Evropskog mirovnog fonda namijenjen Vojsci Crne Gore i prisustvovati prezentaciji vojne opreme zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Kaja Kalas u ponedjeljak u Podgorici

Evropski savez izražava punu podršku građanima Ulcinja i njihovim političkim predstavnicima, cijeneći da njihovi jasni i jedinstveni stavovi nijesu usmjereni samo na zaštitu lokalnih, već i na očuvanje temeljnih državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Neozbiljnost, neprofesionalnost, površnost, užurbanost i netransparentnost koje prate predstavljanje ovog projekta neodoljivo pozivaju na oprez i bude ozbiljne razloge za sumnju. Tu sumnju dodatno produbljuje agresivna i neprimjerena diskvalifikacija svih koji se usude da izraze rezervu prema ovom, navodno „poslu vijeka“ - naveli su iz Evropskog saveza.&nbsp;
Odluke, kako kažu, koje imaju ovako dalekosežne posljedice po državu i društvo ne mogu i ne smiju se donositi preko noći, pod pritiskom, bez ozbiljnih analiza, bez multidisciplinarnog pristupa i bez uključivanja svih društvenih grupa koje će snositi posljedice takvih odluka.
- Najveću štetu ovom projektu nanio je upravo premijer, svojim neodgovornim, neozbiljnim i politikantskim pristupom. Svođenjem rasprave na prosto etiketiranje „za“ ili „protiv“ investicija i razvoja, svjesno se pokušava skrenuti pažnja sa suštine i, ispod radara, progurati rješenja koja dugoročno mogu imati pogubne posljedice - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Sporazum, kako navode, koji je premijer samovoljno potpisao precizno definiše obaveze države Crne Gore – da obezbijedi zemljište, izgradi infrastrukturu, prilagodi plansku dokumentaciju željama investitora, obezbijedi sve potrebne dozvole, pa čak i izmijeni zakonsku regulativu – dok su obaveze investitora, odnosno entiteta svedene na minimum, nejasne i teško provjerljive.&nbsp;
Jasno je, podvlače, šta sve dobija investitor, ali se u Sporazumu nigdje ne navodi šta to konkretno dobija država Crna Gora.
- Nesporno je da se investicije u luksuzne turističke kapacitete mogu tretirati kao strateški interes, ali je neprihvatljivo da se kroz ovaj sporazum, na perfidan način, pokušava i izgradnja nekretnina za prodaju – čitaj stanova – proglasiti za javni interes. Država preuzima ozbiljne finansijske obaveze otkupa zemljišta i izgradnje infrastrukture, a da nije jasno iz kojih sredstava će se to finansirati, niti postoji garancija bilo kakvog povrata za državu i građane - kazali su iz Evropskog saveza.
Posebno upozoravaju: Ulcinj nikada neće prihvatiti betonizaciju Velike plaže. Velika plaža pripada građanima, Crnoj Gori, njenoj prirodi i njenoj budućnosti – a ne privatnim interesima. Ulcinj nikada neće pristati da kompletan prostor Velike plaže ustupi bilo kome – bio on sa istoka, zapada ili sa bilo kojeg drugog kraja svijeta.
Građani Ulcinja, ističu, ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore, njen suverenitet i njen evropski put. Suprotstavljaju se neznanju, aroganciji i gramzivosti onih koji su privremeno zaposjeli državne funkcije i pokušavaju da pod plaštom „investicija“ uruše sve ono što je mukotrpno građeno decenijama.
- Evropski savez će i ubuduće stajati uz građane, istinom protiv manipulacija, principima protiv improvizacija - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

ES: Ulcinjani ne brane samo svoje pravo da odlučuju o budućnosti svog grada i djece – oni brane dostojanstvo Crne Gore

Uh, sav sam se potresao. Ivan Vuković mi prijeti Krivičnom prijavom. Još da mu je Vesna Medenica na čelu sudstva, Katnić tužilaštva, a partijski kolega Veljović direktor policije, sinoć bi mi (po specijalnoj SMS zamolnici) u betonjerci uveliko ,,pomjerali bubrege, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković reagujući na najavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića da će podnijeti krivičnu prijavu protiv njega.&nbsp; Leković navodi i da je ovako, srećom, prošao, kako kaže, baš onako demokratski, samo sa krivičnom. Napad, dodaje, možda jeste najbolja odbrana, ali pred istinom se vrati kao bumerang. - Pitanja je mnogo i čekaju odgovore. Recimo, kako to da se u potpisanom ugovoru od 10. novembra 2020. godine u članu 2 gradonačelnici pozivaju na finansiranje asfaltiranja puta iz kapitalnog državnog budžeta namijenjenog Prijestonici, konkretno u okviru programa Razvojni projekti Prijestonice Cetinje, sa budžetske pozicije 4412, a da je ista ta Prijestonica dopisom broj 01- 400/20-1708 od 4. novembra 2020. godine, dakle 6 dana prije potpisivanja Ugovora, &nbsp;obavijestila Upravu javnih radova odnosno Ministarstvo finansija da neće realizovati taj dio budžeta na taj način, tražeći preusmjeravanje sredstava na druge projekte? I da je Vlada, u skladu s tim zahtjevom Prijestonice, ta sredstva preusmjerila na druge stavke i projekte, među kojima nije bilo asfaltiranja puta Barjamovica - Bandići - Komani? - kazao je Leković.&nbsp; Znači, dodaje, potpisuju ugovor u kojem se pozivaju da će radove platiti sa budžetske stavke sa koje su već prethodno ,,skinuli" sredstva. - Možemo li ovo smatrati još jednim u nizu dokaza da je ovaj ništav ugovor potpisan uz punu svijest da sredstva nikada neće biti isplaćena, ili je i ovo "napad na integritet i lični ugled"? - pitao je Leković.&nbsp; On je, kako navodi, ponovio da je ovo bio ad hok privatni posao. Podsjećamo, reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>

Leković: Baš sam se potresao, Vuković mi prijeti krivičnom prijavom

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: bdp