Tokom gušenja antivladinih protesta u Tbilisiju prošle godine, gruzijske vlasti su možda koristile "kamit", hemijski ratni agens iz Prvog svjetskog rata, prema istrazi BBC-a objavljenoj 1. decembra.
BBC je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, izvorima u specijalnim snagama gruzijske policije i ljekarima, prikupljajući dokaze koji ukazuju na upotrebu bromobenzil cijanida, koji je francuska vojska nazvala "kamit".
Francuska ga je koristila na Zapadnom frontu tokom Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila 1930-ih zbog zabrinutosti oko dugoročnih efekata. Kasnije je zamijenjen sigurnijim CS plinom ("suzavcem").
Jedan demonstrant je opisao mlazove vodenih topova kao "vrele", osjećaj koji je trajao čak i nakon pranja. Drugi demonstranti koji su demonstrirali protiv suspenzije evropskih integracija Gruzije do 2028. godine takođe su prijavili produženi nedostatak daha, kašalj i povraćanje.
Gruzijske vlasti nazvale su nalaze istrage "apsurdnim" i tvrde da je policija djelovala zakonito kao odgovor na "nezakonite radnje divljanja kriminalaca".
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao potvrditi navode iz istraživanja BBC-a, ali &nbsp;Gruzijski servis RSE ranije su izvijestili da je gruzijska policija možda upotrijebila više od samog suzavca.
Sredinom decembra prošle godine, RSE je razgovarao s Rusima koji su učestvovali u protestima. Novinarka Valeria Faizullina tada je rekla da su gruzijske snage sigurnosti "odlučile pretvoriti vodene topove u punopravno hemijsko oružje", čiji rafal, kada se ispali u kožu, stvara "osjećaj kao da ste živi spaljeni".
- Moje kolege i ja smo zaključili da dodaju mješavinu suzavca i biber spreja. Tokom prvih nekoliko dana ta 'voda' me je pogodila u glavu. A nakon toga sam počeo osjećati kao da je u blizini granata sa suzavcem. Oslijepio sam i počeo se gušiti, te sam morao tražiti pomoć od demonstranata kako bi mi isprali oči fiziološkim rastvorom. Međutim, nije bilo granata; samo su me polili vodenim topom- rekao je tada novinar Fjodor Kudokormov.
Upotreba hemijskog oružja protiv demonstranata mora se odmah zaustaviti, napisao je alergolog i imunolog Giorgi Kamkamidze na društvenim mrežama u decembru 2024. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

BBC: Gruzijska policija možda koristila hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata da razbije proteste

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pokrenuti pravni postupak protiv BBC-ja zbog načina na koji je njegov govor montiran u emisiji „Panorama“, nakon što se korporacija izvinila, ali je odbila da mu nadoknadi štetu.
- Tužićemo ih za iznos između milijardu (oko 860 miliona eura) i pet milijardi dolara, vjerovatno negdje sljedeće nedjelje - rekao je u petak uveče.
U četvrtak je BBC saopštio da je montaža govora od 6. januara 2021. nenamerno stvorila „pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju“ i da se govor neće ponovo emitovati.
Korporacija se izvinila predsjedniku, ali je rekla da neće isplatiti finansijsku nadoknadu.
BBC je objavio tu izjavu nakon što su Trampovi advokati zaprijetili da će tužiti korporaciju za milijardu dolara odštete ukoliko ne objavi povlačenje emisije, izvinjenje i isplati mu nadoknadu.
- Mislim da moram to da uradim. Varali su. Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - rekao je novinarima o planu da pokrene pravni postupak.
Tramp nije pokrenuo pitanje sa Kirom Starmerom, ali je, kaže, britanski premijer zatražio da razgovara sa njim.
Američki predsjednik je rekao da će pozvati Starmera tokom vikenda.
Pretraga javnih baza podataka sudskih zapisa potvrdila je da nije podnijeta nijedna tužba na saveznom ili državnom sudu na Floridi do petka uveče.
U posebnom intervjuu u subotu snimljenom prije njegovih komentara, Tramp je rekao da ima „obavezu“ da tuži BBC, dodajući: „Ako to ne uradite, ne sprječavate da se to ponovi sa drugim ljudima.“
Nazvao je izmenu u emisiji „nečuvenom“ i „gorom od one stvari sa Kamalom“, referišući na spor koji je imao sa američkom novinskom kućom CBS oko intervjua u programu „60 minuta“ sa demokratskom protivkandidatkinjom na izborima 2024. godine, Kamalom Haris.
U julu ove godine, američka medijska kompanija Paramount Global pristala je da plati 16 miliona dolara (13,7 miliona eura) kako bi riješila pravni spor oko tog intervjua.
<h2>Objašnjenje javnog servisa o „Panorami“</h2>
Kontroverza proističe iz načina na koji je „Panorama“ montirala Trampov govor od 6. januara 2021. za dokumentarac koji je emitovan u oktobru 2024.
Tokom obraćanja, američki predsjednik je rekao pristalicama: „Prošetaćemo do Kapitola i navijaćemo za naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se pakleno.“
U emisiji „Panorama“, snimak ga prikazuje kako kaže: „Prošetaćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se pakleno.“
Kontroverza oko načina montaže Trampovog govora dovela je do ostavki generalnog direktora BBBC-ja Tima Dejvija i šefice vesti Debore Tarns.
U odjeljku „Ispravke i pojašnjenja“, objavljenom u četvrtak uveče, BBC je saopštio da je emisija „Panorama“ revidirana nakon kritika o načinu montaže Trampovog govora.
- Prihvatamo da je naša montaža nenamerno stvorila utisak da prikazujemo jedan kontinuirani dio govora, a ne odlomke iz različitih tačaka u govoru, i da je to dalo pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju - navodi se u saopštenju.
Advokati BBC-ja su pisali Trampovom pravnom timu, rekao je portparol te kuće ove nedjelje.
- Predsjednik BBC-ja Samir Šah je zasebno poslao lično pismo Bijeloj kući, jasno stavivši do znanja predsjedniku Trampu da se on i korporacija izvinjavaju zbog montaže predsjednikovog govora od 6. januara 2021. godine, koja je bila prikazana u programu. Iako BBC iskreno žali zbog načina na koji je video snimak montiran, ne slažemo da postoji osnova za tužbu za klevetu - rekli su.
U pismu Trampovom pravnom timu, BBC je iznio pet glavnih argumenata zašto nije smatrao da ima slučaj na koji treba da odgovori.
Prvo je rekao da BBC nije imao prava i da nije distribuirao epizodu „Panorame“ na svojim američkim kanalima.
Kada je dokumentarac bio dostupan na BBC iPlayer-u, bio je ograničen na gledaoce u Velikoj Britaniji.
Drugo, navodi se da dokumentarac nije nanio štetu Trampu, jer je ubrzo nakon toga ponovo izabran za predsjednika SAD.
Treće, navodi se da snimak nije bio osmišljen da obmane, već samo da skrati dugačak govor i da montaža nije urađena zlonamjerno.
Četvrto, navodi se da snimak nikada nije trebalo posmatrati izolovano. Umjesto toga, bio je 12 sekundi u okviru jednosatnog programa, koji je takođe sadržao mnogo glasova podrške Trampu.
Konačno, mišljenje o pitanju od javnog značaja i politički govor su strogo zaštićeni zakonima o kleveti u SAD.
Izvinjenje BBC-ja uslijedilo je nekoliko sati nakon što je drugi slično montirani snimak, emitovan u emisiji „Newsnight“ 2022. godine, koji je objavio Dejli telegraf.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BiBiSi (BBC), nazvavši britanskog javnog emitera "propagandnim i dezinformacionim oruđem“ punim "ideoloških dogmi“.
Kritika iz Moskve uslijedila je nakon što je američki predsjednik zaprijetio da će tužiti BiBiSi (BBC) za milijardu dolara zbog načina na koji je emitovana njegova govor 6. januara 2021. godine u dokumentarcu Panorama, prikazanom nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2024. godine. Spor oko dokumentarca doveo je do ostavki najviših rukovodilaca BiBiSija, generalnog direktora Tima Dejvija i glavne urednice informativnog programa Debore Ternes.
Na Telegramu je ruska ambasada napisala da je BiBiSi "ništa drugo do propagandno i dezinformaciono oruđe", piše Politico.
- Njegovi novinari biraju i manipulišu činjenicama, kao i da cenzurišu informacije koje se ne uklapaju u njihov partijski uređivački stav - navodi se u objavi.
Korporacija je na udaru kritika nakon što je procurio interni dopis u kome se navodi pristrasnost u njenom izvještavanju koje bi trebalo da bude nepristrasno o američkom predsjedniku, Bliskom istoku i transrodnim pitanjima. Predsjednikovi advokati dali su BiBisiju rok do petka da "povuče" sve "lažne, klevetničke, omalovažavajuće i zapaljive izjave" o njemu.
Ruska ambasada u Londonu u utorak je optužila BiBiSi za "sistemske nedostatke ... u kojima je ideološka dogma zamenila novinarsku etiku" i tvrdi da je korporacija godinama sprovodila "pristrasno izvještavanje" i "dvostruke standarde" u uređivačkoj politici.
- Korporacija je postala platforma za rusofobiju i ekstremizam - navodi se u objavi na Telegramu, prenosi Politico.
Britanska ministarka kulture Lisa Nandi trebalo bi da u utorak popodne održi izjavu o ovom skandalu, kao i o budućem modelu finansiranja korporacije, pitanju koje je posebno aktuelno uoči desetogodišnjeg procesa obnove povelje BiBiSija, kojim se definiše njegov mandat.
U obraćanju zaposlenima u utorak, o kojem je izvijestio Gardijan, odlazeći generalni direktor BiBisija Tim Dejvi, koji je priznao propuste u vezi sa dokumentarcem Panorama, odgovorio je spoljnim kritičarima organizacije.
- Ovo su teška vremena za BiBiSi, ali proći ćemo kroz to. Proći ćemo kroz to i napredovaćemo. Ovu priču ne pišu samo naši neprijatelji. To je naša priča. Mi preuzimamo odgovornost - rekao je, prema navodima lista.
Dodaje da vidi da je "slobodna štampa pod pritiskom". 
- Vidim oružavanje (informacija). Moramo se boriti za naše novinarstvo. Napravili smo neke greške koje su nas koštale, ali moramo se boriti za to - poručio je Dejvi.

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BBC

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je pismo BBC-ju u kojem prijeti pravnim postupkom zbog montiranja njegovog govora u Vašingtonu u januaru 2021.
BBC je potvrdio da je primio pismo i da će odgovoriti u dogledno vrijeme.
Informacija o Trampovom pismu došla je u trenutku kada se predsjednik Upravnog odbora britanskog javnog servisa Samir Šah izvinio zbog, kako je rekao, „greške u procjeni“ koja je rezultirala obmanjujućom montažom govora američkog predsjednika emitovanog u emisiji BBC Panorama.
Šah je rekao da nije siguran da li će Tramp tužiti BBC – što je kasnije potvrđeno – i da razmišlja o ličnom izvinjenju američkom predsjedniku.
- Dobili smo poruku od predsjednika Trampa preko njegovih ljudi i razmatramo kako da mu odgovorimo- rekao je Šah.
Tim Dejvi, generalni direktor BBC-ja i Debora Tarns, izvršna direktorka BBC Njuza podnijeli su ostavke zbog montaže Trampovog govora prije četiri godine.
BBC se našao u središtu pažnje pošto je dnevnik Dejli telegraf objavio detalje procurelog internog memoranduma BBC-ja u kojem se sugeriše da su za potrebe emisije Panorama dva dijela Trampovog različitih govora spojena da bi izgledalo kao da eksplicitno podstiče nerede u Vašingtonu i napad na zgradu Kongresa u januaru 2021.
- Napravljeno je nekoliko grešaka i kao generalni direktor moram da preuzmem potpunu i konačnu odgovornost- napisao je Dejvi u saopštenju o ostavci.
Procureli dopis objavio je Majkl Preskot, bivši nezavisni spoljni savjetnik Odbora za uređivačke standarde BBC-ja.
On je napustio tu funkciju u junu.
Predsjednik UO BBC-ja rekao je i da „jednostavno nije istina“ da organizacija nije učinila ništa da riješi probleme, navodeći mjere preduzete u arapskom servisu BBC-ja i Odeljenju za istraživačko novinarstvo.
Upravni odbor BBC-ja „uznemiren“ je ostavkom generalnog direktora Tima Dejvija, priznao je Šah.
- Nijesam želio da ostanem bez Tima Dejvija, niti je to želio bilo koji član Upravnog odbora… bili smo uznemireni odlukom. Moj posao je sada da obezbijedim glatku tranziciju- kaže Šah, dodajući da će mu Dejvi pomoći u tome.
Upitan da li je trebalo da podnese ostavku, Šah kaže da je njegov posao da predstavlja javnost i osigura nepristrasno novinarstvo.
Branio je i BBC od optužbi o „antiizraelskoj“ pristrasnosti.
U BBC-jevom DNK i njegovoj kulturi je nepristrasnost, rekao je predsjednik Upravnog odbora korporacije.
To, međutim, ne znači da nema stvarnih problema, priznao je.
Rekao je i da je, u slučaju Trampovog govora, „bilo bolje da smo reagovali ranije.“
Na pitanje da li je BBC ovo zataškao, Šah kaže da je „trebalo reagovati ranije“ i zauzeti zvaničan stav o tome.

Tramp prijeti tužbom BBC-ju

Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, šokirala je srpsku, regionalnu, pa i britansku javnost svojim nedavnim izjavama o ranijem profesionalnom angažmanu. U pokušaju da ukaže na to da novinari - naročito strani - navodno bezočno i bez osnova iznose neistine kao primjer iznijela je samu sebe.
Naime, tokom gostovanja na televiziji "Kurir", mediju blisko povezanom sa režimom Aleksandra Vučića, govoreći o borbi protiv dezinformacija, Vasiljević je izjavila da je 2000. godine dok je bila dopisnica BBC-ja sa kolegama "izmislila cijeli rat" - u Crnoj Gori.&nbsp;
Cilj te navodne manipulacije, prema njenim riječima, bio je boravak na crnogorskoj obali.
- Ja sam svojevremeno radila u medijima. Često smo izmišljali priče da bismo nešto postigli. Izmislili smo rat u Crnoj Gori, odnosno mogućnost da će Slobodan Milošević 2000. godine, pred izbore, napasti Crnu Goru, tj. Mila Đukanovića. Kao povod smo naveli to što je Milo okrenuo leđa Slobi - samo da bismo mogli provesti tri mjeseca na Svetom Stefanu - ispričala je Vasiljević.
Javnost u Srbiji ostala je zatečena ovim „priznanjem“, a korisnici društvenih mreža zapitali su se šta li Vučićeva savjetnica danas, sa pozicije velike moći, servira građanima, ako je nekada „izmišljala rat“ radi ljetovanja.
Na njene navode reagovao je i portparol BBC-ja. U izjavi za televiziju N1 istakao je da Suzana Vasiljević nikada nije bila zaposlena u BBC-ju, već da je povremeno sarađivala s njima kao spoljna saradnica, posljednji put još 2012. godine. BBC je u odgovoru poručio da u njenim riječima „ne prepoznaje nikakvu referencu na svoj rad“, te naglasio da je BBC poznat kao najpouzdaniji svjetski medijski servis, posvećen tačnom, nezavisnom i nepristrasnom izvještavanju.
Kakav lonac - takva i ručka; kakav vođa - takva i savjetnica. Suzana Vasiljević nije isključivo Vučićeva savjetnica za „obračun s medijima“, već je ranije obavljala slične funkcije i u kabinetima Ivice Dačića (poznatog kao „Mali Sloba“) i Vojislava Koštunice. Zanimljivo je da, prema njenim riječima, „izmišljanja i laži“ nijesu učili pomenuti političari, već samo - BBC.
Iako često u javnosti glumi skromnost i izražava patetično saosjećanje s narodom koji „jede parizer“, Suzana Vasiljević nosi garderobu, obuću i torbe koje daleko premašuju mogućnosti prosječnog srpskog (ili crnogorskog) budžeta.&nbsp;
Portal Nove.rs analizirao je njen „modni portfelj“ i ustanovio da posjeduje više skupocjenih torbi, uključujući Louis Vuitton model od 3.844 eura, još jedan od 4.000 eura, kao i torbu Acne Studios od 700 funti. Takođe je fotografisana sa Chanel torbom čija cijena prelazi 4.000 eura.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije Republike Srbije, Vasiljević mjesečno zarađuje 143.000 dinara (oko 1.220 eura). Nema dodatne zvanične prihode, jer članstvo u upravnim i nadzornim odborima Air Srbije i Beogradske filharmonije nije honorisano. Posjeduje jednosoban stan od 64 metara kvadrata, kuću od 56 metra kvadranta i 15 ari zemljišta. Ni uz najkreativniju finansijsku akrobatiku, od navedenih prihoda ne bi mogla sebi priuštiti ni jednu dizajnersku torbu godišnje.
Predsjednik Vučić, međutim, stao je u njenu odbranu.
- Ona izaziva razne reakcije, nije lako s njom raditi, ali je izuzetno marljiva i energična. Oko 15 godina je radila u BBC-ju - rekao je Vučić (iako portparol BBC-ja to demantuje).&nbsp;
Dodao je da je Vasiljević „udata za stranca, živi u stanu od 60 kvadrata i vozi automobil od 5000 eura, ali voli da se oblači i ima takav stil“, te da se on „neće baviti cipelama, torbama i glupostima žena političkih protivnika“. Zaključio je da se napadi na nju sprovode kako bi se naudilo njemu lično.
Ni Vučić, istini za volju, ne odudara po pitanju luksuza - često nosi skupa odijela, satove i obuću, a i njegova „opuštena“ garderoba liči više na modnu kolekciju za odmor na Maldivima nego na državnički stil.
Vasiljević je s Vučićem počela da radi još 27. jula 2012. godine, dok je on bio potpredsjednik vlade i ministar odbrane. U intervjuu za list „Alo“ ispričala je da joj je Vučić na engleskom postavio pitanje: „Do you want to work for me?“ ("Da li želiš da radiš za mene?"). Rekla je i da je Vučić često predstavlja kao „predstavnicu građanskog sektora u svom kabinetu“. Ako je ona predstavnica građana - kakvi su tek predstavnici seljaka?
Prema tekstu BIRN-a, koji sadrži svjedočenja novinara o stanju medija u Srbiji, urednik jednog tabloida opisao je odnose moći u medijskoj sceni: „Nakon jednog novogodišnjeg prijema u Vladi Srbije, savjetnica za medije Suzana Vasiljević se na Fejsbbuku pohvalila poklonima od novinara i urednika… Najviše lajkova dobile su cipele "Jimmy Choo" vrijedne 600 dolara, poklon menadžerke jednog dnevnog lista, dok je drugo mjesto pripalo spavaćici koju joj je poklonila urednica konkurentske kuće“.
Vasiljević i njen šef, poznato je, različito komuniciraju sa domaćim i stranim medijima. Dok prve drže pod kontrolom kroz finansijske tokove, prema stranim često nastupaju agresivno - vrijeđanjima, sramoćenjem i lažnim optužbama, poput one na račun BBC-ja.
Poznato je i da je Vasiljević umjela da šalje lična pisma stranim medijima čiji joj se izvještaji nijesu dopadali. Tako je prošle godine pisala urednicima briselskog portala Politiko, žaleći se da je tekst o Vučiću „zlonamjeran i obojen prezrivim tonom“.&nbsp;
U tekstu se najavljivala posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu u vezi sa litijumskim sporazumom, a autor je naveo da je Vučić „do tada bio prilično izolovan na međunarodnoj sceni“.
Vasiljević je članak nazvala „zlonamjernim pamfletom“ i poslala listu svjetskih lidera sa kojima se Vučić, navodno, sastajao i razgovarao telefonom. Da li je i taj spisak, kao i „rat u Crnoj Gori“, djelimično izmišljen - vjerovatno ćemo saznati kad promijeni poslodavca.

Profil Vučićeve savjetnice koja bez srama priznaje da laže i izmišlja: Vodi mu propagandu, a najdraže su joj skupe torbe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je, pored ostalog, ponovo odbio genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te komentarisao svoju prošlost i odnose sa Miloradom Dodikom.
Prvo pitanje koje je Stiven Saker postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstva u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sakur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.
- Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vrijeme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu - rekao je Vučić, prenosi Klix.ba.
Nakon toga je voditelj pitao Vučića da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JtmbZD3nfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"
- Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici - kazao je Vučić.
Saker je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.
- Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna - pitao je Sakur.
- Ne, nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo - kazao je Vučić.
Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".
- Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao - kazao je Vučić.
Saker je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".
- Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama - kazao je Vučić.

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: bbc