Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je, pored ostalog, ponovo odbio genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te komentarisao svoju prošlost i odnose sa Miloradom Dodikom.
Prvo pitanje koje je Stiven Saker postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstva u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sakur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.
- Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vrijeme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu - rekao je Vučić, prenosi Klix.ba.
Nakon toga je voditelj pitao Vučića da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JtmbZD3nfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"
- Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici - kazao je Vučić.
Saker je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.
- Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna - pitao je Sakur.
- Ne, nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo - kazao je Vučić.
Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".
- Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao - kazao je Vučić.
Saker je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".
- Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama - kazao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

Tijelo migranta pronađeno je danas na području Vrela Ibra, u mjestu Košutine lokve kod Rožaja.
Tijelo su, sa nepristupačnog terena, prenijeli pripadnici Službe za zaštitu i spašavanje.
Sumnja se da je smrt nasupila usljed smrzavanja. Uviđaj je po ovlašćenju Višeg državnog tužilaštva obavio rukovodilac Osnovnog državnog tuzilastva u Rožajama Aldin Kalač, uz učešće službenika policije.
Tijelo stradalog je upućeno na odjeljenje za sudsku medicinu Klinickog centra Crne Gore radi vršenja obdukcije.
Prema nezvaničnim informacijama portala Javnog servisa, riječ je o državljaninu Maroka, koji je rođen 1991. godine.

Rožaje: Pronađeno tijelo migranta

Najoštrije osuđujem izlive šovinizma na rukometnoj utakmici u Beranama i pozivam nadležne organe da hitno reaguju i sankcionišu aktere - naveo je u reagovanju gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković povodom nemilih događaja na utakmici odigrane u Beranama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fvideo-skandal-u-beranama-klicalo-se-srbiji-i-drazi-rukometasi-lovcena-gadani-flasama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Negativan odnos publike u Beranama prema našim rukometašima, izlivi mržnje i klicanje drugoj državi nijesu od juče i imaju svoj kontinuitet, ali sam bio uvjeren da su prošlost. Vjerujem da je i juče i danas kod tog malog dijela ljudi takav odnos politički generisan i podstaknut zbog toga što Cetinje i Lovćen znače za Crnu Goru - kazao je Đurašković
Takvoj politici su, prema njegovim riječima, Cetinje i Lovćen simboli onoga što oni nijesu, simboli patriotizma, crnogorskog ponosa i slobode.
- Ali taj i takav odnos nije odnos Berana i ubjedljive većine Beranaca koji poštuju i Cetinje, Lovćen i Crnu Goru, zbog čega pozivam na smirivanje tenzija i fer i sportsko navijanje u Beranama, na Cetinju i cijeloj Crnoj Gori. Rukometaši Berana će na Cetinju uvijek biti dočekani onako kako Cetinju i Lovćenu priliči, kao sportski prijatelji koji su uvijek dobrodošli - poručio je Đurašković.
Čestita igračima i stručnim štabovima oba kluba što su bili iznad situacije i u fer i korektnoj atmosferi završili utakmicu.
- Uz zahvalnost menadžmentu RK Berane na prijateljskom odnosu i dočeku - zaključio je Đurašković.

Đurašković: Najoštrije osuđujem izlive šovinizma na rukometnoj utakmici u Beranama, nadležni da reaguju

Ruski državljanin Nikita Žuravel osuđen je danas na 14 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za veleizdaju zato što je navodno poslao video ruske vojske ukrajinskim obavještajnim službama.
Okružni sud u Volgogradu saopštio je da se Žuravel „nije slagao sa politikom Ruske Federacije“ i da je stupio u prepisku sa predstavnikom ukrajinskih bezbjednosnih službi na mreži i obavljao zadatke za njega.
Tužioci su rekli da je Žuravel 2023. godine snimio voz pun vojne opreme i ratnih aviona i zatim poslao taj video predstavniku ukrajinske bezbjednosne agencije.
Žuravel već služi kaznu od tri i po godine zbog paljenja Kurana ispred džamije, koja mu je izrečena u februaru.
Aktivisti za ljudska prava kažu da je Žuravel politički zatvorenik i da je pretučen dok je bio u pritvoru.
Njega je pretukao 15-godišnji sin Ramzana Kadirova, lidera Čečenije. Kadirov je čak objavio snimak na društvenim mrežama i pohvalio svog sina, što je izazvalo negodovanje javnosti.
Broj sudskih procesa u vezi sa izdajom i špijunažom naglo je porastao u Rusiji nakon što je predsjednik Vladimir Putin započeo rat sa Ukrajinom u februaru 2022. godine.
Pravna definicija izdaje je proširena tako da uključuje pružanje nejasno definisane „pomoći“ stranim zemljama ili organizacijama, efektivno izlažući krivičnom gonjenju svakoga ko je u kontaktu sa strancima.

Rus osuđen na 14 godina zatvora zbog slanja video snimaka ruske vojske Ukrajincima

Jedan prosječan radni dan svake (s)avetnice u Crnoj Gori.
Pratite (s)avetnicu večeras u emisiji Na kraju dana od 20h, na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D54yPFOzeT4U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica večeras o prosječnom radnom danu

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Uzalud je 23. jula 2022. godine ostao vapaj tadašnjeg ministra odbrane Raška Konjevića u Vladi Dritana Abazovića, da Artan Kurti ne ispunjava minimalne uslove da uđe u sistem bezbjednosti, odnosno da bude imenovan za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koju poziciju ga je kandidovao premijer. Kurti je podrškom većine ministara, s izuzetkom Konjevića i tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, imenovan na tu funkciju. - Treba nam čovjek koji može da odradi složene zadatke vezano za ANB. Tamo isto imamo imenovanja od ranijeg perioda koja možda nijesu po mom ukusu, a ni po vašem, a možda nijesu ni po ukusu građana Crne Gore i treba da idemo dalje – poručio je Abazović na sjednici Vlade Konjeviću. Rekao je i da je „jako dobro provjerio kandidata“ i da u kaznenoj evidenciji nema ništa, ali da smatra da je problem nešto drugo. - Što čovjek može da odgovori zadatku... - kazao je Abazović. I Kurti je zaista za godinu i četiri mjeseca, koliko je bio na poziciji generalnog inspektora u ANB, odgovorio zadatku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241124131124_df08a615899c3df5ad9b6a1fd964908637b18cefb5a2da42dbc79b1849b6a427" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Agencija za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>NA METI: (Photo: Agencija za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  KAZNENA EVIDENCIJA Ali, da bi preuzeo potpunu kontrolu u Agenciji, Kurti je trebalo da dobije dozvolu tadašnjeg direktora Sava Kentere za pristup tajnim podacima. Međutim, bezbjednosne provjere sa terena – iz njegovog rodnog Ulcinja i Podgorice gdje živi - očekivano su bile negativne. Kentera je odbio da mu dozvoli pristup bazama ANB i istog dana kada je potpisao taj dokument Abazović ga je, dva sata kasnije, 7. oktobra 2022, na elektronskoj sjednici koju je hitno sazvao smijenio.&nbsp; Sjutradan je za direktora tajne službe imenovao Kurtijevog saradnika iz službe - Borisa Bata Milića, koji je i danas na toj poziciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241124131128_c009a001c0f49c3ec8f4f9644102d6123346dea4d808e6649be1a32ac1d6cb77" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>USLUŽAN SVIM VLASTIMA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  Tako su Kurtiju otvorena vrata da preuzme rukovođenje Agencijom. Čovjek koji u biografiji ima dvije pravosnažne presude za nasilničko ponašanje, obije vezane za pokušaj ubistva – prvi put je ubistvo pokušao kao maloljetnik, a drugi put, nekoliko godina kasnije, kao punoljetni mladić, kada je sasuo u jednog Ulcinjanina šest metaka i pobjegao, čovjek sa vezama u kriminalnim strukturama, tako je postao „alfa i omega“ crnogorske tajne službe.&nbsp; Ispostavilo se da je Artan Kurti uspio da „očisti“ svoju kaznenu evidenciju, a njegov karton izbrisan je u Ministarstvu pravde u junu 2020. godine. Prethodno je 2017. pokrenuo postupke za brisanje kaznene evidencije, ali pošto su ga Viši i Vrhovni sud odbili, uspio je da 2019. godine izdejstvuje za sebe pozitivnu odluku Ustavnog suda, koji je po njegovoj ustavnoj žalbi naložio ponavljanje postupka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241124131144_5f8e0cf68cb2021c7c2feb7c260167792489723f010f2026352e3d448800f9ad" data-rendition-name="original" width="721" height="480" loading="lazy" alt="Zgrada Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>KO JE SVE ,,ČISTIO" KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Zgrada Višeg suda u Podgorici)</figcaption> </figure>  Prema dostupnim informacijama, pred Vrhovnim sudom postupak nije ponovljen, međutim Kurtiju je kaznena evidencija, ipak „očišćena“ 8. juna 2020. Vjerovatno zahvaljujući vezama koje je uspostavio sa nosiocima institucija, nakon što je kao diplomirani pravnik počeo 2016. godine dvogodišnji pripravnički staž u Privrednom sudu u Podgorici, gdje je potom dobio posao savjetnika. Da je Kurti čovjek spreman na sve, pokazuje i njegova izjava dnevniku Vijesti, nakon što je imenovan za generalnog inspektora, kada je ustvrdio da je neosuđivan i da ta informaciju može da se provjeri u Ministarstvu pravde?! MILOVIĆ VRATIO DOSJE Istina, u tom trenutku njegov dosje u Ministarstvu pravde bio je prazan, ali ga je ubrzo nakon imenovanja za ministra pravde ponovo popunio Andrej Milović 25. aprila ove godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241124131128_8d9ece29d00492cc3122fcec983568e6378b411df21fd6d2c0ae47a93e19a6b4" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Andrej Milović"> <figcaption>UČINIO DOSTUPNIM KURTIJEVU KAZNENU EVIDENCIJU: (Photo: Andrej Milović)</figcaption> </figure>  Upravo zbog ove odluke Kurti je podnio tužbu Upravnom sudu, koja je nedavno odbijena kao neosnovana. - Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je u odluci Upravnog suda, koju je juče citirao Portal Antena M. Iako Kurti više neće moći da obmanjuje javnost da je neosuđivan, šteta koju je nanio sistemu bezbjednosti u Crnoj Gori, za vrijeme dok mu je kaznena evidencija bila „počišćena“, čini se nenadoknadiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241124131136_360c23ea8eab56e552ffdf0f036ad939039c8e9758cc037041b33a2b4a7e52e6" data-rendition-name="original" width="812" height="532" loading="lazy" alt="Dejan Vukšić"> <figcaption>UPRAVLJAO AKCIJOM KLASIFIKOVANJA PATRIOTA KAO EKSTREMISTA: (Photo: Dejan Vukšić)</figcaption> </figure>  Ono što je 2020. godine počeo Dejan Vukšić, proruski i prosrpski kadar imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, nakon što su vlast u našoj zemlji preuzele političke i društvene snage bliske Beogradu i Moskvi, Kurti je, zajedno sa Abazovićem, dovršio, a njihovo nasljeđe prilježno čuva i nova izvršna vlast. ZAUSTAVLJANJE KENTERINIH AKCIJA&nbsp; Prvi zadatak koji su Abazović i Kurti po preuzimanju ANB ispostavili Borisu Miliću bio je smjena najbližih saradnika smijenjenog direktora Sava Kentere. Sljedeći nalog je bio čišćenje dokaza koji su upućivali na povezanost Abazovića i njegove Ure sa ruskom špijunskom mrežom u Crnoj Gori i državnim švercom duvana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241124131132_9619b942b7f593e0d5a1ca69bf23c5821ba35d8ee2ba889165fb2fde5e6ec29e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>SMETNJA ZA RUŠENJE SISTEMA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Savo Kentera)</figcaption> </figure>  Baš to su bile dvije velike međunarodne akcije pokrenute tokom kratkotrajnog upravljanja Agencijom Sava Kentere, ali su zaustavljene njegovom smjenom. U obije akcije uhapšeni su ljudi bliski Abazoviću i Uri, međutim, do danas je sudbina tih predmeta u tužilaštvu javnosti nepoznata. Milić je bio pod potpunom kontrolom Abazovića i Kurtija i prihvatio je da bude u potpunoj sjenci generalnog inspektora. Njihov izbor da on bude na čelu Agencije bio je očekivan, a s obzrom na to da je bio Kurtijeva glavna „krtica“ u službi, koja je odavala podatke Abazoviću, dok je na čelu te institucije bio Dejan Vukšić. A Milić je, kako se ispostavlja, „igrao na sve karte“ postavgustovskih proruskih i prosrpskih vlasti. Prvo se bezrezervno stavio na raspolaganje Vukšiću, čim je ovaj imenovan krajem 2020. Kada je bilo jasno da će ga Abazović smijeniti nakon što preuzme premijersku funkciju, preko Kurtija je ponudio saradnju budućem premijeru kojem je, sa još nekolicinom službenika, špijao što rade Vukšić i njegov tim. Ne samo to – dostavili su mu sve podatke o brojnim službenicima Agencije i drugih organa - njihovoj političkoj i nacionalnoj pripadnosti, kontaktima i vezama… Špijanje je naplaćeno funkcijom, ali pod uslovom da Kurti bude taj koji odlučuje. S obzirom na to da je i dalje na čelu Agencije, jasno je da se na vrijeme stavio i u službu nove izvršne vlasti u kojoj sektor bezbjednosti kontrolišu kadrovi prorsuke i prosrpske partije Demokrate, koja je na vanredne parlamentarne izbore 2023. izašla u koaliciji upravo sa Abazovićevom Urom. ,,ČIŠĆENJE“ SLUŽBE Kako su Abazović, Kurti i Milić sklonili sve operativce koji su u službi radili za interese države Crne Gore, situacija koju su zatekli novoj vlasti je potpuno odgovarala. Demokrate su jedino morale napraviti ustupak Spajiću da iz Agencije ukloni Kurtija, kojeg je ovaj smatrao najodgovornijim za plasiranje afere „Do Kvon“. Sistematizacijom radnih mjesta koja je rađena pod strogim Kurtijevim nadzorom, u Agenciji je upošljeno više desetina njegovih i Abazovićevih ljudi, ali su posao dobili i mnogi koje su preporučile Demokrate, kao i političke strukture koje kontroliše Andrija Mandić, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i neformalni lider crnogorske vlasti. Svi novi upošljenici angažovani su bez ikakvih provjera i obaveznih procedura. &nbsp; „Linija rada“ – crnogorski ekstremizam, koju je u službu uveo Dejan Vukšić 2021. godine, u susret nasilnom ustoličenju, u Cetinjskom manastiru, Joanikija Mićovića za mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije, do danas je aktivna.&nbsp; I upravo po toj „liniji“ jedan od ključnih zadataka ANB, krajem 2022. godine bio je, o čemu je tada izvijestila Pobjeda, da diskredituju masovne građanske proteste „Ima nas“. Operativcima je proslijeđen cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore i pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima. U aktu koji je pripremljen pod Kurtijevim nadzorom i koji je dostavljen opertivcima, pored ostalog, pisalo je da nasilne akcije planiraju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?! - Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“ – rekli su tada izvori iz Agencije. AFERA ..DO KVON“ Artan Kurti crnogorsku tajnu službu potpuno je podredio Abazovićevim političkim interesima i njegovim nalogodavcima iz Beograda, pa je ona zloupotrijebljena u susret vanrednim parlamentarnim izborima u junu 2023. za obračun sa Milojkom Spajićem, liderom tada nove partije u Crnoj Gori – Pokret Evropa sad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241124131136_ac51932d899a2ace030b1251c4e1ca019a75ea6d2ce032c1b51aff4b3a926482" data-rendition-name="original" width="946" height="682" loading="lazy" alt="Do Kvon"> <figcaption>TAJNE VEZE I POLITIČKA POZADINA:(Photo: Do Kvon)</figcaption> </figure>  U koordinisanoj akciji sa srpskom službom bezbjednosti – Bezbjednosno informativnom agencijom (BIA) otvorena je afera „Do Kvon“.&nbsp; Bjegunac za kojim su raspisane dvije međunarodne potjernice, mag kriptovaluta, Huing Do Kvon, koji se skrivao u Beogradu, zajedno sa svojim prijateljem Džon Hon Čangom transportovan je u Crnu Goru, da bi krajem marta bili uhapšeni na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanih dokumenata.&nbsp; Od tog trenutka krenula je hajka na Spajića. Abazović je tvrdio da je Do Kvon njegov prijatelj, da je finansirao kampanju Pokreta Evropa sad, da ga je Spajić posjećivao u Beogradu iako je znao da su za njim raspisane potjernice, a onda se pojavilo i Do Kvonovo navodno pismo sa opasnim optužbama na račun Spajića.&nbsp; Budući premijer branio se kako sadržaj pisma nije istinit i da su Do Kvona crnogorskim vlastima prijavili on i njegovi prijatelji iz „blokčejn“ zajednice, jer ih je sve prevario.&nbsp; Lider PES-a je osnovano strahovao da Abazović, Kurti i Milić pripremaju teren za Spajićevo hapšenje, kako bi ga onemogućili da sastavi vladu, odnosno dobije većinsku podršku u parlamentu. Nijesu uspjeli i jedna od prvih odluka Vlade Milojka Spajića bila je, 9. novembra 2023. razrješenje Kurtija sa pozicije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Međutim, kako je Kurti uspio da u Agenciji angažuje desetine ljudi lojalnih Abazoviću, on i bivši premijer i danas su na izvoru mnogih informacijama kojima raspolaže tajna služba. Osim toga, sačuvali su od krivično-pravnog progona i operativce za koje je u okviru međunarodne akcije sprječavanja ruskog malignog uticaja ustanovljeno da sarađuju sa ruskom službom.&nbsp; Služba, prema izvorima Portala ETV, štiti i neke kriminalne grupe povezane sa Abazovićem i njegovom Urom, ali i krije podatke o Kurtijevim vezama sa jednim narko-klanom koji djeluje u Ulcinju... Kada je postalo izvjesno da neće srušiti Spajića i da će on dobiti podršku za vladu svi podaci iz kompjutera koje je u Agenciji koristio Kurti su izbrisani. - Tehnika je angažovana da prikrije sve elektronske tragove. Istovremeno, krivotvore se papiri i evidencije gdje je on sve vršio uvid i imao pristup dokumentima službe – rekli su ranije izvori Pobjede. Uništena je i dokumentacija koga su sve operativci pratili, kao i podaci o informacijama koje su prikupljali. Artan Kurti i Boris Milić, prem informacijama Portala ETV, zaratili su nakon što se Milić stavio u službu nove izvršne vlasti.&nbsp; Agencija za nacionalnu bezbjednost i dalje je pod potpunom kontrolom ruske i srpske agenturne mreže.

Tag: bbc

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

Rožaje: Pronađeno tijelo migranta

Đurašković: Najoštrije osuđujem izlive šovinizma na rukometnoj utakmici u Beranama, nadležni da reaguju

Rus osuđen na 14 godina zatvora zbog slanja video snimaka ruske vojske Ukrajincima

(S)avetnica večeras o prosječnom radnom danu

PRATITE TVe UŽIVO