Predsjednik SAD Donald Tramp podnio je tužbu vrijednu pet milijardi dolara protiv BiBiSija (BBC) zbog montaže njegovog govora od 6. januara 2021. u dokumentarcu Panorama.
Prema sudskim dokumentima podnijetim na Floridi, Tramp je optužio ovu medijsku kuću za klevetu i kršenje zakona o trgovinskoj praksi, prenosi BiBiSi.
BiBiSi se prošlog mjeseca izvinio Trampu, ali je odbio njegove zahtjeve za finansijsku nadoknadu i osporio da postoji bilo kakav „osnov za tužbu zbog klevete“.
Trampov pravni tim optužio je BiBiSi da ga je oklevetao tako što je „namjerno, zlonamjerno i obmanjujuće manipulisao njegovim govorom“.
BiBiSi piše da se njihovo rukovodstvo još nije oglasilo povodom ove tužbe.
Tramp je prošlog mjeseca rekao da planira da tuži BiBiSi zbog dokumentarca, koji je emitovan u Ujedinjenom Kraljevstvu uoči predsjedničkih izbora u SAD 2024. godine.
- Mislim da moram to da uradim - rekao je Tramp novinarima govoreći o svojim planovima.&nbsp;
Dodao je da su ga prevarili.
- Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - naveo je Tramp.
U svom govoru 6. januara 2021. godine, prije nereda u zgradi američkog Kapitola, Tramp je okupljenima rekao: „Ići ćemo do Kapitola i bodrićemo naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u istom govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
U programu Panorama, prikazan je snimak na kojem se čuje kako govori: „Ići ćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se kao đavoli.“
BiBiSi je priznao da je montaža stvorila „pogrešan utisak“ da je Tramp „uputio direktan poziv na nasilnu akciju“, ali je naveo da ne postoji osnov za tužbu zbog klevete.
U novembru je procurio interni memorandum BiBiSija u kojem se kritikuje način na koji je govor montiran, što je dovelo do ostavki generalnog direktora Tima Dejvija i direktorke informativnog programa, Debore Ternes.
Prije nego što je Tramp podnio tužbu, advokati BiBiSija su predsjednikovim pravnicima uputili opširan odgovor na njegove tvrdnje.
Naveli su da u montaži nije bilo zlonamjernosti i da Tramp nije pretrpio štetu zbog programa, pošto je ubrzo nakon emitovanja ponovo izabran.
Takođe su istakli da BiBiSi nije imao prava da distribuira, niti je distribuirao program Panorama na svojim kanalima u SAD. Iako je dokumentarac bio dostupan na platformi BiBiSi "iPlayer", bio je ograničen na gledaoce u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U tužbi, Tramp se poziva na sporazume koje je BiBiSi imao sa drugim distributerima za prikazivanje sadržaja, posebno na jedan sa trećom medijskom kompanijom koja je navodno imala licencna prava za dokumentarac van Ujedinjenog Kraljevstva. BiBiSi se još nije oglasio povodom ovih tvrdnji, niti kompanija za koju se navodi da je imala ugovor o distribuciji.
U tužbi se takođe navodi da su ljudi na Floridi možda pristupili programu koristeći VPN ili putem striming servisa BritBox.
- Promocija dokumentarca Panorama, zajedno sa značajnim porastom upotrebe VPN-a na Floridi od njegovog debija, ukazuje na veliku vjerovatnoću da su građani Floride pristupili dokumentarcu prije nego što ga je BiBiSi uklonio - navodi se u tužbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp podnio tužbu za klevetu od pet milijardi dolara protiv BBC zbog montaže govora

Tokom gušenja antivladinih protesta u Tbilisiju prošle godine, gruzijske vlasti su možda koristile "kamit", hemijski ratni agens iz Prvog svjetskog rata, prema istrazi BBC-a objavljenoj 1. decembra.
BBC je razgovarao sa stručnjacima za hemijsko oružje, izvorima u specijalnim snagama gruzijske policije i ljekarima, prikupljajući dokaze koji ukazuju na upotrebu bromobenzil cijanida, koji je francuska vojska nazvala "kamit".
Francuska ga je koristila na Zapadnom frontu tokom Prvog svjetskog rata, ali ga je napustila 1930-ih zbog zabrinutosti oko dugoročnih efekata. Kasnije je zamijenjen sigurnijim CS plinom ("suzavcem").
Jedan demonstrant je opisao mlazove vodenih topova kao "vrele", osjećaj koji je trajao čak i nakon pranja. Drugi demonstranti koji su demonstrirali protiv suspenzije evropskih integracija Gruzije do 2028. godine takođe su prijavili produženi nedostatak daha, kašalj i povraćanje.
Gruzijske vlasti nazvale su nalaze istrage "apsurdnim" i tvrde da je policija djelovala zakonito kao odgovor na "nezakonite radnje divljanja kriminalaca".
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao potvrditi navode iz istraživanja BBC-a, ali &nbsp;Gruzijski servis RSE ranije su izvijestili da je gruzijska policija možda upotrijebila više od samog suzavca.
Sredinom decembra prošle godine, RSE je razgovarao s Rusima koji su učestvovali u protestima. Novinarka Valeria Faizullina tada je rekla da su gruzijske snage sigurnosti "odlučile pretvoriti vodene topove u punopravno hemijsko oružje", čiji rafal, kada se ispali u kožu, stvara "osjećaj kao da ste živi spaljeni".
- Moje kolege i ja smo zaključili da dodaju mješavinu suzavca i biber spreja. Tokom prvih nekoliko dana ta 'voda' me je pogodila u glavu. A nakon toga sam počeo osjećati kao da je u blizini granata sa suzavcem. Oslijepio sam i počeo se gušiti, te sam morao tražiti pomoć od demonstranata kako bi mi isprali oči fiziološkim rastvorom. Međutim, nije bilo granata; samo su me polili vodenim topom- rekao je tada novinar Fjodor Kudokormov.
Upotreba hemijskog oružja protiv demonstranata mora se odmah zaustaviti, napisao je alergolog i imunolog Giorgi Kamkamidze na društvenim mrežama u decembru 2024. godine.

BBC: Gruzijska policija možda koristila hemijsko oružje iz Prvog svjetskog rata da razbije proteste

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će pokrenuti pravni postupak protiv BBC-ja zbog načina na koji je njegov govor montiran u emisiji „Panorama“, nakon što se korporacija izvinila, ali je odbila da mu nadoknadi štetu.
- Tužićemo ih za iznos između milijardu (oko 860 miliona eura) i pet milijardi dolara, vjerovatno negdje sljedeće nedjelje - rekao je u petak uveče.
U četvrtak je BBC saopštio da je montaža govora od 6. januara 2021. nenamerno stvorila „pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju“ i da se govor neće ponovo emitovati.
Korporacija se izvinila predsjedniku, ali je rekla da neće isplatiti finansijsku nadoknadu.
BBC je objavio tu izjavu nakon što su Trampovi advokati zaprijetili da će tužiti korporaciju za milijardu dolara odštete ukoliko ne objavi povlačenje emisije, izvinjenje i isplati mu nadoknadu.
- Mislim da moram to da uradim. Varali su. Promijenili su riječi koje su izlazile iz mojih usta - rekao je novinarima o planu da pokrene pravni postupak.
Tramp nije pokrenuo pitanje sa Kirom Starmerom, ali je, kaže, britanski premijer zatražio da razgovara sa njim.
Američki predsjednik je rekao da će pozvati Starmera tokom vikenda.
Pretraga javnih baza podataka sudskih zapisa potvrdila je da nije podnijeta nijedna tužba na saveznom ili državnom sudu na Floridi do petka uveče.
U posebnom intervjuu u subotu snimljenom prije njegovih komentara, Tramp je rekao da ima „obavezu“ da tuži BBC, dodajući: „Ako to ne uradite, ne sprječavate da se to ponovi sa drugim ljudima.“
Nazvao je izmenu u emisiji „nečuvenom“ i „gorom od one stvari sa Kamalom“, referišući na spor koji je imao sa američkom novinskom kućom CBS oko intervjua u programu „60 minuta“ sa demokratskom protivkandidatkinjom na izborima 2024. godine, Kamalom Haris.
U julu ove godine, američka medijska kompanija Paramount Global pristala je da plati 16 miliona dolara (13,7 miliona eura) kako bi riješila pravni spor oko tog intervjua.
<h2>Objašnjenje javnog servisa o „Panorami“</h2>
Kontroverza proističe iz načina na koji je „Panorama“ montirala Trampov govor od 6. januara 2021. za dokumentarac koji je emitovan u oktobru 2024.
Tokom obraćanja, američki predsjednik je rekao pristalicama: „Prošetaćemo do Kapitola i navijaćemo za naše hrabre senatore i kongresmene i kongresmenke.“
Više od 50 minuta kasnije u govoru, rekao je: „I borimo se. Borimo se pakleno.“
U emisiji „Panorama“, snimak ga prikazuje kako kaže: „Prošetaćemo do Kapitola… i biću tamo sa vama. I borimo se. Borimo se pakleno.“
Kontroverza oko načina montaže Trampovog govora dovela je do ostavki generalnog direktora BBBC-ja Tima Dejvija i šefice vesti Debore Tarns.
U odjeljku „Ispravke i pojašnjenja“, objavljenom u četvrtak uveče, BBC je saopštio da je emisija „Panorama“ revidirana nakon kritika o načinu montaže Trampovog govora.
- Prihvatamo da je naša montaža nenamerno stvorila utisak da prikazujemo jedan kontinuirani dio govora, a ne odlomke iz različitih tačaka u govoru, i da je to dalo pogrešan utisak da je predsjednik Tramp direktno pozvao na nasilnu akciju - navodi se u saopštenju.
Advokati BBC-ja su pisali Trampovom pravnom timu, rekao je portparol te kuće ove nedjelje.
- Predsjednik BBC-ja Samir Šah je zasebno poslao lično pismo Bijeloj kući, jasno stavivši do znanja predsjedniku Trampu da se on i korporacija izvinjavaju zbog montaže predsjednikovog govora od 6. januara 2021. godine, koja je bila prikazana u programu. Iako BBC iskreno žali zbog načina na koji je video snimak montiran, ne slažemo da postoji osnova za tužbu za klevetu - rekli su.
U pismu Trampovom pravnom timu, BBC je iznio pet glavnih argumenata zašto nije smatrao da ima slučaj na koji treba da odgovori.
Prvo je rekao da BBC nije imao prava i da nije distribuirao epizodu „Panorame“ na svojim američkim kanalima.
Kada je dokumentarac bio dostupan na BBC iPlayer-u, bio je ograničen na gledaoce u Velikoj Britaniji.
Drugo, navodi se da dokumentarac nije nanio štetu Trampu, jer je ubrzo nakon toga ponovo izabran za predsjednika SAD.
Treće, navodi se da snimak nije bio osmišljen da obmane, već samo da skrati dugačak govor i da montaža nije urađena zlonamjerno.
Četvrto, navodi se da snimak nikada nije trebalo posmatrati izolovano. Umjesto toga, bio je 12 sekundi u okviru jednosatnog programa, koji je takođe sadržao mnogo glasova podrške Trampu.
Konačno, mišljenje o pitanju od javnog značaja i politički govor su strogo zaštićeni zakonima o kleveti u SAD.
Izvinjenje BBC-ja uslijedilo je nekoliko sati nakon što je drugi slično montirani snimak, emitovan u emisiji „Newsnight“ 2022. godine, koji je objavio Dejli telegraf.

Tramp najavio pokretanje pravnog postupka protiv BBC-ja

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BiBiSi (BBC), nazvavši britanskog javnog emitera "propagandnim i dezinformacionim oruđem“ punim "ideoloških dogmi“.
Kritika iz Moskve uslijedila je nakon što je američki predsjednik zaprijetio da će tužiti BiBiSi (BBC) za milijardu dolara zbog načina na koji je emitovana njegova govor 6. januara 2021. godine u dokumentarcu Panorama, prikazanom nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2024. godine. Spor oko dokumentarca doveo je do ostavki najviših rukovodilaca BiBiSija, generalnog direktora Tima Dejvija i glavne urednice informativnog programa Debore Ternes.
Na Telegramu je ruska ambasada napisala da je BiBiSi "ništa drugo do propagandno i dezinformaciono oruđe", piše Politico.
- Njegovi novinari biraju i manipulišu činjenicama, kao i da cenzurišu informacije koje se ne uklapaju u njihov partijski uređivački stav - navodi se u objavi.
Korporacija je na udaru kritika nakon što je procurio interni dopis u kome se navodi pristrasnost u njenom izvještavanju koje bi trebalo da bude nepristrasno o američkom predsjedniku, Bliskom istoku i transrodnim pitanjima. Predsjednikovi advokati dali su BiBisiju rok do petka da "povuče" sve "lažne, klevetničke, omalovažavajuće i zapaljive izjave" o njemu.
Ruska ambasada u Londonu u utorak je optužila BiBiSi za "sistemske nedostatke ... u kojima je ideološka dogma zamenila novinarsku etiku" i tvrdi da je korporacija godinama sprovodila "pristrasno izvještavanje" i "dvostruke standarde" u uređivačkoj politici.
- Korporacija je postala platforma za rusofobiju i ekstremizam - navodi se u objavi na Telegramu, prenosi Politico.
Britanska ministarka kulture Lisa Nandi trebalo bi da u utorak popodne održi izjavu o ovom skandalu, kao i o budućem modelu finansiranja korporacije, pitanju koje je posebno aktuelno uoči desetogodišnjeg procesa obnove povelje BiBiSija, kojim se definiše njegov mandat.
U obraćanju zaposlenima u utorak, o kojem je izvijestio Gardijan, odlazeći generalni direktor BiBisija Tim Dejvi, koji je priznao propuste u vezi sa dokumentarcem Panorama, odgovorio je spoljnim kritičarima organizacije.
- Ovo su teška vremena za BiBiSi, ali proći ćemo kroz to. Proći ćemo kroz to i napredovaćemo. Ovu priču ne pišu samo naši neprijatelji. To je naša priča. Mi preuzimamo odgovornost - rekao je, prema navodima lista.
Dodaje da vidi da je "slobodna štampa pod pritiskom". 
- Vidim oružavanje (informacija). Moramo se boriti za naše novinarstvo. Napravili smo neke greške koje su nas koštale, ali moramo se boriti za to - poručio je Dejvi.

Ruska ambasada u Londonu pridružila se napadima Donalda Trampa na BBC

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je pismo BBC-ju u kojem prijeti pravnim postupkom zbog montiranja njegovog govora u Vašingtonu u januaru 2021.
BBC je potvrdio da je primio pismo i da će odgovoriti u dogledno vrijeme.
Informacija o Trampovom pismu došla je u trenutku kada se predsjednik Upravnog odbora britanskog javnog servisa Samir Šah izvinio zbog, kako je rekao, „greške u procjeni“ koja je rezultirala obmanjujućom montažom govora američkog predsjednika emitovanog u emisiji BBC Panorama.
Šah je rekao da nije siguran da li će Tramp tužiti BBC – što je kasnije potvrđeno – i da razmišlja o ličnom izvinjenju američkom predsjedniku.
- Dobili smo poruku od predsjednika Trampa preko njegovih ljudi i razmatramo kako da mu odgovorimo- rekao je Šah.
Tim Dejvi, generalni direktor BBC-ja i Debora Tarns, izvršna direktorka BBC Njuza podnijeli su ostavke zbog montaže Trampovog govora prije četiri godine.
BBC se našao u središtu pažnje pošto je dnevnik Dejli telegraf objavio detalje procurelog internog memoranduma BBC-ja u kojem se sugeriše da su za potrebe emisije Panorama dva dijela Trampovog različitih govora spojena da bi izgledalo kao da eksplicitno podstiče nerede u Vašingtonu i napad na zgradu Kongresa u januaru 2021.
- Napravljeno je nekoliko grešaka i kao generalni direktor moram da preuzmem potpunu i konačnu odgovornost- napisao je Dejvi u saopštenju o ostavci.
Procureli dopis objavio je Majkl Preskot, bivši nezavisni spoljni savjetnik Odbora za uređivačke standarde BBC-ja.
On je napustio tu funkciju u junu.
Predsjednik UO BBC-ja rekao je i da „jednostavno nije istina“ da organizacija nije učinila ništa da riješi probleme, navodeći mjere preduzete u arapskom servisu BBC-ja i Odeljenju za istraživačko novinarstvo.
Upravni odbor BBC-ja „uznemiren“ je ostavkom generalnog direktora Tima Dejvija, priznao je Šah.
- Nijesam želio da ostanem bez Tima Dejvija, niti je to želio bilo koji član Upravnog odbora… bili smo uznemireni odlukom. Moj posao je sada da obezbijedim glatku tranziciju- kaže Šah, dodajući da će mu Dejvi pomoći u tome.
Upitan da li je trebalo da podnese ostavku, Šah kaže da je njegov posao da predstavlja javnost i osigura nepristrasno novinarstvo.
Branio je i BBC od optužbi o „antiizraelskoj“ pristrasnosti.
U BBC-jevom DNK i njegovoj kulturi je nepristrasnost, rekao je predsjednik Upravnog odbora korporacije.
To, međutim, ne znači da nema stvarnih problema, priznao je.
Rekao je i da je, u slučaju Trampovog govora, „bilo bolje da smo reagovali ranije.“
Na pitanje da li je BBC ovo zataškao, Šah kaže da je „trebalo reagovati ranije“ i zauzeti zvaničan stav o tome.

Tramp prijeti tužbom BBC-ju

Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, šokirala je srpsku, regionalnu, pa i britansku javnost svojim nedavnim izjavama o ranijem profesionalnom angažmanu. U pokušaju da ukaže na to da novinari - naročito strani - navodno bezočno i bez osnova iznose neistine kao primjer iznijela je samu sebe.
Naime, tokom gostovanja na televiziji "Kurir", mediju blisko povezanom sa režimom Aleksandra Vučića, govoreći o borbi protiv dezinformacija, Vasiljević je izjavila da je 2000. godine dok je bila dopisnica BBC-ja sa kolegama "izmislila cijeli rat" - u Crnoj Gori.&nbsp;
Cilj te navodne manipulacije, prema njenim riječima, bio je boravak na crnogorskoj obali.
- Ja sam svojevremeno radila u medijima. Često smo izmišljali priče da bismo nešto postigli. Izmislili smo rat u Crnoj Gori, odnosno mogućnost da će Slobodan Milošević 2000. godine, pred izbore, napasti Crnu Goru, tj. Mila Đukanovića. Kao povod smo naveli to što je Milo okrenuo leđa Slobi - samo da bismo mogli provesti tri mjeseca na Svetom Stefanu - ispričala je Vasiljević.
Javnost u Srbiji ostala je zatečena ovim „priznanjem“, a korisnici društvenih mreža zapitali su se šta li Vučićeva savjetnica danas, sa pozicije velike moći, servira građanima, ako je nekada „izmišljala rat“ radi ljetovanja.
Na njene navode reagovao je i portparol BBC-ja. U izjavi za televiziju N1 istakao je da Suzana Vasiljević nikada nije bila zaposlena u BBC-ju, već da je povremeno sarađivala s njima kao spoljna saradnica, posljednji put još 2012. godine. BBC je u odgovoru poručio da u njenim riječima „ne prepoznaje nikakvu referencu na svoj rad“, te naglasio da je BBC poznat kao najpouzdaniji svjetski medijski servis, posvećen tačnom, nezavisnom i nepristrasnom izvještavanju.
Kakav lonac - takva i ručka; kakav vođa - takva i savjetnica. Suzana Vasiljević nije isključivo Vučićeva savjetnica za „obračun s medijima“, već je ranije obavljala slične funkcije i u kabinetima Ivice Dačića (poznatog kao „Mali Sloba“) i Vojislava Koštunice. Zanimljivo je da, prema njenim riječima, „izmišljanja i laži“ nijesu učili pomenuti političari, već samo - BBC.
Iako često u javnosti glumi skromnost i izražava patetično saosjećanje s narodom koji „jede parizer“, Suzana Vasiljević nosi garderobu, obuću i torbe koje daleko premašuju mogućnosti prosječnog srpskog (ili crnogorskog) budžeta.&nbsp;
Portal Nove.rs analizirao je njen „modni portfelj“ i ustanovio da posjeduje više skupocjenih torbi, uključujući Louis Vuitton model od 3.844 eura, još jedan od 4.000 eura, kao i torbu Acne Studios od 700 funti. Takođe je fotografisana sa Chanel torbom čija cijena prelazi 4.000 eura.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije Republike Srbije, Vasiljević mjesečno zarađuje 143.000 dinara (oko 1.220 eura). Nema dodatne zvanične prihode, jer članstvo u upravnim i nadzornim odborima Air Srbije i Beogradske filharmonije nije honorisano. Posjeduje jednosoban stan od 64 metara kvadrata, kuću od 56 metra kvadranta i 15 ari zemljišta. Ni uz najkreativniju finansijsku akrobatiku, od navedenih prihoda ne bi mogla sebi priuštiti ni jednu dizajnersku torbu godišnje.
Predsjednik Vučić, međutim, stao je u njenu odbranu.
- Ona izaziva razne reakcije, nije lako s njom raditi, ali je izuzetno marljiva i energična. Oko 15 godina je radila u BBC-ju - rekao je Vučić (iako portparol BBC-ja to demantuje).&nbsp;
Dodao je da je Vasiljević „udata za stranca, živi u stanu od 60 kvadrata i vozi automobil od 5000 eura, ali voli da se oblači i ima takav stil“, te da se on „neće baviti cipelama, torbama i glupostima žena političkih protivnika“. Zaključio je da se napadi na nju sprovode kako bi se naudilo njemu lično.
Ni Vučić, istini za volju, ne odudara po pitanju luksuza - često nosi skupa odijela, satove i obuću, a i njegova „opuštena“ garderoba liči više na modnu kolekciju za odmor na Maldivima nego na državnički stil.
Vasiljević je s Vučićem počela da radi još 27. jula 2012. godine, dok je on bio potpredsjednik vlade i ministar odbrane. U intervjuu za list „Alo“ ispričala je da joj je Vučić na engleskom postavio pitanje: „Do you want to work for me?“ ("Da li želiš da radiš za mene?"). Rekla je i da je Vučić često predstavlja kao „predstavnicu građanskog sektora u svom kabinetu“. Ako je ona predstavnica građana - kakvi su tek predstavnici seljaka?
Prema tekstu BIRN-a, koji sadrži svjedočenja novinara o stanju medija u Srbiji, urednik jednog tabloida opisao je odnose moći u medijskoj sceni: „Nakon jednog novogodišnjeg prijema u Vladi Srbije, savjetnica za medije Suzana Vasiljević se na Fejsbbuku pohvalila poklonima od novinara i urednika… Najviše lajkova dobile su cipele "Jimmy Choo" vrijedne 600 dolara, poklon menadžerke jednog dnevnog lista, dok je drugo mjesto pripalo spavaćici koju joj je poklonila urednica konkurentske kuće“.
Vasiljević i njen šef, poznato je, različito komuniciraju sa domaćim i stranim medijima. Dok prve drže pod kontrolom kroz finansijske tokove, prema stranim često nastupaju agresivno - vrijeđanjima, sramoćenjem i lažnim optužbama, poput one na račun BBC-ja.
Poznato je i da je Vasiljević umjela da šalje lična pisma stranim medijima čiji joj se izvještaji nijesu dopadali. Tako je prošle godine pisala urednicima briselskog portala Politiko, žaleći se da je tekst o Vučiću „zlonamjeran i obojen prezrivim tonom“.&nbsp;
U tekstu se najavljivala posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu u vezi sa litijumskim sporazumom, a autor je naveo da je Vučić „do tada bio prilično izolovan na međunarodnoj sceni“.
Vasiljević je članak nazvala „zlonamjernim pamfletom“ i poslala listu svjetskih lidera sa kojima se Vučić, navodno, sastajao i razgovarao telefonom. Da li je i taj spisak, kao i „rat u Crnoj Gori“, djelimično izmišljen - vjerovatno ćemo saznati kad promijeni poslodavca.

Profil Vučićeve savjetnice koja bez srama priznaje da laže i izmišlja: Vodi mu propagandu, a najdraže su joj skupe torbe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je, pored ostalog, ponovo odbio genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te komentarisao svoju prošlost i odnose sa Miloradom Dodikom.
Prvo pitanje koje je Stiven Saker postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstva u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sakur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.
- Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vrijeme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu - rekao je Vučić, prenosi Klix.ba.
Nakon toga je voditelj pitao Vučića da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid.
- Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon - rekao je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2JtmbZD3nfM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"
- Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici - kazao je Vučić.
Saker je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.
- Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna - pitao je Sakur.
- Ne, nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo - kazao je Vučić.
Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".
- Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao - kazao je Vučić.
Saker je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".
- Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama - kazao je Vučić.

Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

U naletu ledenog olujnog talasa širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stradalo je najmanje 18 ljudi u više saveznih država, prenijeli su danas američki mediji.
Gotovo četiri hiljade letova danas je otkazano ka ili iz SAD-a, pri čemu su najteže pogođeni aerodromi u Bostonu i Njujorku, pokazuju podaci sajta FlightAware.
Prema navodima ABC njuza, od petka je zbog zimske oluje otkazano više od 20 hiljada letova. &nbsp;
Samo u nedjelju otkazano je više od 11 hiljada letova, što je najveći broj dnevnih otkazivanja još od pandemije korona virusa, prema podacima kompanije Sirium, prenosi Tanjug.
Očekuje se da će letovi danas biti obnovljeni na aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu, nakon što je aerodrom u nedjelju obustavio celokupan saobraćaj zbog zimske oluje.

Najmanje 18 žrtava zimske oluje u SAD-u

Stranka evropskog progresa pozdravlja zatvaranje još jednog poglavlja u procesu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, saopštio je Dragoljub Bulatović, član rukovodstva stranke.
- Oblast finansijskog nadzora, pored tekovina u sistemima pravde, slobode i bezbjednosti i vanjske i bezbjednosne politike - predstavlja okosnicu vladavine zakona i pravilnog upravljanja javnim ovlašćenjima po najvišim standardima - dodao je Bulatović.&nbsp;
On je istakao da Stranka evropskog progresa ohrabruje institucije da bez oklijevanja i suštinski nastave sa reformama.
- Crna Gora svoju evropsku priliku ne smije ugroziti niti odugovlačiti - zaključio je Bulatović.

Tag: bbc