Privremeni predsjednik Ahmad el Šara, koji danas prvi put boravi u posjeti Rusiji, zatražiće od Moskve da izruči svrgnutog lidera Bašara el Asada, rekao je za agenciju Frans pres neimenovani zvaničnik sirijske vlade.
Novi sirijski lider je stigao u Moskvu i trebalo bi da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javila je sirijska novinska agencija SANA.
- Predsjednik Šara će zatražiti od ruskog predsjednika da izruči sve one koji su počinili ratne zločine i nalaze se u Rusiji, prije svega Bašara el Asada- rekao je sirijski zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.
Podsjećamo, Bašar el Asad je svrgnut u decembru 2024. godine a zatim je pobjegao u Rusiju.
Privremenog sirijskog predsjednika u posjeti Moskvi prate ministar spoljnih poslova i vojni i ekonomski zvaničnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sirija će tražiti od Moskve izručenje Bašara el Asada

Britanski tabloid "Daily Mail" prenosi da su se u Moskvi pojavile informacije o pokušaju atentata na svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara Al Asada, koji u Rusiji boravi kao politički azilant još od prošle godine.
Prema navodima Sirijske opservatorije za ljudska prava (SOHR), koja se poziva na "privatni izvor", Asad je početkom nedjelje otpušten iz bolnice na periferiji Moskve.
Izvor tvrdi da je bivši predsjednik Sirije "bio otrovan" i da je cilj napada bio "da se kompromituje ruska vlada i optuži za saučesništvo" u njegovoj eventualnoj smrti. Dodaje se da mu je zdravstveno stanje sada "stabilno".
<h2>Posjete pod jakim mjerama obezbjeđenja</h2>
Kako se navodi, jedino je njegov brat Maher Asad dobio dozvolu da ga posjeti tokom boravka u bolnici, a posjeta se odvijala uz stroge mjere bezbjednosti.
Ruske vlasti do sada nisu davale komentare na ove optužbe, dok su raniji neprovjereni navodi sugerisali da je Asad završio u bolnici "u kritičnom stanju nakon trovanja".
<h2>Spor oko izručenja</h2>
Nova sirijska administracija od Moskve traži izručenje Asada, ali je Rusija odbila taj zahtjev. Lično predsjednik Vladimir Putin, prema tim izvještajima, odobrio je azil Asadu, njegovim bližnjima i najbližim saradnicima.
Šezdesetogodišnji Asad se od dolaska u Rusiju nije pojavljivao u javnosti, a pretpostavlja se da je pod zaštitom ruskih obavještajnih struktura. Za sada nema nezavisnih potvrda da je zaista bio otrovan.
U ranijem periodu, dok je boravio u Rusiji manje od mjesec dana, pojavila se tvrdnja da se požalio obezbjeđenju na slabost i probleme s disanjem, ali ta informacija nikada nije potvrđena, prenosi "24Sedam".

Daily Mail: Informacije o pokušaju atentata na Asada, početkom sedmice pušten iz bolnice

Sirijska komisija za nestale osobe procijenila je da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo tokom više od pet decenija autoritarne vladavine porodice Asad.
Mohamed Reda Jalki, šef Nacionalne komisije za nestale osobe, rekao je 18. avgusta da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo od 1970. godine.
- Ali stvarni broj bi mogao biti mnogo veći - rekao je za državnu novinsku agenciju SANA.
On je naveo da mandat vladine komisije pokriva period od 1970. godine do danas.
Hafez al-Asad bio je predsjednik Sirije od 1971. do svoje smrti 2000. godine, nakon čega je njegov sin, Bašar al-Asad, preuzeo vlast sve dok ga u decembru nije svrgnula islamistička pobunjenička alijansa.
Jalki je rekao da je komisija, koja je formirana u maju, do sada dokumentovala 63 masovne grobnice i dobila informacije o drugim lokacijama koje tek trebaju biti provjerene.
Desetine hiljada ljudi nestalo je nakon što su prodemokratski protesti 2011. godine protiv Al-Asadovog režima eskalirali u građanski rat velikih razmjera, raselivši oko 14 miliona ljudi i ubivši više od 300.000 civila, prema procjenama UN-a.
Sirijska mreža za ljudska prava ranije je saopštila da je od marta 2011. godine nestalo oko 157.000 ljudi.
Od kada je Bašar al-Asad pobjegao u Moskvu u decembru, zemljom vlada prelazna administracija koju predvodi predsjednik Ahmed al-Šara.

Procjenjuje se da je pod vlašću porodice Asad nestalo i do 300.000 Sirijaca

Sirijska nevladina Opservatorija za ljudska prava saopštila je danas da je od četvrtka u Siriji ubijeno 300 civila u sukobu sirijskih bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa sa lojalistima svrgnutog predsjednika Bašara al Asada na zapadu zemlje.
Radi se o prvom nasilju ovog obima od kada je 8. decembra u Siriji preuzela vlast pobunjenička koalicija predvođena radikalnim islamističkom sunitskom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS).
Sukobi su izbili u četvrtak poslije više dana tenzija u oblasti Latakija, uporištu aluitske manjine, ogranka šiitskog islama kome pripada Asadova porodica.
Prema Opseravatoriji bezbjednosne snage i savezničke grupe ubile su 311 aluitskih civila u toj priobalnoj oblasti od četvrtka, kao i da se sprovode egzekucije i pljačka kuća i robe.
Prema Opservatoriji, u tom nasilju na zapadu Sirije ukupno je poginulo 524 ljudi, od kojih 93 pripadnika bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa i 120 boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Asadu.
Opservatorija, čije je sjedište u Londonu, naznačila je da se danas vratio relativni mir u regionu, ali i dodala da bezbjednosne snage nastavljaju čiščenje na mjestima gdje se nalaze naoružani ljudi i da šalju pojačanja.
Rano jutros zvanična sirijska novinska agencija Sana javila je da su srijske bezbjednosne snage odbile „napade koje su sproveli ostaci svrgnutog režima“, izvršene na nacionalnu bolnicu u gradu Latakiji.
Ponovno uspostavljanje bezbjednosti u Siriji je glavni izazov za nove sirijske vlasti poslije više od 13 godina građanskog rata.
Privremeni sirijski predsjednik Ahmad al Šareh sinoć je pozvao aluitske pobunjenike da polože oružje prije nego što bude prekasno.
Eskalacija je pokrenuta poslije krvavog napada lojalista Bašara al Asada na bezbjednosne snage u priobalnom gradu Džableu u noći od četvrtka na petak, prema navodima vlasti.
Bezbjednosne snage su dan poslije poslale pojačanja i pokrenule opsežne operacije čišćenja u regionu.
Specijalni izaslanik UN za Siriju Geir Pedersen rekao je da je subok uznemiren ovim događajima i pozvao sve strane na uzdržanost, a isti poziv je uputio Berlin i više zemalja u regoinu.
Moskva koja je primila svog bivšeg saveznika Bašara al Asada pozvala je nove sirijske vođe da odmah prekinu krvoproliće.
Od dolaska na vlast Šareh se trudi da ohrabri manjine i pozvao je svoje snage da pokažu uzdržanost i da izbjegavaju vjerske sukobe, ali taj stav ne dijele sve frakcije koje djeluju pod njegovom komandom i danas čine sirijsku vojsku i policiju, ocjenjuju analitičari.

U Siriji ubijeno više od 300 civila od četvrtka

U sukobima oružanih snaga novih vlasti Sirije i boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Bašaru al Asadu poginulo je više od 70 osoba, saopštila je 7. marta Sirijska opservatorija za ljudska prava.
- Ubijeno je više od 70 ljudi u borbama na zapadu u priobalnom dijelu zemlje - objavila je ova nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.
Navela je da je da je policijski čas uveden u lučkim gradovima Latakija i Tartus.
BiBiSi (BBC) prenosi da je to najgore nasilje koje se dogodilo u Siriji od kada su pobunjenici zbacili sa vlasti Bašara al Asada u decembru prošle i postavili islamističku prelaznu vladu.
Britanski javni servis javio je da su sukobi počeli kada su vladine snage upale u zasjedu tokom bezbjednosne operacije gradu Latakija, u primorskom regionu koji važi za uporište porodice Bašara al Asada.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ubijeno 35 pripadnika vladinih snaga, 32 vojnika bivšeg režima i četiri civila, kao i da je povrijeđeno na desetine drugih.
Sirijska novinska agencija Step izvijestila je da su provladine snage ubile oko 70 boraca bivšeg režima, dok je više od 25 drugih zarobljeno u Džablehu i okolini.
Sirijski mediji javili su da je sukoba bilo i u Homsu i Alepu.
Pukovnik Hasan Abdul Gani, portparol sirijskog Ministarstva odbrane, uputio je javno upozorenje snagama lojalnim Asadu.
- Izbor je jasan, odložite oružje ili se suočite sa neizbježnom sudbinom - rekao je Gani.
Primorski region postao je veliki bezbjednosni izazov za privremenog predsjednika Sirije Ahmeda al Šaru.&nbsp;
Svjetski mediji prenose da su pripadnici bivše režimske vojske raspoređeni uglavnom u nekoliko priobalnih gradova i sela, a da su se u posljednjem napadu smjestili u planinama oko Latakije i Džabli.

Više od 70 poginulih u sukobima sirijskih snaga i Asadovih lojalista

Ruska delegacija održala je prethodnih dana razgovore sa novim sirijskim vlastima, koji su ocijenjeni kao vrlo korisni. Međutim, postoji cijeli niz otvorenih pitanja između Sirije i Rusije, a u prvom redu za sirijsku stranu jeste izručivanje Bašara al-Asada koji se nalazi u Rusiji, prenosi Klix.ba.
Ahmed al-Šara zatražio od Moskve da preda bivšeg sirijskog predsjednika, koji je pobjegao u Rusiju dok su, s druge strane, iz ruske delegacije potvrdili da su imali kvalitetan razgovor sa sirijskim vlastima.
U ruskim medijima navodi se da su predstavnici delegacije Rusije tražili model prema kojem bi se u Siriji zadržale njihove vojne baze sa posebnim akcentom na luku Tartus.
S druge strane niko od članova ruske delegacije nije otkrio šta su ponudili u zamjenu za ostanak ruskih baza u Siriji. Prema pisanjima dijela sirijskih medija od ruske strane je zatražena i podrška u obnovi, rekonstrukciji i kompenzaciji ratnih šteta pričinjenih borbenim dejstvima ruske vojske.
Rusku delegaciju je predvodio zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov koji je naglasio "da obnavljanje odnosa mora riješiti greške iz prošlosti, poštovati volju sirijskog naroda i služiti njegovim interesima".

Sirijske vlasti zatražile od Rusije da im isporuče Bašara al-Asada

Francuska je izdala novi nalog za hapšenje Bašara al Asada, svrgnutog lidera sirijskog režima, optužujući ga za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdili su zvaničnici.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro objavio je odluku na Iksu, navodeći da je francusko pravosuđe izdalo nalog za hapšenje Bašara al Asada.&nbsp;
- Zločini koje je počinio režim, uključujući i one kojima sam svjedočio u zatvoru Sednaja, ne smiju ostati nekažnjeni - naveo je on.
Poručio je da Francuska ostaje posvećena osiguravanju pravde za Sirijce.
Prema francuskom nacionalnom antiterorističkom tužilaštvu (PNAT), nalog za hapšenje povezan je sa smrću sirijsko-francuskog državljanina 2017. godine.
Prema nalogu, izdatom 20. januara, Asad se tereti za saučesništvo u ubistvu i namjerne napade na civile, što predstavlja ratne zločine.
Baro i njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok posjetili su zatvor Sednaja u Damasku ranije ovog mjeseca kako bi dokumentovali dokaze o mučenju Asadovog režima.
Francuski sud je 15. novembra prošle godine takođe izdao nalog za hapšenje Asada zbog saučesništva u hemijskim napadima u sirijskoj regiji Istočna Guta 2013. Napadi se smatraju zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima.

Francuska izdala novi nalog za hapšenje svrgnutog sirijskog lidera Bašara al Asada

Sirijci su mogli da se vrate u muzej u Damasku prvi put u posljednjih 30 &nbsp;dana kada je zatvoren neposredno prije nego što su islamistički pobunjenici preuzeli vlast i smijenili predsjednika Sirije Bašara el Asada.
Pošto su pobunjenici krenuli u munjevitu ofanzivu sa sjevera zemlje ka Damasku, muzej antikviteta je zatvoren 7. decembra, dan prije zauzimanja glavnog grada Sirije iz straha od pljačke.
- Zatvorili smo gvozdena vrata muzeja kada smo videli da situacija postaje nestabilna - rekao je direktor za antikvitete Mohamed Nair Avad.
U ranim satima 8. decembra, dana kada je predsjednik Bašar al Asad pobjegao, mnogi vojnici i policajci su napustili svoja mjesta i bez prisustva bezbjednosnih snaga ispred javnih institucija, pljačkaši su mogli da uđu u centralnu Banku, nekoliko ministarstava i druge javne ustanove.
Avad je rekao da je njegov tim odmah kontaktirao nove vlasti predvođene islamistima grupe Hajat Tahrir al Šam.
- Poslali su nam grupu boraca da zaštitimo muzej, koji je ostao netaknut - dodao je on.
Ogromna zbirka muzeja obuhvata desetine hiljada komada, od praistorijskog alata do grčko-rimskih skulptura u islamskoj umjetnosti.
Muzej je zatvoren godinu poslije početka građanskog rata u Siriji 2012. godine da bi se zaštitili eksponati.
Ponovo je otvoren 2018. kada su snage lojalne Asadu preuzele kontrolu nad većim dijelom teritorije zemlje od pobunjeničkih i drugih islamističkih snaga.

Muzej Damaska otvoren prvi put poslije pada vlasti Bašara el Asada

Sirijska prelazna vlada obećala je da će raspustiti i restrukturirati sve bezbjednosne agencije režima svrgnutog diktatora Bašara al-Asada koje se optužuje za masovna ubistva i zlostavljanja.
Asad, koji je vladao Sirijom više od dvije decenije, pobjegao je iz zemlje ranije ovog mjeseca dok su pobunjenici pod vodstvom islamista napredovali prema glavnom gradu Damasku tokom snažnog napada.
Privremena vlada, postavljena od strane novih sirijskih vladara, od tada se bori da ponovo uspostavi sigurnost i nastavila je da slama al-Asadove lojaliste osumnjičene za zločine u njegovoj regiji, piše novinska agencija dpa.
Novoimenovani šef obavještajne službe Anas Hatab rekao je da će sve bezbjednosne agencije biti raspuštene i ponovo izgrađene.
- Bezbjednosne službe biće rekonstituirane nakon raspuštanja svih ogranaka na način koji dolikuje našim ljudima, žrtvama i njihovoj dugoj istoriji - rekao je u subotu veče sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA.
Katab je optužio Asadov režim za iskorišćavanje sigurnosnog aparata za ugnjetavanje Sirijaca.
- Naš vrijedan narod, sa svim svojim različitim sektama i kategorijama, pretrpio je mnogo nepravde i ugnjetavanja bivšeg režima kroz njegove razne bezbjednosne službe - rekao je on.
Sigurnosne snage prelazne vlade uhapsile su oko 300 osumnjičenih u manje od sedam dana kroz tekuće operacije u nekoliko djelova Sirije, izvijestila je u nedjelju posmatračka grupa.
Hapšenja su uključivala bivše oficire, sigurnosno osoblje i doušnike umiješane u pritvaranje mnogih Sirijaca, kao i druge osumnjičene za počinjenje zlostavljanja pod Asadovim režimom, dodao je Sirijski opservatorijum za ljudska prava.
Prema opservatorijumu sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Liban je u subotu predao sirijskim vlastima oko 70 Sirijaca, uključujući bivše oficire, na graničnom prelazu između dviju zemalja.

Privremena sirijska vlada raspušta Asadove bezbjednosne agencije

Četrnaest pripadnika sirijske policije ubijeno je tokom sukoba sa snagama administracije bivšeg predsjednika Bašara al Asada u pokrajini Tartus, objavila je Prelazna uprava 26. decembra.
Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da su "ostaci" Asadovih snaga u Tartusu u sukobu ranili još 10 pripadnika policije.
Sirijska policija uvela je policijski sat tokom noći u gradu Homsu, javili su državni mediji, nakon nemira povezanih s protestima koje stanovništvo pripisuje pripadnicima manjinskih alavitskih i šiitskih muslimanskih vjerskih zajednica.
Rojters nije mogao utvrditi zahtjeve demonstranta ni razmjere nemira.
Neki stanovnici povezuju demonstracije s pritiskom i nasiljem usmjerenim posljednjih dana na pripadnike alavitske manjine, sekte koju se smatra lojalnom bivšem predsjedniku Asadu kojeg su 8. decembra svrgnuli sunitski islamistički pobunjenici.
Portparoli novih sirijskih vlasti koje vodi grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS), bivša podružnica Al-Kaide, nisu odgovorili na zahtjeve za komentar o policijskom satu.
Državni mediji objavili su da je policijski sat uveden na jednu noć, od 18 sati po lokalnom vremenu do 8 sati ujutro 26. decembra.
Novi čelnici zemlje tvrde da će zaštititi manjinske vjerske grupe, koje strahuju da bi bivši pobunjenici, sada na vlasti, mogli nastojati nametnuti konzervativni oblik islamističke vlasti.
Manje demonstracije takođe su održane u drugim područjima u blizini sirijske obale, gdje živi većina alavitske manjine u zemlji, uključujući i grad Tartus.
Demonstracije su se održale otprilike u vrijeme kada je društvenim mrežama krenula kružiti videosnimka požara unutar alavitskog svetišta u gradu Alepu, s naoružanim muškarcima koji ulaze i poziraju u blizini ljudskih tijela.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je na svom službenom nalogu na Telegramu da je videosnimak još iz pobunjeničke ofanzive na Alep krajem novembra, a da su nasilje izvele nepoznate grupe.
Takođe je objavilo da su neki članovi bivšeg režima 25. decembra napali snage Ministarstva unutrašnjih poslova u obalnom području Sirije te da je u napadu bilo više mrtvih i ranjenih.

U Siriji ubijeno 14 policajaca u sukobima sa ostacima Asadovih snaga

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: basar-al-asad