Privremeni predsjednik Ahmad el Šara, koji danas prvi put boravi u posjeti Rusiji, zatražiće od Moskve da izruči svrgnutog lidera Bašara el Asada, rekao je za agenciju Frans pres neimenovani zvaničnik sirijske vlade.
Novi sirijski lider je stigao u Moskvu i trebalo bi da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, javila je sirijska novinska agencija SANA.
- Predsjednik Šara će zatražiti od ruskog predsjednika da izruči sve one koji su počinili ratne zločine i nalaze se u Rusiji, prije svega Bašara el Asada- rekao je sirijski zvaničnik koji je zatražio da ostane anoniman.
Podsjećamo, Bašar el Asad je svrgnut u decembru 2024. godine a zatim je pobjegao u Rusiju.
Privremenog sirijskog predsjednika u posjeti Moskvi prate ministar spoljnih poslova i vojni i ekonomski zvaničnici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sirija će tražiti od Moskve izručenje Bašara el Asada

Britanski tabloid "Daily Mail" prenosi da su se u Moskvi pojavile informacije o pokušaju atentata na svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara Al Asada, koji u Rusiji boravi kao politički azilant još od prošle godine.
Prema navodima Sirijske opservatorije za ljudska prava (SOHR), koja se poziva na "privatni izvor", Asad je početkom nedjelje otpušten iz bolnice na periferiji Moskve.
Izvor tvrdi da je bivši predsjednik Sirije "bio otrovan" i da je cilj napada bio "da se kompromituje ruska vlada i optuži za saučesništvo" u njegovoj eventualnoj smrti. Dodaje se da mu je zdravstveno stanje sada "stabilno".
<h2>Posjete pod jakim mjerama obezbjeđenja</h2>
Kako se navodi, jedino je njegov brat Maher Asad dobio dozvolu da ga posjeti tokom boravka u bolnici, a posjeta se odvijala uz stroge mjere bezbjednosti.
Ruske vlasti do sada nisu davale komentare na ove optužbe, dok su raniji neprovjereni navodi sugerisali da je Asad završio u bolnici "u kritičnom stanju nakon trovanja".
<h2>Spor oko izručenja</h2>
Nova sirijska administracija od Moskve traži izručenje Asada, ali je Rusija odbila taj zahtjev. Lično predsjednik Vladimir Putin, prema tim izvještajima, odobrio je azil Asadu, njegovim bližnjima i najbližim saradnicima.
Šezdesetogodišnji Asad se od dolaska u Rusiju nije pojavljivao u javnosti, a pretpostavlja se da je pod zaštitom ruskih obavještajnih struktura. Za sada nema nezavisnih potvrda da je zaista bio otrovan.
U ranijem periodu, dok je boravio u Rusiji manje od mjesec dana, pojavila se tvrdnja da se požalio obezbjeđenju na slabost i probleme s disanjem, ali ta informacija nikada nije potvrđena, prenosi "24Sedam".

Daily Mail: Informacije o pokušaju atentata na Asada, početkom sedmice pušten iz bolnice

Sirijska komisija za nestale osobe procijenila je da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo tokom više od pet decenija autoritarne vladavine porodice Asad.
Mohamed Reda Jalki, šef Nacionalne komisije za nestale osobe, rekao je 18. avgusta da je između 120.000 i 300.000 ljudi nestalo od 1970. godine.
- Ali stvarni broj bi mogao biti mnogo veći - rekao je za državnu novinsku agenciju SANA.
On je naveo da mandat vladine komisije pokriva period od 1970. godine do danas.
Hafez al-Asad bio je predsjednik Sirije od 1971. do svoje smrti 2000. godine, nakon čega je njegov sin, Bašar al-Asad, preuzeo vlast sve dok ga u decembru nije svrgnula islamistička pobunjenička alijansa.
Jalki je rekao da je komisija, koja je formirana u maju, do sada dokumentovala 63 masovne grobnice i dobila informacije o drugim lokacijama koje tek trebaju biti provjerene.
Desetine hiljada ljudi nestalo je nakon što su prodemokratski protesti 2011. godine protiv Al-Asadovog režima eskalirali u građanski rat velikih razmjera, raselivši oko 14 miliona ljudi i ubivši više od 300.000 civila, prema procjenama UN-a.
Sirijska mreža za ljudska prava ranije je saopštila da je od marta 2011. godine nestalo oko 157.000 ljudi.
Od kada je Bašar al-Asad pobjegao u Moskvu u decembru, zemljom vlada prelazna administracija koju predvodi predsjednik Ahmed al-Šara.

Procjenjuje se da je pod vlašću porodice Asad nestalo i do 300.000 Sirijaca

Sirijska nevladina Opservatorija za ljudska prava saopštila je danas da je od četvrtka u Siriji ubijeno 300 civila u sukobu sirijskih bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa sa lojalistima svrgnutog predsjednika Bašara al Asada na zapadu zemlje.
Radi se o prvom nasilju ovog obima od kada je 8. decembra u Siriji preuzela vlast pobunjenička koalicija predvođena radikalnim islamističkom sunitskom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS).
Sukobi su izbili u četvrtak poslije više dana tenzija u oblasti Latakija, uporištu aluitske manjine, ogranka šiitskog islama kome pripada Asadova porodica.
Prema Opseravatoriji bezbjednosne snage i savezničke grupe ubile su 311 aluitskih civila u toj priobalnoj oblasti od četvrtka, kao i da se sprovode egzekucije i pljačka kuća i robe.
Prema Opservatoriji, u tom nasilju na zapadu Sirije ukupno je poginulo 524 ljudi, od kojih 93 pripadnika bezbjednosnih snaga i savezničkih grupa i 120 boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Asadu.
Opservatorija, čije je sjedište u Londonu, naznačila je da se danas vratio relativni mir u regionu, ali i dodala da bezbjednosne snage nastavljaju čiščenje na mjestima gdje se nalaze naoružani ljudi i da šalju pojačanja.
Rano jutros zvanična sirijska novinska agencija Sana javila je da su srijske bezbjednosne snage odbile „napade koje su sproveli ostaci svrgnutog režima“, izvršene na nacionalnu bolnicu u gradu Latakiji.
Ponovno uspostavljanje bezbjednosti u Siriji je glavni izazov za nove sirijske vlasti poslije više od 13 godina građanskog rata.
Privremeni sirijski predsjednik Ahmad al Šareh sinoć je pozvao aluitske pobunjenike da polože oružje prije nego što bude prekasno.
Eskalacija je pokrenuta poslije krvavog napada lojalista Bašara al Asada na bezbjednosne snage u priobalnom gradu Džableu u noći od četvrtka na petak, prema navodima vlasti.
Bezbjednosne snage su dan poslije poslale pojačanja i pokrenule opsežne operacije čišćenja u regionu.
Specijalni izaslanik UN za Siriju Geir Pedersen rekao je da je subok uznemiren ovim događajima i pozvao sve strane na uzdržanost, a isti poziv je uputio Berlin i više zemalja u regoinu.
Moskva koja je primila svog bivšeg saveznika Bašara al Asada pozvala je nove sirijske vođe da odmah prekinu krvoproliće.
Od dolaska na vlast Šareh se trudi da ohrabri manjine i pozvao je svoje snage da pokažu uzdržanost i da izbjegavaju vjerske sukobe, ali taj stav ne dijele sve frakcije koje djeluju pod njegovom komandom i danas čine sirijsku vojsku i policiju, ocjenjuju analitičari.

U Siriji ubijeno više od 300 civila od četvrtka

U sukobima oružanih snaga novih vlasti Sirije i boraca lojalnih svrgnutom predsjedniku Bašaru al Asadu poginulo je više od 70 osoba, saopštila je 7. marta Sirijska opservatorija za ljudska prava.
- Ubijeno je više od 70 ljudi u borbama na zapadu u priobalnom dijelu zemlje - objavila je ova nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.
Navela je da je da je policijski čas uveden u lučkim gradovima Latakija i Tartus.
BiBiSi (BBC) prenosi da je to najgore nasilje koje se dogodilo u Siriji od kada su pobunjenici zbacili sa vlasti Bašara al Asada u decembru prošle i postavili islamističku prelaznu vladu.
Britanski javni servis javio je da su sukobi počeli kada su vladine snage upale u zasjedu tokom bezbjednosne operacije gradu Latakija, u primorskom regionu koji važi za uporište porodice Bašara al Asada.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je da je ubijeno 35 pripadnika vladinih snaga, 32 vojnika bivšeg režima i četiri civila, kao i da je povrijeđeno na desetine drugih.
Sirijska novinska agencija Step izvijestila je da su provladine snage ubile oko 70 boraca bivšeg režima, dok je više od 25 drugih zarobljeno u Džablehu i okolini.
Sirijski mediji javili su da je sukoba bilo i u Homsu i Alepu.
Pukovnik Hasan Abdul Gani, portparol sirijskog Ministarstva odbrane, uputio je javno upozorenje snagama lojalnim Asadu.
- Izbor je jasan, odložite oružje ili se suočite sa neizbježnom sudbinom - rekao je Gani.
Primorski region postao je veliki bezbjednosni izazov za privremenog predsjednika Sirije Ahmeda al Šaru.&nbsp;
Svjetski mediji prenose da su pripadnici bivše režimske vojske raspoređeni uglavnom u nekoliko priobalnih gradova i sela, a da su se u posljednjem napadu smjestili u planinama oko Latakije i Džabli.

Više od 70 poginulih u sukobima sirijskih snaga i Asadovih lojalista

Ruska delegacija održala je prethodnih dana razgovore sa novim sirijskim vlastima, koji su ocijenjeni kao vrlo korisni. Međutim, postoji cijeli niz otvorenih pitanja između Sirije i Rusije, a u prvom redu za sirijsku stranu jeste izručivanje Bašara al-Asada koji se nalazi u Rusiji, prenosi Klix.ba.
Ahmed al-Šara zatražio od Moskve da preda bivšeg sirijskog predsjednika, koji je pobjegao u Rusiju dok su, s druge strane, iz ruske delegacije potvrdili da su imali kvalitetan razgovor sa sirijskim vlastima.
U ruskim medijima navodi se da su predstavnici delegacije Rusije tražili model prema kojem bi se u Siriji zadržale njihove vojne baze sa posebnim akcentom na luku Tartus.
S druge strane niko od članova ruske delegacije nije otkrio šta su ponudili u zamjenu za ostanak ruskih baza u Siriji. Prema pisanjima dijela sirijskih medija od ruske strane je zatražena i podrška u obnovi, rekonstrukciji i kompenzaciji ratnih šteta pričinjenih borbenim dejstvima ruske vojske.
Rusku delegaciju je predvodio zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov koji je naglasio "da obnavljanje odnosa mora riješiti greške iz prošlosti, poštovati volju sirijskog naroda i služiti njegovim interesima".

Sirijske vlasti zatražile od Rusije da im isporuče Bašara al-Asada

Francuska je izdala novi nalog za hapšenje Bašara al Asada, svrgnutog lidera sirijskog režima, optužujući ga za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, potvrdili su zvaničnici.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro objavio je odluku na Iksu, navodeći da je francusko pravosuđe izdalo nalog za hapšenje Bašara al Asada.&nbsp;
- Zločini koje je počinio režim, uključujući i one kojima sam svjedočio u zatvoru Sednaja, ne smiju ostati nekažnjeni - naveo je on.
Poručio je da Francuska ostaje posvećena osiguravanju pravde za Sirijce.
Prema francuskom nacionalnom antiterorističkom tužilaštvu (PNAT), nalog za hapšenje povezan je sa smrću sirijsko-francuskog državljanina 2017. godine.
Prema nalogu, izdatom 20. januara, Asad se tereti za saučesništvo u ubistvu i namjerne napade na civile, što predstavlja ratne zločine.
Baro i njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok posjetili su zatvor Sednaja u Damasku ranije ovog mjeseca kako bi dokumentovali dokaze o mučenju Asadovog režima.
Francuski sud je 15. novembra prošle godine takođe izdao nalog za hapšenje Asada zbog saučesništva u hemijskim napadima u sirijskoj regiji Istočna Guta 2013. Napadi se smatraju zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima.

Francuska izdala novi nalog za hapšenje svrgnutog sirijskog lidera Bašara al Asada

Sirijci su mogli da se vrate u muzej u Damasku prvi put u posljednjih 30 &nbsp;dana kada je zatvoren neposredno prije nego što su islamistički pobunjenici preuzeli vlast i smijenili predsjednika Sirije Bašara el Asada.
Pošto su pobunjenici krenuli u munjevitu ofanzivu sa sjevera zemlje ka Damasku, muzej antikviteta je zatvoren 7. decembra, dan prije zauzimanja glavnog grada Sirije iz straha od pljačke.
- Zatvorili smo gvozdena vrata muzeja kada smo videli da situacija postaje nestabilna - rekao je direktor za antikvitete Mohamed Nair Avad.
U ranim satima 8. decembra, dana kada je predsjednik Bašar al Asad pobjegao, mnogi vojnici i policajci su napustili svoja mjesta i bez prisustva bezbjednosnih snaga ispred javnih institucija, pljačkaši su mogli da uđu u centralnu Banku, nekoliko ministarstava i druge javne ustanove.
Avad je rekao da je njegov tim odmah kontaktirao nove vlasti predvođene islamistima grupe Hajat Tahrir al Šam.
- Poslali su nam grupu boraca da zaštitimo muzej, koji je ostao netaknut - dodao je on.
Ogromna zbirka muzeja obuhvata desetine hiljada komada, od praistorijskog alata do grčko-rimskih skulptura u islamskoj umjetnosti.
Muzej je zatvoren godinu poslije početka građanskog rata u Siriji 2012. godine da bi se zaštitili eksponati.
Ponovo je otvoren 2018. kada su snage lojalne Asadu preuzele kontrolu nad većim dijelom teritorije zemlje od pobunjeničkih i drugih islamističkih snaga.

Muzej Damaska otvoren prvi put poslije pada vlasti Bašara el Asada

Sirijska prelazna vlada obećala je da će raspustiti i restrukturirati sve bezbjednosne agencije režima svrgnutog diktatora Bašara al-Asada koje se optužuje za masovna ubistva i zlostavljanja.
Asad, koji je vladao Sirijom više od dvije decenije, pobjegao je iz zemlje ranije ovog mjeseca dok su pobunjenici pod vodstvom islamista napredovali prema glavnom gradu Damasku tokom snažnog napada.
Privremena vlada, postavljena od strane novih sirijskih vladara, od tada se bori da ponovo uspostavi sigurnost i nastavila je da slama al-Asadove lojaliste osumnjičene za zločine u njegovoj regiji, piše novinska agencija dpa.
Novoimenovani šef obavještajne službe Anas Hatab rekao je da će sve bezbjednosne agencije biti raspuštene i ponovo izgrađene.
- Bezbjednosne službe biće rekonstituirane nakon raspuštanja svih ogranaka na način koji dolikuje našim ljudima, žrtvama i njihovoj dugoj istoriji - rekao je u subotu veče sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA.
Katab je optužio Asadov režim za iskorišćavanje sigurnosnog aparata za ugnjetavanje Sirijaca.
- Naš vrijedan narod, sa svim svojim različitim sektama i kategorijama, pretrpio je mnogo nepravde i ugnjetavanja bivšeg režima kroz njegove razne bezbjednosne službe - rekao je on.
Sigurnosne snage prelazne vlade uhapsile su oko 300 osumnjičenih u manje od sedam dana kroz tekuće operacije u nekoliko djelova Sirije, izvijestila je u nedjelju posmatračka grupa.
Hapšenja su uključivala bivše oficire, sigurnosno osoblje i doušnike umiješane u pritvaranje mnogih Sirijaca, kao i druge osumnjičene za počinjenje zlostavljanja pod Asadovim režimom, dodao je Sirijski opservatorijum za ljudska prava.
Prema opservatorijumu sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Liban je u subotu predao sirijskim vlastima oko 70 Sirijaca, uključujući bivše oficire, na graničnom prelazu između dviju zemalja.

Privremena sirijska vlada raspušta Asadove bezbjednosne agencije

Četrnaest pripadnika sirijske policije ubijeno je tokom sukoba sa snagama administracije bivšeg predsjednika Bašara al Asada u pokrajini Tartus, objavila je Prelazna uprava 26. decembra.
Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da su "ostaci" Asadovih snaga u Tartusu u sukobu ranili još 10 pripadnika policije.
Sirijska policija uvela je policijski sat tokom noći u gradu Homsu, javili su državni mediji, nakon nemira povezanih s protestima koje stanovništvo pripisuje pripadnicima manjinskih alavitskih i šiitskih muslimanskih vjerskih zajednica.
Rojters nije mogao utvrditi zahtjeve demonstranta ni razmjere nemira.
Neki stanovnici povezuju demonstracije s pritiskom i nasiljem usmjerenim posljednjih dana na pripadnike alavitske manjine, sekte koju se smatra lojalnom bivšem predsjedniku Asadu kojeg su 8. decembra svrgnuli sunitski islamistički pobunjenici.
Portparoli novih sirijskih vlasti koje vodi grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS), bivša podružnica Al-Kaide, nisu odgovorili na zahtjeve za komentar o policijskom satu.
Državni mediji objavili su da je policijski sat uveden na jednu noć, od 18 sati po lokalnom vremenu do 8 sati ujutro 26. decembra.
Novi čelnici zemlje tvrde da će zaštititi manjinske vjerske grupe, koje strahuju da bi bivši pobunjenici, sada na vlasti, mogli nastojati nametnuti konzervativni oblik islamističke vlasti.
Manje demonstracije takođe su održane u drugim područjima u blizini sirijske obale, gdje živi većina alavitske manjine u zemlji, uključujući i grad Tartus.
Demonstracije su se održale otprilike u vrijeme kada je društvenim mrežama krenula kružiti videosnimka požara unutar alavitskog svetišta u gradu Alepu, s naoružanim muškarcima koji ulaze i poziraju u blizini ljudskih tijela.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je na svom službenom nalogu na Telegramu da je videosnimak još iz pobunjeničke ofanzive na Alep krajem novembra, a da su nasilje izvele nepoznate grupe.
Takođe je objavilo da su neki članovi bivšeg režima 25. decembra napali snage Ministarstva unutrašnjih poslova u obalnom području Sirije te da je u napadu bilo više mrtvih i ranjenih.

U Siriji ubijeno 14 policajaca u sukobima sa ostacima Asadovih snaga

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: basar-al-asad