Barska plovidba je uplatila 1,6 miliona dolara kineskoj Eksim banci za otplatu kredita za kupovinu dva broda Bar i Budva, saopštio je izvršni direktor te kompanije Boris Mihailović.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/barska-plovidba-uplatila-kinezima-16-miliona-dolara">On je Pobjedi kazao</a> da je to dio prve polugodišnje rate koja iznosi 1,78 miliona dolara, a očekuje da će ostatak od 183,8 hiljada dolara uplatiti narednih dana kada im na račun legne uplata od najamnine broda Budva.
I ova rata, koja je dospjela na naplatu 21. januara, kao i prethodna isplaćena je iz sopstvenih sredstava Barske plovidbe.
- Nakon uplate kompletne januarske rate dug prema Eksim banci će biti 23,3 miliona dolara, što znači da je do sada po osnovu kredita za brodove plaćeno ukupno 34,8 miliona dolara - kazao je Mihailović.
Na pitanje Pobjede koliko je Barska plovidba do sada samostalno platila Eksim banci, a koliko država, Mihailović je odgovorio da je država u situacijama kada kompanija nije imala sredstava za otplatu kredita platila 9,44 miliona dolara, dok je Barska plovidba samostalno izmirila dio duga od 25,3 miliona dolara.
- Država je do sada četiri puta platila po 1,5 milion eura da bi Barska plovidba dodala nedostajuća sredstva do punog iznosa rate i izmirila obaveze prema Eksim banci za polugodišnje rate u 2019. i 2020. godini. Osim toga, država Crna Gora je iz budžeta izvršila i dvije direktne uplate u julu 2024. godine i januaru prošle godine - kazao je Mihailović.
Barska plovidba će kredit otplaćivati do početka 2033. godine kada dospijeva posljednja rata u iznosu od 1,56 miliona dolara.
Iako je Barska plovidba pred Upravnim sudom pokušala da poništi rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koje se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći za garanciju i otplatu kredita Eksim banci za kupovina brodova Bar i Budva, Upravni sud je početkom prošle godine tu tužbu odbio. Tada je iz Agencije za zaštitu konkurencije saopšteno da je riječ o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći. Na pitanje Pobjede da li ova kompanija vraća državi dug po tom osnovu, nijesmo dobili konkretan odgovor.
- Rukovodstvo Barske plovidbe je u stalnom kontaktu kako sa resornim ministarstvom tako i sa Ministarstvom finansija u iznalaženju načina da, sa jedne strane, preduzeće nastavi sa daljim poslovanjem i radi na održanju i razvoju pomorske privrede, a sa druge strane, da se dogovori način izmirenja obaveza preduzeća prema državi Crnoj Gori - naveo je Mihailović.
Prošla godina je za poslovanje Barske plovidbe, kako je ranije kazao Pobjedi, bila relativno stabilna.
- Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10,5 hiljada USD dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju prošlu godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju - kazao je ranije Mihailović našoj redakciji, dodajući da očekuje da godinu završe u plusu preko tri miliona eura.
Brodove su za ovu godinu iznajmili danskoj kompaniji Norden po istoj cijeni kao i prošle godine, 11,5 hiljada dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju. Mihailović je ranije kazao Pobjedi da je uslov za dalji razvoj kompanije restrukturiranje.
Država Crna Gora je zajedno sa Fondom PIO, Zavodom za zapošljavanje i Razvojnom bankom sa 52 odsto većinski vlasnik Barske plovidbe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Barska plovidba uplatila Kinezima 1,6 miliona dolara

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ušli u sjedište Barske plovidbe u Baru, gdje su tražili na uvid dokumentaciju oko sporne odluke o prodaji stare zgrade kompaniji Roaming Montenegro.
Više izvora Vijesti navelo je da su službenici SPO u subotu od ranog jutra bili u Barskoj plovidbi, jer je SDT odmah reagovalo nakon što su se u medijima pojavile informacije o mogućem namještanju prodaje i nezakonitom isključivanju jednog od ponuđača.
Ministarstvo pomorstva krajem aprila tražilo je urgentnu prodaju imovine - stare poslovne zgrade, ali i poslovnog prostora u Beogradu, kako bi Barska plovidba, 21. jula ove godine, imala novac da plati ratu kredita Eksim banci i kako bi pomogla spasavanje brodova Crnogorske plovidbe.
Zbog toga je raspisan oglas za prodaju stare poslovne zgrade Barske plovidbe, u elitnom dijelu u centru Bara, a dvije ponude dostavljene su 27. juna ove godine.
Komisija je na otvaranju konstatovala da su obje ponude - kompanije Roaming Montenegro i Admiral holding, ispravne.
Kompanija Admiral holding je za oronulu zgradu, koja se ne koristi već četvrt vijeka, ponudila 1,95 miliona eura, dok je Roaming Montenegro ponudila 1,75 miliona. 
 
Prema oglasu Barske plovidbe, jedini kriterijum za izbor najboljeg ponuđača bila je visina ponude. 
 
Izvršni direktor, Boris Mihailović, je sredinom prošle sedmice saopštio da će tu nekretninu od 1,8 hiljada kvadrata prodati drugorangiranom ponuđaču na oglasu odnosno kompaniji Roaming Montenegro za 1,75 miliona eura, što je tek nešto malo više od početne cijene. 
 
To je za 200 hiljada eura manje od ponude koju je dostavila kompanija Admiral Holding. 
 
Mihailović je ponudu Admirala nakon višednevnog analiziranja, ali i konsultacija sa advokatskim timom, proglasio neispravnom, zbog navodno manjkave prateće dokumentacije.
On je u saopštenju potvrdio da je iz kompanije Admiral holding navodno dostavili neispravnu dokumentaciju, odnosno netačnu izjavu ovjerenu kod notara.
Oglašavanje Barske plovidbe i odluka o najboljem ponuđaču uslijedila je nakon što su se iz kompanije Admiral holding obratili javnosti i nagovijestili da se priprema scenario kako bi se nekretnina prodala Roaming Montenegru, navodeći da sumnjaju da se oglas namješta, te da u cijelom postupku “ima posla za tužilaštvo”.
- Kako je jedini uslov za izbor ponuđača viša cijena, čudi da je Komisiji i izvršnom direktoru potrebno toliko vremena da utvrde razliku između dva broja, osim ako nije u pitanju neka druga namjera na koju sumnjamo od trenutka kada je trebalo da se održi javno otvaranje ponuda i kada smo saznali ime konkurenta - navodi se u saopštenju kompanije Admiral holding.
Nakon toga Mihailović je potvrdio je da je 21. jula donijeta odluka da se stara poslovna zgrada proda kompaniji Roaming Montenegro, naglašavajući da je Admiral holding navodno nije dostavio ispravnu dokumentaciju, odnodno da su dostavili, kako je napisao, netačnu izjavu ovjerenu kod notara.

Sumnjiv tender za staru zgradu Barske plovidbe

Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe Boris Mihajlović.
Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.
Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.
- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.
- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.
Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.
Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva Filip Radulović, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.

Miraš Dušević

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.
- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.
Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.
- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.
Premijer Milojko Spajić je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.
- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.
Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.
Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.
- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.
Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.
- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.
- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;
Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.
- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.
Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;
- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.
Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.
- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.
Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.
- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

Agencija za zaštitu konkurentnosti je konstatovala da je država pomorskoj kompaniji Barska plovidba nezakonito uplatila šest miliona eura, četiri puta po 1,5 miliona eura. To je potvrđeno Primorskom portalu u AD Barska plovidba.
U rješenju koje je Agencija za zaštitu konkurentnosti donijela 2022. godine, Barska plovidba dobila je nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava. Barska plovidba je pokrenula sudski postupak
Upravni sud Crne Gore je odbio tužbu „Barske plovidbe“ AD Bar protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o povraćaju neusklađene državne pomoći kao neosnovanu.
Time je Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije od 17. avgusta 2022. godine postalo pravosnažno. Agencija za zaštitu konkurentnosti je na svom saajtu objavila vijest da je doneseno rješenje o povraćaju neusklađene državne pomoći koje je postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti - naveli su iz Agencija za zaštitu konkurentnosti
U presudi od 21. novembra 2024. godine se navodi da po ocjeni Upravnog suda Crne Gore, obrazloženje Rješenja Agencije za zaštitu konkurencije je potpuno, dati su argumentovani i prihvatljivi razlozi za svaku tačku iz dispozitiva, nije bilo povrede pravila postuka, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno i na takvo činjenično stanje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
Pomorsko preduzeće AD „Barska plovidba“ kreditno se zadužila kod Exim banke 46,4 miliona eura za kupovinu dva teretna broda, „Bar“ i „Budva“. Država je dala garancije.

Barskoj plovidbi nezakonito dodijeljena državna pomoć od šest miliona eura

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.
Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.
- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.
Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.
- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.
Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.
- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.
<h3>Obrazloženje</h3>
Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.
U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.
- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.
Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.
- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.
Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.
- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.
"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: barska-plovidba