<p>Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe <b>Boris Mihajlović</b>.</p>
<p>Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.</p>
<p>Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.</p>
<p>- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.</p>
<p>- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.</p>
<p>Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.</p>
<p>- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

<p>Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe usvojile su danas Ugovor  o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija kojim je planirano da Barska plovidba uzme od Crnogorske plovidbe iz Kotora u zakup dva broda, a da zauzvrat uplati avans od milion eura, što će kotorskoj kompaniji poslužiti da izmiri obaveze prema bankama i dobavljačima, te da uspostavi tekuću likvidnost, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Na taj način, a kako je već ranije kazao ministar pomorstva<b> Filip Radulović</b>, Crnogorska plovidba se spašava od stečaja, niko od zaposlenih neće ostati bez posla, niti će izgubiti brodove vrijedne 30 miliona eura za koje je posljednja rata banci isplaćena u januaru.</p>

Miraš Dušević

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Usvojen Ugovor o saradnji između crnogorskih brodarskih kompanija

<p>Ministar pomorstva <b>Filip Radulović </b>saopštio je da su našli privremeno rješenje za Crnogorsku plovidbu kojoj prijeti stečaj, te da će njihova dva broda Barska plovidba uzeti u zakup.</p>
<p>- Stanje u Crnogorskoj plovidbi je loše već duže vrijeme. Akutniji problem je dug prema banci od 400.000 eura - koji nijesu do današnjeg dana uspjeli da pokriju. Banka je spremna da izvrši prinudnu naplatu: što bi značilo blokadu računa, zarobljivanje dva broda u nekim lukama svijeta, što bi značilo i da plate neće biti isplaćene i da će doći do stečaja.. - naveo je on na pres konferenciji Vlade.</p>
<p>Bila bi, kaže Radulović, ogromna šteta da ta dva broda da pođu u stečaj.</p>
<p>- Mi ćemo da spasimo Crnogorsku plovidbu od stečaja. Sačuvali smo ta radna mjesta i sazvaćemo vanrednu Skupštinu u narednih tridesetak dana - rekao je Radulović.</p>
<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> je rekao da nakon spasavanja Instituta Simo Milošević nastavljajku da rješavaju dugogodišnje probleme.</p>
<p>- Crnogorska plovidba ovim potezom dobija novu šansu. Ministarstvo će se baviti budućnošću plovidbi. Do kraja godine sam ubijeđen da ćemo imati garanciju za njihovu budućnost - dodao je on.</p>
<p>Rekao je da je riječ o dvostranom ugovoru Crnogorske i Barske plovidbe.</p>
<p>Crnogorska bi, kako je rekao Radulović, uplatila Barskoj do milion eura.</p>
<h2>Spajić o kritikama Milatovića: Meni je njega žao</h2>
<p>Odgovarajući na pitanje o kritikama koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio na račun Sporazuma za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Spajić je rekao da ga žali.</p>
<p>- Čuli smo puno optužbi od predsjednika ovih dana. Meni je njega žao - rekao je Spajić na pres konferenciji.</p>
<p>Jedini koji zna kako pregovarati sa DPS-om je, kaže, upravo on.</p>
<p>- Srećom nije uspio u Podgorici što je u početku bio naumio... Tu je i zagovaranje vraćanje Dragane Đuranović – nije uspio u tome.. &nbsp;- naveo je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-o-kritikama-milatovica-meni-je-njega-zao&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Milatović je, inače, poručio da je sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti turizma i razvoja nekretnina načelno protivan Ustavu i da podrazumijeva aboliranje važnih crnogorskih zakona. Ocijenio je jako problematičnim određene saglasnosti koje su došle od dijela državne administracije.</p>
<p>- I sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa jer neki ljudi iz naše državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako - istakao je predsjednik Crne Gore navodeći da misli na Ministarstvo evropskih poslova, Sekretarijat za zakonodavstvo...&nbsp;</p>
<p>Zato je podvukao da se otvara krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla.</p>
<p>- Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini Crne Gore jer se raspravlja, ne čak o načinu na koji Crna Gora treba da se razvija, nego o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciju da razmatramo nešto što je u fundamentu nezakonito - jasan je Milatović.</p>
<p>Čini mu se, kaže, da je u ovoj situaciji naopako sve od početka. Naveo je da je problematično to što ovaj dokument nije usaglašen sa Sporazumom o stabilizaciji priduživanju koji imamo sa Evropskom unijom. To je, dodaje on, osnovni ugovor koji imamo sa svim zemljama članicama EU.&nbsp;</p>
<p>- Tako da on na neki način suštinski odstupa od onog našeg ključnog vanjskog prioriteta - a to je članstvo u EU... Ovo kažem bez ulaženja u razvojnu kompontentu da li nešto treba da se gradi. Prosto govorim o problematici koja se tiče zakonitosti samog sporazuma - naveo je on ističući i da je sporna činjenica da su unaprijed preuzete neodređene finansijske obaveze za državu Crnu Goru.</p>
<p>Zato je naglasio i da očekuje i jasno izjašnjenje Evropske unije (EU) ovim povodom.</p>
<p>- Jer ako EU kaže da je ovo u skladu sa njihovom pravnom tekovinom - dajte da potpišemo 20 ovakvih sporazuma. Tek kad dovedete u logičnu ravan neku stvar u takav apsurdan kontekst, onda druga strana reaguje. Zašto sjutra gradonačelnik nekog grada ne bi mogao bilateralno da odredi nekog investitora i da mu da zemljište kako bi se to zemljište razvijalo? U čemu je razlika? Ko to mimo zakona Crne Gore može da odlučuje koji investitor može, a koji ne može? Ko to u ime crnogorskog naroda može da abolira zakone u Crnoj Gori, a da istovremeno priča o vladavini prava? Ovo je klasična vladavina ne-prava koja je kobna za državne interese Crne Gore i svih naših građana - naveo je, između ostalog, Milatović.</p>
<p>Milatović je decidan da i ddgovornost nije samo na premijeru Milojku Spajiću - nego na svakom članu Vlade i poslaniku u Skupštini Crne Gore koji bude glasao za ovakav sporazum.</p>
<p>- Ovdje se radi o ključnim državnim interesima koji su jasno trenutno u formi nezakonitog posla - poručio je Milatović.</p>

Anja Ivanović

Crnogorskoj plovidbi prijetio stečaj, Barska će uzeti u zakup njihova dva broda

<p>Agencija za zaštitu konkurentnosti je konstatovala da je država pomorskoj kompaniji Barska plovidba nezakonito uplatila šest miliona eura, četiri puta po 1,5 miliona eura. To je potvrđeno Primorskom portalu u AD Barska plovidba.</p>
<p>U rješenju koje je Agencija za zaštitu konkurentnosti donijela 2022. godine, Barska plovidba dobila je nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava. Barska plovidba je pokrenula sudski postupak</p>
<p>Upravni sud Crne Gore je odbio tužbu „Barske plovidbe“ AD Bar protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije o povraćaju neusklađene državne pomoći kao neosnovanu.</p>
<p>Time je Rješenje Agencije za zaštitu konkurencije od 17. avgusta 2022. godine postalo pravosnažno. Agencija za zaštitu konkurentnosti je na svom saajtu objavila vijest da je doneseno rješenje o povraćaju neusklađene državne pomoći koje je postalo pravosnažno.</p>
<p>- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti - naveli su iz Agencija za zaštitu konkurentnosti</p>
<p>U presudi od 21. novembra 2024. godine se navodi da po ocjeni Upravnog suda Crne Gore, obrazloženje Rješenja Agencije za zaštitu konkurencije je potpuno, dati su argumentovani i prihvatljivi razlozi za svaku tačku iz dispozitiva, nije bilo povrede pravila postuka, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno i na takvo činjenično stanje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.</p>
<p>Pomorsko preduzeće AD „Barska plovidba“ kreditno se zadužila kod Exim banke 46,4 miliona eura za kupovinu dva teretna broda, „Bar“ i „Budva“. Država je dala garancije.</p>

Barskoj plovidbi nezakonito dodijeljena državna pomoć od šest miliona eura

<p>Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.</p>
<p>Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.</p>
<p>- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.</p>
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
<p>Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.</p>
<p>Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.</p>
<p>- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.</p>
<p>Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.</p>
<p>- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.</p>
<h3>Obrazloženje</h3>
<p>Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.</p>
<p>U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.</p>
<p>- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.</p>
<p>Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.</p>
<p>- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.</p>
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
<p>Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.</p>
<p>Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.</p>

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

<p>Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.</p>
<p>Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe <b>Tihomir Mirković</b>, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.</p>
<p>- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.</p>
<p>Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.</p>
<p>- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.</p>
<p>"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.</p>
<p>- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.</p>

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

<p>Službenici Uprave policije su od 9. do 16. juna procesuirali 18 osoba zbog krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala koji se sumnjiče za nanošenje štete Budžetu Crne Gore od gotovo 20 miliona eura.</p>
<p>Kako je precizirano u saopštenju, službenici policije su u ovom periodu podnijeli 91 krivičnu prijavu kojima je procesuirano 110 fizičkih i četiri pravna lica, zbog sumnje da su počinili 139 krivičnih djela.</p>
<p>- U odnosu na strukturu krivičnih djela, u oblasti opšteg kriminala registrovano je 87 krivičnih djela, u oblasti droga pet, dok je u oblasti ekonomskog kriminala registrovano 47 krivičnih djela. Procenat rasvijetljenosti krivičnih djela po nepoznatom izvršiocu iznosi 86,7 odsto - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>U aktivnostima kriminalističke policije uhapšene su 62 osobe, od kojih 50 po osnovu krivičnog djela, 11 po osnovu prekršaja, i jedno po naredbi suda.</p>
<p>- U izvještajnom periodu, registrovano je jedno krivično djelo teško ubistvo i dva krivična djela teško ubistvo u pokušaju, koja su u kratkom roku rasvijetljena. Podnijete su četiri krivične prijave i šest prekršajnih prijava protiv devet operativno interesantnih lica - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>U oblasti suzbijanja krijumčarenja droga, nadležnim tužilaštvima je podnijeto pet krivičnih prijava, protiv šest lica, zbog pet krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama.</p>
<p>- Podnijeto je i 20 prekršajnih prijava protiv 20 lica, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga - navode iz Uprave policije.</p>
<p>U sklopu proaktivnih i preventivnih aktivnosti usmjerenih na pronalaženje oružja u ilegalnom posjedu kao i aktivnosti usmjerenih prema djelovanju članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, u cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta, izvršeno je 30 pretresa, od čega osam kod članova OKG i OIL, kojom prilikom je pronađeno i oduzeto ukupno 20 komada oružja i 394 komada municije različitog kalibra.</p>
<p>- Kada su u pitanju aktivnosti policije na suzbijanju ekonomskog kriminala, u protekloj sedmici je podnijeto 15 krivičnih prijava, protiv 36 fizičkih i četiri pravna lica zbog sumnje da su počinili 47 krivičnih djela, čime je pričinjena materijalna šteta u ukupnom iznosu od 18.944.843,00 eura, od čega je šteta po državni budžet – 18.557.108,00 eura - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U okviru prioritenih aktivnosti na oktivanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti korupcije, podnijete su četiri krivične prijave državnom tužilaštvu protiv šest lica za šest krivičnih djela: jedno krivično djelo zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja putem pomaganja i tri krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 11.874 eura.</p>
<p>- U javnom sektoru je otkriven jedan slučaj korupcije koji je rezultirao hapšenjem policijskog službenika - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>U oblasti poreskih utaja, službenici policije su kroz obavještajni projekat „EVAZIJA“, podnijeli jednu krivičnu prijavu, protiv jednog fizičkog i jednog pravnog lica, za dva krivična djela utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, zbog pričinjene materijalne štete na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 81.784,42 eura.</p>
<p>- Kada je u pitanju oblast borbe protiv pranja novca, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su podnijeli Specijalnom državnom tužilaštvu tri krivične prijave. Ukupan iznos novčanih sredstava koji je, kako se sumnja, stečen kriminalnim aktivnostima i plasiran u legalne tokove iznosi 864.100 eura - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja podnijeli su nadležnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv 15 lica za koja se sumnja da su u toku 2020. i 2021. godine, u Crnoj Gori, djelovali u okviru kriminalne organizacije koju su organizovali osumnjičeni D.G. i S.S, koji su u cilju realizacije kriminalnog plana, nabavljali robu čiji je promet ograničen – cigarete, koje su u Crnu Goru ušle preko carinske linije i uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, iste transportovali i skladištili na teritoriji opštine Glavnog grada i opštine Tuzi, a potom iste distribuirali u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju, radi dalje prodaje.</p>
<p>- Lišeno je slobode sedam lica, jedno lice se nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog drugih krivičnih djela, dok je sedam lica u bjekstvu ili nijesu trenutno dostupni državnim organima. Ukupna materijalna šteta nastala izvršenjem ovih krivičnih djela iznosi oko 18.260.352 eura - rekli su iz Uprave policije.</p>
<p>U sklopu aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ekološkog kriminala kao jednog od nacionalnih prioriteta, podnijeta je jedna krivična prijava, protiv jednog lica, zbog sumnje u počinjeno krivično djelo šumska krađa.</p>
<p>- Službenici policije zaduženi za rasvjetljavanje krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala, podnijeli su dvije krivične prijave protiv četiri lica, od čega se tri lica sumnjiče za krivično djelo računarska prevara, dok se za jedno lice sumnja da je izvršilo krivično djelo dječja pornografija. Registrovano je i procesuirano 16 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici kojom prilikom je podnijeto 16 krivičnih prijava. Krivična djela su, kako se sumnja, izvršena od strane 16 lica, na štetu 16 lica - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Podnijeto je 11 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, za 11 prekršaja izvršenih od strane 11 lica, na štetu 11 lica.</p>
<p>- Kada je u pitanju maloljetnička delikvencija, podnijeta je jedna krivična prijava i četiri izvještaja kao dopune krivičnih prijava, protiv pet maloljetnih lica, zbog nasilničkog ponašanja, teške tjelesne povrede, teške krađe i krađe. Podnijeta su četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 12 maloljetnih lica, zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga - naveli su iz Uprave policije.</p>
<p>Na području Crne Gore, su po inostranim međunarodnim potjernicama locirana i lišena slobode dva lica, dok su po crnogorskim međunarodnim potjernica u inostranstvu lišena slobode dva lica, od kojih je jedno lice bilo predmet ciljanih potraga.</p>
<p>- Kada su u pitanju nacionalne i lokalne potrage, lišeno je slobode 13 lica, dok su pronađena tri lica čiji je nestanak prijavljen policiji. Pripadnici regionalnih centara bezbjednosti su u prethodnoj sedmici obezbjeđivali 16 javnih okupljanja, među kojima i visokorizična. Shodno evidencijama policije, kada je u pitanju bezbjednost drumskog saobraćaja, u izvještajnom periodu, na crnogorskim putevima evidentirano je 148 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica smrtno stradala, 17 lica je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 41 učesnik u saobraćaju zadobio lake tjelesne povrede - rekli su iz Uprave policije.</p>
<p>U istom periodu pripadnici saobraćajne policije podnijeli su 383 prekršajne prijave, izdali 3421 prekršajna naloga i lišili slobode 143 lica zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja.</p>
<p>- Službenici Sektora granične policije su na graničnim prelazima kontrolisali 606.994 lica, od toga 316.005 na ulazu i 290.989 na izlazu iz Crne Gore. Od navedenog broja kontrolisano je 164.425 motornih vozila, 325 plovila, 809 vazduhoplova i 53 voza - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U izvještajnom periodu na graničnim prelazima nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru za 14 lica.</p>
<p>- Podnijeto je šest prekršajnih prijava po Zakonu o strancima, izdato 170 prekršajnih naloga, donijeto jedno rješenje o protjerivanju, jedno rješenje o prinudnom udaljenju, i 33 rješenja o otkazu boravka do 90 dana - rekli su iz Uprave policije.</p>

UP: Procesuirano 18 osoba zbog štete po budžet Crne Gore u iznosu od oko 20 miliona eura

<p>U Iranu su, od početka sukoba sa Izraelom, ubijena i identifikovana 224 civila, dok je 188 povrijeđeno, saopštila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).</p>
<p>Oni su naveli da je ubijeno i 109 vojnika, a 123 je povrijeđeno, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Neidentifikovano je 119 ubijenih ljudi i 335 povrijeđenih.</p>
<p>Time HRANA-ina ukupna brojka iznosi 452 poginule i 646 povrijeđenih osoba.</p>
<p>Iranski državni mediji do sada su ćutali o broju smrtnih slučajeva, objavljujući malo konkretnih podataka.</p>
<p>Podaci nijesu zvanično potvrđeni.</p>
<p>Izraelsko-iranski sukob ušao je u peti dan, započevši u petak izraelskim napadom na Iran i njegove vojne i nuklearne objekte.</p>

U izraelskim napadima na Iran poginulo više od 400 ljudi

<p>Prateći današnju sjednicu anketnog odbora Skupštine Crne Gore i izjavu <b>Brajuška Brajuškovića </b>pominjao je moje ime i dao neistinitu izjavu - kazao je <b>Veselin Mujović</b>.</p>
<p>- Ja ne znam niti sam u saznanju da su postojale Crne trojke ili nisu. Ja pod materijalnom i krivičnom odgovornošću tvrdim da je protiv Brajuškovića podnijeta krivična prijava za ucjenu i reket od strane <b>Veselina Veljovića</b>. Pomenuti Brajušković i <b>Vaso Mijović</b> i još dvije osobe uz moje prisustvo u hotelu Perjanik predloženo je od Brajuškovića da se traži od Veselina Veljovića 600 hiljada eura da Brajuškovic ne prijavi navodna nepočinstava Veljovića - kazao je Mujović.</p>
<p>Dodaje da je od njega traženo da priča sa Veljovićem i da mu prenese poruku, što je, kako kaže, i uradio.&nbsp;</p>
<p>- Veljović me saslušao i pitao da li sam saglasan da on sve to prijavi i dao sam potvrdan odgovor - tvrdi Mujović.</p>
<p>Na sva dešavanja je, kaže, dao izjavu pred osnovnim tužiocem.</p>

Mujović: Nijesam u saznanju da su postojale „crne trojke“, Brajušković ucjenjivao Veljovića

Brajušković: "Crne trojke" vodio Veljović, Nikolić: Siguran sam da država nije naređivala i izvršavala ubistva, Knežević: Marković i Novović saučesnici ako ne pozovu na saslušanje

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: barska-plovidba