Premijer Milojko Spajić je, komentarišući sporazum sa partijama opozicije, kazao da je najbitnije da se cijela država objedinila oko Barometra 26.
- Oni su verbalno pristali da pristupe Barometru 26. Oni imaju neku formalaciju i objašnjenje koje treba da "prodaju" simpatizerima. Nama je najbitnije da se cijela država objedinila oko platforme Barometar 26.
Premijer je rekao da je ovo demokratska zemlja i da o svim inicijativama treba voditi dijalog.
- Nikada nikome nećemo zabraniti da govori ono što misli. Čuli smo juče od predstavnika albanskih stranaka da će imati inicijatvu prema Skupštini o lošem tretmanu etničkih albanaca u Ulcinju. Nemamo ništa protiv toga - naveo je Spajić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić o sporazumu sa opozicijom: Najbitnije da se država objedinila oko Barometra 26

Počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ne dozvoljava svojoj partiji da prihvati "Barometar 26", kojim je definisano da se umjesto polarizujućih tema, fokus svih političkih aktera usmjeri na evropske integracije, ocijenio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) Boris Pejović.
Pejović je kazao da dokument koji je usvojen na Vladi Crne Gore prije par mjeseci, a koji su podržali svi konstituenti većine definiše da se sporne, identitetske teme rješavaju širim konsenzusom.
- Tek nakon par mjeseci DPS i opozicija predlažu ono što je "Barometar 26" već ranije definisao, pa je potpuno besmislena teza da je PES nečiji politički talac, jer navodno ne prihvata ponuđeni sporazum opozicije. Ukoliko cijela opozicija nije talac počasnog predsjednika DPS-a, koji se u zadnje vrijeme ne ustručava da javno kritikuje i Stejt department, onda će parlamentarne opozicione partije koje se programski zalažu za evropske integracije prihvatiti dokument "Barometar 26" i vratiti se svojim redovnim radnim obavezama u Skupštini Crne Gore - zaključio je Pejović.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Pejović: Đukanović ne dozvoljava DPS-u da prihvati "Barometar 26"

U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema pratformi Barometar 26 biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed, kazao je premijer Milojko Spajić koji je, povodom zatvaranja tri pregovaračla poglavlja sa Evropskom unijom u okviru mađarskog predsjedavanja, sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem pripredio u Vili “Gorica” prijem za diplomatski kor, članove Vlade i Parlamenta.&nbsp; Spajić je zahvalio Mađarskoj na podršci našoj zemlji na planu evropske integracije i ukazao na rezultate koje je Crna Gora ostavarila u prethodnoj godini.&nbsp; - Uvjeren sam da je godina koju ubrzo ostavljamo za nama esencijalno važna za misiju evropeizma i stvaranje snažnije kohezije integracijom Zapadnog Balkana u zajednicu kojoj ovaj prostor prirodno i geografski pripada - istakao je on. Na toj liniji premijer je čestitao i zemljama regiona koje su takođe ostvarile važne rezultate u prethodnoj godini i kazao da danas na Zapadnom Balkanu opet duvaju vjetrovi eurooptimizma.&nbsp; Premijer je ukazao i na to da članstvo u EU nije samo zadatak Vlade već cjelokupnog društva, te podsjetio na platformu „Barometar 26“ koja, kako je rekao, ima za cilj da okupi sve društvene aktere koji mogu dati doprinos ovom cilju.&nbsp; - U odnosu na to kako će se pojedini odrediti prema istoj biće jasnije prave i iskrene namjere. Ali to će značiti i da znamo na čemu smo i sa kojim snagama idemo naprijed. Jer je naprijed naš jedini put - poručio je Spajić. Neđeši je rekao da je Mađarska posvećena i jednoglasno podržava napore Crne Gore za pristupanje EU od samog početka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220101252_1e1bfe8caa0b27e8d90cb2fa2a556a148120c60f655afec89df5e1182ceabc86" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Prijem u Vili Gorica"> <figcaption>Prijem u Vili Gorica(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Naša država je i tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, koje se privodi kraju, pružila svu političku i stručnu pomoć Crnoj Gori kako bi što više napredovala u procesu evropskih integracija. Kako se približava kraj mađarskog predsjedavanja EU, sa velikim zadovoljstvom možemo konstatovati da je Crna Gora, ostvarujući naše nade i ciljeve, učinila važne korake ka priključenju EU - istakao je ambasador Mađarske. On je kazao da Mađarska iskreno vjeruje da bi pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, koja je na čelu procesa proširenja, EU samo pobijedila, promovisala stabilnost i konkurentnost kontinenta. Na događaju je govorio i ambasador Evorpske unije u Podgorici, Johan Satler koji je čestitao Crnoj Gori na brojnim uspjesima ove godine, uključujući pozitivan IBAR, usvajanje Reformske agende, pristupanje SEPA-i i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. - Nema sumnje da je 2024. bila veoma uspješna godina — ‘berićetna godina’, kako kažemo na Balkanu. Vidjeli smo šta Crna Gora može postići svaki put kada njeni političari odluče da ostave po strani razlike i zajednički podrže evropske reforme. U budućnosti, možda ćemo ovu godinu pamtiti kao prekretnicu koja je označila početak završne faze pregovora, ali samo ako crnogorska politička elita ostane potpuno posvećena evropskoj agendi, izbjegavajući jednostrane odluke, bojkote ili davanje prioriteta podjelama - rekao je Satler.

Spajić: Odnos prema Barometru 26 otkriće prave namjere, znaćemo na čemu smo

Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim Demokratskom partijom socijalista bila bi nož u leđa Briselu, poručuje predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je to istakao nakon što su DPS i SD odbile da se odazovu na sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem povodom Barometra 26, prenosi Portal Analitika.
- DPS i njegovi sateliti još jednom su pokazali da su glavni kočničari na našem putu ka EU. Svaka koalicija sa antievropskim snagama predvođenim DPS-om bila bi nož u leđa Briselu - dodao je Knežević.
Evropska unija, kaže on, nema alternativu i ne smije biti dozvoljeno koaliranje sa tim partijama.
- Da je Demokratski front ranije bio u prilici da vrši vlast, Crna Gora bi odavno bila članica EU. A božja je pravda što će DF uvesti Crnu Goru u porodicu evropskih naroda - zaključuje Knežević.

Knežević: Svaka koalicija sa DPS-om bila bi nož u leđa Briselu

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović obavijestio je premijera Milojka Spajića da SD neće prisustvovati sastanku povodom platforme „Barometar 26“, ocjenjujući da dokument izostavlja suštinske odgovore na evropske izazove, ali i služi kao sredstvo za politički obračun unutar aktuelne parlamentarne većine.
- Nakon pažljive analize sadržaja dokumenta, obavještavamo Vas da se istom nećemo odazvati, jer smatramo da Platforma ne ispunjava osnovne kriterijume koji bi je kvalifikovali kao dovoljno kvalitetan okvir za okupljanje svih političkih i društvenih struktura oko evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović.
Kako je naveo u odgovoru, stiče se utisak da dokument, umjesto da ponudi konkretna i mjerljiva rješenja za značajne izazove s kojima se Crna Gora suočava na evropskom putu, sadrži niz opštih fraza i uopštenih ocjena koje ne adresiraju ključne prepreke u procesu evropskih integracija.
- Takav pristup ne doprinosi građenju stvarnog političkog konsenzusa, već se može posmatrati kao politički gest koji nema stvarnu ambiciju da riješi naše suštinske evropske izazove, već bi se prije reklo da služi političkom obračunu unutar same parlamentarne većine. Unutar koje, inače, takođe ne postoji saglasnost u vezi ovog dokumenta - istakao je Šehović.
On je jasno poručio da političkog krivca za izazove u evropskim integracijama ne treba tražiti u parlamentarnoj opoziciji, već u aktuelnoj vladajućoj strukturi, odnosno posebno u dijelu parlamentarne većine, za koju i sam premijer snosi ne samo funkcionalnu, nego i političku odgovornost.&nbsp;
- Taj dio vlasti, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, svojim djelovanjem i narativom, uporno demonstrira antievropski i antizapadni karakter, narušava odnose s pojedinim državama članicama Evropske unije i drugim susjednim, tradicionalno prijateljskim zemljama, negira antifašističku tradiciju i otvoreno glorifikuje ratne zločince, te gotovo svakodnevno otvara pitanja koja doprinose novim identitetskim podjelama i širenju međunacionalne i međuvjerske mržnje, što nas udaljava od osnovnih vrijednosti Evropske unije i ugrožava mukotrpno stvaran građanski karakter države i društva. Decenijama su te snage pokazivale jasnu antizapadnu orijentaciju, što se ni danas nije promijenilo, uprkos sitnim, tj. politički jeftinim retoričkim prilagođavanjima - obrazložio je Šehović.
On je istakao uvjerenje da jedino istinska i kredibilna proevropska većina može ubrzati i privesti kraju proces evropskih integracija, te dodao da trenutna politička struktura nema taj kapacitet, niti povjerenje da povede Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Socijaldemokrate Crne Gore i naši partneri iz Evropskog saveza bili su utemeljivači evropskih vrijednosti u Crnoj Gori još u devedesetim godinama, kada je ideja evropske budućnosti naše države bila neprihvatljiva svim drugim političkim akterima. Upravo zahvaljujući našoj viziji i istrajnosti, evropska agenda je postala sastavni dio državne politike. Ova istorijska odgovornost obavezuje nas da svakom pitanju koje se odnosi na evropski put naše države pristupimo krajnje ozbiljno i odgovorno - napisao je Šehović u odgovoru.
Šehović je naveo da je ova odluka predstavlja svjesno odbijanje inicijativa koje, kako je kazao, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore.
- Naša odluka da ne učestvujemo u ovom procesu rezultat je dosljednosti u odbrani evropskih vrijednosti i svjesnog odbijanja da podržimo inicijative koje, po nama, nemaju realnu snagu da doprinesu evropskom napretku Crne Gore - zaključio je Šehović u zvaničnom odgovoru Spajiću.

Šehović odbio Spajićev poziv: „Barometar 26“ služi za obračun unutar vlasti, čiji dio ima antievropski i antizapadni karakter

Demokratska partija socijalista (DPS) je samo retorički proevropska stranka, dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracijanije, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES) nakon što je ta partija saopštila da njihovi predstavnici neće prisustvovati konsultacijama premijera i lidera PES-a Milojka Spajića povodom platforme Barometar 26.
U DPS-u su pojasnili da smatraju da je dio parlamentarne većine suštinski suprotstavljen EU vrijednostima i da sa pozicija vlasti aktivno radi protiv članstva Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-nece-na-sastanak-sa-spajicem-povodom-barometra-26&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz PES-a su u reagovanju ocijenili da je već prošle godine postalo jasno da je DPS samo retorički proevropska partija. 
 
- Dok djelima nastavlja da bude protivnik evropskih integracija - kazali su iz PES-a. 
 
Dodali su da poslanici DPS nijesu glasali za sudiju Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, kao ni za dva od tri člana Sudskog savjeta, što je bio preduslov za deblokadu istovremeno pravosuđa i evropskih integracija. 
 
- DPS nije glasao za deblokadu evropskih integracija, zato i ne čudi što ne podržava "Barometar 26" i ulazak Crne Gore u EU do 2028 - navodi se u reagovanju PES-a. 
 
To je, kako cijene u PES-u, samo potvrda da DPS-u ekonomski i benefiti u oblasti vladavine prava punopravnim članstvom u EU nijesu prioritet. 
 
- Zato je Crnoj Gori trebalo 12 godina da zatvori svega tri pregovaračka poglavlja, a ova Vlada će za dvije godine da zatvori sva preostala - zaključili su u PES-u.

PES: DPS nastavlja da bude protivnik evropskih integracija

Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu, naveo je na mreži X predsjednik SDP i
jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

Prema njegovim riječima, uzalud Barometar, razni dokumenti i prazne priče kada nam ovakve stvari oblikuju društveni ambijent.

- Kada toksična paradigma prevlada u društvu kratak je put i do promjene politike - poručio je Vujović.

Vujović: Vjerski poglavari određuju što je ustavno i daju političku podršku za izbore - sekularizam na djelu

Jasno je svima da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu napravljena greška, to smo rekli i u Albanskom forumu, ali i na nivou resora. Ipak, nadam se da ćemo zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU, a da će Hrvatska biti na našoj strani, kao što je to i do sada bila - poručio je ministar javne uprave i funkcioner Albanskog foruma Maraš Dukaj.
On se, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, osvrnuo i na razrješenje Jasne Dokić sa funkcije potpredsjednice Opštine Budva To, kaže Dukaj, nije novina - odnosno nije situacija koja traje od juče.
- Prema svakoj opštini imamo isti tretman, ovakve situacije u Budvi nijesu usamljene, imali smo prinudne uprave i u drugim opštinama poput Tivta. Očekujem da prvo završimo reformu Zakona o javnoj upravi, pa se nadam da će to uskoro doći na dnevni red u plenumu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Naredne sedmice će Ministarstvo javne uprave imati jasniju sliku o situaciji o Budvi, kako zaključuje Dukaj.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vranešada vjerski praznik Sveta Petka bude Dan Pljevalja, Dukaj ističe da MJU ne može o tom zahtjevu odlučivati s obzirom na to da dokumentacija nije potpuna.
- Ponašanje Vraneša ne doprinosi miru u društvu, a njegovo ponašanje nije usamljeno. Pozivam sve aktere u društvu, poput Vraneša, da ne pljuju po svojoj državi - naveo je Dukaj.
<h2>SUKOB ZBCG I ALBANSKOG FORUMA</h2>
Oni koji vuku paralele između onih poput Darija Vraneša i onih koji su prethodne sedmice obilježavali Dan albanske zastave, kaže Dukaj, treba da znaju da je to nacionalni simbol Alabanaca i da je to zastava koju je Crna Gora svim zakonima priznala.&nbsp;
- Nađite mi jednog političara iz Albanije i sa Kosova koji se zalažu za Veliku Albaniju. Sa druge strane, iz Srbije nam direktno dolaze takve ideje. Nama uopšte nije bilo lako da kao jedina manjina budemo dio 44. Vlade. Dokazali smo da nemamo tutora, a da imamo principe i da teme koje nas dijele ne budu na dnevnom redu u ovom periodu - istakao je Dukaj.
Ukazuje da trenutnu situaciju ne bi nazvao sukobom već polemikom između ZBCG i AF.&nbsp;
- Kad te neko jednom prevari, onda u redu. Kad te neko drugi put prevari, onda smo mi krivi. Zato mi nećemo potpisati "Barometar 26", a sve što piše u tom dokumentu, piše i u sporazumu o formiranju Vlade. Mi ćemo ostati u Vladi sve dok ta Vlada ne prekrši neki od principa za koji se zalažemo - naveo je on.
Premijer Milojko Spajić i PES, ukazuje Dukaj, sve više bi trebalo da shvataju ko su pravi prijatelji i istinski partneri.
- Prvi put smo pružili iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Ja sam rekao više puta da djelima svako treba svoja obećanja da dokaže. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - odgovara Dukaj.&nbsp;
Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića o hapšenju dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu, kaže Dukaj, nije mu logična jer tvrdi da je Krapović trebalo da zna i da bude obaviješten o hapšenju.
Podsjetimo, Krapović je na konferenciji za medije kazao da je tu informaciju saznao iz medija.
Atmosfera u Vladi je, tvrdi Dukaj, nepromijenjena, bez obzira na sukob na relaciji pripadnika nekadašnjeg DF-a i AF-a.
- Nikada nijesmo imali ličnih sukoba na toj relaciji, iako postoje neslaganja u identitetskom smislu. Jednom kada uđemo u EU možemo otvoriti sva pitanja identitetske prirode, ali, sada treba da rješavamo suštinske stvari. Sve dok je tako, mi smo dio Vlade - kaže Dukaj.
Nerealne su stvari koje se koriste za dnevnopolitičke priče i sastavljanje političkog pamfleta Andrije Mandića, kaže Dukaj, ali na duge staze, vjeruje, 90 odsto takvih zahtjeva neće biti na dnevnom redu većine koja trenutno sjedi u skupštinskim klupama.
Najavu da će 19. decembra uslijediti okupljanje Srba u Tuzima kod Skenderbegovog spomenika, ministar javne uprave vidi kao provokaciju i buđenje nepotrebnih sukoba.
- Dobrodošli su svi da obiđu spomenik Skenderbega, ali bez bilo kakvih prisvajanja i provokacija. Zato, treba da se okupljamo, ne samo kod ovog spomenika, nego kod apsolutno svakog i da slavimo slogu, zajedništvo i da koristimo svaki dan koji imamo, jer život je kratak - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je bila greška, nećemo potpisati „Barometar 26“

Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši poslanik LSCG u Skupštini Crne Gore i politički analitičar Ranko Đonović.
Vojnici uhapšeni na Kosovu, kaže Đonović, sa oznakom na tablicama ,, Kosovo je Srbija” su zaneseni ideologijom, smatra on, a izjava ministra odbrane Dragana Krapovića je skandalozna je i gora od onoga, kako kaže, što su vojnici uradili.
- Dovoljan je razlog zbog te izjave da bude smijenjen, a i zbog toga što su momci koji pripadaju Vojsci bili đe su bili, sa parolom kojom su bili, pa da li su oni pošli da se sprijateljimo mi sa Kosovom, da li su pošli da naprave neki most za neku bolju saradnju, bilo da su Srbi ili Crnogorci, ili su pošli da provociraju, šta su mislili da tako šetaju i da ih neće uhvatiti kosovska policija?! Nijesu problem dva vojnika, problem je upravo ministar Krapović, njegova ideologija, za koju znamo kakva je bila i prije nego što se dokopao vlasti. E sad, da bi držao vlast njih nema dovoljno, zato im je trebao jedno vrijeme Dritan, mjesto Dritana su dobili sad ove manjine da ih održavaju kratko na vlast, njima je veliko mjesec, dva, da ne kažem godina mandata njima je veliko - naveo je on.
Do kad ćemo mi izdržati je, kaže, veliko pitanje. Dodao je da misli da Crnu Goru čekaju vrlo loši dani.
- Kao što sam to rekao sto puta otkad su ovi došli, ne zato što ne bih volio da je dobro, ne zato, bože sačuvaj, nego zato što ja nikakvo dobro ne vidim u programu i djelovanju ove vlasti, i ove većine. To je kao da ste stavili rogove u vreću pa svaki rog viri na neku stranu, probio je, ona vreća bi bila nešto što ih ne može okupiti. Njih Crna Gora ne interesuje, ni Spajića, ni Milatovića. Čuš vratili se sa 15.000 ili 20.000 eura plate, taj vrli ,,patriota” ne napisavši i ne rekavši ni jednu riječ prije je došao da pomogne Crnoj Gori. On je došao da je sahrani, da je sahrani na lijepi način, kao što je u onoj prvoj poziciji bio Dritan Abazović, koji nas jednim potpisom oslobodio naše kulturne baštine, kao što su Demokrate, kao što je Aleksa Bečić. Ko su ti momci? Ko su? Šta su uradili dobro za Crnu Goru? Ništa, a lošega puno. Doći će dan za naplatu, ja sam siguran da je Crna Gora suviše jaka da bi je mogli takvi šarlatani poništiti, ali treba to iščekati - poručio je Đonović.
Barometar 26 je dokument kojim premijer Spajić teži zadržati vlast, kaže Đonović, i to ne znači ništa, ali se postavlja pitanje, ističe on, do kada će građani Crne Gore takovo što tolerišu, i, kako kaže, izlazeći na izbore da daju podršku takvim prevarantskim strankama.
- Uopšte se ne ustručavam da ih nazovem prevarantskim strankama, koje će Crnu Goru o jadu zabaviti, i već jesu. Kad oni to kažu, i kad se taj Barometar spominje, ja bih im odgovorio ,,bolje im bog pomogao” jer to sve nije tačno, četiri godine to gledamo. Što nijesu reagovali na bilo što što se dešava, samo ono što treba. Oni znaju da njima nema opstanka na vlasti ako se odreknu Mandića i ove tamo bratije koja se skupila, nema toga što ne bi oni napravili. Ponekad nam se učini, makar meni se učini, da ovaj Milatović nešto kao odskače, ili je nešto uradio, i ima tu ponešto. Ali, vi ne možete znati, to je politika i nikad ne možete znati da li on zna da mu nema povratka, i kad bi se vratio tamo njima bio bi niko i ništa, u partiji, a ne usuđuje se da napravi taj pravi korak, a pravi korak bi bio da napravi vlast sa opozicijom i sa suverenističkim snagama. To bi bio pravi potez, hrabar - zaključio je Đonović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Po9sztTsWw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đonović: Siguran sam da je Crna Gora suviše jaka da bi je ovakvi šarlatani poništili

Predstavnici Demokratske partije socijalista neće prisustvovati konsultacijama premijera Milojka Spajića sa funkcionerima političkih partija povodom tzv. ,,Barometra 26”, saopšteno je iz te stranke.
Kako su rekli u DPS-u, razlog ovakve odluke leži u činjenici što dio parlamentarne većinu čine subjekti koji ne samo što su suštinski suprotstavljeni EU vrijednostima već, sa pozicija vlasti, aktivno rade protiv članstva Crne Gore u Evropsku uniju što je strateški državni cilj koji je upravo naša partija utemeljila u decenijama za nama.
- Dodatno, smatramo da navedena platforma nema za cilj istinski konsenzus oko ključnog preostalog spoljno-političkog prioriteta, već predstavlja pokušaj stabilizacije delegitimisane Vlade Milojka Spajića kao i još jedan manevar kojim bi se Andrija Mandić predstavio kao evropski činilac na političkoj sceni Crne Gore - ističe se u saopštenju DPS-a.
O ispravnosti ovakvog stava govori, kako napominju, i činjenica da ni djelovi parlamentarne većine, i njihov lider koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, ne žele da učestvuju u platformi koju je ponudio premijer Spajić.&nbsp;
- Želimo još jednom da poručimo, da će Demokratska partija socijalista podržati sva zakonska rješenja u Skupštini Crne Gore koja se tiču evropske agende, što smo i nebrojeno puta potvrdili u praksi - poručeno je iz DPS-a.

DPS neće na sastanak sa Spajićem povodom ,,Barometra 26”

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: barometar-26