Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Realno je očekivati da Turska uvede recipročne mjere i da, ukoliko Vlada Crne Gore u narednim danima ne preduzme nadekvatne korake, odgovori na uvođenje viznog režima istom mjerom, poručio je ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan u Baru, tokom posjete državljaninu Turske kom je u tom gradu zapaljen lokal.
- Na brzinu je donijeta odluka za vizni režim. Očekujemo da se ta odluka povuče. Ono što očekujemo od crnogorskih vlasti jeste da što prije napravi korake kojim će se ovo stanje riješiti. Ne samo to, mislimo da ima još koraka koji se moraju napraviti, s obzirom da u temeljima naših odnosa imaju neke odluke koje su donesene zajedno. Ako se ne naprave koraci određeni i naša strana će biti primorana da neke korake napravi u skladu sa ovim što se desilo - kazao je Kalkavan.
Nada se da do toga ipak neće doći i podsjeća da 250 hiljada ljudi porijeklom iz Crne Gore živi u Turskoj. Dvije zemlje, kaže turski ambasador, imaju jake veze, a prošle godine Crnu Goru posjetilo je čak 160 hiljada turista iz Turske.
- Ove godine smo očekivali da se taj broj popne na 180 hiljada, medjutim ne znam posle svega ovoga šta će se desiti. Obzirom da je u Turskoj počela proaganda da se narod poziva da ne ide u Crnu Goru, a ovi turisti koji su dolazili u prosjeku su četiri i po dana boravili u Crnoj Gori, tako da možete izračunati koji je to bio prihod - istakao je ambasador.
Posebno, kako navodi, &nbsp;uznemirava to što je stvorena slika da su za neke nemile događaje krivi državljani Turske. Objavljeno je da je uhapšeno 45 državljana te zemlje, a od toga je, tvrdi ambasador, državljana Turske bilo samo šest. Četvorica su odmah puštena, dok je dvojici naloženo da donesu potrebnu dokumentaciju, nakon čega su i oni pušteni.&nbsp;
Kalkavan je zahvalan svima koji su državljanima Turske čiji su lokali uništeni, pritekli u pomoć.
- Građanima Turske koji su ovdje kažem da ne treba da brinu i da mogu da žive normalno, a našima u Turskoj želim da poručim da mogu punim srcem doći u ovu državu da odmaraju i uživaju u njenim ljepotama- porčio je Kalkavan.
Džangiz Guveli već devet godina živi u Crnoj Gori. Osam je proveo u Herceg Novom, a u Baru je devet mjeseci. Njegov lokal je zapaljen u Makedonskom naselju, ali on se uprkos tome osjeća bezbjedno.
- Želim da ostanem u Crnoj Gori, da ostatak života provedem ovdje. Čak i da mi se opet desi nešto ovako, ne bih odustao. Primio sam mnogo lijepih poruka od ljudi iz Bara. Mnogi su i dolazili, nudili pomoć. Poželjeli da se brzo vratim svom poslu - kazao je Guveli.
Barani su odlučni da pomognu. Kompanija Cerovo doniraće dio sredstava, dok lijepe vijesti stižu i iz lokalne samouprave.
- Naša su razmišljanja da sufinansiramo troškove zakupa samih objekata u narednih pet mjeseci. Time ćemo pomoći , ne samo turskim državljanima, već i našim koji kroz rentu ovih objekaata obezbjeđuju svoju egzistenciju i nastavićemo da promovišemo ono što jeste Bar- rodno mjesto multikulturalnosti i suživota svih - poručio je Dušan Raičević, predsjednik opštine Bar.
Iz lokalne vlasti kažu da su aktivirani zli duhovi prošlosti, ali su uvjereni da će Bar i Crna Gora pokazati da mogu drugačije. Odluka o uvođenju viznog režima državljanima Turske ishitrena je i nepromišljena, pa očekuju brzu reakciju Vlade. Samo u posljednjih osam mjeseci u Crnu Goru je uloženo 100 miliona turskog kapitala. Na to, ali i na liječenje velikog broja pacijenata iz Crne Gore u Turskoj, podsjetio je turski ambasador. Smatra da Crna Gora i Turska ne zaslužuju da im poveznica bude govor mržnje, poziv na linč, ksenofobija i nacionalizam.

500x500

1250x600

1084x550

Kalkavan: Ako Crna Gora ne preispita odluku o vizama, Turska će odgovoriti recipročno

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, sinoć je govorio na svečanosti koju je Ambasada Turske u Podgorici organizivala povodom 102. godišnjice Republike Turske i tom prilikom istakao da je Crna Gora siguran i pouzdan partner Turskoj u izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu i svijetu.
Kako su kazali, Ibrahimović je naglasio važnost dobrih i prijateljskih bilateralnih odnosa između Crne Gore i Turske, te podvukao da su oni duboko prožeti partnerskim, političkim, privrednim, kulturnim i istorijskim vezama, kao i da im poseban pečat i čvrstinu daje mnogobrojna iseljenička zajednica sa prostora današnje Crne Gore u Turskoj.
Ibrahimović se, kako je saopšteno, zahvalio Turskoj na snažnoj podršci koju pruža Crnoj Gori kroz razne mehanizme u oblasti obrazovanja, zdravstva i kulture, te kroz podršku Instituta Junus Emre i TIKA-e.
On se, navode, osvrnuo i na nemile događaje kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko dana, te naglasio da je važno da se oni rješavaju institucionalno, ali i da saradnja i razmjena bezbjednosnih podataka mora biti bolja i efikasnija.
On je oštro osudio ksenofobiju, govor mržnje i nacionalističke izjave kao i zlonamjerne dezinformacije kojima smo svjedočili posljednjih dana.
- Čitav svoj politički život proveo sam u borbi za bolju Crnu Goru – za Crnu Goru evropskih vrijednosti, u čijoj je srži suživot različitosti. Crna Gora za koju se borim je država koja mora garantovati bezbjednost svakom ko ima dobru namjeru i ko poštuje zakone ove države, koja je oduvijek bila prepoznatljiva po gostoprimstvu i koja na ovaj način treba da gradi i osnažuje prijateljstva - naveo je Ibrahimović.
Ibrahimović je kazao i da je uvjeren da će drugi vijek Turske donijeti nove prilike za još bolje i sadržajnije odnose i da je Crna Gora siguran i pouzdan partner Turskoj u izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u regionu i svijetu.
On se ambasadoru Turske, Barišu Kalkavanu, koji odlazi nakon završenog mandata iz Crne Gore, zahvalio na doprinosu unapređenju odnosa dvije države, poručio mu da će Crna Gora uvijek biti njegov drugi dom i poželio mu sreću u daljem životu i radu.
- Na kraju, ambasadore Kalkavan, molim Vas da narodu Turske prenesete da u državi Crnoj Gori imaju prijatelja i, da budem na kraju i ličan, u meni imaju prijatelja - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović Kalkavanu: Molim Vas da narodu Turske prenesete da u državi Crnoj Gori imaju prijatelja

Crna Gora i Turska imaju izvanredne perspektive za realizaciju zajedničkih projekata, koji će u narednom periodu doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju i jačanju partnerskih odnosa između dvije zemlje.
Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom, kojeg je upoznala sa ciljevima i nadležnostima novoformiranog resora kojim rukovodi, naglašavajući da je njegovo uspostavljanje važan korak ka efikasnijem planiranju i sprovođenju projekata od strateškog značaja.
- U tom kontekstu, posebno je istakla značaj privrednog razvoja i bolje povezanosti Crne Gore kao ključnih prioriteta Vlade - navodi se u saopštenju Ministarstva.
Kalkavan je izrazio zadovoljstvo zbog dinamike bilateralnih odnosa i informisao da u Crnoj Gori trenutno posluje oko deset hiljada turskih kompanija, od kojih se značajan broj bavi građevinskim sektorom.
On je posebno naglasio da je turizam snažan razvojni resurs Crne Gore, čiji se potencijal dodatno može unaprijediti kroz strateške investicije.
Takođe, istakao je i poljoprivredu kao bitan dio za razvoj Crne Gore.
Na sastanku su razmijenjena mišljenja o mogućnostima unapređenja saradnje u oblasti infrastrukture i strateških investicija.
Razgovarano je i o mogućoj saradnji u oblastima od strateškog značaja za Vladu, kao što su putna infrastruktura, aerodromi i barska luka.
Sagovornici su se saglasili da postoji visok stepen uzajamnog razumijevanja i spremnosti za dalju saradnju.

Adžović - Kalkavan: Pouzdano partnerstvo Crne Gore i Turske u službi zajedničkog napretka

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je su podržali poslanici većine na sjednici Administrativnog odbora Skupštine.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković kazao je da je Đurović dugi niz godina u politici, "na izuzetno visokim pozicijama".
- Svi znamo da je bila predsjednica Skupštine, što dodatno govori o njenim kvalitetima i siguran sam da će ovo rješenje, kao i sva dosadašnja koja je predložio predsjednik parlamenta, biti na opšti kvalitet rada, ne samo Kabineta, već i 26. saziva parlamenta - rekao je Đoković.
Danijela Đurović je osnovnu i dio srednje škole završila u Herceg Novom, a maturirala je u gradu Peoria - država &nbsp;Ilinios, SAD.
Zvanje diplomirane inženjerke menadžmenta stekla je na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu. Magistrirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici - odsjek biologija, gdje je i stekla zvanje magistarke ekologije i zaštite životne sredine.&nbsp;
Đurović je bila funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP), a stranku je napustila 2023. godine zbog nepremostivih razlika s rukovodstvom vezanim za pravce djelovanja tog političkog subjekta.
Poziciju predsjednice Skupštine vršila je od aprila 2022. do oktobra 2023. godine.

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

Tag: baris-kalkalan