U Crnoj Gori ugovori o djelu postali su ključni alat za uvećavanje partijske armije i obezbjeđivanje “sigurnih glasova” pred izbore. Iako bi ovi ugovori trebalo da služe isključivo za privremene, povremene i dodatne poslove, praksa pokazuje da se pretvaraju u sistemski mehanizam za zapošljavanje partijskih vojnika, rođaka i kumova — sve na teret državnog budžeta. <h2>Rastući izdaci: Budžet kao izvor političkog zapošljavanja</h2> Vlada je Budžetom za 2026. godinu predvidjela 15,5 miliona eura. Poređenja radi, 2021. godine za ovu svrhu bilo je planirano 11,4 miliona. Državni budžet postao je bankomat za namirivanje partijskih interesa, zapošljavanje familije, kumova i partijskih vojnika. U susret lokalnim i državnim izborima, kako upozoravaju sagovornici Portala ETV, taj bankomat radi punom parom – kako bi se obezbijedili dodatni „sigurni glasovi“. Toliko je ljudi već nagurano na svim poIcijama da više ni fizički ne mogu stati, pa stižu ugovori o djelu kao rezervna varijanta. U mnogim slučajevima za takvim angažmanima ne postoji nikakva stvarna poslovna potreba, ali se ipak zapošljava – jer, kako stvari stoje, sve se radi zbog glasova. <h2>Zloupotrebe privremenog angažmana</h2> Privremenim ugovorima poslodavac može da angažuje radnu snagu za konkretan, dodatni posao koji se ne može završiti sa postojećim brojem zaposlenih. Međutim, u praksi, radnici po ovom osnovu rade godinama, i to na mjestima koja su sistematizovana kao stalna. Ugovori o djelu nerijetko se zaključuju i za poslove koji imaju redovan, svakodnevni karakter u okviru državnih organa – što je čista zloupotreba privremenog angažmana. Čemu služe ovakvi ugovori o djelu? <h2>Radulović: Partijski vojnici!</h2> Advokat Veselin Radulović za Portal ETV kaže da su ugovori o djelu godinama model preko koga javni funkcioneri organizovano zloupotrebljavaju službena ovlašćenja, odnosno protivpravno koriste službeni položaj i drugim licima omogućavaju sticanje imovinske koristi na štetu državnog budžeta. - Sve navedeno čini bitne elemente bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, a moguće i krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije s obzirom na organizovan način izvršenja, učestvovanje više lica, planirano djelovanje na duže vrijeme ili neograničeno, očigledno unaprijed određene uloge i uticaj na izvršnu i zakonodavnu vlast. Lica koja se angažuju ugovorima o djelu uglavnom su partijski vojnici ili miljenici partija koje imaju vlast i mogućnost da im omoguće korist kroz ove nezakonite angažmane - upozorava advokat. Jasan je – ovo pitanje se neće riješiti sve dok tužilaštvo ne procesuira lica koja zloupotrebljavaju službena ovlašćenja. - I sve dok sud ta lica ne sankcioniše jer broj nezakonitih angažmana putem ugovora o djelu i dosadašnja nekažnjivost pokazuju da akteri tih zloupotreba očigledno smatraju da imaju saglasnost da nastave sa tom praksom - naveo je Radulović u izjavi za portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_16dcf8b2ab312837b35ed715d8867c787f7ea9f3837b1fd09767d41f357cea51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209231212_16dcf8b2ab312837b35ed715d8867c787f7ea9f3837b1fd09767d41f357cea51" data-rendition-name="original" width="1027" height="568" loading="lazy" alt="raduković"></figure>  <h2>Despotović: Rasipnički budžet i prečica do zaposlenja</h2> Poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Despotović u izjavi za Portal ETV je jasna – Budžet za 2026. godinu nije razvojni budžet, već rasipnički. Budžet služi da se zadovolje apetiti vladajuće većine, čiji je osnovni cilj opstanak na vlasti. - S tim u vezi, ako se pogleda planirana visina novca za ugovore o djelu, koja iznosi 15.490.865,55 eura, jasno je da je to odabranima prečica do stalnog zaposlenja. Prvo se angažuju na ovaj način, a onda se u nekom trenutku putem konkursa, čiji se ishod zna unaprijed, dobije ugovor o radu. Takođe, važno je napomenuti da se radnici po Ugovoru o djelu često angažuju na mjestima koja su sistematizovana kao stalna, što je suprotno Zakonu o radu - smatra ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_ccf925e075122770c1ee7ab35021bda2420b99288b4fdc3c31c0697f0cfa64eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209231212_ccf925e075122770c1ee7ab35021bda2420b99288b4fdc3c31c0697f0cfa64eb" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="despotović"></figure>  <h2>Povećanje partijske armije zavisne od državnih resursa</h2> Prema njenim riječima, imajući u vidu da vladajuća većina brine samo o opstanku u foteljama, ugovori o djelu se mogu koristiti da se poveća broj ljudi koji direktno zavisi od državnih resursa, a mogu se koristiti i za preusmjeravanje novca ka politički povezanim licima. - Sve naprijed navedeno jasno ukazuje na činjenicu da vladajuća većina budžet Crne Gore doživljava kao bankomat za namirenje potreba ove vlasti, jer za pola decenije nije urađen ni kilometar autoputa, tačnije, nije pripremljena ni tehnička dokumentacija. To govori o tome koliko je ova vlast posvećena razvoju države Crne Gore”, kazala je poslanica Despotović za Portal ETV. <h2>Zirojević: Jasne zloupotrebe, ali stiže vrijeme odgovornosti</h2> Upozorenje stiže i od poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza Nikole Zirojevića, koji kaže da je svima jasno o kakvim je ovdje zloupotrebama riječ, ali i poručuje da će doći vrijeme da se nadležni organi time pozabave. Kako kaže za Portal ETV, stavka budžeta po osnovu izdataka za isplate ugovora o djelu dostigla je nevjerovatnih gotovo 15 i po miliona eura. S druge strane, za neke druge, realne potrebe, poput povećanja zarada službenicima Uprave policije, novca nema. Nadležni, na ovo i slična pitanja, ćute.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209231212_cf6101e665a0ad8af37413029373f52752506acda4cedf5af4a3a3f78716c81a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209231212_cf6101e665a0ad8af37413029373f52752506acda4cedf5af4a3a3f78716c81a" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="zirojević"></figure>  <h2>“Punjenje administracije podobnima pred izbore”</h2> - Nama u Evropskom savezu je potpuno jasno o čemu se radi – potrebno je državnu administraciju napuniti partijski podobnim kadrovima, rođacima, kumovima i prijateljima, koji će u narednom periodu, a u susret lokalnim i parlamentarnim izborima, obezbjeđivati glasove partijama na vlasti - ističe on. Upozorava da ovoj praksi u kontinuitetu svjedočimo u prethodnih pet godina, gdje se ugovori o zaposlenju uručuju na svadbama, a gdje najviši funkcioneri državne vlasti lamentiraju nad time što nijesu zaposlili više svojih. - Kad pravna država profunkcioniše, sve ove anomalije moraće biti procesuirane - poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budžet kao bankomat vlasti: Ugovori o djelu glavno sredstvo političkog zapošljavanja i “sigurnih glasova” – ima li posla za tužilaštvo?

Jutros oko tri sata u beogradskom naselju Mirijevo muškarac A.Š. (46) brutalno je izboden dok je podizao novac na bankomatu, javljaju srpski mediji.
Žrtva je zadobila teške povrede od uboda u grudi, bubrege i noge, a ljekari se trenutno bore za njegov život.
Prema prvim informacijama, napadač nije uzeo novac, a motiv napada i više detalja još uvijek nije poznato.

Portal ETV

Muškarac u Mirijevu izboden dok je podizao novac sa bankomata

Bankomati širom Bugarske biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na euro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka Džejms Jolovski.
Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti dostupno, piše portal Novinite.
Bankomati će tokom tranzicije izdavati novčanice eura, dok će levski depoziti biti prihvaćeni u posebnim kasetama, sistem koji je osmišljen kako bi se izbjegli problemi viđeni u drugim zemljama, poput Hrvatske, prenosi B92.
Građanima se savjetuje da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu da prihvataju novčanice i kovanice u levima tokom januara naredne godine.&nbsp;
Banke će besplatno da zamjenjuju leve do kraja juna naredne godine, po fiksnom kursu konverzije.
&nbsp;Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u eure bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaće važeće.&nbsp;
&nbsp;Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema.&nbsp;
&nbsp;Banke se pripremaju za prelazak od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi se obezbijedila nesmetana promjena.

Bankomati u Bugarskoj će satima biti van funkcije za Novu godinu

Protiv turske državljanke H.P. (24) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo falsifikovanje novca.
H.P. se sumnjiči da je lažne novčanice stavila u platni promet 13. juna u Podgorici posredstvom portala u promet stavila u promet veći broj falsifikovanih novčanica od po 50 eura u Podgorici.
Policija sumnja da je izvršila krivično djelo u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi.

Podgorica: Osumnjičena da je koristila lažne novčanice od 50 eura

Odlučio sam da vratim juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život- kazao je Milatovič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2018678596580098102%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vratiću Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje da ih poslanici zaista i pročitaju

Crna Gora je u prošloj godini ostvarila deficit budžeta od 321,6 miliona EUR, odnosno 3,96 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je suficit tekuće potrošnje iznosio 9,54 miliona.
&nbsp;U izvještaju Ministarstva finansija o izvršenju budžeta navodi se da su, prema preliminarnim podacima, prihodi budžeta u prošloj godini iznosili 2,87 milijardi EUR, što je 117,4 miliona ili 4,3 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Rast naplate prihoda budžeta u prošloj godini potvrđuje snažnu ekonomsku aktivnost, smanjenje sive ekonomije i unaprijeđenu poresku disciplinu, što Crnoj Gori obezbjeđuje stabilnu i povoljnu sliku javnih finansija, a samim tim i jača povjerenje u fiskalnu održivost- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Konkretni rezultati već u prvoj godini primjene Fiskalne strategije Vlade, kroz mjere poput otpisa kamata, proširenja akciznih proizvoda, uvođenja nove stope PDV-a u turizmu i jačanja naplate poreza na dohodak, stvaraju čvrst temelj za dalji ekonomski rast.
&nbsp;Porez na dobit pravnih lica ostvaren je u iznosu od 233,4 miliona EUR, što je 19,5 miliona ili 9,1 odsto u odnosu na 2024. To je 13,6 miliona ili 6,2 odsto više u odnosu na plan.
&nbsp;Porez na dohodak fizičkih lica ostvaren je u iznosu od 112 miliona EUR, što je 23,9 miliona ili 27,1 odsto više u odnosu na 2024.
&nbsp;- Navedena kategorija prihoda budžeta realizovana je iznad plana i to &nbsp;u iznosu od 3,7 miliona ili 3,4 odsto- precizirano je u izvještaju.
&nbsp;Porez na dodatu vrijednost ostvaren je u iznosu od 1,4 milijarde EUR, što je 181,1 milion ili 14,8 odsto više u odnosu na 2024, kao i 31,1 milion ili 2,3 odsto više u odnosu na plan za prošlu godinu.
&nbsp;Prihodi budžeta po osnovu akciza su ostvareni u iznosu od 403,2 miliona EUR, što je 34,6 miliona ili 9,4 odsto više u odnosu na 2024, i na nivou su plana za prošlu godinu.
&nbsp;Ostali prihodi su ostvareni u iznosu od 54,7 miliona EUR, što je 2,4 miliona ili 4,7 odsto više u odnosu na plan, dok je ova kategorija prihoda budžeta manja u odnosu na 2024. godinu 37,5 miliona ili 40,6 odsto.
&nbsp;- Razlog odstupanja je prvenstveno izvršenje ove kategorije prihoda budžeta kada su u &nbsp;pitanju jednokratni prihodi- objasnili su iz Ministarstva.
&nbsp;U prošloj godini doprinosi su ostvareni u iznosu od 420,4 miliona, što je 164,3 miliona ili 28,1 odsto manje u odnosu na 2024, odnosno 28,7 miliona ili 6,4 odsto manje u odnosu na plan.&nbsp;
&nbsp;- Takođe, negativno odstupanje u odnosu na plan bilježi i kategorija donacija, što je ujedno i glavni razlog nižeg ostvarenja prihoda budžeta u odnosu na plan. Donacije su realizovane na nižem nivou dominantno kao rezultat priliva sredstava u okviru Plana rasta, koja su isplaćena drugim mehanizmom Crnoj Gori, kao i po osnovu sredstava granta za drugu dionicu auto-puta koja su prenesena za ovu godinu- navodi se u dokumentu.
&nbsp;Samo u decembru prošle godine, naplata prihoda budžeta ostvarena je na značajno većem nivou, kako u odnosu na 2024, tako i u odnosu na plan.
&nbsp;- Samo u decembru naplaćeno je ukupno 329,7 miliona EUR prihoda budžeta, što je 71,7 miliona ili 27,8 odsto više u poređenju sa istim mjesecom 2024, odnosno 66,7 miliona ili 25,3 odsto više u poređenju sa planom za decembar- dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Izdaci budžeta, prema preliminarnim podacima, su u prošloj godini iznosili 3,19 milijardi EUR, ili 39,3 odsto procijenjenog BDP-a.
&nbsp;Tekući izdaci ostvareni su u iznosu od 1,25 milijardi EUR, što predstavlja 99,1 odsto plana.&nbsp;
Transferi za socijalnu zaštitu ostvareni su u iznosu od 1,1 milijardu EUR, a transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru &nbsp;467,9 miliona.
&nbsp;Kapitalni izdaci su ostvareni u iznosu od 331,2 miliona EUR, što predstavlja ostvarenje 97,5 odsto plana.
&nbsp;Posmatrajući decembar, ukupni izdaci budžeta iznosili su 480,4 miliona EUR i u odnosu na isti period 2024. manji su 26,1 milion ili 5,2 odsto.

MF: Budžetski deficit prošle godine 321,6 miliona EUR

Podržavam stav da se pitanje zarada riješi na sistemski način za sve sudove, uključujući i Ustavni sud, na način koji jasno prepoznaje hijerarhiju i nadležnosti, kao i ostvarene rezultate u radu, i spremni smo da damo svoj doprinos u tom pravcu - kazala je predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.
Ustavni sud, prema njenim riječima, razumije zabrinutost dijela građana kada je riječ o visini zarada nosilaca ustavnosudskih funkcija, dodataka na zaradu i legitimnog pitanja da li su oni opravdani.
&nbsp;- Povjerenje javnosti je temelj svakog ustavnosudskog sistema i zato zarade nosilaca najviših ustavnosudskih i pravosudnih funkcija moraju da oslikavaju ostvarene rezultate, ali isto tako i da država rješavanjem ovog pitanja obezbijedi njihovu nezavisnost od svake vrste uticaja, na šta je ukazano i od strane Evropske komisije. Istovremeno, važno je ukazati da položaj sudija Ustavnog suda u pravnom poretku Crne Gore nosi specifičnu odgovornost zbog brojnih nadležnosti propisanih Ustavom - ističe Armenko.&nbsp;
Ustavni sud, kako je rekla, predstavlja posljednji mehanizam zaštite ustavnosti i zakonitosti, odlučuje o zaštiti ljudskih prava i sloboda a njegove odluke proizvode trajne posljedice na rad sve tri grane vlasti.&nbsp;
- Zato smatram da pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija i sudija Ustavnog suda mora biti uređeno na transparentan i dugoročno održiv način - rekla je Armenko.&nbsp;
Dodaje da sudije Ustavnog suda, iako daju konačnu riječ o najsloženijim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, posljednje su u sistemu dobile specijalni dodatak.&nbsp;
- Na isti način je uređen i sistem zarada i dodataka na zaradu svih nosilaca pravosudnih funkcija. Dosadašnji rezultati rada Ustavnog suda pokazuju da najviša ustavnosudska institucija svoje nadležnosti izvršava efikasno i odgovorno, o čemu najbolje svjedoči činjenica da danas Sud nema nijednu ustavnu žalbu stariju od dvije godine, da Evropski sud za ljudska prava i Evropska komisija ukazuju na poštovanje i izvršavanje naših odluka, kao i da se Sud na sistemski način bavi rješavanjem predmeta iz oblasti normative, ne uzmičući pred najkompleksnijim predmetima - kazala je Armenko.
&nbsp;Zarada, prema njenim riječima, mora obuhvatiti i stručni kadar koji učestvuje u donošenju odluka Ustavnog suda.
- Postojeći sistem doveo je do toga da npr. sekretari sudova ili zapisničari u sudovima i tužilaštvima imaju pravo na specijalni dodatak za rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, dok na taj dodatak nemaju pravo ustavnosudski savjetnici u Ustavnom sudu, koji učestvuju u ispitivanju odluka svih sudova, pa i Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva, s aspekta zaštite ljudskih prava, iako svakodnevno obrađuju predmete iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina - rekla je Armenko.
&nbsp;Ustavni sud, kako je poručila, ostaje potpuno otvoren za dijalog sa nadležnim institucijama i zainteresovanom javnošću kako bi se ovo pitanje trajno i pravedno uredilo, a sav fokus usmjerio na odluke koje donose.&nbsp;

Armenko: Sistemski riješiti pitanje zarada i prepoznati položaj i ulogu Ustavnog suda

Možda bi bilo korisno da Bošnjačka stranka razmisli o sopstvenoj vlastodržačkoj kolaboraciji s partijama koje baštine tradiciju negiranja zločina genocida i koje negatore genocida tretiraju kao prihvatljive akademske goste u crnogorskim naučnim institucijama?
Ova vlastodržačka kolaboracija Bošnjačke stranke, između ostalog, ima dva veoma negativna efekta (svojevrsne crne tačke) koji nagrizaju ionako urušene temelje suživota u Crnoj Gori.
Prvi je da je njihova legitimna i utemeljena kritika upućena negatorima genocida i institucijama države koje te negatore pozivaju na saradnju znatno kompromitovana činjenicom njihovog učešća u vlasti čiji nosioci te negatore pozivaju i ugošćavaju.
Istorijski institut je integralni dio tzv. krovne kulturne i obrazovne institucije u državi (CANU). Obje institucije se finansiraju iz budžeta i svoje djelatnosti neminovno usklađuju (direktno ili indirektno) s željama i stremljenjima struktura na vlasti. Poziv koji je upućen negatoru genocida je, stoga, poziv koji je uputila država. Vrijedi iznova podsjetiti da Bošnjačka stranka aktivno učestvuje u obnašanju vlasti u takvoj državi!
Drugi je da će svi oni koji su do sada s punim pravom zalagali svoje profesionalne i moralne autoritete u odbranu nevinosti nad kojom je počinjen zločin genocida,razmisliti prije nego se nastave angažovati u tom pravcu.
Ovo su dvije crne tačke partijske politike u Crnoj Gori koje je kreirala Bošnjačka stranka time što je postala politički kolaborant s negatorima genocida koji su danas na vlasti u Crnoj Gori.
Ne smijemo zaboraviti da šteta koja se ovom kolaboracijom pravi ima generacijski negativne efekte na sve stanovnike Crne Gore.
Izvor: <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/cijena-kolaboracije">Portal Analitika</a>

Tag: bankomat