Zemljotres magnitude 5,5 pogodio je danas centralni Bangladeš, poginulo je najmanje šest osoba a desetine su povrijeđene, saopštile su vlasti.
Zgrade u glavnom gradu zemlje Daki tresle su se zbog čega su ljudi u panici izlazili na ulice.
Potres se osjetio u 10:38 sati ujutro po lokalnom vremenu a epicentar je u oblasti Gorašal u okrugu Narisngdi, oko 25 kilometara od Dake. Američki geološki institut saopštio je da je dubina potresa 10 kilometara.
Televizja DBC sa sjedištem u Daki, javila je da je najmanje šest osoba poginulo u glavnom gradu Bangladeša, troje od pada krova i zida jedne zgrade, i troje pješaka kada je ograda jedne zgrade pala na njih u Daki.
Prema Američkom geološkom institutu, sjeverni i jugoistočni Bangladeš spadaju u seizmički aktivne oblati zbog interakcija između ploča Indije i Evroazije, dok je centralni dio zemlje manje seizmički aktivan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zemljotres magnitude 5,5 pogodio Bangladeš, najmanje šestoro mrtvih

Sud u Daki je bivšu premijerku Bangladeša Šeik Hasinu, koja je u egzilu, danas osudio na smrt zbog toga što je naredila obračun sa demonstrantima 2024. godine tokom protesta na kojima je bilo 1.400 mrtvih.
- Prisutni su svi elementi zločina protiv čovječnosti. Odlučili smo se za izricanje samo jedne kazne: smrtne kazne - rekao je sudija Golam Mortuza Mozumder.
Suđenje 78-godišnjoj bivšoj premijerki, koja je u Indiji otkako je pobjegla helikopterom iz Bangladeša, počelo je u junu.
Tokom suđenja, proglašena je krivom po nekoliko tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti, uključujući podsticanje i naređivanje ubistva, navodi se u presudi.
Ona je negirala sve optužbe.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 1.400 ljudi, uglavnom civila, stradalo je tokom antivladinih protesta od 1. jula do 5. avgusta 2024, koji su primorali bivšu premijerku da napusti zemlju nakon 15 godina vlasti.
Demonstracije su počele zbog velike nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi, dok privilegije za zapošljavanje u državnojh službi, gdje je većina radnih mjesta, imaju osobe bliske vlasti i rođaci veterana građanskog rata za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971. godine.
Vladini pokušaji da suzbiju demonstracije silom, policijskim časom i isključivanjem usluga interneta su podstakle nezadovoljstvo.
Muhamed Junus, koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, šef je prelazne vlade Bangladeša.

Bivša premijerka Bangladeša osuđena na smrt: Naredila obračun sa demonstrantima

Tužilaštvo u Bangladešu zatražilo je da bivša premijerka Šeik Hasina bude osuđena na smrtnu kaznu zbog brutalnog obračuna s protestima koje su predvodili studenti prošle godine, a koji su na kraju doveli do njenog svrgavanja s vlasti.
Hasina, koja je pobjegla u Indiju, sudi se za zločine protiv čovječnosti. Prema navodima iz procurjelog audio snimka, ona je naredila snagama sigurnosti da "koriste smrtonosno oružje" protiv demonstranata. Hasina odbacuje sve optužbe.
Tokom višesedmičnih nereda, u kojima je okončana njena petnaestogodišnja vladavina, ubijeno je do 1.400 ljudi. Bio je to najteži talas nasilja u Bangladešu još od rata za nezavisnost 1971. godine.
Glavni tužilac Tajul Islam izjavio je da Hasina zaslužuje "1.400 smrtnih kazni".&nbsp;
- Pošto to nije ljudski moguće, zahtijevamo barem jednu - rekao je pred sudom.
Hasinin cilj je, prema njegovim riječima, bio je da trajno zadrži vlast, za sebe i svoju porodicu.
- Postala je okorjeli zločinac i ne pokazuje nikakvo kajanje zbog brutalnosti koju je počinila - dodao je Islam.
Protesti su počeli u julu 2024. godine zbog kvota u državnoj službi namijenjenih rodbini učesnika rata za nezavisnost, ali su ubrzo prerasli u masovni pokret za svrgavanje Hasine.
Najteži sukobi zabilježeni su 5. augusta, kada je Hasina pobjegla helikopterom, neposredno prije nego što su demonstranti upali u njenu rezidenciju u Daki, otkrila je istraga BiBiSija (BBC).
Istog dana policija je ubila najmanje 52 osobe u jednoj prometnoj četvrti Dake, što je označeno kao jedan od najgorih slučajeva policijskog nasilja u istoriji zemlje.
Hasinina advokatica, koju je imenovala država, tvrdi da su policajci bili primorani otvoriti vatru zbog nasilnog ponašanja demonstranata.
Osim Hasine, na optuženičkoj klupi su i njen bivši ministar unutrašnjih poslova Asaduzaman Kan Kamal, koji se takođe skriva, te bivši šef policije Čouduri Abdulah Al-Mamun. Tužilaštvo traži smrtnu kaznu i za Kamala, dok je Čoudury priznao krivicu još u julu, ali mu kazna još nije izrečena.
Hasina je već ranije osuđena na šest mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a suočava se i s odvojenim optužbama za korupciju.
Naredni izbori u Bangladešu trebali bi se održati u februaru iduće godine, a favorit za pobjedu je opoziciona Nacionalistička partija Bangladeša (BNP). Hasinina stranka "Awami League2 zabranjena je i ne smije učestvovati u političkim aktivnostima niti na izborima.

Tužilaštvo traži smrtnu kaznu za bivšu premijerku Bangladeša, tužilac: "Zaslužila ih je 1.400"

Policija u Bangladešu saopštila je danas da je uhapsila više od 1.300 ljudi u masovnoj akciji nazvanoj "Lov na demone" usmjerenoj na bande za koje vlada sumnja da su povezane sa svrgnutom bivšom premijerkom Šeik Hasinom.
Džanhagir Alam Čovdhuri, koji je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova privremene vlade uspostavljene nakon što je Hasina pobjegla poslije višenedjeljnih protesta, obećao je da će nastaviti operaciju „dok demoni ne budu iskorijenjeni“.
Policija je navela da je od subote do danas 1.308 ljudi je uhapšeno širom zemlje.
Hapšenja su uslijedila poslije niza nemira prošle nedjelje.
U srijedu, 5. februara, pola godine nakon što je bivša premijerka pobjegla, demonstranti su uništili nekoliko zgrada povezanih sa njenom porodicom.
Predvođeni studentima koji su bili na čelu nereda prošlog ljeta, izveli su akcije nakon što su saznali da će se Hasina obratiti svojim pristalicama na Fejsbuku iz susjedne Indije, gdje je potražila utočište.
Hasina ima 77 godina, a pravosudni sistem Bangladeša optužuje je za zločine protiv čovječnosti i za njom je raspisano nekoliko međunarodnih naloga za hapšenje.
Privremena vlada je za nerede okrivila bivšu premijerku, koja je gvozdenom šakom vladala zemljom od 2009. do izgnanstva, a na društvenim mrežama postavlja poruke, podstičući svoje pristalice na akcije.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus, koji je na čelu privremene vlade, pozvao je u petak na smirivanje.
Vlada je saopštila da je obračun počeo nakon što su bande „povezane sa bivšim autokratskim režimom napale grupu studenata, od kojih su neki teško povrijeđeni“.

U Bangladešu uhapšeno 1.300 pripadnika bandi povezanih sa bivšom premijerkom

Privremeni premijer Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamed Junus saopštio je danas da će njegova Vlada tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije, gdje se nalazi u egzilu, nakon bjekstva zbog masovne građanske pobune u avgustu.
U televizijskom obraćanju povodom 100 dana njegove vlade Junus je rekao da će privremena Vlada suditi onima koji su odgovorni, uključujući i Hasinu, za stotine poginulih tokom pobune predvođene studentima kojom je okončana njena 15-godišnja vladavina. On je rekao da će biti istražena ne samo smrt svih tokom pobune, već i sva druga kršenja ljudskih prava, uključujući i nestanke ljudi dok je Hasina bila na vlasti. Bangladeš je zatražio pomoć od Interpola u izdavanju crvene potjernice za hapšenje Hasine i njenih saradnika.
- Tražićemo povratak pale autokratkinje Šeik Hasine iz Indije. Već sam razgovarao o tom pitanju sa glavnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom - rekao je Junus.
Rekao je da je najvažniji zadatak njegove Vlade da održi nove izbore kako bi zemlja dobila demokratski izabranu vladu, ali nije naveo nikakav vremenski okvir za to. On je rekao da će njegova administracija prvo sprovesti reforme u različitim sektorima, uključujući i izborni sistem.
On je obećao da će, kada budu završene izborne reforme, biti objavljen datum novih izbora.
U svom obraćanju Junus je opisao napade na manjine, posebno na hinduiste, kao „preuveličane“, od kojih su se mnogi žalili da tvrdolinijaški islamisti postaju sve uticajniji u zemlji, nakon Hasininog zbacivanja.

Bangladeš će tražiti izručenje svrgnute premijerke Šeik Hasine iz Indije

Sud u Bangladešu zatražio je od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom Šeik Hasinom, koja se suočava s optužbama za masovna ubistva i genocid.
- Zatražili smo od Interpola pismom preko glavnog inspektora policije (IGP) da izda crvenu uzbunu i mjere za hapšenje bivše premijerke Hasine, jer je izašla iz jurisdikcije Bangladeša - rekao je glavni tužilac Međunarodnog suda za zločine (ICT) Muhamed Tadžul Islam novinarima u Daki.
Sud je pismo proslijedio u nedjelju IGP-u, jer je policija agencija za komunikaciju u tom smislu, dodao je on.
Protiv Hasine izdat je nalog za hapšenje zbog optužbi za masovna ubistva i zločine protiv čovječnosti koji su se dogodili tokom studentskih protesta u julu i augustu ove godine, dodao je zvaničnik.
Tribunal je ranije naložio bangladeškim tužiocima da Hasinu izvedu pred sud do 18. novembra.
U međuvremenu, sud je tražio naloge za hapšenje protiv još četvorice policijskih službenika pod optužbom za genocid i zločine protiv čovječnosti, čime je, prema riječima Islama, broj policijskih službenika za koje su zatraženi nalozi porastao na 21.
Ranije je savjetnik za pravne poslove Asif Nazrul rekao novinarima da će Vlada učiniti sve što je moguće preko Interpola da uhapsi i vrati odbjegle osobe, uključujući bivšu premijerku Šeik Hasinu.
Tribunal je podnio više od 60 optužbi protiv Hasine, njene stranke Avami liga i nekoliko bivših visokih zvaničnika za sprovođenje zakona, optužujući ih za prisilne nestanke, ubistva pa čak i genocid.
Hasina je pobjegla u Indiju 5. avgusta usred studentsko-civilnog ustanka.
Muhamed Junus preuzeo je dužnost 8. avgusta da vodi prelaznu vladu.
Tokom protesta predvođenih studentima, najmanje 775 ljudi je ubijeno, a više od 22.000 je povrijeđeno, a mnogi su zadobili rane od metaka u sukobima s policijom, drugim agencijama za sprovođenje zakona i pristalicama Avami lige, objavilo je Ministarstvo zdravstva.

Bangladeš traži od Interpola da izda crvenu potjernicu za bivšom premijerkom

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: banglades