Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta uništili i vratili 75.000 kilograma proizvoda iz uvoza zbog lošeg kvaliteta ili sadržaja veće količine pesticida od dozvoljene, piše u izvještaju za prošli mjesec.
Sa granice je vraćena jedna pošiljka od skoro 10.000 kilograma vinskog grožđa, dok su uništene dvije u količini 11.200 kilograma.
Zbog lošeg kvaliteta inspektori su uništenili dvije pošiljke banana od ukupno 46.116 kilograma, a 1.261 kilogram krastavaca i jedna pošiljka karija u prahu težine 250 kilograma deponovani su zbog prekomjernog sadržaja pesticida.
Iz istog razloga uništena je pošiljka nektarine mase 5.223 kilograma, a 1.000 kilograma kukuruznog brašna zbog postojanja štetnih materija.
Sporno je bilo i 70 komada paleta koje su bile nepropisno označene.
- Fitosanitarna inspekcija je pri izvozu izvršila pregled 504 pošiljki i izdala 329 fitosertifikata za izvoz: merkantilnog krompira, lubenice, stonog grožđa, nektarina, ljekovitog bilja; rezane drvene građe i hrane za životinje i 175 fitosertifikata za reeksport - navedeno je u izvještaju.
Fitosanitarni inspektori su tokom avgusta naplatili na 67.834,36 eura naknada.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sa granice vraćeno 10 tona grožđa, uništeno 65 tona banana, krastavaca, nektarina...

Panama je proglasila vanredno stanje u svom glavnom regionu proizvodnje banana, nakon što su prodavnice opljačkane, a zgrade vandalizovane tokom trenutnih protesta zbog penzione reforme.
Kako piše BBC, vlada je saopštila da će ustavna prava biti suspendovana u narednih pet dana u sjeverozapadnoj provinciji Bokas del Toro.
Ta mjera ograničava slobodu kretanja i omogućava policiji da vrši hapšenja bez naloga.
Nevolje u regionu počele su prije mjesec, kada se lokalni sindikat radnika u proizvodnji banana pridružio nacionalnom protestu protiv predloženog smanjenja penzija i proglasio štrajk.
- Suočena sa narušavanjem reda i aktima sistematskog nasilja, država će sprovesti svoj ustavni mandat da garantuje mir - rekao je panamski zvaničnik Huan Karlos Oriljak.
Protesti širom latinoameričke nacije izbili su u martu zbog penzione reforme.
U Bokas del Toru, nemire su uglavnom predvodili radnici na plantaži banana "Čikita Brends".
Sukob je eskalirao prošlog mjeseca nakon što je kompanija otpustila hiljade zaposlenih koji su bili u štrajku.
Demonstranti su postavljali barikade na putevima u provinciji, često se sukobljavajući sa policijom.
Ranije ove nedjelje, grupa ljudi je oštetila jedan od objekata kompanije "Čikita Brends", kao i lokalni aerodrom.

Portal ETV

1084x550

Panama proglasila vanredno stanje zbog banana

Zaposleni u jednom norveškom preduzeću za nabavku voća i povrća naišli su na paket kokaina dok su otvarali pošiljku banana, poslije čega su upozorili carinike, koji su zaplijenili ukupno 147 kilograma te droge, saopštila je danas norveška carinska služba.
Norveška carina navela je da je kokain pronađen 3. aprila u devet gajbi banana, a ulična vrijednost droge je procijenjena na 170 miliona kruna (15,5 miliona eura).
To je najveća zapljena u Norveškoj od 2023. godine, kada je konfiskovano 2,3 tone.
Droga je transportovana morem u Švedsku iz Južne Amerike i vjerovatno nije bila namijenjena norveškom tržištu.
- Postoje konkretne informacije koje ukazuju da je kokain trebalo da bude preuzet u luci Antverpen, na osnovu obavještajnih podataka dobijenih međunarodnom saradnjom sa Evropolom i belgijskim vlastima - navodi se u saopštenju.
Carinski službenik Tim Gurik rekao je da iza pokušaja krijumčarenja vjerovatno stoji kriminalna mreža.
- Zapljena ovakvih razmjera zahtijeva značajna finansijska sredstva i čvrstu organizaciju, koju samo velike kriminalne mreže mogu da mobilišu - rekao je on.
- Vidimo da su kriminalne mreže koje stoje iza ovog šverca spremne da rizikuju i znaju kako da se prilagode - dodao je norveški carinik.

1250x600

U Norveškoj pronađen kokain u gajbama za banane

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Marija Žižić

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Španska policija zaplijenila je rekordnu količinu kokaina nakon što je pronašla 13 tona droge skrivene u pošiljci banana u kontejneru iz Ekvadora u južnoj luci Alhesiras.
- Očigledno je da ovih 13 tona kokaina nije bilo namijenjeno samo za špansko tržište. Špansko tržište ne može da se nosi sa toliko droge odjednom. Ova droga je bila namijenjena da se distribuira širom Evrope - rekao je šef Centralne brigade za borbu protiv narkotika Nacionalne policije Antonio Hesus Martines, a prenio je Rojters.
Kako tvrdi španski list “Diario de Pontevedra”, droga je stigla iz Ekvadora, a preko Atlantika je došla po nalogu balkanskog kartela, čiji šefovi nastavljaju sa vode velike poslove iz svog sigurnog utočišta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vjerovatno u Dubaiju.
Kokain je otkriven u paketima koji su se nalazili u kutijama s bananama. Droga je bila skrivena u posebno izrađenim kutijama i zaklonjena voćem.
Operacija koju su vodili Nacionalna policija i Agencija za borbu protiv droge rezultirala je hapšenjem predstavnika kompanije koja je primala isporuku.
Cilj nije samo da se pronađe ko je bio paravan za obavljanje ove vrste transporta nego da se dođe do šefa organizacije, navodi list.
Navodno počinioci ovog djela imaju ćelije u različitim djelovima svijeta.
Izvorno je Balkanski kartel bio smješten u Ekvadoru, tvrdi “Diario de Pontevedra”.
Zapljena izvršena ove srijede je druga najveća u istoriji u cijeloj Evropi.
Najviše droge - 16 tona, zaplijenjeno je 2021. godine u Hamburgu.

U Španiji zaplijenjeno 13 tona droge u pošiljci banana, navodno po narudžbini balkanskog kartela

Holandska policija je uhapsila dvije osobe nakon što je pronašla 334 kilograma kokaina u pošiljci banana u holandskoj luci Vlisingen.
Kokain je pronađen u srijedu, objavilo je sinoć tužilaštvo (OM), prenio je NL Tajms.
Droga se nalazila u pošiljci banana iz Kolumbije, a prema podacima državnog tužilaštva imala je uličnu vrijednost preko 25 miliona eura.
Detektivski tim jedinice Zeland-Vest Brabant pokrenuo je istragu, koja je rezultovala hapšenjem 55-godišnjeg stanovnika Hendrik-Ido-Ambahta.
Kuća osumnjičenog je pretresena juče po nalogu suda, a oduzeti su digitalni nosači podataka, administrativna dokumenta, novac, satovi i dva vozila.
Popodne je još jedan 26-godišnji muškarac bez određenog boravišta uhapšen na autoputu u blizini Edea.
Obojica osumnjičenih su privedeni radi dalje istrage.
Trenutno su u strogom kućnom pritvoru.

U banane sakrili 334 kilograma kokaina

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

U emisiji Srećan dan govorimo o suicidu kod mladih. Sa Biljanom Andrijašević, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom, razgovaramo o znacima upozorenja koje ne smijemo ignorisati, načinima pružanja podrške i ulozi porodice, škole i društva u prevenciji.&nbsp;
Donosimo i priču o Teatru iskrenosti. Stefan Simić, pisac, govori o snazi riječi, autentičnosti i hrabrosti da se emocije pretoče u umjetnost koja prepoznaje i liječi.
A u segmentu Srećni AI pitamo se: Svi žele iskrenost – ali zašto se često naljutimo kada je dobijemo?
Lajk ili istina? Razmišljamo o granicama otvorenosti u digitalnom dobu.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan" na TV E: Sa psihološkinjom Biljanom Andrijašević o suicidu kod mladih, s piscem Stefanom Simićem o autentičnosti...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo Međuvladinu konferenciju u Briselu, na kojoj Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja kao važan korak na evropskom putu.&nbsp;
Dok se, zahvaljujući diplomatskim pregovorima, zatvaraju poglavlja iz sektora poljoprivrede, iz Poljoprivrednog klastera najaviljuju protest ispred Vlade za 17. decembar - saznajemo koji su njihovi zahtjevi?
Pitamo i da li akcija "limitirane cijene" donosi rezultate? Pored osnovnih životnih namirnica koje gotovo svakodnevno poskupljuju, uskoro i nove cijene plastičnih kesa - hoće li to natjerati građane da ih konačno izbace iz upotrebe.&nbsp;
Za kraj, donosimo i zanimljivu priču zabiljezenu u šumi - snimljen ris u Parku prirode Piva pa pitamo šta to znači za očuvanje biodiverziteta Crne Gore?&nbsp;

Budilnik na TV E: O zatvaranju pet poglavlja, protestu poljoprivrednika, akciji "limitirane cijene"

Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.
Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.
Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.
Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.
U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.
Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.
Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.
Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.
- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.
Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;
- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.
"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.
Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;
- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.
Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.
Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.
Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.
- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.
Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.
Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.
- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: banane