Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je za vikend planirano odvajanje baltičkih zemalja od ruske električne mreže, uz ocjenu da taj korak Moskvi oduzima prostor za "energetsku ucjenu".
- Rusija više ne može da koristi energiju kao oruđe ucjene. Ovo je pobjeda demokratije - navela je danas na mreži Iks (X) Kalas, koja je bivša premijerka Estonije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i druge zvanice očekuju se na ceremoniji u Vilnjusa u nedjelju, gdje će devet metara visok sat odbrojati posljednje sekunde elektroenergetske povezanosti baltičkih država sa Rusijom.
Litvanija, Letonija i Estonija se spremaju da se sjutra isključe sa ruske električne mreže i tako definitivno prekinu svoje energetske veze sa Moskvom koje datiraju iz sovjetske ere.
Baltički elektro sistem će nakon 24 sata rada u samostalnom, „ostrvskom režimu“ biti spojen sa kontinentalnom evropskom i nordijskom mrežom preko Finske, Švedske i Poljske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalas: Odvajanje Baltika od ruske energetske mreže ukida prostor Moskvi za energetsku ucjenu

Finska i njemačka vlada objavile su večeras da je istraga u toku zbog prerezanog optičkog komunikacijskog kabla koji prolazi dnom Baltičkog mora i povezuje dvije zemlje i izrazile su zabrinutost za ključnu infrastrukturu.
1.200 kilometara optičkog kabla prolazi Baltičkim morem iz Helsinkija, glavnog grada Finske, do njemačke luke Rostok i moguće je da ga je presjekla vanjska sila, objavila je Cinia, finska državna kompanija za kibernetičku bezbjednost i telekomunikacijske mreže.
Kabal C-Lion1 je prestao s radom nešto iza dva sata, saopštila je kompanija. Finsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova u zajedničkom saopštenju izrazili su "duboku zabrinutost" zbog presječenog kabla i naveli da je istraga u toku.
- Naša evropska bezbjednost nije samo na udaru zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini već i zbog hibridnog ratovanja malicioznih aktera. Čuvanje zajedničke kritične infrastrukture ključno je za našu bezbjednost i otpor naših društava - rekli su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisegrad24%2Fstatus%2F1858503347231154495%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1858503347231154495%7Ctwgr%5E22d9b5d48cdbeccca9ec87dc60aa9006cef020ad%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Kabl presječen spoljašnjom silom"</h2>
Iznenadni prekid rada ukazao je na to da je kabal potpuno presječen spoljašnjom silom iako fizička istraga još nije sprovedena, izjavio je izvršni direktor Cinije Ali-Džusi Napila na konferenciji za medije.
Do štete je došlo u blizini južnog rta švedskog ostrva Olanda, a popravak bi mogao trajati između pet i 15 dana, dodao je.
<h2>Presječen i kabal između Švedske i Litvanije</h2>
Cinia je izjavila da sarađuje s vlastima na istraživanju incidenta. Švedska javna televizija SVT izvijestila je da švedske vlasti takođe istražuju oštećenje komunikacijskog kabla između Litvanije i Švedske, koji se nalazi u blizini presječenog kabla.
- Ključno je da se razjasni zašto trenutno imamo dva kabla u Baltičkom moru koja ne rade - rekao je Karl-Oskar Bohlin, ministar civilne odbrane, televiziji SVT.
<h2>Lani teško oštećen gasovod</h2>
Švedska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom. Prošle godine teško su oštećeni gasovod i nekoliko telekomunikacijskih kabala koji se pružaju duž Baltičkog mora u incidentu koji je izazvao zabrinutost u regionu.&nbsp;
Finska policija koja istražuje slučaj osumnjičila je kineski kontejnerski brod koji je vukao sidro morskim dnom, ali nisu iznijeli je li šteta bila slučajna ili namjerna. 2022. godine raznesen je gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku u Baltičkom moru, a taj slučaj njemačke vlasti i dalje istražuju.
<h2>Amerikanci nedavno upozorili na moguće sabotaže</h2>
Do incidenata je došlo nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Države upozorile da su otkrile povećanu rusku vojnu aktivnost oko ključnih podmorskih kabala. Dva američka zvaničnika izjavila su za CNN u septembru da SAD smatra da je sada vjerovatnije da će Rusija izvesti sabotaže na kritičnim djelovima infrastrukture.
Upozorenje je uslijedilo nakon zajedničke istrage televizija Švedske, Danske, Norveške i Finske, koje su u aprilu izvijestile da Rusija ima flotu potencijalnih špijunskih brodova koji djeluju u nordijskim vodama kao dio programa moguće sabotaže podvodnih kabala i vjetroelektrana u regionu.

1084x550

U istom danu presječena dva podmorska kabla u Baltiku: "Ovo je hibridni rat?"

Desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su na "istraživačkim" misijama. Ali, imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO, otkriva jedno novinarsko istraživanje.
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja vetrenjača u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod "Goridledžan", pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi "Goridledžana" naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
<h2>Povreda teritorijalnih voda</h2>
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše "hidrografska istraživanja".
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta "Russian Spy Ships", u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska "istraživačka broda" u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
<h2>Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata</h2>
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U sjevernom moru ruski "istraživački" brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
<h2>Neprijateljski objekti</h2>
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda "Sibirjakov". 
- Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se mjeri i bilježi - rekao je on.
- Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci - dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput "Gorigledžana", posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
<h2>Vrlo konkretna opasnost</h2>
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru.
- Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu - kaže Kal.
Rusija je posljednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procjenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. 
- Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati - rekao je on.
Cilj je pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je veoma teško otkriti ko je odgovoran za prerezan kabl ili oštećen gasovod. Članice NATO planiraju da ponovo pojačano upotrebljavaju uređaje za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri, poput energetskih kompanija, mogle bi da pojačano dostavljaju podatke o kretanjima plovila.
<h2>"Čekam na lijepo vrijeme"</h2>
Koliko je komplikovano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer "Gorigledžana" s početka priče. Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, "istraživački" brod uputio se u područje u blizini Danske, tamo gdje vježbaju podmornice NATO.
Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalske straže koji je razlog za takvu plovidbu, kapetan je odgovorio da "čeka bolje vrijeme".
Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica koje tamo vježbaju. Nije poznato da li su se u tom trenutku u tim vodama, koje spadaju u isključivi ekonomski pojas Danske, nalazile podmornice.
Pogođene zemlje pravno mogu veoma teško da se bore protiv takvog ponašanja Rusa. Jedino što je moguće jeste povećati prisustvo i ispratiti ruska plovila kako bi im se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.
Od početka 2023. nemački policijski brodovi su u 102 slučaja ispratili ruske brodove, a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.

Ruski brodovi u Baltiku plove cik-cak i špijuniraju

Budvanska policija po nalogu Višeg suda danas je pronašla i uhapsila Dinu Smailovu (56) iz Kazahstana.
- Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Ona je borkinja protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja u Kazahstanu.
Dina Smailova je sa suprugom Almatim Mukamedžanov, takođe aktivistom borbe za ljudska prava, osnivala Fondaciju NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju), organizacija koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
Ona će sjutra, kako je navedeno iz UP, biti sprovedena Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDIbkkU5ooQ1%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aktivistkinja za ljudska prava Dina Smailova iz Kazahstana uhapšena u Budvi

Tužiteljka Dajana Nikpaljević Knežević, kako tvrdi mlada Podgoričanka, majka malodobnog đeteta, koja godinama vodi bitku s crnogorskim institucijama da zaštiti svoje dijete od, prema njenim riječima, nasilnog oca, dva mjeseca ne postupa u predmetu po njenoj krivičnoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog nasilja u porodici, niti po zahtjevu za hitno angažovanje lica za podršku za njenu kćerku.
Zbog toga se danas obratila i rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Dušku Milanoviću od kojeg traži da je primi, te da se izjasni o postupanju tužiteljke Nikpaljević Knežević.
- ...ako ne može da se postupi u predmetu dva mjeseca, što smatram zaista nečuvenim. Tužiteljka u kontinuitetu daje informaciju da je predmet kod vještaka, ovdje se radi o nasilju nad djetetom od pet godina – napisala je ona, pored ostalog.
Pritužbu je uputila i rukovoditeljki Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepi Medenici, ali i Tužilačkom savjetu u kojoj ih je informisala da je postupajuća tužiteljka obmanjuje da je „predmet kod vještaka, a isti vještak“ njoj je saopštio da je nalaz završen još 18. februara. Ona je u ovom dopisu kategorična i da institucije štite njenog bivšeg supruga.
- Ovo je moje posljednje upozorenje institucijama da zaštite moju malodobnu kćerku i prestanu da zataškavaju predmet – napisla je ona u pritužbi.
Portalu ETV dostavila je i obavještenje koje je dobila od tužiteljke Nikpaljević Knežević 17. marta u kojem joj je saopštila da je predmet u fazi izviđaja.
- Osim toga, obavještavam Vas da u ovom trenutku nije moguće izvršiti uvid u predmetne spise, s obzirom da se isti nalaze kod vještaka po naredbi ovog tužilaštva, kao i da se još uvijek nijesu stekli uslovi za postavljanje lica za podršku djetetu – piše u dopisu tužiteljke.
Naša sagovornica ogorčena je i što je danas popodne, oko 18 sati, dobila poziv od psihijatra, koji joj je saopštio da po hitnom nalogu tužilaštva sjutra treba da dovede dijete na vještačenje.
- Tužilaštvo se sjetilo baš danas da naloži tu mjeru, nakon što sam im saopštila da ću obavijestiti medije. I to baš da mi dijete vještači tim vještaka koji je angažovan u parnici i koji je zaključio da je mojoj kćerki sigurno da boravi sa ocem. Ovo je nečuveno – ljuta je mlada Podgoričanka.
Neprihvatljivim smatra i postupanje Centra za socijalni rad zbog čega je uložila prigovor i zahtjev za izuzeće službenih lica zbog povrede prava djeteta i majke.
Zahtijeva i pokretanje unutrašnje kontrole rada službenika i utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti zbog nepostupanja po zakonu, reviziju svih odluka CSR-a donesenih u ovom predmetu, hitno saslušanje djeteta uz prisustvo nezavisnog stručnjaka, koji nije iz istog centra.
Portal ETV objavio je 12. marta priču o nedaćama ove Podgoričanke koja gomila zatvorske kazne zbog odbijanja da dozvoli kontakt kćerke sa ocem, jer se plaši za njeno zdravlje, i fizičko i psihičko.
- Ne mogu bivšem suprugu da predam naše dijete, iako je presudom naloženo da ona treba da boravi i kod njega. Kako da mu predam kćerku, kada se od njega vrati sa modricama i prestravljena. Jednostavno, ne mogu. Porazno je da pravosuđe, ali i socijalna služba u ovakvim slučajevima reaguju sporo, a na mom primjeru i na štetu moje maloljetne kćerke. To je neprihvatljivo i kosi se sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim normama. Crna Gora je potpisnica Istanbulske konvencije, ali naši pravosudni organi je ne poštuju – kazala je ona tada Portalu ETV.
Ona je bivšeg supruga prijavila i zbog prijetnji koje joj je u februaru upućivao u više navrata.
- Upućivao mi je prijetnje po život, a tužilac Marko Ivanović me nije ni saslušao, niti obavijestio o ishodu, nego je prekršajno kvalifikovao djelo i to sam saznala kada sam pošla kod njega da se interesujem za predmet – ispričala je ona.
Bila je kategorična da „kad institucije ne reaguju“ ona mora da se bori, kako zna i umije.
- ...jer kao majka nemam pravo da dozvolim da moja kćerka boravi kod oca koji je tuče, jer to može ostaviti dalekosežne, možda i nepopravljive posljedice po njenu sigurnost i psihičko zdravlje – kazala je ona, uz upozorenje da sud krši osnovna prava njenog đeteta.
Njen bivši suprug ranije je osuđivan zbog prijetnji našoj sagovornici i uhođenja, zbog čega mu je bila izrečena i mjera zabrane prilaska.

Tužiteljka obmanjuje podnositeljku prijave da se čeka nalaz vještaka, a izvještaj joj dostavljen prije dva mjeseca?!

Ako vlast u Srbiji bude iskreno željela da ide evropskim putem, mora mnogo odlučnije da uzme u obzir ono što govore mladi, čija mirna okupljanja spadaju u ljudska prava, izjavila je danas ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon.
Po završetku sastanka šefova diplomatija članica Evropske unije (EU) u Luksemburgu, Fajon je novinarima rekla da se „na stanje u Srbiji gleda sa zabrinutošću jer je tamošnja situacija prerasla u krizu“.
Ona je kazala da se „ono što poručuju mladi u Srbiji mora uzeti ozbiljno na um i sa razumijevanjem“.
- Želimo snažnu i stabilnu Srbiju. Evropska unija treba više da se angažuje i da bude više prisutna u Srbiji. Jer tamo opada zanimanje za EU i opada povjerenje, posebno među mladima. Teško je vidjeti neku zastavu EU, što sve pokazuje - navela je Fajon.
Fajon je novinarima prenijela da je na sinoćnjem sastanku šefova diplomatija iz EU i sa Zapadnog Balkana u Luksemburgu srpski ministar Marko Đurić rekao da će nova vlada Srbije biti „još više proevropska“ i da će biti spremna za članstvo u Uniji već 2026. godine.
Fajon je takođe danas izjavila da zvanična Ljubljana prati situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH) i da su otvorene sve opcije u vezi sa mogućim uvođenjem sankcija predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku.
- Za sada pratimo situaciju. Pratićemo kako se odvija. Sa naše pozicije mogu reći da imamo sve opcije na stolu - rekla je Fajon posle sastanka ministara spoljnih poslova članica Evropske unije u Luksemburgu.
Fajon je dodala da sankcije Dodiku nisu bile tema na današnjem sastanku, prenijela je Slovenačka novinska agencija (STA).
- Treba poštovati pravo i nezavisnost sudova i tako ćemo u budućnosti delovati -kazala je šefica slovenačke diplomatije.
Fajon je rekla i da „ne vidi spremnost“ Dodika za razgovore i da navodi o otcjepljenju RS štete BiH na putu ka EU.
Njemačka i Austrija su 3. aprila uvele sankcije Dodiku i drugim najvišim zvaničnicima RS, navodeći kao razlog „napad na ustavni poredak BiH“.
Tužilaštvo BiH tereti Dodika za napad na ustavni poredak zato što je potpisao zakone, usvojene u entitetskom parlamentu 27. februara, kojima se na teritoriji RS zabranjuje djelovanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH. Te zakone je Ustavni sud BiH 7. marta stavio van snage.
Na usvajanje spornih zakona vlast RS se odlučila pošto je Sud BiH 26. februara proglasio Dodika krivim za neizvršavanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH i izrekao mu zatvorsku kaznu od godinu dana i zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Slovenačka ministarka: U Srbiji je kriza, vlada mora da uzme u obzir poruke mladih

Na nama je da pamtimo nasljeđe Filipa Davida, da štitimo i širimo – kaže za Danas pisac i antologičar Srđan V. Tešin povodom odlaska jednog od najvažnijih i najangažovanijih pisaca našeg prostora, i svog velikog prijatelja koji je danas preminuo u Beogradu.
Svoje emotivno sjećanje na njega počinje fotografijom sa Dana Mirka Kovača, snimljene 2015. godine.
– Nas sedmoro smo za stolom, pričamo o Kovačevom delu: Miljenko Jergović, Laslo Vegel, Katarina Luketić, Borka Pavićević, Aleš Debeljak i Filip David. Kao moderator, trudim se da moja pitanja budu jasna i razgovjetna. I sad mogu da čujem Davidove tople i iskrene riječi o tome kako je, strepeći za njihove živote, ispratio Mirka Kovača i njegovu suprugu Bobu u jedan autobus koji je išao iz Beograda preko Mađarske u Hrvatsku – sjeća se Tešin.
– Svjedočio je David o tome kako je Kovača ispratio sa suzama koje su mu išle na oči, jer mu je u neizvjesnost odlazio jedan od najprisnijih prijatelja. Svi koji su u Rovinju slušali ovu ispovijest, mogli su da osjete koliko je čvrsto prijateljstvo bilo između ove dvojice velikih pisaca.
Nažalost, kako ističe Tešin, na ovoj rovinjskoj fotografiji više nema ni Borke, ni Aleša, a eto nema ni Davida.
– Imao sam tu sreću da sa svima njima godinama drugujem u Rovinju. Mirko nas je okupljao, kao i Kiš i Pekić, iz tog čuvenog kvarteta, kome je svojim intelektualnim poštenjem i vanserijskim pripovjedačkim talentom Filip David pripadao.
Filipa Davida upoznao sam početkom devedesetih. Bio je jedan od najglasnijih intelektualaca koji su stali u odbranu pjesnika Miroslava Nuneta Popovića, kome je prijetilo hapšenje zbog performansa u kojima se obračunavao s režimom Slobodana Miloševića. David i ja smo govorili na konferenciji za štampu organizovanu tim povodom.
Kasnije ga je David, sjeća se Srđan Tešin, objavljivao u Danasu u kom je uređivao dodatak posvećen literaturi, a nerijetko su se srijetali i na različitim tribinama.
– Objavljivao sam njegove priče u časopisima koje sam uređivao i u antologijama koje sam priređivao. David je bio apartna pojava srpske književnosti. Bio je jedan od onih retkih pisaca koji su dosljedno pratili nove glasove na književnoj sceni. Vrlo rado je čitao knjige pisaca najmlađih generacija, podržavao ih i promovisao. U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog.
Tešin se sjeća još jednog dirljivog događaja koji takođe mnogo govori o tome kakav je čovjek bio Filip David:
– U jednom od mejlova, rekao mi je kako se sjetio Borivoja Adaševića koji mu je, prije dvadesetak godina, poslao svoju prvu knjigu Ekvilibrista s posvetom uz jedno opširno pismo, ali David sa žaljenjem priznaje da je na to pismo zaboravio i da ga je pročitao tek poslij9e Adaševićeve prerane smrti: „Grijeh na moju dušu! I danas se kajem što mu nisam odgovorio, jer je riječ o očevidno darovitom momku koga sam tada možda i povrijedio svojom ignorancijom. Mnogo mi je žao zbog toga“.
Eto, tako je govorio i mislio Filip David, ističe Tešin, koji je podsticao i ohrabrivao pisce mnogih generacija u njihovoj darovitosti.
– I upravo tako želim da ga pamtim – prvenstveno kao jednog od najznačajnijih pisaca, kritičara i intelektualaca koji su stvarali na našem jeziku, ali prije toga kao čovjeka kome je hrabar i oštar kritički govor o etičkoj dimenziji umjetnosti bila životna misija. Na nama je da to Davidovo nasljeđe pamtimo, štitimo i širimo.

Srđan V. Tešin za Danas o Filipu Davidu: „U njegovoj pojavi, lišenoj svake sujete, bilo je nečeg istinski zaštitničkog“

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: baltik