Rusija je širenje dezinformacija i propagande u baltičkim državama podigla na još viši nivo, izvijestila je litvanska televizija LRT. Ruske obavještajne službe regrutuju letonske stanovnike preko Telegram kanala ili im prilaze tokom putovanja u Rusiju. Ciljane grupe su Litvanci sa niskim prihodima ili mladi koji žele da zarade novac. Bloger Oleg Besedin uhapšen je u Estoniji početkom ovog mjeseca pod optužbom da je sarađivao sa moskovskim medijima i snimao dokumentarne filmove po diktatu Kremlja.&nbsp;
– Nije riječ samo o tome da izražava svoje mišljenje o Estoniji ili ostalim baltičkim državama, već to čini u saradnji sa osobama u Rusiji. Prema našim sumnjama, te osobe su specijalizovane za informacione kampanje – kazao je estonski državni tužilac Taavi Pern.
Slične informacije stižu i iz Letonije. Sve tri baltičke zemlje na sjeveroistoku Evrope – Estonija, Litvanija i Letonija – pokušavaju da se zaštite od Rusije. Pomaže im NATO, čiji avioni AWACS opremljeni radarima skeniraju područje tragajući za sumnjivim ruskim aktivnostima. Otkako je američki predsjednik Donald Tramp poručio Evropi da više ne može uzimati zdravo za gotovo američku vojnu podršku, tri baltičke zemlje, kojima je Rusija susjed, nastoje na sve načine da se odupru Putinovim pokušajima da ih vrati u rusku sferu uticaja. Što ako Rusija, nakon Ukrajine, baci udicu na njih, a Tramp skrene pogled i slegne ramenima, pravdajući se da je za SAD u ovom trenutku prioritetniji Pacifik?&nbsp;
Ian Bond, zamjenik direktora Centra za evropske reforme, vjeruje da Putin, ako se u Ukrajini dogovori dugoročno primirje, vjerovatno neće stati na tome.
– Niko pri zdravoj pameti ne želi ni da pomisli da je evropski rat opet iza ugla. Ali realnost je da nam sve veći broj evropskih obavještajnih zvaničnika govori upravo to – rekao je za BBC.
Direktor estonskih graničnih snaga Egert Belicev kazao je da na granici s Rusijom često dolazi do provokacija. Estonija je na mostove preko granične rijeke postavila betonske prepreke, takozvane zmajeve zube.
Sve tri baltičke države prije nekoliko mjeseci istupile su iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, jer žele što više takvih sredstava da rasporede uz granice s Rusijom i Bjelorusijom. Ta konvencija o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prenosa protivpješadijskih mina stupila je na snagu početkom marta 1999, a istupanje sada najavljuju i Finska i Poljska. Iz istog razloga.
- Vojne prijetnje zemljama koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle. Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku – naše zemlje su spremne, mogu i moraju upotrijebiti sve neophodne mjere za svoju odbranu - navodi se u zajedničkoj izjavi ministara odbrane tri baltičke države i Poljske. Upozoravaju da je ruska vojska tokom invazije na Ukrajinu često koristila minska polja i druge nekonvencionalne metode, a mine mogu biti nezamjenjiv element odbrane teritorije. Inače, Rusija, kao ni SAD, Kina i Indija, nikada nijesu potpisale Otavsku konvenciju.
Neki vojni analitičari ne vide preveliku korist od mina u vrijeme kada se u borbama sve češće koriste dronovi, ali one mogu biti prepreka invaziji tenkova. Odmah se oglasila organizacija Human Rights Watch s upozorenjem da se sjetvom mina i sopstveni civili dovode u opasnost, a korišćenje tih mina predstavlja, kako kažu, i korak unazad u humanitarnom pravu. Povlačenje pet država iz Konvencije strateški je signal da zaštita civila i međunarodni humanitarni standardi više nijesu prioritet, kazala je Mary Wareham, šefica sektora za krize, sukobe i naoružanje u Human Rights Watchu.
– Dok se bezbjednosna situacija na istočnom krilu Evrope intenzivirala, navedene države pogrešno procjenjuju da će im korišćenje mina pružiti dodatnu fleksibilnost. Međutim, mine imaju ograničenu vojnu vrijednost, dok su njihove humanitarne posljedice katastrofalne – i za same države koje ih koriste i za njihove civile. Ovim rizikuju dugoročno zagađenje sopstvene teritorije minama, slabljenje moralne i pravne pozicije i poništavanje decenija napora na zaštiti života poslije rata – dodala je.
U Narvi, trećem najvećem gradu u Estoniji koji se nalazi na najistočnijoj tački zemlje, prema ruskoj granici, na istoimenoj rijeci, živi oko 66.000 stanovnika od kojih su 94 odsto Rusi. Mnogi imaju dvojno državljanstvo. U Estoniji vlada zabrinutost da bi Putin mogao iskoristiti veliku etničku rusku zajednicu kao izgovor za invaziju, prema već viđenom scenariju u Gruziji i Ukrajini. Camille Grand iz Evropskog savjeta za spoljne odnose, bivša pomoćnica generalnog sekretara NATO-a za odbrambena ulaganja, smatra da je vjerovatnije da bi Putin nakon Ukrajine ciljao na državu koja nije članica NATO-a, poput Moldavije, nego da bi isprovocirao tri baltičke zemlje koje jesu u NATO-u. Ranije su bile geografski izolovane od ostalih članica saveza u zapadnoj Evropi, ali otkako su Švedska i Finska pristupile NATO-u, situacija je povoljnija.
– Baltičko more postalo je NATO-ovo more – rekla je za BBC dr Marion Messmer, viša istraživačica u Programu međunarodne bezbjednosti u Chatham Houseu. Ona predviđa da će Rusija vjerovatno nastaviti sa kampanjama dezinformisanja i sajber ratovanjem u Evropi, kao i sabotažama i špijunažom u Baltičkom moru. Estonija je izglasala zakon koji obavezuje sve nove poslovne i stambene zgrade određene veličine da ugrade bunkere ili skloništa, na odbranu će trošiti pet odsto BDP-a, a Litva čak nešto više, bliže šest odsto.
Istoričar Mark Galeotti ističe da su baltičke države pod stalnim, višeslojnim ruskim pritiskom koji je dio šireg političkog rata Moskve sa Zapadom, pa ih koristi kako bi izvršila uticaj na različite druge aktere, uključujući SAD, NATO i Evropsku uniju. Pitanje je, kaže, koliko bi govornici ruskog jezika u Narvi u Estoniji i u Rigi u Letoniji bili spremni da iskoriste osjećaj isključenosti i zanemarivanja u svrhu mobilizacije birača za politički uticaj i koliko im je zapravo stalo da život u prosperitetnim, demokratskim evropskim državama zamijene životom pod upravom Kremlja.
Većina današnjih baltičkih Rusa su migranti iz perioda prinudnog preseljenja stanovništva tokom sovjetske okupacije od 1944. do 1991, i njihovi potomci. Sovjetski Savez 1940. napao je, okupirao i anektirao Estoniju, Letonija i Litvanija kao sovjetske republike. Njemačka je napala i okupirala baltičke države 1941, a Sovjetski Savez ponovo ih je okupirao 1944. i 1945, kada se rat približavao kraju. Prema brojnim svjedočenjima, SSSR se oslanjao na nasilje, mučenje i silovanje kako bi pokorio lokalno baltičko stanovništvo i sproveo rusifikaciju. Velika potražnja za industrijskim radnicima bila je dodatni motiv da se Rusi nasele u većim baltičkim gradovima.
Do 1980-ih, Rusi su činili oko trećinu stanovništva Estonije, dok su u Letoniji, etnički Letonci činili oko polovinu stanovništva. Nasuprot tome, 1989. godine samo 9,4 odsto stanovništva Litvanije bili su Rusi. Poslije ulaska Estonije, Letonije i Litvanije u Evropsku uniju 2004, mnogi baltički Rusi preselili su se u druge zemlje EU, najviše u Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, koje su otvorile svoja tržišta rada novim članicama EU. Danas u tri baltičke zemlje živi oko 878.000 Rusa od ukupno šest miliona stanovnika. Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravali su da je prema Ženevskoj konvenciji naseljavanje Rusa u baltičkim državama bilo nezakonito prema međunarodnom pravu, koje propisuje da "okupatorska sila neće deportovati ili premještati dijelove sopstvenog civilnog stanovništva na teritoriju koji okupira".
Osim što Moskva ne zna koliki je nivo entuzijazma među Rusima da budu „pripojeni matici“, direktna intervencija bi Rusiju dovela u otvoren sukob s NATO-om. Moskva možda ne smatra baltičke države dijelom ruskih „regiona povlašćenog interesa“, ali, budući da imaju rusofonsko stanovništvo i da su ranije bile dio moskovskog carstva, Rusi ih doživljavaju kao prostor sa ograničenim ili modifikovanim suverenitetom, koji bi trebalo da bude makar djelimično usklađen s ruskim interesima, navodi Galeotti.
U nedavnoj analizi Centra za analizu evropske politike (CEPA) zaključuje se da „baltička Maginotova linija 2.0“ neće zaustaviti Rusiju. Baltičke države nijesu izgrađene za odbranu: jezera i močvare pružaju određenu prednost, ali nema planina, džungli ni rijeka veličine Rajne koje bi zaustavile osvajača. Zato žele da izgrade „baltičku odbrambenu liniju“ kako bi odvratile ruski napad. Ideja je najavljena početkom prošle godine. Estonija planira da izgradi 600 bunkera duž svoje 300 kilometara duge granice s Rusijom, Letonija postavlja „zmajeve zube“, a Litvanija je najavila plan za izgradnju višeslojnog odbrambenog sistema koji bi se protezao do 50 kilometara od granice. Prva zona, široka pet kilometara, sastojala bi se od protivtenkovskog jarka, betonskih prepreka, minskih polja, uporišta i rovova, nakon čega bi slijedila druga linija rovova, mostova spremnih za rušenje i drveća koje bi se moglo oboriti da zaustavi tenkove.
Baltička odbrambena linija bila bi korisna za ograničene misije usporavanja ruske ofanzive i odbijanje manjih ruskih napada. NATO ima četiri borbene grupe u Estoniji, Letoniji, Litvanija i Poljskoj, sa nekoliko hiljada vojnika. Pojačava ih njemačka oklopna brigada koja će biti trajno stacionirana u Litvi. Pitanje je, navodi CEPA, koliko će vremena biti potrebno NATO-u da mobiliše potpuno opremljenu i obilno snabdjevenu vojsku kako bi pomogla baltičkim državama, naročito ako se SAD ne pridruži koaliciji. Ruski politički analitičar Sergej Medvedev smatra da je ruski napad na baltičke zemlje realna mogućnost jer je Moskva „dokazano sposobna za iracionalno djelovanje“.
- Ideja da Rusija napadne NATO danas može djelovati apsurdno, ali napad na Ukrajinu činio se jednako apsurdnim prije skoro četiri godine. Najvažniji aduti Rusije su mobilizacija, nepredvidljivost, iracionalnost, hibridnost i poslušno društvo. Drugim riječima: glupost i hrabrost, ili bolje reći spremnost na smrt i preuzimanje svakog rizika. NATO tome nema šta da suprotstavi. Ne vidim ništa što bi moglo spriječiti Rusiju da napadne neku od baltičkih zemalja ili Poljsku – time ne rizikuje apsolutno ništa, pa zašto ne pokušati - naveo je Medvedev, nakon što su prošlog mjeseca estonski graničari izvijestili o nekoliko teško naoružanih vojnika bez oznaka u području Saatse Boot, gdje put prema selu Saatse prolazi kroz rusku teritoriju u dužini od jednog kilometra. Estonske vlasti zatvorile su put kao mjeru opreza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U strahu od Putina: Baltičke zemlje rade Maginotovu liniju 2.0 prema Rusiji

Iz straha da im se na granicama sprema "krimski scenario", na Baltiku je uključen alarm! Na rusko-estonskoj granici pojavili su se ovih dana vojnici bez oznaka, a tako je 2014. počela i ruska aneksija Krima. Stručnjaci već dugo upozoravaju na scenario "malih zelenih ljudi", izraza za ruske vojnike čije uniforme, međutim, nemaju službenu identifikaciju. Takve vojne snage raspoređene su kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Estonci se boje da bi Rusija mogla ponoviti slične akcije na njihovoj teritoriji, izvještava Kyiv Independent.
Sedam muškaraca u neoznačenim uniformama prošlog se petka pojavilo u blizini mosta Saatse, dugog pojasa ruskog teritorija koji je okružen estonskim teritorijem. - Ruski graničari redovno patroliraju područjem oko Saatsea, budući da se nalazi unutar njihovog teritorija. Međutim, danas smo otkrili znatno više kretanja nego inače- rekao je lokalni estonski zapovjednik operacija za Kyiv Independent.&nbsp;
To je osjetljivo pitanje za Estonce ako Rusija pojača svoju vojnu prisutnost u blizini Saatsea. Mnogi Estonci koriste cestu, koja kratko prolazi kroz rusku teritoriju, kao prečicu. Rizikuju da ih Rusija zaustavi, što bi moglo dovesti do eskalacije. Estoncima stoga nije dopušteno zaustavljanje u tom području.
Nakon pojave "malih zelenih ljudi" Estonija je zatvorila svoje granične prelaze. Ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je za Kyiv Independent da je to mjera opreza kako bi se spriječili incidenti.&nbsp;
- Rusija je pojačala svoje kampanje protiv zapadnih nacija, uključujući i one na evropskoj teritoriji i putem posrednika- kazao je. Ovoga je juna tadašnji šef njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kahl upozorio upravo na takav scenario u kojem bi Rusija provocirala svoje susjede vojnicima u uniformama bez oznaka.
- Za to ne trebaju slati tenkove. Trebaju samo poslati 'male zelene ljude' u Estoniju da brane navodno potlačenu rusku manjinu- rekao je Kahl. U Estoniji živi oko 286.000 etničkih Rusa, što čini 21 posto ukupnog stanovništva. Dok estonski političari hitno upozoravaju na prijetnju koju predstavlja Rusija, neki takođe paze da ne preuveličavaju prisutnost "malih zelenih ". "Na temelju naše trenutne procjene, pojava sedam vojnika prije nekoliko dana nije novi razvoj događaja ili nova taktika za testiranje NATO-a ili Estonije- rekao je jedan dužnosnik za Kyiv Independent.
Analitičari američkog think tanka Institut za proučavanje rata, međutim, prošle su nedjelje upozorili da je Rusija u "fazi 0" rata s državama NATO-a. Prije toga dogodilo se nekoliko incidenata, uključujući ulazak triju ruskih borbenih zrakoplova aviona bi Estonija mogla biti prva NATO zemlja koju bi napao ruski predsjednik Vladimir Putin. Najčešće se spominje scenario izazivanja incidenata u gradu Narvi, domu velike ruske manjine, što bi bio povod za ruski napad.
I dok se Estonci boje upada ruskih vojnika, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je "veoma razočaran" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući.&nbsp;
- Veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali vrlo dobar odnos. Vjerovatno ga imamo i dalje. Ne znam zašto on nastavlja taj rat- dodao je.&nbsp;
Tramp je kazao da Putin ne želi prekinuti rat, zbog čega ostavlja "vrlo loš" dojam.
- On to može završiti. Može to završiti vrlo brzo- rekao je Tramp i istovremeno pohvalio Ukrajinu na njenom otporu Rusiji, pa je najavio susret sa Zelenskom u Vašingtonu, rekao je Trump, koji ne odbacuje mogućnost da će opskrbiti Ukrajinu moćnim američkim krstarećim raketama s dosegom do 2500 kilometara.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Alarm na Baltiku: Na rusko-estonskoj granici pojavili se 'mali zeleni ljudi'

Baltik može pomoći da se u Briselu obnovi kredibilitet politike proširenja, i to ne samo kroz verbalnu podršku Zapadnom Balkanu, već i pokazivanjem da članstvo zasnovano na zaslugama i demokratskoj konsolidaciji jača i nacionalni suverenitet i evropsku stabilnost, rekla je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je ovo kazala na panelu „Jačanje argumenata za proširenje EU na Zapadni Balkan: kako Baltik može pomoći?”, u okviru dodatnih događaja ovogodišnje Riga konferencije 2025: : jedinstvo, bezbjednost i otpornost u fragmentisanom svijetu organizovan u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll iz Berlina.&nbsp;
Naglasila je i da „baltičke zemlje iz sopstvenog iskustva znaju šta znači sprovoditi reforme pod pritiskom, graditi otpornost i braniti demokratiju suočenu sa spoljnim prijetnjama“.
- Iako je formalno predvodnik u procesu pristupanja, Crna Gora ima krhke institucije i vidljivo demokratsko nazadovanje, a političke elite često zloupotrebljavaju narativ EU integracija potkopavaju i vladavinu prava. Zato saveznici poput baltičkih zemalja treba da podrže ne samo institucije, već i nezavisne glasove koji čuvaju evropske vrijednosti - NVO, medije, akademsku zajednicu i građanske aktiviste - poručila je Uljarević.
Na konferenciji učestvuje Strateška grupa za Zapadni Balkan HBS-a, čija je članica i Uljarević.

Uljarević: Baltik dokazuje da se snaga gradi kroz vrijednosti

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je za vikend planirano odvajanje baltičkih zemalja od ruske električne mreže, uz ocjenu da taj korak Moskvi oduzima prostor za "energetsku ucjenu".
- Rusija više ne može da koristi energiju kao oruđe ucjene. Ovo je pobjeda demokratije - navela je danas na mreži Iks (X) Kalas, koja je bivša premijerka Estonije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i druge zvanice očekuju se na ceremoniji u Vilnjusa u nedjelju, gdje će devet metara visok sat odbrojati posljednje sekunde elektroenergetske povezanosti baltičkih država sa Rusijom.
Litvanija, Letonija i Estonija se spremaju da se sjutra isključe sa ruske električne mreže i tako definitivno prekinu svoje energetske veze sa Moskvom koje datiraju iz sovjetske ere.
Baltički elektro sistem će nakon 24 sata rada u samostalnom, „ostrvskom režimu“ biti spojen sa kontinentalnom evropskom i nordijskom mrežom preko Finske, Švedske i Poljske.

Kalas: Odvajanje Baltika od ruske energetske mreže ukida prostor Moskvi za energetsku ucjenu

Finska i njemačka vlada objavile su večeras da je istraga u toku zbog prerezanog optičkog komunikacijskog kabla koji prolazi dnom Baltičkog mora i povezuje dvije zemlje i izrazile su zabrinutost za ključnu infrastrukturu.
1.200 kilometara optičkog kabla prolazi Baltičkim morem iz Helsinkija, glavnog grada Finske, do njemačke luke Rostok i moguće je da ga je presjekla vanjska sila, objavila je Cinia, finska državna kompanija za kibernetičku bezbjednost i telekomunikacijske mreže.
Kabal C-Lion1 je prestao s radom nešto iza dva sata, saopštila je kompanija. Finsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova u zajedničkom saopštenju izrazili su "duboku zabrinutost" zbog presječenog kabla i naveli da je istraga u toku.
- Naša evropska bezbjednost nije samo na udaru zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini već i zbog hibridnog ratovanja malicioznih aktera. Čuvanje zajedničke kritične infrastrukture ključno je za našu bezbjednost i otpor naših društava - rekli su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisegrad24%2Fstatus%2F1858503347231154495%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1858503347231154495%7Ctwgr%5E22d9b5d48cdbeccca9ec87dc60aa9006cef020ad%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Kabl presječen spoljašnjom silom"</h2>
Iznenadni prekid rada ukazao je na to da je kabal potpuno presječen spoljašnjom silom iako fizička istraga još nije sprovedena, izjavio je izvršni direktor Cinije Ali-Džusi Napila na konferenciji za medije.
Do štete je došlo u blizini južnog rta švedskog ostrva Olanda, a popravak bi mogao trajati između pet i 15 dana, dodao je.
<h2>Presječen i kabal između Švedske i Litvanije</h2>
Cinia je izjavila da sarađuje s vlastima na istraživanju incidenta. Švedska javna televizija SVT izvijestila je da švedske vlasti takođe istražuju oštećenje komunikacijskog kabla između Litvanije i Švedske, koji se nalazi u blizini presječenog kabla.
- Ključno je da se razjasni zašto trenutno imamo dva kabla u Baltičkom moru koja ne rade - rekao je Karl-Oskar Bohlin, ministar civilne odbrane, televiziji SVT.
<h2>Lani teško oštećen gasovod</h2>
Švedska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom. Prošle godine teško su oštećeni gasovod i nekoliko telekomunikacijskih kabala koji se pružaju duž Baltičkog mora u incidentu koji je izazvao zabrinutost u regionu.&nbsp;
Finska policija koja istražuje slučaj osumnjičila je kineski kontejnerski brod koji je vukao sidro morskim dnom, ali nisu iznijeli je li šteta bila slučajna ili namjerna. 2022. godine raznesen je gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku u Baltičkom moru, a taj slučaj njemačke vlasti i dalje istražuju.
<h2>Amerikanci nedavno upozorili na moguće sabotaže</h2>
Do incidenata je došlo nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Države upozorile da su otkrile povećanu rusku vojnu aktivnost oko ključnih podmorskih kabala. Dva američka zvaničnika izjavila su za CNN u septembru da SAD smatra da je sada vjerovatnije da će Rusija izvesti sabotaže na kritičnim djelovima infrastrukture.
Upozorenje je uslijedilo nakon zajedničke istrage televizija Švedske, Danske, Norveške i Finske, koje su u aprilu izvijestile da Rusija ima flotu potencijalnih špijunskih brodova koji djeluju u nordijskim vodama kao dio programa moguće sabotaže podvodnih kabala i vjetroelektrana u regionu.

U istom danu presječena dva podmorska kabla u Baltiku: "Ovo je hibridni rat?"

Desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su na "istraživačkim" misijama. Ali, imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO, otkriva jedno novinarsko istraživanje.
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja vetrenjača u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod "Goridledžan", pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi "Goridledžana" naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
<h2>Povreda teritorijalnih voda</h2>
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše "hidrografska istraživanja".
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta "Russian Spy Ships", u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska "istraživačka broda" u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
<h2>Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata</h2>
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U sjevernom moru ruski "istraživački" brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
<h2>Neprijateljski objekti</h2>
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda "Sibirjakov". 
- Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se mjeri i bilježi - rekao je on.
- Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci - dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput "Gorigledžana", posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
<h2>Vrlo konkretna opasnost</h2>
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru.
- Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu - kaže Kal.
Rusija je posljednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procjenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. 
- Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati - rekao je on.
Cilj je pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je veoma teško otkriti ko je odgovoran za prerezan kabl ili oštećen gasovod. Članice NATO planiraju da ponovo pojačano upotrebljavaju uređaje za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri, poput energetskih kompanija, mogle bi da pojačano dostavljaju podatke o kretanjima plovila.
<h2>"Čekam na lijepo vrijeme"</h2>
Koliko je komplikovano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer "Gorigledžana" s početka priče. Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, "istraživački" brod uputio se u područje u blizini Danske, tamo gdje vježbaju podmornice NATO.
Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalske straže koji je razlog za takvu plovidbu, kapetan je odgovorio da "čeka bolje vrijeme".
Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica koje tamo vježbaju. Nije poznato da li su se u tom trenutku u tim vodama, koje spadaju u isključivi ekonomski pojas Danske, nalazile podmornice.
Pogođene zemlje pravno mogu veoma teško da se bore protiv takvog ponašanja Rusa. Jedino što je moguće jeste povećati prisustvo i ispratiti ruska plovila kako bi im se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.
Od početka 2023. nemački policijski brodovi su u 102 slučaja ispratili ruske brodove, a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.

Ruski brodovi u Baltiku plove cik-cak i špijuniraju

Međuvladina konferencija na kojoj će Crna Gora zatvoriti poglavlje 21 - transevropske transportne mreže, trebalo bi da bude održana 17. marta, saznaje <a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/817160/medjuvladina-konferencija-na-kojoj-cemo-zatvoriti-poglavlje-21-najvjerovatnije-17-marta.html">TVCG</a> u Briselu.
Biće to druge Međuvladina konferencija za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije, tokom koje će Crna Gora zatvoriti 14. poglavlje u dosadašnjim pregovorima.
Poslednja međuvladina konferencija održana je u januaru, na kojoj je Crna Gora zatvorila poglavlje 32, finansijska kontrola.

Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti poglavlje 21, najvjerovatnije 17. marta

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povisila je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,2 odsto.&nbsp;
To je 0,5 odsto više u odnosu na septembarske prognoze, kada se očekivao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,7 odsto.
&nbsp;EBRD je u najnovijem izvještaju procijenila i da će crnogorska ekonomija u narednoj godini rasti po stopi od 3,2 odsto.
&nbsp;Ta međunarodna institucija povisila je i procjenu rasta crnogorske privrede u prošloj godini, na 3,2 odsto, što je 0,6 odsto više nego u septembru.
&nbsp;U posebnom odjeljku izvještaja, koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da je realni BDP je porastao 3,2 odsto na godišnjem nivou u periodu od januara do septembra prošle godine, zadržavajući isti tempo kao u 2024. godini.
&nbsp;- Snažne investicije i značajna povećanja plata i penzija nadoknadili su uticaj povećanih potreba za uvozom električne energije nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja i pada izvoza- rekli su iz EBRD-a.
&nbsp;U izvještaju se navodi da se deficit tekućeg računa proširio u prošloj godini, jer je rastući deficit robne razmjene nadmašio skroman rast suficita u sektoru usluga, dok su prilivi stranih direktnih investicija blago opali, ostajući koncentrisani u sektoru nekretnina.
&nbsp;- Inflacija je porasla na četiri odsto u decembru, podstaknuta ekspanzivnom fiskalnom politikom, snažnim rastom zarada i većim penzijama- dodali su iz EBRD-a.
&nbsp;Fiskalni pritisci su se, kako se navodi, pojačali tokom prošle godine. Budžetski deficit se povećao jer su rashodi rasli brže od prihoda, a javni dug se približio nivou od 60 odsto BDP-a, zaključno sa septembrom prošle godine, pri čemu su potrebe za zaduživanjem djelimično finansirane emisijom euroobveznice u iznosu od 850 miliona EUR.
&nbsp;- Projektuje se da će rast realnog BDP-a ostati na nivou od 3,2 odsto u ovoj i narednoj godini, uz podršku napretka u procesu pristupanja EU i investicija u infrastrukturu. Slabi fiskalni amortizeri i niska diversifikacija čine ekonomiju ranjivom na spoljne i klimatske šokove- zaključuje se u izvještaju.

EBRD povisila procjenu rasta crnogorske ekonomije

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) danas u Ženevi održavaju novi krug pregovora u cilju rješavanja dugotrajnoga nuklearnog spora i sprječavanja novih američkih napada na Iran.
Dvije države su ovog mjeseca obnovile pregovore u nastojanju da riješe dugotrajni sukob zbog iranskoga nuklearnog programa, za koji Vašington, druge zapadne zemlje i Izrael vjeruju da je usmjeren na razvoj nuklearnog oružja.
&nbsp;Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, učestvovaće pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, rekao je američki zvaničnik za Rojters.
Tramp je u utorak, u govoru o stanju nacije, ukratko iznio mogućnost napada na Iran, rekavši da preferira rješenje diplomatskim putem, ali da neće dopustiti Teheranu da posjeduje nuklearno oružje.
&nbsp;SAD gomilaju veliku vojnu silu na Bliskom istoku, što podstiče strahove od šireg regionalnog sukoba.
&nbsp;&nbsp;U junu prošle godine SAD se pridružio Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja. Iran je zaprijetio snažnom odmazdom u slučaju novog napada.
&nbsp;Tramp je 19. februara rekao da Iran mora postići dogovor u roku od 10 do 15 dana, upozorivši da će se u suprotnom dogoditi „zaista loše stvari“.
&nbsp;Arakči je u utorak izjavio da Iran želi pravedan i brz sporazum, ali je ponovio da se neće odreći prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju. Vašington obogaćivanje uranija u Iranu smatra mogućim putem prema nuklearnom oružju.
&nbsp;- Dogovor je nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prednost- rekao je Arakči u objavi na mreži X.
&nbsp;Rojters je u nedjelju objavio da Teheran nudi nove ustupke u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćivanje uranijuma, nastojeći izbjeći američki napad, prenosi Hina.
&nbsp;Očekuje se i da će se generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi tokom razgovora nalaziti u Ženevi i održati sastanke s obje strane.

Iran i SAD nastavljaju nuklearne pregovore

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović” će i tokom marta mjeseca, organizovanjem brojnih programa od kojih je većina premijerna, nastaviti da afirmiše kako različite umjetničke prakse, tako i stvaralaštvo domaćih i međunarodnih umjetnika, kazali su iz ove ustanove i istakli da tokom marta, publiku očekuje bogat i raznovrstan pozorišni repertoar.&nbsp;
Nakon niza zapaženih i uspješnih gostovanja u zemlji i u regionu, koproducentska predstava KIC-a „Budo Tomović”, Kulturnog centra „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatra iz Kolašina „Jelena Savojska” biće izvedena 11. marta.
- Najavljujemo, takođe, da će izvođenje predstave „Anđela”, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Milan Karadžić, biti organizovano 1. marta. Scena ASM iz Niša, sa predstavom „Žene u crvenom” ‒ u kojoj igraju Olga Odanović, Dubravka Mijatović i Anastasia Mandić, gostovaće 17. marta, a pred podgoričkom publikom 22. marta biće izvedena i predstava „Sedam sati sunčeve svjetlosti” Teatra na Brdu iz Beograda. Publika će u KIC-u 16. marta moći da pogleda novi autorski projekat Slavka Kalezića, monodramu „Pismo ljubavi”, ali i predstavu „Tre sorele” Centra za kulturu Tivat čije izvođenje je zakazano za 30. mart- navode u saopštenju
Tribina „Podgoričke priče”, koja u kontinuitetu otvara prostor za razgovor sa istaknutim pojedincima, 24. marta ugostiće profesora muzike i dirigenta Sašu Barjaktarovića.
U okviru KIC-ove filmske revije „U susret Oskaru”, 3. marta biće prikazan brazilski triler „Tajni agent/The Secret Agent” (2025), a 25. marta nova drama Joakima Triera „Sentimentalna vrijednost/Sentimental Value” (2025).
Najmlađu publiku u martu očekuju dvije veoma zabavne filmske avanture. Dinamična sinhronizovana animirana priča „Skokoumci/Hoppers” (2026) o neobičnim junacima koji kroz smijeh i igru otkrivaju snagu prijateljstva i hrabrosti moći će da se pogleda 7. marta, a prikazaćemo i novu pustolovinu omiljenog dvojca u filmu „Tom i Džeri - Čarobni kompas/Tom and Jerry: Forbidden Compass” (2025) 22. marta.
Muzički program KIC-a počeće 6. marta koncertom iz godišnjeg ciklusa „Kompozitorke iz sjenke” koji je ove godine posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji Luiz Faran. Na programu su klavirski kvinteti br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31. koje će izvesti kvintet u sastavu Vladana Perović (klavir), Marija Đuranović (violina), Uroš Lapčević (viola), Ana Zakjrašek (violončelo) i Zoran Zakrajšek Zakrajšek (kontrabas).
Ciklus „Mladi talenti” iz mjeseca u mjesec pruža publici susret sa talentovanim i nagrađivanim umjetnicima. Ovog puta, tačnije 18. marta, publici će se koncertnim programom pod nazivom „Past Forward" predstaviti violistkinja Iva Durković, koja će izvesti djela Rebeke Klark, Anrija Vijetempa, Meri Kujumđan i Enesa Tahirovića u saradnji s pijanistkinjom Anom Pavićević.
Dio istoimenog ciklusa biće i koncert dua violina u sastavu Milutin Radulović i Jovan Mitrović koji će biti održan 23. marta.
Baletsku predstavu „Dobro drvo”, 20. marta na velikoj sceni KIC-a, izvešće učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić".
Autorsko veče pisca Vladimira Vujovića, u okviru kojeg će biti predstavljeni njegova nagrađena zbirka priča „Slobodni udarci" i roman „Razgovor s Vješticom", koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, održaće se 10. marta. Na repertoaru će 26. marta biti i veče posvećeno fantasičnoj književnosti u Crnoj Gori. Gošća programa je Marijana Terić, a moderatorka Barbara Delać.
U organizaciji Ambasade Republike Grčke, Francuskog instituta i Međunarodnog društva prijatelja Nikosa Kazantzakisa (SIANK), 19. marta biće održano i predavanje profesora Georgiosa Stassinakisa na temu „Nikos Kazantzakis i njegove veze s Francuskom”.
Likovni program KIC-a biće i u martu mjesto aktivnog predstavljanja vizuelnog stvaralaštva, pa će u holu KIC-a 7. marta biti otvorena izložba slika Dragana Pečurice.

Tag: baltik