Rusija je širenje dezinformacija i propagande u baltičkim državama podigla na još viši nivo, izvijestila je litvanska televizija LRT. Ruske obavještajne službe regrutuju letonske stanovnike preko Telegram kanala ili im prilaze tokom putovanja u Rusiju. Ciljane grupe su Litvanci sa niskim prihodima ili mladi koji žele da zarade novac. Bloger Oleg Besedin uhapšen je u Estoniji početkom ovog mjeseca pod optužbom da je sarađivao sa moskovskim medijima i snimao dokumentarne filmove po diktatu Kremlja.&nbsp;
– Nije riječ samo o tome da izražava svoje mišljenje o Estoniji ili ostalim baltičkim državama, već to čini u saradnji sa osobama u Rusiji. Prema našim sumnjama, te osobe su specijalizovane za informacione kampanje – kazao je estonski državni tužilac Taavi Pern.
Slične informacije stižu i iz Letonije. Sve tri baltičke zemlje na sjeveroistoku Evrope – Estonija, Litvanija i Letonija – pokušavaju da se zaštite od Rusije. Pomaže im NATO, čiji avioni AWACS opremljeni radarima skeniraju područje tragajući za sumnjivim ruskim aktivnostima. Otkako je američki predsjednik Donald Tramp poručio Evropi da više ne može uzimati zdravo za gotovo američku vojnu podršku, tri baltičke zemlje, kojima je Rusija susjed, nastoje na sve načine da se odupru Putinovim pokušajima da ih vrati u rusku sferu uticaja. Što ako Rusija, nakon Ukrajine, baci udicu na njih, a Tramp skrene pogled i slegne ramenima, pravdajući se da je za SAD u ovom trenutku prioritetniji Pacifik?&nbsp;
Ian Bond, zamjenik direktora Centra za evropske reforme, vjeruje da Putin, ako se u Ukrajini dogovori dugoročno primirje, vjerovatno neće stati na tome.
– Niko pri zdravoj pameti ne želi ni da pomisli da je evropski rat opet iza ugla. Ali realnost je da nam sve veći broj evropskih obavještajnih zvaničnika govori upravo to – rekao je za BBC.
Direktor estonskih graničnih snaga Egert Belicev kazao je da na granici s Rusijom često dolazi do provokacija. Estonija je na mostove preko granične rijeke postavila betonske prepreke, takozvane zmajeve zube.
Sve tri baltičke države prije nekoliko mjeseci istupile su iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, jer žele što više takvih sredstava da rasporede uz granice s Rusijom i Bjelorusijom. Ta konvencija o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prenosa protivpješadijskih mina stupila je na snagu početkom marta 1999, a istupanje sada najavljuju i Finska i Poljska. Iz istog razloga.
- Vojne prijetnje zemljama koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle. Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku – naše zemlje su spremne, mogu i moraju upotrijebiti sve neophodne mjere za svoju odbranu - navodi se u zajedničkoj izjavi ministara odbrane tri baltičke države i Poljske. Upozoravaju da je ruska vojska tokom invazije na Ukrajinu često koristila minska polja i druge nekonvencionalne metode, a mine mogu biti nezamjenjiv element odbrane teritorije. Inače, Rusija, kao ni SAD, Kina i Indija, nikada nijesu potpisale Otavsku konvenciju.
Neki vojni analitičari ne vide preveliku korist od mina u vrijeme kada se u borbama sve češće koriste dronovi, ali one mogu biti prepreka invaziji tenkova. Odmah se oglasila organizacija Human Rights Watch s upozorenjem da se sjetvom mina i sopstveni civili dovode u opasnost, a korišćenje tih mina predstavlja, kako kažu, i korak unazad u humanitarnom pravu. Povlačenje pet država iz Konvencije strateški je signal da zaštita civila i međunarodni humanitarni standardi više nijesu prioritet, kazala je Mary Wareham, šefica sektora za krize, sukobe i naoružanje u Human Rights Watchu.
– Dok se bezbjednosna situacija na istočnom krilu Evrope intenzivirala, navedene države pogrešno procjenjuju da će im korišćenje mina pružiti dodatnu fleksibilnost. Međutim, mine imaju ograničenu vojnu vrijednost, dok su njihove humanitarne posljedice katastrofalne – i za same države koje ih koriste i za njihove civile. Ovim rizikuju dugoročno zagađenje sopstvene teritorije minama, slabljenje moralne i pravne pozicije i poništavanje decenija napora na zaštiti života poslije rata – dodala je.
U Narvi, trećem najvećem gradu u Estoniji koji se nalazi na najistočnijoj tački zemlje, prema ruskoj granici, na istoimenoj rijeci, živi oko 66.000 stanovnika od kojih su 94 odsto Rusi. Mnogi imaju dvojno državljanstvo. U Estoniji vlada zabrinutost da bi Putin mogao iskoristiti veliku etničku rusku zajednicu kao izgovor za invaziju, prema već viđenom scenariju u Gruziji i Ukrajini. Camille Grand iz Evropskog savjeta za spoljne odnose, bivša pomoćnica generalnog sekretara NATO-a za odbrambena ulaganja, smatra da je vjerovatnije da bi Putin nakon Ukrajine ciljao na državu koja nije članica NATO-a, poput Moldavije, nego da bi isprovocirao tri baltičke zemlje koje jesu u NATO-u. Ranije su bile geografski izolovane od ostalih članica saveza u zapadnoj Evropi, ali otkako su Švedska i Finska pristupile NATO-u, situacija je povoljnija.
– Baltičko more postalo je NATO-ovo more – rekla je za BBC dr Marion Messmer, viša istraživačica u Programu međunarodne bezbjednosti u Chatham Houseu. Ona predviđa da će Rusija vjerovatno nastaviti sa kampanjama dezinformisanja i sajber ratovanjem u Evropi, kao i sabotažama i špijunažom u Baltičkom moru. Estonija je izglasala zakon koji obavezuje sve nove poslovne i stambene zgrade određene veličine da ugrade bunkere ili skloništa, na odbranu će trošiti pet odsto BDP-a, a Litva čak nešto više, bliže šest odsto.
Istoričar Mark Galeotti ističe da su baltičke države pod stalnim, višeslojnim ruskim pritiskom koji je dio šireg političkog rata Moskve sa Zapadom, pa ih koristi kako bi izvršila uticaj na različite druge aktere, uključujući SAD, NATO i Evropsku uniju. Pitanje je, kaže, koliko bi govornici ruskog jezika u Narvi u Estoniji i u Rigi u Letoniji bili spremni da iskoriste osjećaj isključenosti i zanemarivanja u svrhu mobilizacije birača za politički uticaj i koliko im je zapravo stalo da život u prosperitetnim, demokratskim evropskim državama zamijene životom pod upravom Kremlja.
Većina današnjih baltičkih Rusa su migranti iz perioda prinudnog preseljenja stanovništva tokom sovjetske okupacije od 1944. do 1991, i njihovi potomci. Sovjetski Savez 1940. napao je, okupirao i anektirao Estoniju, Letonija i Litvanija kao sovjetske republike. Njemačka je napala i okupirala baltičke države 1941, a Sovjetski Savez ponovo ih je okupirao 1944. i 1945, kada se rat približavao kraju. Prema brojnim svjedočenjima, SSSR se oslanjao na nasilje, mučenje i silovanje kako bi pokorio lokalno baltičko stanovništvo i sproveo rusifikaciju. Velika potražnja za industrijskim radnicima bila je dodatni motiv da se Rusi nasele u većim baltičkim gradovima.
Do 1980-ih, Rusi su činili oko trećinu stanovništva Estonije, dok su u Letoniji, etnički Letonci činili oko polovinu stanovništva. Nasuprot tome, 1989. godine samo 9,4 odsto stanovništva Litvanije bili su Rusi. Poslije ulaska Estonije, Letonije i Litvanije u Evropsku uniju 2004, mnogi baltički Rusi preselili su se u druge zemlje EU, najviše u Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, koje su otvorile svoja tržišta rada novim članicama EU. Danas u tri baltičke zemlje živi oko 878.000 Rusa od ukupno šest miliona stanovnika. Stručnjaci za međunarodno pravo upozoravali su da je prema Ženevskoj konvenciji naseljavanje Rusa u baltičkim državama bilo nezakonito prema međunarodnom pravu, koje propisuje da "okupatorska sila neće deportovati ili premještati dijelove sopstvenog civilnog stanovništva na teritoriju koji okupira".
Osim što Moskva ne zna koliki je nivo entuzijazma među Rusima da budu „pripojeni matici“, direktna intervencija bi Rusiju dovela u otvoren sukob s NATO-om. Moskva možda ne smatra baltičke države dijelom ruskih „regiona povlašćenog interesa“, ali, budući da imaju rusofonsko stanovništvo i da su ranije bile dio moskovskog carstva, Rusi ih doživljavaju kao prostor sa ograničenim ili modifikovanim suverenitetom, koji bi trebalo da bude makar djelimično usklađen s ruskim interesima, navodi Galeotti.
U nedavnoj analizi Centra za analizu evropske politike (CEPA) zaključuje se da „baltička Maginotova linija 2.0“ neće zaustaviti Rusiju. Baltičke države nijesu izgrađene za odbranu: jezera i močvare pružaju određenu prednost, ali nema planina, džungli ni rijeka veličine Rajne koje bi zaustavile osvajača. Zato žele da izgrade „baltičku odbrambenu liniju“ kako bi odvratile ruski napad. Ideja je najavljena početkom prošle godine. Estonija planira da izgradi 600 bunkera duž svoje 300 kilometara duge granice s Rusijom, Letonija postavlja „zmajeve zube“, a Litvanija je najavila plan za izgradnju višeslojnog odbrambenog sistema koji bi se protezao do 50 kilometara od granice. Prva zona, široka pet kilometara, sastojala bi se od protivtenkovskog jarka, betonskih prepreka, minskih polja, uporišta i rovova, nakon čega bi slijedila druga linija rovova, mostova spremnih za rušenje i drveća koje bi se moglo oboriti da zaustavi tenkove.
Baltička odbrambena linija bila bi korisna za ograničene misije usporavanja ruske ofanzive i odbijanje manjih ruskih napada. NATO ima četiri borbene grupe u Estoniji, Letoniji, Litvanija i Poljskoj, sa nekoliko hiljada vojnika. Pojačava ih njemačka oklopna brigada koja će biti trajno stacionirana u Litvi. Pitanje je, navodi CEPA, koliko će vremena biti potrebno NATO-u da mobiliše potpuno opremljenu i obilno snabdjevenu vojsku kako bi pomogla baltičkim državama, naročito ako se SAD ne pridruži koaliciji. Ruski politički analitičar Sergej Medvedev smatra da je ruski napad na baltičke zemlje realna mogućnost jer je Moskva „dokazano sposobna za iracionalno djelovanje“.
- Ideja da Rusija napadne NATO danas može djelovati apsurdno, ali napad na Ukrajinu činio se jednako apsurdnim prije skoro četiri godine. Najvažniji aduti Rusije su mobilizacija, nepredvidljivost, iracionalnost, hibridnost i poslušno društvo. Drugim riječima: glupost i hrabrost, ili bolje reći spremnost na smrt i preuzimanje svakog rizika. NATO tome nema šta da suprotstavi. Ne vidim ništa što bi moglo spriječiti Rusiju da napadne neku od baltičkih zemalja ili Poljsku – time ne rizikuje apsolutno ništa, pa zašto ne pokušati - naveo je Medvedev, nakon što su prošlog mjeseca estonski graničari izvijestili o nekoliko teško naoružanih vojnika bez oznaka u području Saatse Boot, gdje put prema selu Saatse prolazi kroz rusku teritoriju u dužini od jednog kilometra. Estonske vlasti zatvorile su put kao mjeru opreza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

U strahu od Putina: Baltičke zemlje rade Maginotovu liniju 2.0 prema Rusiji

Iz straha da im se na granicama sprema "krimski scenario", na Baltiku je uključen alarm! Na rusko-estonskoj granici pojavili su se ovih dana vojnici bez oznaka, a tako je 2014. počela i ruska aneksija Krima. Stručnjaci već dugo upozoravaju na scenario "malih zelenih ljudi", izraza za ruske vojnike čije uniforme, međutim, nemaju službenu identifikaciju. Takve vojne snage raspoređene su kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Estonci se boje da bi Rusija mogla ponoviti slične akcije na njihovoj teritoriji, izvještava Kyiv Independent.
Sedam muškaraca u neoznačenim uniformama prošlog se petka pojavilo u blizini mosta Saatse, dugog pojasa ruskog teritorija koji je okružen estonskim teritorijem. - Ruski graničari redovno patroliraju područjem oko Saatsea, budući da se nalazi unutar njihovog teritorija. Međutim, danas smo otkrili znatno više kretanja nego inače- rekao je lokalni estonski zapovjednik operacija za Kyiv Independent.&nbsp;
To je osjetljivo pitanje za Estonce ako Rusija pojača svoju vojnu prisutnost u blizini Saatsea. Mnogi Estonci koriste cestu, koja kratko prolazi kroz rusku teritoriju, kao prečicu. Rizikuju da ih Rusija zaustavi, što bi moglo dovesti do eskalacije. Estoncima stoga nije dopušteno zaustavljanje u tom području.
Nakon pojave "malih zelenih ljudi" Estonija je zatvorila svoje granične prelaze. Ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je za Kyiv Independent da je to mjera opreza kako bi se spriječili incidenti.&nbsp;
- Rusija je pojačala svoje kampanje protiv zapadnih nacija, uključujući i one na evropskoj teritoriji i putem posrednika- kazao je. Ovoga je juna tadašnji šef njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kahl upozorio upravo na takav scenario u kojem bi Rusija provocirala svoje susjede vojnicima u uniformama bez oznaka.
- Za to ne trebaju slati tenkove. Trebaju samo poslati 'male zelene ljude' u Estoniju da brane navodno potlačenu rusku manjinu- rekao je Kahl. U Estoniji živi oko 286.000 etničkih Rusa, što čini 21 posto ukupnog stanovništva. Dok estonski političari hitno upozoravaju na prijetnju koju predstavlja Rusija, neki takođe paze da ne preuveličavaju prisutnost "malih zelenih ". "Na temelju naše trenutne procjene, pojava sedam vojnika prije nekoliko dana nije novi razvoj događaja ili nova taktika za testiranje NATO-a ili Estonije- rekao je jedan dužnosnik za Kyiv Independent.
Analitičari američkog think tanka Institut za proučavanje rata, međutim, prošle su nedjelje upozorili da je Rusija u "fazi 0" rata s državama NATO-a. Prije toga dogodilo se nekoliko incidenata, uključujući ulazak triju ruskih borbenih zrakoplova aviona bi Estonija mogla biti prva NATO zemlja koju bi napao ruski predsjednik Vladimir Putin. Najčešće se spominje scenario izazivanja incidenata u gradu Narvi, domu velike ruske manjine, što bi bio povod za ruski napad.
I dok se Estonci boje upada ruskih vojnika, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je "veoma razočaran" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući.&nbsp;
- Veoma sam razočaran jer smo Vladimir i ja imali vrlo dobar odnos. Vjerovatno ga imamo i dalje. Ne znam zašto on nastavlja taj rat- dodao je.&nbsp;
Tramp je kazao da Putin ne želi prekinuti rat, zbog čega ostavlja "vrlo loš" dojam.
- On to može završiti. Može to završiti vrlo brzo- rekao je Tramp i istovremeno pohvalio Ukrajinu na njenom otporu Rusiji, pa je najavio susret sa Zelenskom u Vašingtonu, rekao je Trump, koji ne odbacuje mogućnost da će opskrbiti Ukrajinu moćnim američkim krstarećim raketama s dosegom do 2500 kilometara.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Alarm na Baltiku: Na rusko-estonskoj granici pojavili se 'mali zeleni ljudi'

Baltik može pomoći da se u Briselu obnovi kredibilitet politike proširenja, i to ne samo kroz verbalnu podršku Zapadnom Balkanu, već i pokazivanjem da članstvo zasnovano na zaslugama i demokratskoj konsolidaciji jača i nacionalni suverenitet i evropsku stabilnost, rekla je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je ovo kazala na panelu „Jačanje argumenata za proširenje EU na Zapadni Balkan: kako Baltik može pomoći?”, u okviru dodatnih događaja ovogodišnje Riga konferencije 2025: : jedinstvo, bezbjednost i otpornost u fragmentisanom svijetu organizovan u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll iz Berlina.&nbsp;
Naglasila je i da „baltičke zemlje iz sopstvenog iskustva znaju šta znači sprovoditi reforme pod pritiskom, graditi otpornost i braniti demokratiju suočenu sa spoljnim prijetnjama“.
- Iako je formalno predvodnik u procesu pristupanja, Crna Gora ima krhke institucije i vidljivo demokratsko nazadovanje, a političke elite često zloupotrebljavaju narativ EU integracija potkopavaju i vladavinu prava. Zato saveznici poput baltičkih zemalja treba da podrže ne samo institucije, već i nezavisne glasove koji čuvaju evropske vrijednosti - NVO, medije, akademsku zajednicu i građanske aktiviste - poručila je Uljarević.
Na konferenciji učestvuje Strateška grupa za Zapadni Balkan HBS-a, čija je članica i Uljarević.

Uljarević: Baltik dokazuje da se snaga gradi kroz vrijednosti

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je za vikend planirano odvajanje baltičkih zemalja od ruske električne mreže, uz ocjenu da taj korak Moskvi oduzima prostor za "energetsku ucjenu".
- Rusija više ne može da koristi energiju kao oruđe ucjene. Ovo je pobjeda demokratije - navela je danas na mreži Iks (X) Kalas, koja je bivša premijerka Estonije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i druge zvanice očekuju se na ceremoniji u Vilnjusa u nedjelju, gdje će devet metara visok sat odbrojati posljednje sekunde elektroenergetske povezanosti baltičkih država sa Rusijom.
Litvanija, Letonija i Estonija se spremaju da se sjutra isključe sa ruske električne mreže i tako definitivno prekinu svoje energetske veze sa Moskvom koje datiraju iz sovjetske ere.
Baltički elektro sistem će nakon 24 sata rada u samostalnom, „ostrvskom režimu“ biti spojen sa kontinentalnom evropskom i nordijskom mrežom preko Finske, Švedske i Poljske.

Kalas: Odvajanje Baltika od ruske energetske mreže ukida prostor Moskvi za energetsku ucjenu

Finska i njemačka vlada objavile su večeras da je istraga u toku zbog prerezanog optičkog komunikacijskog kabla koji prolazi dnom Baltičkog mora i povezuje dvije zemlje i izrazile su zabrinutost za ključnu infrastrukturu.
1.200 kilometara optičkog kabla prolazi Baltičkim morem iz Helsinkija, glavnog grada Finske, do njemačke luke Rostok i moguće je da ga je presjekla vanjska sila, objavila je Cinia, finska državna kompanija za kibernetičku bezbjednost i telekomunikacijske mreže.
Kabal C-Lion1 je prestao s radom nešto iza dva sata, saopštila je kompanija. Finsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova u zajedničkom saopštenju izrazili su "duboku zabrinutost" zbog presječenog kabla i naveli da je istraga u toku.
- Naša evropska bezbjednost nije samo na udaru zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini već i zbog hibridnog ratovanja malicioznih aktera. Čuvanje zajedničke kritične infrastrukture ključno je za našu bezbjednost i otpor naših društava - rekli su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisegrad24%2Fstatus%2F1858503347231154495%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1858503347231154495%7Ctwgr%5E22d9b5d48cdbeccca9ec87dc60aa9006cef020ad%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Kabl presječen spoljašnjom silom"</h2>
Iznenadni prekid rada ukazao je na to da je kabal potpuno presječen spoljašnjom silom iako fizička istraga još nije sprovedena, izjavio je izvršni direktor Cinije Ali-Džusi Napila na konferenciji za medije.
Do štete je došlo u blizini južnog rta švedskog ostrva Olanda, a popravak bi mogao trajati između pet i 15 dana, dodao je.
<h2>Presječen i kabal između Švedske i Litvanije</h2>
Cinia je izjavila da sarađuje s vlastima na istraživanju incidenta. Švedska javna televizija SVT izvijestila je da švedske vlasti takođe istražuju oštećenje komunikacijskog kabla između Litvanije i Švedske, koji se nalazi u blizini presječenog kabla.
- Ključno je da se razjasni zašto trenutno imamo dva kabla u Baltičkom moru koja ne rade - rekao je Karl-Oskar Bohlin, ministar civilne odbrane, televiziji SVT.
<h2>Lani teško oštećen gasovod</h2>
Švedska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom. Prošle godine teško su oštećeni gasovod i nekoliko telekomunikacijskih kabala koji se pružaju duž Baltičkog mora u incidentu koji je izazvao zabrinutost u regionu.&nbsp;
Finska policija koja istražuje slučaj osumnjičila je kineski kontejnerski brod koji je vukao sidro morskim dnom, ali nisu iznijeli je li šteta bila slučajna ili namjerna. 2022. godine raznesen je gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku u Baltičkom moru, a taj slučaj njemačke vlasti i dalje istražuju.
<h2>Amerikanci nedavno upozorili na moguće sabotaže</h2>
Do incidenata je došlo nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Države upozorile da su otkrile povećanu rusku vojnu aktivnost oko ključnih podmorskih kabala. Dva američka zvaničnika izjavila su za CNN u septembru da SAD smatra da je sada vjerovatnije da će Rusija izvesti sabotaže na kritičnim djelovima infrastrukture.
Upozorenje je uslijedilo nakon zajedničke istrage televizija Švedske, Danske, Norveške i Finske, koje su u aprilu izvijestile da Rusija ima flotu potencijalnih špijunskih brodova koji djeluju u nordijskim vodama kao dio programa moguće sabotaže podvodnih kabala i vjetroelektrana u regionu.

U istom danu presječena dva podmorska kabla u Baltiku: "Ovo je hibridni rat?"

Desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su na "istraživačkim" misijama. Ali, imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO, otkriva jedno novinarsko istraživanje.
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja vetrenjača u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod "Goridledžan", pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi "Goridledžana" naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
<h2>Povreda teritorijalnih voda</h2>
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše "hidrografska istraživanja".
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta "Russian Spy Ships", u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska "istraživačka broda" u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
<h2>Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata</h2>
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvijek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U sjevernom moru ruski "istraživački" brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
<h2>Neprijateljski objekti</h2>
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda "Sibirjakov". 
- Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se mjeri i bilježi - rekao je on.
- Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmjere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci - dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput "Gorigledžana", posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
<h2>Vrlo konkretna opasnost</h2>
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Sjevernom i Baltičkom moru.
- Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu - kaže Kal.
Rusija je posljednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procjenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. 
- Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati - rekao je on.
Cilj je pravovremeno otkrivanje potencijalno opasnih plovila i njihovo bolje praćenje. Trenutno je veoma teško otkriti ko je odgovoran za prerezan kabl ili oštećen gasovod. Članice NATO planiraju da ponovo pojačano upotrebljavaju uređaje za podvodno prisluškivanje. I privatni akteri, poput energetskih kompanija, mogle bi da pojačano dostavljaju podatke o kretanjima plovila.
<h2>"Čekam na lijepo vrijeme"</h2>
Koliko je komplikovano pratiti ruske špijunske brodove, pokazuje primjer "Gorigledžana" s početka priče. Nakon što je na zahtjev njemačke policije napustio njemačke teritorijalne vode i zaštićeno područje vjetroparka, "istraživački" brod uputio se u područje u blizini Danske, tamo gdje vježbaju podmornice NATO.
Tamo je upadljivo sporo satima plovio cik-cak kursom. Na upit danske obalske straže koji je razlog za takvu plovidbu, kapetan je odgovorio da "čeka bolje vrijeme".
Pretpostavlja se međutim da je brod sakupljao akustičke podatke podmornica koje tamo vježbaju. Nije poznato da li su se u tom trenutku u tim vodama, koje spadaju u isključivi ekonomski pojas Danske, nalazile podmornice.
Pogođene zemlje pravno mogu veoma teško da se bore protiv takvog ponašanja Rusa. Jedino što je moguće jeste povećati prisustvo i ispratiti ruska plovila kako bi im se pokazalo da njihove aktivnosti nisu prošle neopaženo.
Od početka 2023. nemački policijski brodovi su u 102 slučaja ispratili ruske brodove, a pet puta su to činili patrolni brodovi njemačke mornarice.

Ruski brodovi u Baltiku plove cik-cak i špijuniraju

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: baltik