Poljski premijer Donald Tusk najavio je da će od skandinavskih i baltičkih zemalja zatražiti da preduzmu zajedničku akciju u vezi sa bezbjednošću na Baltičkom moru.
Članice NATO su, zbog rata u Ukrajini, organizovale zajedničku kontrolu vazdušnog prostora iznad baltičkih država.
Tusk je izjavio da će uvjeriti partnere da je identična akcija potrebna i u vodama Baltika, zbog prijetnji Rusije, javlja Rojters.
Danas i sjutra se u Švedskoj održava sastanak šefova vlada skandinavskih i baltičkih zemalja, vezan za transatlantske odnose, regionalnu bezbjednosnu saradnju i zajedničku politiku prema ratu u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tusk: Zatražiću zajedničku akciju u vezi sa bezbjednošću na Baltičkom moru

NATO avioni presreli su, tokom posljednja dva dana, šest ruskih aviona dok su letjeli iznad Baltičkog mora, saopštila je letonska vojska. 
 
U objavi vazduhoplovnih snaga Letonije na društvenoj mreži X navodi se da su identifikovani ruski avioni koji su letjeli bez plana leta i sa isključenim transponderima između, prenosi Politiko. 
 
Kako su kazali, njemački avioni Jurofajteri raspoređeni su da upozore ruske avione i isprate ih. 
 
Dodaje se da vazdušni prostor Letonije nije narušen.

1250x600

1084x550

NATO avioni presreli šest ruskih iznad Baltičkog mora

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Uvođenje dvojnog državljanstva donijelo bi zloupotrebe u izbornom procesu u Crnoj Gori, a uslovi za dobijanje državljanstva treba da budu sve stroži uz omogućavanje da ga dobiju ljudi koji duže vrijeme žive u Crnoj Gori, poruka je sa četvrtog panela CDT-ove konferencije „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“, u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Politički analitičar i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da postoji humani aspekt oko toga pitanja, da postojeći Zakon o državljanstvu nije toliko restriktivan jer je 40 hiljada ljudi dobilo državljanstvo od 2006, od kojih je većina interno raseljena nakon ratova devedesetih.&nbsp;
- Uslovi za sticanje državljanstva treba da budu sve stroži, ako ćemo ući u Evropsku uniju (EU) bićemo atraktivni za dolazak, ljudi će dolaziti, da bi zaštitili Crnu Goru moramo uvoditi strožije, ali svakako dovršiti proces dodjeljivanja državljanstva ljudima koji ovdje nesporno žive, ali ne smije da se širi nikakav animozitet - kazao je Sekulović.&nbsp;
Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić, kazala je bi dvojno državljanstvo moglo dovesti do zloupotreba, i da prioritet Crne Gore ne smije biti uvođenje dvojnog državljanstva, već ispunjavanje isključivo svih ključnih uslova za pristupanje Crne Gore u EU.&nbsp;
- Jedan od ključnih tih uslova jeste i istinska reforma izbornog zakonodavstva. Mi, javni funkcioneri kao odgovorni ljudi, moramo brinuti o integritetu biračkog spiska, jer ukoliko bi došlo do velikih promjena u tom biračkom spisku, postojale bi velike mogućnosti zloupotrebe prava glasa - kazala je Vučelić.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević, navela je da ta tema služi za izazivanje konflikata. Ne zahtijeva se promjena Ustava i zato je opasna i treba je pratiti, ali EU to prati, a ona je naklonjena Crnoj Gori, čuli smo kritiku i podvučenu crtu na temu o dvojnom državljanstvu.&nbsp;
- Čuli smo poruku da Crna Gora kao perspektivni aspirant za EU ne može to odraditi bez konsultacija sa EU. EU vodi računa o tome da državljani sjutra postaju državljani Evrope i da se to ne smije iskoristiti kao put do tih privilegija - rekla je Kovačević.&nbsp;
Govoreći o biračkom spisku, Kovačević je rekla da je ključna reforma urađena 2014, kada je on centralizovan.
- Tada su uvezani registri, to je važno jer smo mogli da vidimo istinske probleme te evidencije. Govorilo se o armijama mrtvih zombi birača, fantomskim biračima za koje se proizvode lične karte i time se skretala pažnja sa problema biračkog spiska koji su veliki. Nije pronađen nijedan fantom, vidjelo se da postoji problem sa evidencijama umrlih, postojao je mali broj onih koji jesu umrli ali pravno nije riješeno pa su oni na spisku ali svakako da nisu glasali – navela je Kovačević.&nbsp;
Ona je dodala da imamo veliki problem sa registrom prebivališta.&nbsp;
- Imamo situaciju da mnogi državljani koji su napustili Crnu Goru i zadržali prebivalište zloupotrebljavaju tu mogućnost, procjene variraju, čak i najkonzervativnije govore da je ogroman broj takvih - kazala je Kovačević.&nbsp;
Kada je u pitanju registar državljana, Kovačević je navela da imamo problem da se u tom registru nalaze ljudi koji su suprotno crnogorskom Zakonu o državljanstvu stekli neko drugo državljanstvo.
- To smo vidjeli i 2023. kroz primjer premijera Milojka Spajića koji je jedna od tih osoba. Sami Zakon o biračkom spisku može da se unaprijedi, ključni problem je kako originalne registre dovesti u neki red. U neuspješnom pokušaju izborne reforme se odredio nekih put. Kad je Hrvatska postala članica EU posljednji zakon koji je mijenjala bio je o finansiranju partija a nijesu skroz ni do danas u praksi riješili prebivališta. Ako je cilj ulazak u EU do 2028. ovo moramo makar normativno riješiti pa tada krenuti u implementaciju - kazala je Kovačević.&nbsp;
Sekulović je rekao da ne postoje duplo upisani birači, ali da može manipulisati sistemom.&nbsp;
- Naš sistem provjere na biračkom mjestu je takav da ne možete doći dva puta na biračko mjesto da glasate, možda se dešavalo, treba nadograditi sistem elektronske kontrole da bude centralizovan, kako bi, ako glasate na jednom mjestu, se izbjegla mogućnost da sa drugom ličnom kartom sa istom slikom glasate na drugom biračkom mjestu - kazao je on i dodao da problem sa registrima postoji.
Dodaje i to da problem nije toliko veliki koliko se predstavlja u javnosti i nije nerješiv, teži je kada je u pitanju dvojno državljanstvo i to je problem regionalnih odnosa, kao i to da je zbog toga što je u Crnoj Gori malo biračko tijelo i postoje razni interesi, dvojno državljanstvo rizičan potez.
Kovačević je kazala da je ustavotvorac imao u vidu naše okruženje, da je Crna Gora mala država, da živimo na Zapadnom Balkanu, da su politike susjeda suprotne našima.&nbsp;
- Mi ne možemo uticati na to da Srbija dodjeljuje državljanstvo svakom ko se izjasni kao Srbin, to je ekspanzivna namjera kojom se utiče na koherentnost u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Neke zemlje dozvoljavaju glasanje dijaspori, ali to je prilagođeno, ne dopušta se da glasanje dijaspore odlučuje, da o situaciji u Crnoj Gori odlučuju oni koji tu imaju samo grobove. Sa ovim okruženjem i izbornim sistemom za Crnu Goru bi bilo pogubno da izađe iz toga da o vlastima odlučuju oni koji ovdje žive - kazala je Kovačević.&nbsp;
Vučelić je ocijenila da Zakon o biračkom spisku nije neophodno mijenjati, da on pruža alate koji povećavaju transparentnost izbornog procesa.&nbsp;
- Odnosno obaveza redovnog ažuriranja biračkog spiska, javna provjera podataka i centralizovana vođenje biračkog spiska štite svakog građanina da utiče na izborne rezultate na tačan i jednak način. Zakon omogućava svim građanima elektronske provjere, odnosno provjeru statusa u biračkom spisku i ukoliko postoji bilo kakva greška, da se to i ispravi. Lokalne samouprave i državne institucije imaju obavezu da redovno dostavljaju promjene podataka što je važno za sprečavanje nepravilnosti - rekla je Vučelić.&nbsp;
Dodala je da su izazovi neažurnost spiskova, problemi sa prijavom prebivališta, političke manipulacije, ograničena kontrola i slaba implementacija zapravo problemi koji traže akciju.&nbsp;
- Postoji jasan stav da građani Crne Gore mogu imati samo jedno prebivalište. Naši zakoni su dizajnirani da štite integritet ličnosti i kolektivnih prava, a dvostruko prebivalište bi narušilo taj integritet - kazala je poslanica CIVIS-a.
Govoreći o popisu, sagovornici su se saglasili da se podaci sa popisa i birački spisak ne mogu porediti.&nbsp;
- Imamo 465 hiljada punoljetnih, 46 hiljada ljudi živi u inostranstvu po popisu, ta činjenica dokazuje da poređenje sa biračkim spiskom nije racionalno, nema mehanizma da se izbrišete iz biračkog spiska ako uzmete na primjer srpsko državljanstvo, priča je komplikovana ali nije nerješiva - rekao je nekadašnji ministar unutrašnjih poslova.&nbsp;
Kovačević je istakla da je na tradicionalnom popisu dodatni element da je to izjava volje.&nbsp;
- Dođete na vrata, pitate me da li ja želim tu da živim, ja kažem da hoću, a mogu i da slažem, i onda se to ne može porediti. Naredni nam je registracioni jer nas na to obavezuje EU, biće jednom godišnje, popis će se vući iz drugih registara“, kazala je Kovačević.&nbsp;

Uvođenje dvojnog državljanstva bi vodilo u zloupotrebe

Grupa od 600 građana Danilovgrada predala je danas lokalnom parlamentu inicijativu za poništenje Odluke o cijenama vode za 2025. godinu, zahtijevajući njeno usvajanje po hitnom postupku.
U saopštenju koje su dostavili medijima navode da su za zastupanje ove inicijative u lokalnom parlamentu ovlastili odbornika Vuka Ikovića.
- &nbsp;Podsjećamo da je prije mjesec Skupština opštine Danilovgrad donijela odluku kojom se cijena vode povećava čak 50 odsto. Znajući da imamo česte prekide u snabdijevanju i neispravnosti vode za piće, građani smatraju da je takva odluka neodrživa i nepravedna - navode u saopštenju.
Oni podsjećaju u saopštenju da je premijer Milojko Spajić jasno poručio: "Nećemo dozvoliti povećanje cijena vode gdje god je PES uključen u vršenje vlasti".&nbsp;
- Upravo zbog toga očekujemo da se na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine donese odluka o obustavi visokih cijena vode za 2025. Nakon toga, nužno je pokrenuti proces uvođenja fer cijena koje će ispraviti trenutne neprihvatljive razlike. Primjer koji najbolje ilustruje trenutnu situaciju je podatak da za istu količinu potrošene vode, račun u Podgorici iznosi 18 eura, a u centru Danilovgrada 48 eura, iako Podgorica većinu vode dobija upravo sa danilovgradskog izvorišta "Mareza"- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Voda je javno dobro, a ne luksuz, poručuju oni.&nbsp;
- Vodovod bi trebalo da se fokusira na naplatu isporučene vode i poboljšanje solventnosti, umjesto na povećanje cijena za redovne platiše. Podatak da gubici na mreži iznose 80% je alarmantan. Mjesečni prihodi od računa iznose oko 85 hiljada eura, što znači da svakog mjeseca vodovod Danilovgrad "prospe" oko 340 hiljada eura. Odlaganje rješavanja ovog problema samo će dodatno povećati troškove i izazvati još veće nezadovoljstvo među građanima. Vrijeme je da rukovodstvo odgovorno reaguje i povuče odluku koja ugrožava osnovno pravo na pristup vodi - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Danilovgrađani traže poništenje Odluke o cijenama vode za 2025. godinu

Saobraćajna infrastruktura i povezanost oblasti su u značajnoj mjeri zastupljene u pregovaračkom procesu. Vlada Crne Gore će sarađivati sa Transportnom zajednicom na postizanju pune integracije saobraćajne mreže Crne Gore u mrežu EU i to na temelju najviših standarda u ovoj oblasti - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa direktorom Stalnog sekretarijata Transportne zajednice Matejem Zakonjšekom.
Na sastanku je, kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, naglašena spremnost Crne Gore da uloži maksimalne napore kako bi postala 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine.
- U tom smislu se osvrnuo na potrebu modernizacije crnogorske željezničke infrastrukture i avio saobraćaja, imajući u vidu njihov značaj za Crnu Goru kao turističku destinaciju. Dodao je da se očekuje da će Vlada Crne Gore do kraja naredne godine usvojiti većinu pravnih akata i strategija iz domena saobraćaja, nakon čega slijedi realizacija projekata, kao i da Crna Gora računa na pomoć i podršku Evropske unije - ističe se u saopštenju.
Ivanović je, kažu, posebno istakao da Crne Gora pozdravlja odlučnost Evropske komisije da se od samog početka novog mandata dodatno posveti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje. To će, cijeni on, biti signal i drugim državama kandidatima da je evropska perspektiva realan cilj.
Zakonješek je kazao da će Transportna zajednica biti pouzdan partner Crnoj Gori u domenu potpune usaglašenosti zakonodavstva Crne Gore u oblasti saobraćaja sa pravnom tekovinom EU, kao i prilikom same realizacija projekata što predstavlja veliki izazov ne samo za zemlje Zapadnog Balkana već i šire.
Takođe se, kako dodaju u saopštenju, osvrnuo na neophodnost prioritizacije projekata iz oblasti saobraćaja, i, u tom smislu, posebno izdvojio važnost rekonstrucije pruge Beograd - Bar, projekat izgradnje autoputa i povezivanja s Lukom Bar.
- Sagovornici su pohvalili nedavno otvaranje zajedničke željezničke granične stanice Crne Gore i Srbije u Bijelom Polju i naglasili potrebu izgradnje koordinisanih graničnih prelaza i sa drugim susjednim državama čime će se, kako su kazali, skratiti vrijeme zadržavanja i potrebne procedure na graničnim prelazima i omogućiti nesmetan protok ljudi i robe, kao i povećanje stepena korišćenja transportnih sredstava - zaključili su u Ivanovićevom resoru.

Ivanović sa Zakonjšekom: Saradnja na integraciji saobraćajne infrastrukture Crne Gore u EU mrežu

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;